Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Ovr-302/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, po sucu Borisu Mimici, kao sucu pojedincu, temeljem nacrta odluke sudskog savjetnika Luke Šarića, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja EK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Dušanu Piskavici, odvjetniku u Rijeci, protiv ovršenika Slovenski državni holding d.d., Ljubljana, Mala ulica 5, OIB:64974728494, zastupanog po punomoćnici Katji Jajaš, odvjetnici u Rijeci, radi ovrhe na nekretnini, odlučujući o žalbama ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj 25 Ovr-1037/2020-140 od 28. svibnja 2024. i rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-1037/2020-155 od 15. listopada 2025., dana 24. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Djelomično se odbija žalba ovrhovoditelja EK kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj 25 Ovr- 1037/2020-140 od 28. svibnja 2024. u točki VI. izreke.

II. Djelomično se uvažava žalba ovrhovoditelja EK i ukida se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj 25 Ovr-1037/2020-140 od 28. svibnja 2024. u točki VII. izreke i u ukinutom dijelu se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

III. Odbija se žalba ovrhovoditelja EK kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr- 1037/2020-155 od 15. listopada 2025.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud je donio rješenje poslovni broj 25 Ovr-1037/2020-140 od

28. svibnja 2024. čija izreka glasi:

„I. Iz iznosa od 351.980,98 EUR ostvarenog prodajom nekretnina i to: nekretnina k. č. br. [katastarska čestica], Stambena zgrada br. 25 Črna voda i dvorište, površine 800 m², upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]: 1) suvlasnički dio: 125/424 – Etažno vlasništvo (E-4) i 2) suvlasnički dio: 117/424 – Etažno vlasništvo (E-1)

a) namiruje se potraživanje ovrhovoditelja s naslova troškova postupka koji se tiču sudskih pristojbi i plaćenih predujmova za provedbu ovršnih radnj i kamata na taj trošak u iznosu 1.386,18 EUR / 10.444,17 HRK.

b) namiruje se potraživanje ovrhovoditelja s naslova troškova određenih ovršnom ispravom u iznosu 663,61 EUR / 5.000,00 HRK.

c) namiruje se potraživanje ovrhovoditelja s naslova daljnjih troškova ovršnog postupka u iznosu 4.085,50 EUR / 30.782,20 HRK.

d) namiruje se potraživanje ovrhovoditelja u cijelosti s naslova kamata za posljednje tri godine do donošenja rješenje o dosudi u iznosu od 4.698,45 EUR / 35.400,59 HRK.

e) namiruje se potraživanje ovrhovoditelja u cijelosti s naslova glavnice u iznosu od 33.506,67 EUR / 252.456,00 HRK

f) Namiruje se potraživanje ovrhovoditelja u cijelosti s naslova zatezne kamate izvan tri godine do donošenja rješenja o dosudi u iznosu 10.168,63 EUR / 76.615,58 HRK

II. Odbija se zahtjev ovrhovoditelja u dijelu u kojem potražuje namirenje iznosa od 561,14 EUR na ime sudskih pristojbi i u dijelu u kojem potražuje na ime troška određenog ovršnom ispravom namirenje iznosa preko iznosa od 663,61 EUR, kao neosnovan.

III. Odbija se zahtjev ovrhovoditelja za naknadu daljnjih troškova ovršnog postupka preko dosuđenog iznosa od 4.085,50 EUR, kao neosnovan.

IV. Odbija se zahtjev ovrhovoditelja za namirenje zateznih kamata na trošak i glavnicu nakon 8. prosinca 2022., kao neosnovan.

V. Po pravomoćnosti ovog rješenja nalaže se Financijskoj agenciji iz iznosa kupovnine položene na poseban račun Agencije isplatiti iznose iz točke I. a), b), c), d), e), f) izreke na račun ovrhovoditelja IBAN: [broj bankovnog računa].

VI. Po pravomoćnosti ovog rješenja nalaže se Financijskoj agenciji, nakon namirenja ovrhovoditelja, preostali iznos kupovnine položene na poseban račun Agencije ( identifikator nadmetanja 39405 i 40883) u iznosu od 297.471,94 EUR isplatiti na račun ovršenika otvoren kod Unicredit banke Slovenije d.d., IBAN: [broj bankovnog računa], SWIFT: [SWIFT računa].

VII. Utvrđuje se da je ovrha u ovoj pravnoj stvari dovršena.“

2. Protiv navedenog rješenja ovrhovoditelj je 4. lipnja 2024. izjavio žalbu (list 719-720 spisa) zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. – službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., dalje u tekstu: ZPP), koji se primjenjuje na temelju odredbe članka 21. stavka 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., dalje u tekstu: OZ), kojom pobija točke VI. i VII. izreke pobijanog rješenja, navodeći u bitnom kako je pobijano rješenje u točki VI. nerazumljivo i proturječno samom sebi a posebice je proturječno u odnosu na rješenje o osiguranju i rješenje o ovrsi, te kako sud nije uskladio rješenje o namirenju sa obračunima iz ovršne isprave, niti je naveo koju odredbu i kojeg zakona primjenjuje na točku VI. rješenja. Također, ističe kako utvrđenje u točki VII. izreke pobijanog rješenja da je ovrha u ovoj pravnoj stvari dovršena ne može biti sastavni dio rješenja o namirenju već se o tome mora donijeti posebno rješenje tek nakon što ovrhovoditelj ostvari svoje pravo iz ovršnih isprava u cijelosti. Na koncu, predlaže drugostupanjskom sudu uvažiti žalbu i ukinuti prvostupanjsko rješenje u točkama VI. i VII. i vratiti prvostupanjskom sudu predmet u tom dijelu na ponovan postupak.

3. Nadalje, prvostupanjski sud je donio rješenje broj Ovr-1037/2020-155 od 15. listopada 2025., kojim se odbija kao neosnovan prijedlog ovrhovoditelja za donošenjem dopunske odluke po navedenom rješenju od 28. svibnja 2024.

4. Protiv navedenog rješenja ovrhovoditelj je 29. listopada 2025. izjavio žalbu (listovi 770-773 spisa) zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavka 1. ZPP-a, navodeći u bitnom kako je prvostupanjski sud pogrešno odbio njegov prijedlog za donošenje dopunskog rješenja, iako je njime tražio isključivo ispravak očite pogreške u obračunu njegove tražbine, kamata i troškova ovršnog postupka, a ne ponovno odlučivanje o osnovanosti tražbine. Smatra da se radi o tehničkoj pogrešci u računanju koju je sud ovlašten ispraviti u svako vrijeme te predlaže i spajanje dvaju ovršnih postupaka koji se temelje na istoj ovršnoj ispravi radi pravilnog i jedinstvenog obračuna tražbine.

5. Na žalbe nije odgovoreno.

6. Žalba protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj 25 Ovr-1037/2020-140 od 28. svibnja 2024. je djelomično osnovana, dok žalba protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-1037/2020-155 od

15. listopada 2025. nije osnovana.

7. Iz stanja spisa proizlazi da je prvostupanjski sud, nakon pravomoćnosti rješenja o dosudi i uplate kupovnine ostvarene prodajom nekretnina ovršenika, donio pobijano rješenje o namirenju kojim je odredio namirenje ovrhovoditeljeve tražbine u dijelu glavnice, kamata i troškova ovršnog postupka, dok je preostali dio zahtjeva za namirenje pojedinih troškova i kamata odbio kao neosnovan. Nadalje, u točki VI. izreke navedenog rješenja, naložio je Financijskoj agenciji da preostali dio kupovnine, nakon namirenja ovrhovoditelja, isplati ovršeniku, dok je u točki VII. izreke utvrdio da je ovrha u ovoj pravnoj stvari dovršena.

8. Protiv spomenutih točaka VI. i VII. izreke pobijanog rješenja, ovrhovoditelj je izjavio žalbu, dok je u odnosu na točke II., III. i IV. izreke podnio prijedlog za donošenje dopunskog rješenja kojim predlaže dopunu rješenja o namirenju na način da sud točno navede za koje potraživanje i zbog kojeg razloga on nije namiren.

8.1. Nakon što je prvostupanjski sud odlučio o prijedlogu za donošenje dopunskog rješenja, ovrhovoditelj je izjavio i žalbu protiv tog rješenja, slijedom čega je, sukladno odredbi članka 341. stavka 1. ZPP-a u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ- a, prvostupanjski sud obje žalbe dostavio drugostupanjskom sudu radi zajedničkog odlučivanja.

9. Odredbom čl. 113. st. 1. OZ-a propisano je da se iz iznosa dobivenoga prodajom namiruju prvenstveno, i to sljedećim redoslijedom: 1. troškovi ovršnoga postupka koji se tiču sudskih pristojbi i plaćenih predujmova za provedbu ovršnih radnji, te 2. porezi i druge pristojbe dospjele za posljednju godinu koje terete prodanu nekretninu, dok je odredbom čl. 114. st. 1. OZ-a propisano da se nakon namirenja tražbina iz članka 113. ovoga Zakona namiruju tražbine osigurane založnim pravom, tražbine ovrhovoditelja na čiji je prijedlog određena ovrha i naknada za osobne služnosti i druga prava koja prestaju prodajom. Odredbom čl. 114. st. 3. OZ-a propisano je da se vjerovnici iz stavka 1. toga članka namiruju po redu stjecanja založnoga prava i prava na namirenje ovrhovoditelja koji su predložili ovrhu, odnosno po redu upisa u zemljišnu knjigu, a ako je bio ustupljen prednosni red, tada po uspostavljenom prednosnom redu. Odredbom čl. 114. st. 4. i 5. OZ-a je propisano da se troškovi i kamate za posljednje tri godine do donošenja rješenja o dosudi nekretnine kupcu, koji su određeni ovršnom ispravom, te troškovi ovršnoga postupka, osim troškova koji se prvenstveno namiruju (članak 113. stavak 1. točka 1.), namiruju po istom redoslijedu kao i glavna tražbina.

9.1. Slijedom navedenih odredbi, ovaj sud ocjenjuje da neosnovano ovrhovoditelj pobija odluku sadržanu u točki VI. izreke pobijanog rješenja. Naime, sukladno odredbama članka 113. i 114. OZ-a, iz kupovnine ostvarene prodajom nekretnine namiruju se tražbine vjerovnika koji se namiruju u konkretnom ovršnom postupku, dok se preostali dio kupovnine, nakon njihova namirenja, isplaćuje ovršeniku.

9.2. Prema ocjeni ovog suda, preostali iznos kupovnine, koji premašuje iznos ovrhovoditeljeve tražbine, predstavlja vlastita novčana sredstva ovršenika, slijedom čega je sud dužan naložiti njihovu isplatu na njegov račun.

9.3. Budući da je u konkretnom slučaju prvostupanjski sud utvrdio opseg namirenja ovrhovoditeljeve tražbine koji ovrhovoditelj nije osporavao žalbom protiv rješenja o namirenju, već je isključivo tražio donošenje dopunskog rješenja, to je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je naložio da se preostali dio kupovnine isplati ovršeniku, pa žalbeni navodi kojima se osporava takva odluka nisu osnovani.

10. S druge pak strane, osnovano ovrhovoditelj pobija točku VII. izreke pobijanog rješenja. Naime, prema odredbi članka 73. stavka 1. OZ-a, ovrha se smatra dovršenom provedbom ovršne radnje kojom se ovrha dovršava, dok se prema članku 80. OZ-a ovrha na nekretnini provodi zabilježbom ovrhe, utvrđenjem vrijednosti nekretnine, prodajom nekretnine i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom.

10.1. Dakle, navedena ovršna radnja se ne smatra provedenom samim donošenjem rješenja o namirenju, već nakon što ovrhovoditelj ostvari svoje pravo iz ovršnih isprava u cijelosti, odnosno isplatom dosuđenih iznosa ovrhovoditelju, a koja se provodi tek po pravomoćnosti toga rješenja.

10.2. U konkretnom slučaju, iz stanja spisa proizlazi da su tek naknadno postale pravomoćne točke I. i V. izreke pobijanog rješenja (list 724 spisa), dok je i sam ovrhovoditelj u podnesku od 19. srpnja 2024. (listovi 729–730 spisa) naveo da mu je isplaćen samo dio tražbine. Stoga, u vrijeme donošenja pobijanog rješenja ovrhovoditelj nije bio u cijelosti namiren, slijedom čega ovršna radnja kojom se ovrha na nekretninama dovršava još nije bila provedena u smislu članka 73. OZ-a. Zbog toga je, prema ocjeni ovog suda, utvrđenje prvostupanjskog suda da je ovršni postupak dovršen preuranjeno.

11. Nadalje, nisu osnovani žalbeni navodi kojima ovrhovoditelj pobija rješenje prvostupanjskog suda poslovni broj Ovr-1037/2020-155 od 15. listopada 2025., kojim rješenjem je odbijen njegov prijedlog za donošenje dopunskog rješenja. Naime, prema odredbi članka 339. stavka 1. ZPP-a, koja se primjenjuje na temelju članka 21. stavka 1. OZ-a, dopunsko rješenje se može donijeti samo ako je sud propustio odlučiti o svim ili dijelu zahtjeva o kojem je morao odlučiti.

11.1. Prema ocjeni ovoga suda, budući da se dopunsko rješenje može donijeti samo ako je sud propustio odlučiti o svim ili dijelu zahtjeva, nezadovoljstvo stranke sadržajem odluke, načinom na koji je sud ocijenio njezine navode ili razlozima iznesenim u obrazloženju ne predstavlja zakonsku osnovu za donošenje dopunskog rješenja.

11.2. U konkretnom slučaju, prvostupanjski sud nije propustio odlučiti ni o jednom dijelu ovrhovoditeljeva zahtjeva. Naprotiv, u pobijanom rješenju je u izreci jasno odredio u kojem se dijelu ovrhovoditeljeva tražbina namiruje, a u kojem se dijelu zahtjev odbija, dok je u obrazloženju iznio razloge zbog kojih pojedini troškovi i kamate nisu priznati. Stoga nisu bile ispunjene pretpostavke za donošenje dopunskog rješenja. Ako je ovrhovoditelj smatrao da je prvostupanjski sud pogrešno odlučio o pojedinim dijelovima njegova zahtjeva ili pogrešno obrazložio svoju odluku, takvi navodi mogli su eventualno biti predmet žalbe protiv rješenja o namirenju, a ne prijedloga za donošenje dopunskog rješenja.

11.3. Također, neosnovano ovrhovoditelj tek u žalbi ističe da je zapravo tražio ispravak očite pogreške u računanju u smislu članka 342. ZPP-a. Naime, iz sadržaja njegovog podneska od 4. lipnja 2024. proizlazi da je izričito podnio prijedlog za donošenje dopunskog rješenja, a ne prijedlog za ispravak rješenja. Riječ je o dva različita procesna instituta, koji imaju različite pretpostavke za primjenu, pa se pravilnost odluke prvostupanjskog suda ocjenjuje prema sadržaju podnesenog prijedloga, a ne prema pravnoj kvalifikaciji koju ovrhovoditelj naknadno iznosi u žalbi.

12. Slijedom navedenog, valjalo je, pozivom na odredbu čl. 380. toč. 2. ZPP-a u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a, odlučiti kao u točkama I. i III. izreke, te pozivom na odredbu čl. 380. toč. 3. ZPP-a u vezi s čl. 21. st. 1.OZ-a odlučiti kao u točki II. Izreke.

13. U ponovljenom postupku, u pogledu ukinute točke VII. izreke rješenja poslovni broj 25 Ovr-1037/2020-140 od 28. svibnja 2024., prvostupanjski će sud, pravilnom primjenom materijalnog prava ponovno odlučiti o tome jesu li ispunjene pretpostavke za utvrđenje da je ovrha dovršena, vodeći računa da se ovrha na nekretnini smatra dovršenom tek provedbom posljednje ovršne radnje, odnosno nakon namirenja ovrhovoditelja, te će potom donijeti novu, na zakonu utemeljenu odluku.

U Splitu, 24. srpnja 2026.

SUDAC

Boris Mimica