Republika Hrvatska
Općinski sud u Pazinu
Stalna služba u Poreču-Parenzo
Turistička ulica 2, 52440 Poreč-Parenzo
Posl. br. Psp-63/2025-22
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Poreču – Parenzo, po sucu toga suda Sanji Oroz kao sucu pojedincu, u parničnom predmetu tužitelja MLN, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Nikolini Mijolović Jakšetić, odvjetnici u Rijeci, protiv tuženice TLN, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnicima odvjetnicima OD Rački i kolege, zbog smetanja posjeda, nakon zaključene javne glavne rasprave 13. srpnja 2026. u prisutnosti stranaka i njihovih punomoćnika, 27. srpnja 2026.,
r i j e š i o j e
I Utvrđuje se da je tuženica smetala tužitelja u posljednjem mirnom posjedu dijela kuće označenog slovom A na kopiji plana na str. 91 spisa, a koja kuća je upisana u zemljišne knjige ovog suda na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], na način da je izdala nalog isporučitelju opskrbe vodom da obustavi dovod vode, a po kojem nalogu je isporučitelj postupio, pa se nalaže tuženici uspostava ranijeg posjedovnog stanja kako je bilo prije smetanja, na način da u roku 8 dana po pravomoćnosti ovog rješenja izda nalog isporučitelju opskrbe vodom da izvrši ponovnu uspostavu opskrbe vodom na dijelu kuće, koji dio je označen slovom A na kopiji plana na str. 91 spisa, te joj se ubuduće zabranjuje svako ovakvo ili slično smetanje posjeda.
II Preostali dio tužbenog zahtjeva tužitelja se odbija.
III Odbija se prijedlog tužitelja da su odredi privremenu mjeru koja glasi: "1. Ovlašćuje se tužitelj da na temelju ove privremene mjere zatraži od isporučitelja opskrbe vodom da izvrši ponovnu uspostavu isporuke vode u kuću upisanu u zemljišne knjige Općinskog suda u Pazinu, zemljišnoknjižni odjel Poreč – Parenzo, označena kao k. č. br. [katastarska čestica] NOVA VAS površine 1204 m2 ORANICA površine 496 m2 DVORIŠTE površine 500 m2 BAZEN površine 36 m2 KUĆA, NOVA VAS površine 208 m2, ukupne površine 1240 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u roku od 24 sata od primitka prijepisa ovog rješenja.
2. Ova privremena ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja ovog parničnog postupka koji se vodi zbog smetanja posjeda ili drukčije odluke suda.
3. Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.
4. Zabranjuje se tuženoj svako buduće poduzimanje radnji kojima se tužitelju onemogućava korištenje vode u predmetnoj kući pobliže opisanoj u točki I. ovog rješenja."
IV Odbija se i prijedlog tužitelja za određivanje privremene mjere koja glasi: "1. Nalaže se tuženoj da omogući ponovnu isporuku vode u kuću upisanu u zemljišne knjige Općinskog suda u Pazinu, zemljišnoknjižni odjel Poreč – Parenzo, označena kao k. č. br. [katastarska čestica] NOVA VAS površine 1204 m2 ORANICA površine 496 m2 DVORIŠTE površine 500 m2 BAZEN površine 36 m2 KUĆA, NOVA VAS površine 208 m2, ukupne površine 1240 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u roku od 24 sata od primitka prijepisa ovog rješenja.
2. Ova privremena ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja ovog parničnog postupka koji se vodi zbog smetanja posjeda ili drukčije odluke suda.
3. Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.
4. U slučaju da tužena ne postupi po obvezi navedenoj u točki I ovog rješenja o privremenoj mjeri, sud im na temelju članka 342. stavka 1., u svezi s člankom 22. stavkom 1. i člankom 16. Ovršnog zakona zaprječuje novčanom kaznom u iznosu od 3.980,00 EUR.
5. Ako se tužena i nakon donošenja ovog rješenja bude ponašala protivno svojoj obvezi, sud će, na prijedlog tužitelja izreći zapriječenu novčanu kaznu.
6. Zabranjuje se tuženoj svako buduće poduzimanje radnji kojima se tužitelju onemogućava korištenje vode u predmetnoj kući, pobliže opisano u točki I ovog rješenja."
V Svaka stranka snosi svoj trošak postupka.
VI Radi osiguranja nenovčane tražbine tužitelja prema tuženici, uspostavom ranijeg posjedovnog stanja i to nesmetanog posjeda dijela nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], koji dio je na kopiji plana na str. 91 spisa označen slovom A, određuje se:
- p r i v r e m e n a m j e r a kojom se nalaže tuženici da odmah po primitku ovog rješenja izda nalog:
a) Istarskom vodovodu d.o.o., Buzet, Sv. Ivan 8, da izvrši priključenje, odnosno nastavi s isporukom vode za mjerno mjesto broj 4108672.
Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se kod ovog suda vodi pod posl. br. Psp-63/2025 ili do drugačije odluke suda, ako se okolnosti zbog kojih je mjera određena kasnije promijene tako da mjera više nije potrebna.
Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.
U slučaju da tuženica ne postupi po obvezi navedenoj u točki VI a) ovog rješenja o privremenoj mjeri, sud joj na temelju odredbe čl. 342. st. 1., u vezi s čl. 16. Ovršnog zakona (NN br. 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022, 6/2024, dalje: OZ) zaprječuje novčanom kaznom u iznosu od 1.327,24 EUR. Ako se tuženica i nakon donošenja ovog rješenja (točka VI) bude ponašala protivno svojoj obvezi, sud će joj, na prijedlog tužitelja izreći zapriječenu novčanu kaznu.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi tvrdi da je je posljednji mirni posjednik nekretnine - kuće upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Pazinu, zemljišnoknjižni odjel Poreč – Parenzo, označena kao: - k. č. br. [katastarska čestica] NOVA VAS površine 1204 m2 ORANICA površine 496 m2 DVORIŠTE površine 500 m2 BAZEN površine 36 m2 KUĆA, NOVA VAS površine 208 m2, ukupne površine 1240 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. Tužitelj da živi u navedenoj kući sam i trenutno da je jedini, posljednji i isključivi posjednik predmetne nekretnine. Inače, tužitelj da je i izvanknjižni vlasnik predmetne kuće u 1/2 dijela, a koja kuća predstavlja bračnu stečevinu. Tuženica da u predmetnoj kući ne živi, ne boravi čak ni privremeno, a budući da ista živi i radi u Irskoj. Dana 10. prosinca 2025. tužitelj je ustanovio da je istome obustavljena isporuka vode u nekretninu nad kojom tužitelj ima posjed bez da mu je išta objašnjeno. Tužitelj da je obaviješten da je nalog za obustavu isporuke vode dala tuženica, koja se prema tvrtki legitimirala kao vlasnica nekretnine. Jedini razlog za obustavu tužitelj da može vidjeti eventualno u neplaćanju računa koji su dolazili izravno na ime tuženice i njoj direktno, a nisu dolazili na adresu kuće. Tužitelj da je u nekoliko navrata tražio od tuženice da prebaci račune na njega kako bi ih mogao podmirivati međutim to nikada da nije učinila. Neovisno o činjenici što je tuženica upisana kao vlasnica (samo formalno) nekretnine, tužitelj da je i nadalje posljednji mirni posjednik (osim što je i izvaknjižni vlasnik) iste pa da je takvim postupanjem tuženice, tužitelju neosnovano smetan posjed stana uskraćivanjem korištenja usluge vode, što posebno u zimskim mjesecima predstavlja veliku poteškoću budući tužitelj nema vode za osnovne životne potrebe, a riječ je o osobi starije životne dobi koji je ujedno srčani bolesnik. Naime, bez vode, tužitelj da ne može zadovoljavati niti osnovne životne potrebe u vidu izvršavanja osobne higijene, pranja, obavljanja nužde. Uostalom, u današnje je vrijeme da je suvišno posebno isticati u kojoj mjeri svakodnevni život ovisi o različitim energentima, pa tako i osnovnoj životnoj potrebi kao što je voda. Naime, kako je tužitelj srčani bolesnik ova situacija da utječe na njega psihički, fizički i emocionalno i značajno doprinosi narušavanju njegova zdravlja i zdravstvenog stanja. Obustavom dovoda vode u predmetnu kuću, tuženica da je smetala posjed nekretnine tužitelja, pa stoga predlaže donošenje rješenja kojim će se utvrditi da ga je tuženica smetala u posljednjem mirnom posjedu kuće upisane u zemljišne knjige ovog suda i označene kao k. č. br. [katastarska čestica], [adresa], površine 1204 m2, oranica površine 496 m2, dvorište površine 500 m2, bazen površine 36 m2, kuća [adresa] površine 208 m2, ukupne površine 1240 m2, upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] na način da je izdala nalog isporučitelju opskrbe vodom da obustavi dovod vode u gore navedenu kuću, a po kojem nalogu je isporučitelj i postupio, pa se nalaže tuženici uspostava ranijeg posjedovnog stanja kakvo je bilo prije smetanja na način da u roku od 8 dana po pravomoćnosti rješenja izda nalog isporučitelju opskrbe vodom da izvrši ponovnu uspostavu opskrbe vodom u gore navedenu kuću te joj se ubuduće zabranjuje svako ovakvo ili slično smetanje posjeda. Ujedno predlaže da sud odredi privremenu mjeru, te navodi da bi pri tome trebalo imati u vidu činjenicu da je smetanje posjeda izvršeno na nekretnini u kojoj živi tužitelj te da je tužitelju učinjenim smetanjem onemogućeno korištenje vode za zadovoljavanje osnovnih životnih i higijenskih potreba, pogotovo u zimskim mjesecima kada je potreba za toplom vodom povećana te da isti nema adekvatan alternativni način snabdijevanja vodom, niti druge nekretnine u vlasništvu, nije potrebno dodatno obrazlagati i dokazivati postojanje opasnosti od nastanka štete obzirom da tužitelj nije u mogućnosti koristiti predmetnu nekretninu jer je ista bez dovoda vode praktički neupotrebljiva. Zbog ograničene upotrebe tužitelju prijete i dodatni troškovi u vidu iznajmljivanja alternativnog smještaja kako bi isti mogao zadovoljavati svoje svakodnevne životne potrebe uključujući korištenje mašine za pranje rublja, kupaonice, i sl. Međutim, tužitelj nema novaca za iznajmljivanje bilo kakve nekretnine budući živi od mirovine. Osim navedenog, tužitelj da je srčani bolesnik kojemu ova situacija pridonosi ozbiljnom narušavanju zdravstvenog stanja ne samo psihički nego i fizički. Slijedom svega navedenoga, da je očito da je tužitelj zadovoljio sve uvjete kako bi naslovni sud mogao donijeti rješenje o privremenoj mjeri radi osiguranja nenovčanih tražbina, a koji uvjeti su propisani člankom 346. Ovršnog zakona. Navedenom odredbom prvenstveno da je propisano da predlagatelj osiguranja, odnosno tužitelj, mora dokazati vjerojatnost svoje tražbine. U konkretnom slučaju riječ je o činjenju, a sve budući tužena, odnosno protivnica osiguranja, mora dati nalog za ponovno priključenje opskrbe vodom na predmetnu kuću. Nadalje, navedenim je člankom propisano i to da predlagatelj osiguranja mora učiniti vjerojatnom opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Tužitelj smatra kako bi protivnica osiguranja bez predložene privremene mjere spriječila ostvarenje tražbine jer tužitelj bez naloga tuženika ne može ponovno uspostaviti opskrbu vodom i na taj način zaštititi svoj posjed. U svakom slučaju, tužitelj je već ranije dokazao opasnost nastanka nenadoknadive štete u vidu nastanka dodatnih životnih troškova, kao i štete u vidu potencijalnog nastanka bolesti zbog neodržavanja osobne higijene, a i činjenice da je srčani bolesnik. Dakle, tužitelj smatra kako je zadovoljio sve uvjete propisane čl. 346. Ovršnog zakona. Kako bi se spriječila daljnja nenadoknadiva šteta tužitelj predlaže da naslovni sud temeljem čl. 346. i 347. Ovršnog zakona donese privremenu mjeru sadržaja kao u točki IV izreke rješenja. Postavlja i zahtjev za određivanje privremene mjere kako je citirano u točki V. izreke rješenja, ukoliko sud ne bi prihvatio zahtjev za određivanjem privremene mjere iz točke IV. izreke rješenja. Potražuje i parnični trošak.
2. U svom odgovoru na tužbu tuženica u potpunosti osporava sve navode iz tužbe, te ističe da je netočna tvrdnja tužitelja da bi bio u posljednjem mirnom posjedu nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Predmetna nekretnina da je u vlasništvu tuženice i u naravi da predstavlja dvije odvojene stambene jedinice sa odvojenim priključcima koje predstavljaju jednu manju kuću i jednu veću kuću s bazenom i dvorištem. Prema ugovoru o diobi bračne stečevine od 27. lipnja 2024. kojeg su sklopile parnične stranke da je ugovoreno kako stranke neće predmetnu nekretninu koristiti za prebivalište, već da će se ista prodati, ali da je tužitelju tada tuženica dopustila da uđe u posjed manje kuće te ju koristi dok se nekretnina ne proda, sve uz obvezu plaćanja režija. Tužitelj da je zlouporabio povjerenje tuženice glede posjeda manje kuće jer se u posjedu iste trebao zadržati kraće vrijeme, ali je namjerno opstruirao najam za turiste, prodaju kuće i nije platio niti jedan račun za režije, sve kako bi boravio u manjoj kući o trošku tuženice. Tužitelj da nije u posjedu veće kuće, već da je u posjedu veće kuće tuženica. Tuženica da nije smetala posjed na način kako to iznosi tužitelj u tužbi i nema saznanja o tome da bi voda na predmetnoj nekretnini bila isključena 10. prosinca 2025. U konkretnom slučaju da nisu ispunjeni opći uvjeti propisani odredbom čl. 22. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i to miran posjed i nastalo smetanje, pa predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti. Protivi se i prijedlogu za određivanje privremene mjere, jer da tužitelj nije dokazao zakonom propisane razloge radi kojih se ista određuje.
3. U svom podnesku od 05. svibnja 20269. (str. 57-59) tužitelj naglašava da je postupak pokrenut tužbom s prijedlogom za određivanje privremene mjere radi smetanja posjeda. Prema čl. 441. Zakona o parničnom postupku raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda da će se ograničiti samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Ističe da je isključeno raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete. Prema čl. 22. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (1) Posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan da je ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. (2) Sud da pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu. Posljednji mirni posjednik da je osoba koja je imala faktičnu vlast na stvari (posjed) neposredno prije nego što joj je taj posjed samovlasno smetan ili oduzet. Dakle, ovdje da su bitne dvije stvari koje treba imati na umu, a sve temeljem relevantnih zakonskih odredaba. Prvo, činjenica da je tužitelj posljednji mirni posjednik nekretnine - kuće upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Pazinu, zemljišnoknjižni odjel Poreč – Parenzo, označena kao: - k. č. br. [katastarska čestica] NOVA VAS površine 1204 m2 ORANICA površine 496 m2 DVORIŠTE površine 500 m2 BAZEN površine 36 m2 KUĆA, NOVA VAS površine 208 m2, ukupne površine 1240 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a što mu na koncu tuženica nije niti osporila. Drugo, činjenica da je tuženica ta koja je posjed tužitelja smetala na način da je podnijela zahtjev Istarskom vodovodu d.o.o. za isključenjem vode, podnijevši dva zahtjeva 01. prosinca 2025. i to za broj mjernog mjesta MM4072237 i broj mjernog mjesta MM4108692, čime je apsolutno onemogućila opskrbu nekretnine u posjedu tužitelja, vodom. Slijedom navedenog, netočan da je i neistinit je navod tuženice da ista ne zna da je u predmetnoj nekretnini voda isključena, kada je iz spisa razvidno da je upravo ona 01. prosinca 2025. za isključenje predala zahtjeve. I baš kako i u odgovoru na tužbu navodi, da se radi o dvije kuće, jednoj većoj i jednoj manjoj, tako je ista predala i dva zahtjeva, onemogućivši time opskrbu vode prema nekretninama u posjedu tužitelja u cijelosti. Slijedom navedenog, zaista da je nejasno kako to tuženica ne bi znala da je predmetnim nekretninama isključena voda, kada je životno i logično da će nakon predaje zahtjeva uslijediti i isključenje. Nadalje, navodi tuženice da su usmjereni na opis nekretnine u naravi, eventualno vrijeme i dozvolu posjedovanja u ovoj pravnoj stvari, što da je irelevantno za ovaj postupak. Nepobitna činjenica da je da stranke ovog postupka imaju „neriješene račune” u vidu bračne stečevine, nepodmirenih dugovanja jedna prema drugoj ili potraživanja druge vrste, nesuglasja u osobnim odnosima, a što nikako nije krivica tužitelja, niti je tužitelj taj koji opstruira najam i živi na račun tuženice, jer među stranka je poznato da je upravo tuženica ta koja je u 2024. iz samo njoj poznatih razloga otkazala jedan booking koji je trebao iznositi 3.552,34 EUR, i time direktno oštetila ovdje tužitelja za polovicu navedenog iznosa. Međutim, sve navedeno da nije predmetom ovog postupka i osim što nije potrebno nije niti osnovano ovaj sud i ovaj postupak zamarati materijom koja je na koncu predmetom postupaka koji se već vode pred ovim ili drugim nadležnim sudom. U parnicama radi smetanja posjeda o navedenom se ne raspravlja. Podnošenjem zahtjeva za isključenje vode tuženica da je smetala posljednji i mirni posjed tužitelja, a po ovom pitanju i sudska praksa da je vrlo određena. Svako isključenje energenata (struje, vode, plina) posjedniku nekretnine, neovisno o vlasničkoj strukturi da predstavlja smetanje posjeda. Slijedom svega navedenog, a kako je nesporno da je tužitelj u posjedu predmetne nekretnine te da je po nalogu tuženice došlo do uskrate vodnih usluga na istoj nekretnini, tužitelj ustraje kod tužbe i tužbenog zahtjeva kao i kod prijedloga za određivanjem privremene mjere.
4. U dokaznom postupku pročitano je izvadak iz zemljišne knjige (str. 7-8), ugovor o diobi bračne stečevine (str. 9-12), medicinska dokumentacija (str. 13-21), zahtjev za odjavu/prijavu potrošnog mjesta (str. 53-55), izvršen je očevid na licu mjesta na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] uz sudjelovanje mjerničnog vještaka, saslušani su svjedoci ML i TL, te su saslušane parnične stranke.
5. Sud je razmotrio navode i razloge tužbe i odgovora na tužbu, navode stranaka iznesene usmeno na sudski zapisnik i u podnescima, izvedene dokaze u smislu čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Sl. list SFRJ 4/1977, 36/1977, 36/1980, 6/1980, 69/1982, 43/1982, 58/1984, 74/1987, 57/1989, 20/1990, 27/1990, 35/1991, NN 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, dalje ZPP), te relevantne odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014, dalje: ZV), kao mjerodavnog materijalnog prava u konkretnom slučaju.
6. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.
7. Ovaj zaključak sud temelji na slijedećim razlozima:
7.1. Među strankama nije sporno da tuženica dolazi upisana kao vlasnica nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a također nije sporno da su stranke ovog ugovora sklopile 27. lipnja 2024. ugovor o diobi bračne stečevine (sa prodajom i davanjem u najam) (str. 9-12).
7.2. Preostale činjenice koje su odlučne za ovaj postupak su među strankama sporne, a posebno to je li tužitelj posljednji mirni posjednik nekretnine koja je predmetom ovog postupka, od čega se sastoji predmetna nekretnina u naravi i kojih dijelova predmetne nekretnine je tužitelj u posjedu, odnosno posebno je li tužitelj posjednik ili suposjednik predmetne nekretnine, te još i to je li tužiteljica smetala posjed tužitelja na način kako to tužitelj tvrdi u tužbi, tj. konkretno je li na predmetnoj nekretnini voda isključena 10. prosinca 2025. Nastavno na isto sporno među strankama je to je li rečenim činom tuženica samovlasno smetala posjed ili suposjed tužitelja na predmetnoj nekretnini, a da za takav čin nije imala nikakvog pravnog temelja.
8. Prema odredbi čl. 24. st. 1. ZV-a, svaki je suposjednik ovlašten štititi suposjed putem suda od samovlasnog smetanja drugih suposjednika, jedino ako su ga potpuno isključili od dotadašnjeg suposjeda ili su mu bitno ograničili dotadašnji način izvršavanja faktičke vlasti. Suposjednik nije ovlašten staviti zahtjev za zaštitu svoga suposjeda od smetanja koje je počinio njegov suposjednik ako bi za odlučivanje o tom zahtjevu bilo nužno raspravljati o njihovu pravnom odnosu (čl. 24. st. 2. ZV-a).
8.1. Posjednikom se smatra i osoba koja svoju faktičnu vlast ima u pogledu dijela neke stvari, premda taj dio ne bi mogao biti samostalnim objektom stvarnih prava, poput sobe ili druge prostorije u stanu i slično (čl. 10. st. 4. ZV-a).
8.2. Tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed (čl. 20. st. 2. ZV-a).
9. Uviđajem na licu mjesta na nekretnini koja je predmetom postupka na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] na adresi [adresa], uz sudjelovanje mjerničnog vještaka, a čiji nalaz i mišljenje sud cijeni potpunim, razumljivim i u svemu sukladnim pravilima struke, te ga stoga prihvaća u cijelosti, utvrđeno je da je k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u naravi kuća, dvorište, bazen i parkiralište, a koja nekretnina je u cijelosti omeđena prema susjednim nekretninama. Obiteljska kuća sagrađena na predmetnoj k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] da se sastoji od dva objekta, odnosno na predmetnoj nekretnini da je sagrađen dvojni objekt kako je to prikazano na kopiji plana na str. 91 spisa, a koji dvojni objekt se sastoji od manje obiteljske kuće označene na predmetnoj kopiji plana slovom A i veće obiteljske kuće označene na predmetnoj kopiji plana slovom B. Neposrednim opažanjem suda na licu mjesta ne predmetnoj nekretnini, a tako nesporno proizlazi i iz iskaza stranaka, u isključivom posjedu dijela A je tužitelj, dok je dio B u suposjedu stranaka. Također je utvrđeno da su na predmetnoj nekretnini postojali razdvojeni vodomjeri za dio A i za dio B predmetne nekretnine. Broj mjernog mjesta za dio A je 4108672, a za dio B je 4072237 (među strankama to nije sporno).
9.1. Da su stranke u suposjedu dijela B sud je zaključio neposrednim opažanjem, obzirom na to da tuženica raspolaže ključevima predmetnog dijela objekta, a ključevima raspolaže i tužitelj, dok vezano za dio A ključevima raspolaže samo tužitelj i u predmetnom dijelu nekretnine tužitelj boravi i živi, dok u dijelu B stranke ne borave i ne stanuju, već suglasno iskazuju da je predmetni dio nekretnine bio namijenjen za turistički najam. Tako proizlazi i iz iskaza saslušanih svjedoka. Iskaze saslušanih svjedoka i stranaka sud cijeni vrijednosno pozitivno, jer zapravo svi iskazuju međusobno neproturječno.
9.2. Da je tužiteljica isporučitelju vode Istarskom vodovodu d.o.o. 01. prosinca 2025. podnijela zahtjev za odjavu potrošnog mjernog mjesta broj 4072237 (za dio B) i broj 4108672 (za dio A), proizlazi iz zahtjeva na str. 53-54 spisa. Tužba je u predmetu podnesena 10. prosinca 2025., iz čega proizlazi da je ista pravovremena.
9.3. Čitanjem Ugovora o diobi bračne stečevine (sa prodajom i davanjem u najam) utvrđeno je da su stranke bivši bračni drugovi, te da je za vrijeme trajanja bračne zajednice stečena nekretnina koja je predmetom ovog postupka na kojoj kao samovlasnica dolazi upisana tuženica, međutim tuženica da priznaje tužitelju pravo (su)vlasništva predmetne nekretnine u ½ dijela kao vlasništvo stečeno u braku. Predmetnim ugovorom stranke da su ugovorile da nekretninu koja je predmetom ovog postupka neće koristiti, već da će se ista prodati, a dok se ista ne proda tužitelj da može koristiti za stanovanje manju kuću (dio A – op.a.) za koju će plaćati režije, dok će režije vezano za glavni objekt (dio B – op.a.) stranke plaćati na jednake dijelove. Također je ugovoreno da će se nekretnina koja je predmetom ovog postupka do prodaje iznajmljivati turistima (to među strankama nije sporno).
10. Obzirom na ovako utvrđeno, stajalište je suda, a kako je nedvojbeno da su stranke u suposjedu dijela B nekretnine koja je predmetom ovog postupka, a imajući u vidu odredbu čl. 24. st. 2. ZV-a da tužitelj kao suposjednik tog dijela nekretnine nije ovlašten staviti zahtjev za zaštitu svog suposjeda na dijelu B od smetanja koje je počinila tuženica kao drugi suposjednik, jer bi za odlučivanje o tom zahtjevu bilo nužno raspravljati o njihovom pravnom odnosu koji je uređen opisanim ugovorom o diobi bračne stečevine (sa prodajom i davanjem u najam) od 27. lipnja 2024., a s obzirom na navode iz odgovora na tužbu da su tužitelju dostavljeni računi i da je upoznat sa svojim obvezama iz predmetnog ugovora koje ne ispunjava, ako se ima u vidu da je doista opisanim ugovorom određeno da će stranke režije plaćati na jednake dijelove za dio B, a postupak za smetanje posjeda i ovog dijela nekretnine vodi se upravo zbog obustave isporuke vode, a u postupku je utvrđeno da su stranke u suposjedu tog dijela nekretnine. Da tužitelj ne plaća režije sukladno ugovoru, u svom iskazu tvrdi i tuženica, a tužitelj ne osporava. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u točki II izreke rješenja.
10.1. Ipak, kako je nedvojbeno utvrđeno da je tužitelj isključivi posjednik dijela A, da je za taj dio nekretnine tuženica dala nalog isporučitelju vode da se obustavi isporuka vode, stajalište je suda da je ista smetala tužitelja u posljednjem mirnom posjedu tog dijela nekretnine, te je slijedom svega navedenog imajući u vidu ranije navedenu odredbu čl. 10. st. 4. ZV odlučeno kao u točki I izreke rješenja.
11. Nastavno na sve navedeno, a u svezi s odredbom čl. 347. st. 2. OZ-a, koja propisuje da sud može odrediti mjeru kojom će privremeno urediti sporni odnos među strankama, ako je to nužno radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nasilja ili ako je iz drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnoga reda, sud je odlučio privremeno urediti sporni odnos među stranaka kako je to navedeno u točki VI izreke rješenja iz razloga što je pitka vode u kući u kojoj tuženik stanuje doista nužnost i isti se neće posebno obrazlagati.
11.1. Naime, stajalište je suda da će se određenom privremenom mjerom privremeno, do okončanja parničnog postupka koji se među strankama vodi zbog smetanja posjeda, spriječiti promjena postojećeg stanja vezano za dio nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u pogledu kojeg dijela je u ovom postupku utvrđeno da se tužitelj nalazio u posljednjem mirnom posjedu, a riječ je o dijelu nekretnine označenom slovom A na kopiji plana na str. 91 spisa. Kako je tužbeni zahtjev, iz naprijed navedenih razloga ocijenjen neosnovanim u odnosu na preostali dio nekretnine koja je predmetom postupka (dio B), sud je sporni odnos među strankama uredio privremenom mjerom kako je odlučeno u točki VI izreke rješenja, a nije prihvatio prijedlog za određivanje privremene mjere kako je to predlagao tužitelj imajući u vidu i činjenicu da je među strankama sporan pravni odnos te prava i obveze proizašli iz opisanog ugovora od 27. lipnja 2024., te je taj njegov prijedlog odbijen i odlučeno je kao u točkama III i IV izreke rješenja.
12. S obzirom na sve navedeno, stajalište je suda da su stranke u jednakim dijelovima uspjele u ovom parničnom postupku, pa je stoga odlučeno da svaka stranka snosi svoje troškove postupka (točka V izreke rješenja), sve sukladno odredbi čl. 154. st. 4. ZPP-a.
U Poreču, 27. srpnja 2026.
S u d a c:
Sanja Oroz
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u roku 8 dana od dana dostave istog.
Dna:
1. Tužitelj p.p.,
2. Tuženica p.p.
