Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž-564/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca, Vesne Gašparuš-Horvat predsjednice vijeća, Gorana Škugora suca izvjestitelja i člana vijeća i Nikole Ramušćaka člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice HBZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Jeleni Batarelo Peh, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika Addiko Bank d.d., Zagreb, Slavonska avenija 6, OIB: 14036333877, zastupan po punomoćnicima odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Kožul & Petrinović iz Zagreba , radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-774/24 od 8. travnja 2026., u sjednici vijeća održanoj 27. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tuženika Addiko Bank d.d. kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-774/24 od 8. travnja 2026.

II. Odbija se zahtjev tuženika Addiko Bank d.d. za naknadu troška žalbenog postupka u iznosu od 1.500,00 eur.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja presuđeno je:

"I. Utvrđuje se da su ništetne odredbe Ugovora o kreditu broj: 396 -6/2007 zaključe- nog 19.01.2007. godine između tužiteljice i tuženika (ranije: Hypo Alpe -Adria-Bank d.d.), potvrđenog kod javnog bilježnika Darka Paravića u Rijeci dana 23.01.2007. godine pod brojem OU-111/07 i to:

- dio odredbe članka 8. cit. Ugovora koja glasi „U slučaju prijevremene konačne ot- plate kredita ili djelomične otplate kredita, Banka je ovlaštena zaračunati naknadu sukladno odluci o naknadama za usluge Hypo Alpe-Adria-Bank d.d.“

II. Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 13.715,62 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 8. travnja 2026. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku 15 dana."

2. Protiv navedene presude žali se tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primijene materijalnog prava. Predlaže preinačiti prvostupanjsku presudu i odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška, podredno ukinuti prvostupanjsku presudu i vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Potražuje i trošak žalbenog postupka u iznosu od 1.500,00 eur.

3. Žalba nije osnovana.

4. Ispitujući prvostupanjsku presudu u okviru žalbenih navoda tuženika, kao i po službenoj dužnosti, u smislu odredbe čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 – dalje: ZPP), ovaj drugostupanjski sud nije našao da bi sud prvog stupnja počinio bilo koju povredu odredaba parničnog postupka na koje pazi po službenoj dužnosti pa ni povrede na koje upire tuženik. U postupku suda prvog stupnja nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP, jer presuda sadrži jasne razloge o odlučnim činjenicama, izreka presude je razumljiva, ne proturječi sama sebi ili razlozima presude, ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika te se presuda može ispitati.

5. Neosnovano tuženik ističe i počinjenje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 6. ZPP navodeći da je ista počinjena jer nije prihvaćen njegov prijedlog za provođenjem financijskog vještačenja na okolnost troška financiranja kao i nastanka i visina štete koju je pretrpio uslijed prijevremene otplate kredita, jer pobijanom presudom tuženiku nije naložena bilo kakva isplata s osnove utvrđene ništetnosti sporne ugovorne odredbe o kojoj je odlučeno pod točkom I. izreke prvostupanjske presude, slijedom čega provođenjem dokaza na koje tuženik ukazuje u žalbi ne bi bile utvrđene odlučne činjenice za odluku o tužbenom zahtjevu o kojem je pobijanom presudom odlučio prvostupanjski sud.

6. Za odluku o tužbenom zahtjevu o kojem je odlučio pod točkom I. izreke sud prvog stupnja ispitao je sve okolnosti koje su bitne za donošenje zakonite i pravilne odluke u ovoj pravnoj stvari te je na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene u skladu s odredbom čl. 8. ZPP pravilno utvrdio sve činjenice relevantne za pravilnu primjenu materijalnog prava.

7. Prvostupanjski sud pravilno je utvrdio ništetnost dijela odredbi Ugovora o kreditu koje se odnose na obvezu plaćanja naknade za prijevremenu otplatu kredita u visini utvrđene aktima tuženika na dan prijevremene otplate te stoga na žalbene navode tuženika valja odgovoriti kako neosnovano ističe da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo, jer prvostupanjski sud svoju odluku donosi na temelju pravilne primjene odredba Zakona o zaštiti potrošača (''Narodne novine'', broj 96/03 – dalje: ZZP/03).

8. Prvostupanjski sud u postupku utvrđuje da tužiteljica prilikom sklapanja ugovora o kreditu nije s tuženikom mogla pregovarati o bilo kojoj ugovornoj odredbi te joj nije bilo poznato na što se odnosi naknada za prijevremenu otplatu kredita, niti joj je to bilo pojašnjeno, bilo od djelatnika tuženika bilo od javnog bilježnika, što žalbenim navodima tuženika nije dovedeno u sumnju jer je prvostupanjski sud za utvrđenje navedenih odlučnih činjenica naveo jasne i neproturječne razloge.

9. Cijeneći utvrđene odlučne činjenice, prvostupanjski sud pravilno zaključuje kako se iz formulacije predmetne odredbe čl. 8. Ugovora o kreditu nije jasno moglo utvrditi o kojim se troškovima radi, odnosno nije vidljivo na koju se konkretnu uslugu banke ta naknada odnosi.

10. Posljedično navedenom, prvostupanjski sud pravilno utvrđuje kako se radi o ugovornoj odredbi koja je unaprijed formulirani od strane tuženika te tužiteljica na sadržaj istog nije mogla utjecati niti je o istoj mogla pregovarati, a što sve ukazuje na suprotnost sa načelom savjesnosti i poštenja, odnosno u konačnici uzrokuje značajnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana i to na štetu tužiteljice kao potrošača. Stoga se radi o nepoštenim ugovornim odredbama u smislu odredbe čl. 81. st. 1. ZZP/03 kojom je propisano da se ugovorna odredba o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo smatra nepoštenom, a posljedično navedenom temeljem odredbe čl. 87. ZZP/03 nepoštena ugovorna odredba je ništava , a njezina ništavost ne povlači ništavost samog ugovora jer isti može opstati bez takve odredbe.

11. Slijedom navedenog svi razlozi kojima tuženik osporava pravilnost primjene materijalnog prava od strane prvostupanjskog suda odbijeni su kao neosnovani.

12. Ostali žalbeni razlozi nisu cijenjeni jer nisu od odlučnog značenja (čl. 375. st.1. ZPP).

13. Odluku o trošku tuženik pobija samo iz razloga što smatra kako je u ovome postupku tužbeni zahtjev tužiteljice trebao biti odbijen u cijelosti. Suprotno navedenom, kako je tužiteljica u sporu uspjela u cijelosti, to je odlučujući o trošku postupka prvostupanjski sud pravilno primijenio odredbu čl. 154. st. 1. ZPP, slijedom čega su ti žalbeni navodi odbijeni kao neosnovani. Kako tuženik žalbom ne pobija trošak za radnje koje su tužiteljici dosuđene, a prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP sud drugog stupnja ne pazi po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima parničnog postupka, kao opravdan iznos troškova postupka koji je dosuđen tužiteljici, uzet je iznos koji je kao opravdan priznao sud prvog stupnja.

14. Slijedom svega navedenog, valjalo je temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu i potvrditi presudu prvog stupnja.

15. Zahtjev tuženika za naknadu troška žalbenog postupka odbijen je kao neosnovan, jer sa žalbom nije uspio (čl. 154. st. 1. u svezi čl. 166. st. 1. ZPP).

U Velikoj Gorici 27. srpnja 2026.

Predsjednica vijeća

Vesna Gašparuš-Horvat