Republika Hrvatska

Županijski sud u Vukovaru

Vukovar, Županijska 33

Broj: Gž-249/2025-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Vukovaru, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, i to Marijane Žulj Jakovljević kao predsjednika vijeća, Vesne Vrkić Perak kao suca izvjestitelja i Ane Bosančić kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja OT iz [adresa], O [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Blaženki Musulin, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika Euroherc osiguranje - dioničko društvo za osiguranje, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, zastupanog po punomoćniku Branimiru Perić, odvjetniku u Zagrebu, radi naknade štete, a odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, broj: Pn- 942/2022-47 od 31. siječnja 2025., na sjednici vijeća od 27. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Žalba tužitelja prihvaća se kao osnovana, pa se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, broj: Pn-942/2022-47 od 31. siječnja 2025. preinačava i sudi:

- Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranju d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 da tužitelju OT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s naslova naknade imovinske štete isplati iznos od 2.138,84 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 22. ožujka 2022., pa do isplate, po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do 30. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

- Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 2.222,61 EUR-a u roku 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak žalbe u iznosu od 345,50 EUR-a.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom pod točkom I. odbijen je tužbeni zahtjev koji glasi: "Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranju d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 da tužitelju CT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s naslova naknade imovinske štete isplati iznos od 2.138,84 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 22.3.2022.g., pa sve do isplate, po stopi koja se do 31.12.2022.g. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1.1.2023.g. do 30.12.2023.g. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 31.12.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana." Točkom II. naloženo je tužitelju platiti tuženiku parnični trošak u iznosu od 1.250,00 EUR-a s pripadajućom zateznom kamatom u roku od 15. dana.

2. Tužitelj je po punomoćniku u zakonskom roku podnio žalbu protiv navedene presude zbog žalbenih razloga bitne povrede parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava iz članka 353. stavak 1. točka 1. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08. , 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19. , 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25. - nastavno: ZPP).

Predlaže drugostupanjskom sudu uvažiti žalbu kao osnovanu, te preinačiti prvostupanjsku presudu sukladno žalbenim navodima, ili pobijanu presudu ukinuti i premet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, ali drugom sucu u rad. Traži trošak žalbe.

3. Odgovor na žalbu nije izjavljen.

4. Žalba tužitelja je osnovana.

5. Ispitujući prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, u smislu odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a, ovaj sud smatra kako prilikom donošenja pobijane presude prvostupanjski sud nije počinio niti jednu od prethodno navedenih bitnih povreda odredaba parničnog postupka.

Prvostupanjski sud je, protivno navodima u žalbi, u obrazloženju presude naveo razloge o odlučnim i spornim činjenicama, te obrazložio iz kojih razloga smatra tužbeni zahtjev neosnovanim, tako da nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja da mu tuženik isplati iznos od 2.138,84 EUR-a sa pripadajućom zateznom kamatom koja teče od 22. ožujka 2022. na ime naknade imovinske štete na vozilu, koja šteta je nastala 6. veljače 2022. uslijed naleta vozila tužitelja na divlju životinju – srnu na dijelu ceste kod mjesta ....

7. U postupku pred prvostupanjskim sudom u bitnom je utvrđeno, a i iz predmetnog spisa proizlazi:

- da se 6. veljače 2022. na kolniku kod mjesta ... dogodila prometna nesreća naletom vozila tužitelja s prednjim lijevim dijelom na divljač srnu koja je prelazila kolnik dolazeći vozilu s desne strane,

- da je naletom na vozilo tužitelja nastala šteta, a da srna nije ostala na cesti,

- da je provedenim biološkim vještačenjem, a na temelju dlaka koje su policijski službenici izuzeli s mjesta prometne nesreće utvrđeno da se radi o životinjskim dlakama koje po svojim morfološkim karakteristikama odgovaraju dlakama životinja iz porodice jelena,

- da za izračun brzine kretanja vozila tužitelja neposredno prije i u trenutku naleta nema elemenata, a s obzirom da je u trenutku štetnog događaja bila noć, a kolnik neosvijetljen, te da je tužitelj mogao najranije uočiti srnu kada mu je ušla u domet svjetala vozila,

- da je provedena analiza pokazala da u ovom štetnom događaju tužitelj nije mogao izbjeći nalet na srnu bez obzira pod kojim svjetlima je vozio (dugim ili kratkim) i kojom brzinom se kretao,

- da tijekom postupka nije utvrđeno da je cesta bila označena prometnim znakom „divljač na cesti“,

- da je u ovom štetnom događaju na vozilu tužitelja nastala djelomična šteta u iznosi od 2.138,84 EUR-a,

- da se tužitelj obratio tuženiku s odštetnim zahtjevom za mirno rješenje spora, ali ga je isti otklonio kao pravno neosnovan,

- da je ovlaštenik prava lova na lovnom području uz opisanu cestu ..., koja udruga je osigurana kod tuženika.

8. Prvostupanjski sud je na temelju rezultata dokaznog postupka ocijenio tužbeni zahtjev za isplatom naknade štete neosnovanim u cijelosti iz razloga što smatra da u konkretnom slučaju nema odgovornosti osiguranika tuženika za štetni događaj, već da je za isti odgovoran nadležni upravitelj ceste na kojoj je došlo do prometne nesreće jer divljač na cesti nije opasna stvar te da šteta nije pos ljedica organiziranog lova.

9. Tužitelj žalbom osporava prvostupanjsku presudu te u žalbi u bitnom navodi da je prvostupanjski sud na pravilno utvrđeno činjenično stanje izveo pogrešne zaključke i pogrešno primijenio materijalno pravo, odnosno smatra da u konkretnom slučaju postoji objektivna odgovornost tuženika sukladna odredbama važećeg Zakona o lovstvu kao i Zakona o obveznim odnosima, pa da je pravilnom primjenom materijalnog prava tužbeni zahtjev trebalo usvojiti u cijelosti.

10. I prema mišljenju ovoga suda, sukladno navodima tužitelja iznesenim u žalbi na pravilno utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud je izveo pogrešne zaključke i pogrešno primijenio materijalno pravo.

11. Kako se štetni događaj dogodio 6. veljače 2022. kao lex specialis primjenjuje se Zakon o lovstvu („Narodne novine“, broj: 99/18., 32/19. i 32/20. – nastavno: ZL).

11.1. Prema odredbi članka 80. stavak 6. ZL-a za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi ili lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

11.2. Međutim, ako je do štete na vozilu došlo naletom vozila na divljač kada se nije provodio lov, kao što je ovdje slučaj, za odgovornost za štetu mjerodavne su odredbe Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18. - nastavno: ZOO), a sve u smislu odredbe članka 76. stavak 2. ZL-a koja propisuje da u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, ako tim zakonom nije propisano drukčije.

11.3. S obzirom da je divljač koja se kreće na javnoj cesti protivno stavu prvostupanjskog suda, opasna stvar (kakvo pravno shvaćanje je zauzeo i VSRH u nizu odluka – Rev-166/2024. od 24. rujna 2024., Rev-1057/2014. od 5. prosinca 2017, Rev- 2902/16 od 28. kolovoza 2019.), to u slučaju kada je do štete u lovištu došlo naletom vozila na divljač, a nije se provodio lov, lovoovlaštenik odgovara po načelu objektivne odgovornosti u smislu odredbi članka 1063. i 1064. ZOO-a, dok se prema odredbama članka 1067. stavak 2. i 3. navedenog Zakona može osloboditi odgovornosti u potpunosti ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika (ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći ni otkloniti) ili djelomično ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete.

11.4. Stoga kako je u konkretnom slučaju tuženik propustio dokazati da šteta na vozilu tužitelja potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti izbjeći ili otkloniti nije se oslobodio odgovornosti za štetu koja je nastala tužitelju, pa je za nastalu štetu odgovorno predmetno ..., a time i tuženik kao osiguratelj predmetne udruge.

11.5. Dakle, pravilnom primjenom materijalnog prava odgovornost tuženika treba prosuđivati prema odredbama koje normiraju objektivnu odgovornost odnosno odredbama članka 1063. do 1067. ZOO-a, a na što izričito upućuje odredba članka 76. stavka 2. ZL-a.

12. Slijedom navedenog da bi se lovoovlaštenik mogao osloboditi od obveze naknade štete nastale naletom vozila na divljač, kada se nije provodio lov, on je u smislu članka 1067. ZOO-a morao dokazati da šteta na vozilu potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti, odnosno on je morao dokazati da je šteta nastala radnjom oštećenika ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ni otkloniti (Vrhovni sud RH u odluci poslovni broj Rev-166/2024 od 24. rujna 2024.).

13. Visina štete u iznosu od 2.138,84 EUR-a utvrđena je temeljem nalaza i mišljenja prometnog vještaka, a na koji nalaz i mišljenje nije bilo primjedbi stranaka.

14. Protivno mišljenju tuženika tužitelj ima pravo na zatezne kamate od dana podnošenja zahtjeva tuženiku za naknadu štete, dakle od 22. ožujka 2022., a što je sukladno odredbi članka 1086 ZOO-a.

15. Kako je ovaj sud preinačio odluku o glavnoj stvari preinačena je i odluka o parničnom trošku.

15.1. Primjenom odredbe članka 166. stavak 2. u vezi s odredbom članka 154. stavak 1. i članka 155. stavak 1. ZPP-a tužitelju zastupanom po punomoćniku odvjetniku je priznat trošak i to: za sastav tužbe – 100 bodova (Tbr. 7. točka 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika - Narodne novine: broj 138/23. – nastavno Tarifa), za sastav obrazloženih podnesaka od 12. listopada 2022., 25. siječnja 2023., 6. veljače 2024. i 3. rujna 2024. – za svaki po 100 bodova (Tbr. 8.1. Tarife), za sastav podneska od 28. veljače 2023. - 25 bodova (Tbr. 8.4. Tarife), za pristup na ročišta održana dana 12. listopada 2022., 6. lipnja 2024. i 12. prosinca 2024.

– za svako po 100 bodova (Tbr. 9.1. Tarife), za pristup na ročište za objavu presude – 50 bodova (Tbr. 9.3. Tarife) što uz vrijednost boda od 2,00 EUR-a i porez na dodanu vrijednost od 25% (Tbr. 42 OT) iznosi ukupno 1.937,50 EUR-a. Tužitelju se priznaje i trošak biološkog sudskog vještačenja u iznosu od 35,57 EUR-a, trošak prometnog vještačenja u iznosu od 199,08 EUR-a, trošak sudskog dostavljača u iznosu od 15,46 EUR-a, trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 35,00 EUR-a. Dakle, tužitelju je priznat trošak u sveukupnom iznosu od 2.222,61 EUR-a.

15.1. Ostali zatraženi trošak tužitelju nije priznat jer nije bio nužan za vođenje ovog postupka (članak 155. stavak 1. ZPP-a).

16. Tužitelju se priznaje i zatraženi trošak za sastav žalbe – 125 bodova (Tbr. 10. Točka 1. Tarife) što uz vrijednost boda od 2,00 EUR-a i porez na dodanu vrijednost od 25% iznosi 312,50 EUR-a, kao i trošak sudske pristojbe na žalbu od 35,00 EUR-a. Dakle, priznaje mu se trošak žalbe u ukupnom iznosu od 345,50 EUR- a.

17. Temeljem izloženog primjenom odredbi članka 368. stavak 2. ZPP-a odlučeno je kao u izreci ove presude.

Vukovar, 27. srpnja 2026.

Predsjednik vijeća

Marijana Žulj Jakovljević