REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Pr-5711/2018-65

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sucu toga suda Marini Braje Meznarić, u pravnoj stvari tužitelja ŽŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Mirko Kovač, odvjetnik iz Zagreba, protiv tuženika Republike Hrvatske, Ministarstvo finacija, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko građansko državno odvjetništvo u Zagrebu, radi isplate, nakon glavne i javne rasprave zaključene dana 17. lipnja 2026, u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja ZŽ, odvjetničkog vježbenika i punomoćnice tuženika ŽŽZ, savjetnice u OGDO, Su-114/2024, dana 24. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku REPUBLIKA HRVATSKA, Ministarstvo financija, OIB: 52634238587, da tužitelju ŽŽ iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime razlike plaće isplati ukupan iznos od 138,99 eura bruto zajedno sa zateznom kamatom tekućom od 16. listopada 2018. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, osim u dijelu koji se odnosi na isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenom bruto iznosu, sve u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 859,19 eura, sa zateznom kamatom tekućom od dana donošenja ove presude do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je zaposlenik tuženika, djelatnik Područnog carinskog ureda Zagreb, na radnom mjestu carinika, a sve sukladno Rješenju o rasporedu na radno mjesto. U razdoblju od 10.09.2013. do 11.09.2018., tužitelj je prema utvrđenom radnom vremenu tuženika, mjesečno ostvarivao prekovremeni rad, koji mu nije plaćen: u redovnom radu od ponedjeljka do petka, duže od 8 sati, u smjena i turnusima, (u smjenama dužim od 8 sati koko je trebao raditi u smjena) i (u turnusu duže od 12 sati, koliko je trebao raditi u turnusu), jer prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama i turnusima, smatra se svaki sat rada duži od smjene ili turnusa, te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, u radu na drugi način. U navedenim oblicima rada, tužitelj je radio tijekom mjeseca: u drugoj smjeni, noću, subotom i nedjeljom i na dane blagdana i neradne dane koji se utvrđuju sukladno s odredbama Zakona o blagdanima i redanim danima u Republici Hrvatskoj, koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka. Odredbama važećeg Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike i ranije važećih Kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenika, te internim aktima tuženika koji se odnose na tužitelja je određeno da se prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, a i svaki sat rada subotom i nedjeljom. Nadalje da se prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve-2 treće-2 dana slobodno) ili u turnusu smatra svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa, te svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa, te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati te prekovremeni rad kojeg je tužitelj ostvarivao na drugačiji način, jer je ostvarivao sate rada koji su bili duži od dnevnog radnog vremena i koji su bili duži od 40 sati tjedno. Isto tako je određeno, da redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu, na bazi 40-satnog radnog tjedna, te da mjesečni redovni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (u koje ne ulaze blagdani) u tekućem mjesecu pomnoženi na 8 sati. Tužitelj je ostvario prekovremeni rad na dane blagdana i neredne dane Uskrsa, koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka, a koji mu nije plaćen, pošto su mu tako određeni sati, bili duži od predviđenog rada, utvrđenog dnevnim rasporedom tuženika, kao i svaki sat rada dulji od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Tužitelj se obratio tuženiku sa Zahtjevom za mino rješenje spora, ali na isti nije odgovoreno. Stoga tužitelj predlaže presuditi kao u izreci pod I ove presude te obvezati tuženu da mu naknadi parnični trošak sa zateznom kamatom.

2. U odgovoru na tužbu tuženica ističe kako nisu ispunjene pretpostavke u smislu čl. 186.a. ZPP za vođenje ove parnice pa predlaže tužbu odbaciti budući je tužba podnesena prije okončanja postupka mirnog rješenja spora. Nadalje, tuženica ističe da priznaje dug tužitelju od 2.768,12 kn jer mjesečni fond sati je osnova za izračun vrijednosti sati rada. Nadalje navodi da se mjesečni fond sati dobiva na način da se uklapa broj dana u mjesecu od ponedjeljka do petka (uključujući i blagdane i zakonom predviđene neradne dane koji padaju od ponedjeljka do petka) pomnožene s osam sati. Mjesečni fond sati različit je po mjesecima i točno utvrđen za svaki mjesec ovisno o broju radnih dana u mjesecu zajedno s radnim danima na koje se ne radi sukladno Zakonu o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (pročišćeni tekst zakona- Narodne novine, broj 33/96, 96/01, 13/02, 136/02, 112/05, 59/06, 55/08, 74/11 i 130/11), što kontrolira JOPPD obrazac kroz sustav Porezne uprave za svakog djelatnika pojedinačno, a koji je vezan uz kontrolu izračuna uplate pripadajućih doprinosa, poreza i prireza. Vrijednost sata za sve državne službenike i namještenike se izračunava na isti način tako da se osnovna plaća podjeli s mjesečnim fondom sati, sukladno tumačenju Komisije za tumačenje odredaba i praćenja Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, broj 27/44 od 20. svibnja 2014. Redovni mjesečni fond radnih sati iz čl. 44. stavak 12. pije važećeg Kolektivnog ugovora odnosno iz članka 38. st. 12 važećeg Kolektivnog ugovora za sve službenike i namještenike je jedinstven, a dobiva se na način da se broj radnih dana od ponedjeljka do petka pomnoži s osam sati. Dakle, radi se o danima koji ne uključuju blagdane i praznike koji padaju od ponedjeljka do petka. Redovni mjesečni fond radnih sati služi isključivo za izračun sati prekovremenog rada za službenike koji rade u smjenama i turnusima. Vezano za prekovremene sate rada, službenici koji su ostvarili te sate rada sukladno odredbi članka 44. prije važećeg Kolektivnog ugovora te sukladno odredbi članka 38. sada važećeg Kolektivnog ugovora ostvaruju pravo na uvećanje osnovne plaće za sate prekovremenog rada 50% jer se dodaci iz navedenog članka 44. Kolektivnog ugovora tj. sada članka 38. važećeg Kolektivnog ugovora, ne isključuju. Definicija plaće i dodatka na plaću jasno je propisana člankom 35. sada važećeg Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenika (Narodne novine, broj: 112/17 i 12/18), prije čl. 14. Kolektivnog ugovora, koji govori da plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću, a osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža dok su dodaci na osnovnu plaću dodaci za uspješnost na radu, dodaci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaće. Isto tako osnovna plaća uvećava se za svaki sat rada definiran člankom 38. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (prije čl. 44. Kolektivnog ugovora). Što se tiče samog obračuna plaće navodimo da je obračun satnice vezan uz osnovnu plaću službenika i namještenika i za mjesečni fond sati mjeseca za koji se ista računa, a kojoj pripada i blagdan, državni praznici i zakonom utvrđeni radni dani u tjednu za koje se isplaćuje naknada za rad, ali ulazi u mjesečni fond sati koji je pripadajući tom mjesecu i koji je osnova za daljnji izračun plaće službenika i namještenika. Mjesečni fond sati različit je po mjesecima i točno utvrđen za svaki mjesec za sve poslodavce na nivou države, neovisno o tome kakav je preraspodjela radnog vremena, što je jedino ispravno moguće i provesti kroz JOPPD obrazac. Slijedom navedenog, tužena navodi da je mjesečni fond sati je osnova za izračun vrijednosti sata rada prilikom obračuna plaće, a isti se dobiva na način da se ukupan broj dana u mjesecu od ponedjeljka do petka (uključujući blagdane i zakonom predviđene neradne dane koji padaju od ponedjeljka do petka) pomnoži s osam sati. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje svaki službenik i namještenik treba raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana (dani od ponedjeljka do petka, bez državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom) u tekućem mjesecu pomnoži s osam te isti služi isključivo za utvrđivanje broja prekovremenih sati rada za službenike koji rade u turnusu (12-24- 12-48) i u smjenama ( 2 prve-2 druge-2-treće-2 dana slobodno). Slijedom navedenog tužena osporava tužbeni zahtjev za iznos naknade za prekovremeni rad iznad 57 prekovremenih sati pa predlaže tužbeni zahtjev odbiti preko primjernog iznosa te naložiti tužitelju da tuženoj naknadi razmjerni dio parničnog troška sa zateznom kamatom.

3. Sud je u tijeku postupka izvršio uvid u: Zahtjev za mirno rješenje spora od 12.09.2018., Dopis punomoćnika tužitelja tuženoj od 16.10.2018., Dopis tužene punomoćniku tužitelja od 20.09.2018., preslika povratnice, Tumačenja odredbi Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, Sudsku praksu, Rješenja RH, Ministarstva financija od : 01.09.2017., 23.04.2015., 01.04.2025., 19.02.2015., 19.01.2015., 21.10.2014., 01.04.2014., 16.04.2013., 08.07.2013., Evidencije o korištenju radnog vremena, obračunske isprave za isplatu plaće-naknade, provedeno je financijsko vještačenje po vještaku Zrinku Ručeviću i Mirjani Kos iz Ručević vještačenja d.o.o., a vještak je i saslušan tijekom postupka.

4. Na temelju ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, primjenom odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03 i 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 88/22 i 114/22), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

5. Između stranaka je neprijeporno da je tužitelj državni službenik zaposlen na radnom mjestu carinika kako to uostalom i slijedi iz Rješenja RH Ministarstva financija od 8. srpnja 2013., 16. travnja 2013., 1. travnja 2014., 21. listopada 2014., 10. siječnja 2015., 19. veljače 2015., 1. travnja 2015., 23. travnja 2015. i 1. rujna 2017., temeljem kojeg je radno mjesto tužitelja definirano kao carinik III vrste u Ministarstvu financija, Carinskoj upravi.

6. Prema čl. 87. st. 2. Zakona o carinskoj službi („Narodne novine“, broj 68/13., 30/14., 115/16.- dalje: ZCS) tjedno radno vrijeme carinskog službenika u pravilu se raspoređuje na pet radnih dana i traje 40 sati. Prema čl. 89. st. 4. ZCS radom u turnusu smatra se rad carinskih službenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji carinski službenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48. Ako je rad carinskih službenika organiziran u smjenama ili turnusu, prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati (čl. 89. st. 6. ZCS).

7. Prema odredbama važećih Kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike (NN 104/13 i 112/2017), plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodatci na osnovnu plaću. Osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnoga mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Dodatci na osnovnu plaću su dodatci za uspješnost na radu, dodatci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaće. Osnovna plaća službenika (čl. 44. KU/2013 i identično je propisao čl. 38. KU 112/17) uvećava se: za rad noću 40%, za rad subotom 25%, za rad nedjeljom 35%, za rad na blagdane, neradne dane i na Uskrs 150%, za prekovremeni rad 50%, za rad u drugoj smjeni 10%, za rad u turnusu 5%. Navedeni dodatci međusobno se ne isključuju, osim dodatka za rad u turnusu i za rad u drugoj smjeni. Državnim službenicima i namještenicima koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada uvećanje plaće za prekovremeni rad i druga uvećanja plaće iz gore navedenog članka obračunavaju se za svaki sat rada na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za posebne uvjete rada i za zvanje. Radom u smjenama (smjenski rad) smatra se svakodnevni rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja tijekom tjedna ili mjeseca u prijepodnevnim (I. smjena), poslijepodnevnom (II. smjena) ili noćnom (III. dijelu dana). Rad u I. smjeni je od 6 do 14 sati, u II. smjeni od 14 do 22 sata i u III. smjeni od 22 do 6 sati. Radom u turnusu smatra se rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve – 2 druge – 2 treće – 2 dana slobodna) ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prekovremeni rad ostvaren radom dužim od dnevnog radnog vremena ili redovne smjene i prekovremeni rad ostvaren radom dužim od mjesečnog ili tjednog fonda radnih sati međusobno se ne isključuju. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati. Umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada, službenik ili namještenik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 min redovnog sata rada) te mu se u tom slučaju izdaje rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana, kao i vrijeme kad je taj prekovremeni rad ostvaren prema čl. 44 KU/13, a identično je propisao čl. 38. KU/17.

8. Nadalje, Zajednička komisija za tumačenje odredbi i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za službenike i namještenike (u daljnjem tekstu: Zajednička komisija) utvrdila je u Tumačenju br. 7/44, slijedeće: S obzirom na izričaj u članku 44. st. 1. Kolektivnog ugovora („Osnovna plaća službenika i namještenika uvećat će se…“), osnovica za izračun uvećanja plaće za prekovremeni rad i druga uvećanja plaće jeste osnovna plaća službenika i namještenika. Prema članu 41. KU/13, osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnoga mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Iznimka od toga propisana je samo za državne službenike i namještenike koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada (članak 44. s. 3. KU). Navedenim službenicima uvećanje plaće obračunava se na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za posebne uvjete rada i zvanje. (Tumačenje br. 7/44 od 29. travnja 2013.).

9. Službenik koji radi u smjenama i stvarno radi na blagdan ili zakonom predviđeni neradni dan koji pada u dane ponedjeljak – petak (za koji službenici koji rade od ponedjeljka do petka imaju pravo na naknadu plaće), ima pravo na uvećanje plaće od 150%. Pored toga, može ostvariti pravo na uvećanje osnovne plaće za prekovremeni rad ako su ispunjeni uvjeti iz članka 44. stavka 10., 11. i 12. Kolektivnog ugovora, odnosno za svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. (Tumačenje broj 8/44 od 13. lipnja 2013.)

10. Službenik i namještenik koji radi u turnusima, smjenama ili u radu organiziranom na drugačiji način iz članka 44. stavka 11. Kolektivnog ugovora nema pravo na naknadu za blagdan. Ako je navedeni službenik prema rasporedu radnog vremena odradio sve svoje radne dane/sate, ali zbog rasporeda radnog vremena nije ostvario redovni mjesečni fond radnih sati, ima pravo na osnovnu plaću u punom iznosu iz članka 41. stavka 2. Kolektivnog ugovora te dodatke na plaću koje je ostvario. Plaća službenika i namještenika može se umanjiti samo u slučaju neopravdanog izostanka s posla ili neplaćenog dopusta (Tumačenje br. 19/44 od 20. prosinca 2013.i Tumačenje br. 24/44 od 22. siječnja 2014.)

11. Vrijednost sata rada za sve državne službenike i namještenike izračunava se na isti način tako da se osnovna plaća (članak 41. stavak 2. i članak 44. stavak 3. Kolektivnog ugovora) podijeli sa mjesečnim fondom sati. Mjesečni fond sati dobiva se na način da se ukupan broj dana u mjesecu od ponedjeljka do petka (uključujući blagdane i zakonom predviđene neradne dane koji padaju od ponedjeljka do petka) pomnoži s 8 sati. Redovni mjesečni fond radnih sati dobiva se na način da se broj radnih dana od ponedjeljka do petka pomnoži s osam sati. Dakle, radi se o danima koji ne uključuju blagdane i neradne dane koji padaju od ponedjeljka do petka. Redovni mjesečni fond radnih sati iz članka 44. stavka 12. Kolektivnog ugovora služi za utvrđivanje sati prekovremenog rada iz članka 44. stavak 10. Kolektivnog ugovora, znači za izračun sati prekovremenog rada za službenike koji rade u smjenama i turnusima (Tumačenje br. 27/44 od 20. svibnja 2014. i 2/35 od 23. svibnja 2018.).

12. Kolektivnim ugovorom nije propisano u kojem se roku mogu koristiti slobodni dani umjesto uvećanja plaće po osnovi prekovremenog rada. Prema članku 44. stavku 14. KU/13, odnosno čl. 38. stavku 14. KU/17, u slučaju da se službenik ili namještenik odluči za korištenje slobodnih dana umjesto uvećanja plaće po osnovi prekovremenog rada, izdaje mu se rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana, kao i vrijeme kad je taj prekovremeni rad ostvaren. Stoga, po isteku mjeseca u kojem su prekovremeni sati ostvareni, rješenjem treba utvrditi kada će službenik/namještenik koristiti slobodne dane, što bi trebalo biti u primjerenom roku. Službenik i namještenik dužan je poslodavcu podnijeti pisani zahtjev za korištenje slobodnog dana umjesto plaćanja prekovremenog rada prije isteka obračunskog razdoblja za obračun plaće za tekući mjesec, osim kada mu to opravdane okolnosti ne omogućavaju. U tom slučaju zahtjev može podnijeti naknadno u primjerenom roku (Tumačenje br. 16/44 od 16. prosinca 2013.). U članku 44. stavku 14. KU/13, propisano je da umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada, službenik i namještenik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 minuta redovnog rada). Kolektivnim ugovorom nije utvrđena mogućnost drugačijeg obračuna slobodnih dana po osnovi prekovremenog rada. Stoga se službeniku i namješteniku koji je prekovremeni rad ostvario subotom, nedjeljom, blagdanom i sl., sati prekovremenog rada mogu preračunati u slobodne dane isključivo prema formuli 1:1,5. Pored toga, službenik i namještenik ima pravo na uvećanje plaće iz čl. 44. st.1. KU/13, za svaki sat rada ostvaren subotom, nedjeljom, blagdanom, u turnusu ili smjeni i sl., jer ima pravo na navedeno uvećanje plaće neovisno o tome je li rad ostvaren kao redovni ili prekovremeni rad. Prema čl. 9. KU/13, poslodavac je dužan voditi evidenciju radnog vremena, u koju upisuje sve sate rada službenika, između ostalog i sate prekovremenog rada, neovisno o tome da li će se službeniku za te sate isplatiti plaća uvećana za prekovremeni rad ili će službenik koristiti slobodne dane (Tumačenje broj 21/44 od 22. siječnja 2014.). Zbog ograničenja prekovremenog rada poslodavac može donijeti odluku da službenik koji radi u turnusu u određene dane radi kraće ili ne radi cijeli dan, ali samo jedan do dva radna dana u mjesecu. U tom slučaju ne radi se o promjeni organizacije rada. Ako zbog navedene odluke poslodavca službenik nije ostvario redovni mjesečni fond radnih sati ima pravo na osnovnu plaću u punom iznosu iz članka 41. stavka 2. KU/13 te dodatke na plaću koje je ostvario. (Tumačenje br. 25/44 od 4. travnja 2014.) Nadopuna satnice (kao pojam koji se koristi u sustavu COP- a kao zamjena za naknadu za blagdan za one službenike i namještenike koji rade u turnusu, smjenama ili u radu organiziranom na drugačiji način iz članka 44. stavak 11. KU/13) ne može se umanjivati za sate prekovremenog rada (Tumačenje br. 32/44 od 31. listopada 2014.) Službeniku koji bez svoje krivnje ne ostvari redovni mjesečni fond radnih sati, u određenom mjesecu, ne može se „manjak sati“ prenositi u sljedeći kalendarski mjesec (Tumačenje br. 35/44).

13. Iz svega navedenog proizlazi sljedeće: poslodavac je dužan organizirati rad na način da djelatnik odradi najmanje puni mjesečni fond radnih sati; ako djelatnik odradi manje sati od mjesečnog fonda sati, poslodavac je dužan isplatiti djelatniku punu plaću koja se u takvim slučajevima treba evidentirati i obračunati kao „nadopuna satnice“; da se prekovremeni sati rada djelatnika, koji radi u turnusu, dobije na način da se od njegovih ukupno odrađenih sati rada u mjesecu odbije redovni mjesečni fond radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati dobije se na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži s 8 sati. Dakle, u taj fond ne ulaze blagdani i neradni dani određeni zakonom. Prekovremeni rad se djelatniku, koji radi u turnusu, obračunava mjesečno, neovisno o tome je li djelatnik radio na blagdan ili neradni dan određen zakonom, ili nije. Djelatniku koji radu u turnusu, ne plaća se posebno naknada plaće za blagdan ili neradni dan određen zakonom ako ne radi na taj dan. Ako na taj dan radi, plaća mu se uvećava za rad blagdanom, odnosno neradnim danom određenim zakonom, a prekovremeni rad obračunava mu se po isteku mjeseca kao rad koji prelazi redovni mjesečni fond radnih sati. Sati za koje se djelatniku isplaćuje naknada plaće zbog bolovanja, plaćenog dopusta ili godišnjeg odmora, prilikom obračuna prekovremenog rada ulaze u ukupno odrađene sate kao sati koje bi djelatnik odradio da nije bio opravdano odsutan s posla. Prekovremeni rad koji se koristi kao slobodni dani (sati) je jedna vrsta preraspodjele rada o kojoj odlučuje djelatnik u dogovoru s poslodavcem.

14. Uz sve navedeno, što ističu i vještaci Zrinko Ručević i u Mirjana Kos u svom nalazu i mišljenju od 21. siječnja 2020. isti nastavno polaze i od činjenica da je uvidom u obračunske liste plaća, utvrđeno da je plaća tužitelja obračunata primjenom sljedećih osnovnih elemenata izračuna, i to: propisanih osnovica, propisanih koeficijenata radnog mjesta, stopa minulog rada, stopa uvećanja za posebne uvjete rada, stopa dodataka za radni staž ostvaren u državnim tijelima. Nadalje da je obim rada tužitelja evidentiran po vrstama rada (redovan rad, rad subotom, nedjeljom, blagdanom, u turnusu, noću, prekovremeni rad, godišnji odmor, plaćeni dopust i dr.), plaća za evidentirani broj sati redovnog rada, kao i naknade za blagdan obračunata je primjenom odgovarajuće osnovice, propisanog koeficijenta radnog mjesta, uz uvećanje za stopu minulog rada, te dodatka za uvjete rada u skladu s odredbama važećeg Kolektivnog ugovora, za sve sate za koje je predviđeno plaćanje dodataka (rad noću, rad u turnusu, subotom, blagdanom, i dr.). Obračunani su dodatci primjenom odgovarajućih stopa uvećanja, u skladu s odredbama važećeg Kolektivnog ugovora, plaća za prekovremene sate rada obračunata je u visini osnovne plaće (osnovica x koeficijent + minuli rad), uz uvećanje za 50%, te s uvećanjem za dodatak po osnovi posebnih uvjeta rada i dodatka za staž što je u skladu s odredbama Kolektivnog ugovora. Nadalje je tužitelju u cijelom utuženom razdoblju isplaćena osnovna plaća za puni mjesečni fond sati (mjesečni fond radnih sati + blagdani), bez obzira na broj ostvarenih sati (broj neostvarenih sati tzv. manjak sati do punog mjesečnog fonda sati, isplaćen je i evidentiran različitim oznakama kao "nadopuna satnice", "redovan rad 0", "naknada za državni blagdan"), a što je u skladu s odredbama i tumačenjima važećih KU-a. Kako slijedi iz nalaza i mišljenja vještaka tužitelj je u utuženom razdoblju radio u turnusima prema ciklusu 12-24-12-48 te su vještaci uzeli u obzir i činjenicu da je tužitelj koristio slobodne dane s osnova ostvarenih prekovremenih sati (oznaka sd i sdt) koji su mu odobreni temeljem njegove zamolbe za korištenje slobodnih radnih dana. Stoga, u navedenom nalazu i mišljenju vještaci su utvrdili da je za utuženo razdoblje od rujna 2013. do rujna 2018. tužitelj ostvario 18 prekovremenih sati koji mu nisu bili obračunati i isplaćeni, a bruto plaća za iste iznosi ukupno 138,99 eura, odnosno 1.047,20 kuna. Tužitelj je prema ovom izračunu postavio tužbeni zahtjev, dok tužena nalaz i mišljenje prihvaća kako to slijedi iz podneska tužene od 21. veljače 2020. Stoga više nije odlučno pozivanje tužitelja da vještak nije obračunao prekovremeni rad kojeg je tužitelj odrađivao radom na drugačiji način jer je prekinuo proces rada u turnusu ili mu je kraćeno radno vrijeme više od dva radna dana, odnosno da ne treba uzeti u obzir slobodne dane iskazane u Evidenciji o korištenju radnog vremena i nalaz nadopuniti u odnosu na obračun prekovremenog rada za mjesece kada je tužitelj bio na bolovanju. Konkretno to znači da sud u ovom slučaju nije uzeo u obzir dodatni nalaz i mišljenje vještaka od 15.06.2023. u kojem vještak prekovremeni rad temelji na podatcima iz obračunskih lista plaća o broju iskorištenih slobodnih dana, prema kojem bi potraživanje tužitelja u utuženom razdoblju iznosilo 562,37 eura, odnosno prema dodatnom nalazu i mišljenju vještaka od 26.03.2026., bez iskazivanja minus sati odnosno pripadajućeg minus bruto iznosa uzimajući u obzir slobodne sate iz lista plaća tužitelja kada bi potraživanje iznosilo 936,97 eura.

15. Vještaci su u izračunu prekovremenih sati pošli od redovnog mjesečnog fonda radnih sati iskazanog kao umnožak broja radnih dana u mjesecu i 8 sati dnevnog rada (dakle, u taj fond ne ulaze blagdani i neradni dani određeni zakonom). Ostvarene prekovremene sate obračunali su kao razliku između ukupno ostvarenih sati koji između ostalog uključuju i slobodne dane i sate mjesečnog fonda radnih sati. Izračun su dobili kao razliku između ostvarenih i isplaćenih prekovremenih sati te iskorištenih slobodnih dana u omjeru 1:1,5. Te neplaćene prekovremene sate obračunali su s uvećanjem od 50% u skladu s navedenim odredbama KU. Pri tome je nalaz sačinjen prema podacima iskazanim na Evidencijama radnog vremena.

16. Nalaz i mišljenje vještaka sud prihvaća ocjenjujući ga stručnim i objektivnim. Prema istom tužitelj postavlja konačni tužbeni zahtjev, dok tužena na isti nije imala primjedbi. Stoga je u konačnici tužbeni zahtjev valjalo usvojiti, primjenom odredbi čl. 44. KU/13 i čl. 38. KU/17, prema kojima se osnovna plaća uvećava za prekovremeni rad 50%, te citiranih tumačenja Zajedničke komisije za tumačenje odredbi i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za službenike i namještenike: Tumačenje broj 8/44 od 13. lipnja 2013., Tumačenje broj 27/44 od 20. svibnja 2014 i 2/35 od 23. svibnja 2018, te Tumačenje broj 32/44 od 31. listopada 2014.

17. Odluka o zateznoj kamati temelji se na čl. 29. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05., 41./08., 125/11. 78/15, 114/22 - dalje ZOO), te Uredbi o izmjenama Zakona o obveznim odnosima "Narodne novine" broj: 156/22). Budući da je nalaz i mišljenje dano kumulativno za cjelokupno utuženo razdoblje, te da bi posljednji mjesec u tom potraživanju bio rujan 2018., to tužitelj opravdano potražuje zateznu kamatu tekuću od 16. listopada 2018. do isplate jer je obveza poslodavca da isplati plaću najkasnije 15.-tog u mjesecu za prethodni mjesec, imajući u vidu odredbu čl. 92. st. 3. ZR-a.

18. Dosuđeni bruto iznos sastoji se od neto iznosa, te doprinosa, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a u smislu odredbe članka 15. stavak 3. Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14 i 143/14), i članka 17. stavak 3. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 20/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14) zatezne kamate koje se na zakašnjele isplate plaće isplaćuju po sudskoj presudi, ne smatraju se dohotkom i ne podliježu oporezivanju. Iz navedenog proizlazi da bruto iznosi koji su u konkretnom slučaju dosuđeni, te koji se isplaćuju po sudskoj presudi sve do trenutka isplate u odnosu na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak nisu u potpunosti dospjeli na naplatu, odnosno u tom slučaju porez na dohodak i prirez porezu na dohodak dospijevaju na naplatu tek s isplatom same plaće (Gž R-624/14 od 16.04.2015., Gž R-376/15 od 02.06.2015., Gž R-440/15 od 24.02.2015., Gž R-508/14 od 14.04.2015.).

19. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154 st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03 i 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 88/22 i 114/22), a trošak je odmjeren tužitelju koji je bio zastupan po odvjetniku temeljem VPS od 138,99 eura, temeljem važeće Odvjetničke Tarife i to za: sastav zahtjeva za mirno rješenje spora u visini od 25 bodova, (Tbr. 32., 7.t.1.),sastav tužbe u visini 25 bodova (Tbr. 7.t.1.), za zastupanje na ročištima 24.01.2019., 12.03.2019., 23.05.2023., 17.06.2026., za svako u visini od 25 bodova (Tbr. 9.t.1., 7.t.1.), za sastav podnesaka od 16.01.2019., 13.02.2019., 12.06.2026., za svako u visini od 25 bodova (Tbr. 8.t.1., 7.t.1.), za pristup na ročište za objavu odluke u visini od 12,5 bodova (Tbr. 9.t.3., 7.t.1.), što ukupno iznosi 237,5 bodova, odnosno 475,00 eura odmjerenih temeljem vrijednosti jednog boda od 2,00 eura. U navedeni iznos je valjalo pridodati PDV u visini od 118,75 eura, kao i troškove financijskog vještačenja u visini od 265,44 eura, pa je ukupni parnični trošak tužitelju priznat i dosuđen u visini od 859,19 eura. Odluka o zateznoj kamati na troškove parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a. Tužitelju nije priznat trošak za sastav podnesaka od 27.05.2020., 14.07.2021., 08.09.2023. budući u istima predlaže dati zadatak vještaku po metodi koja nije prihvaćena; za sastav podneska od 08.04.2019., 13.02.2026. i 14.05.2026. budući istima dostavlja dokaz o uplati predujma za financijsko vještačenje, što nije potrebno jer je sudu vidljivo u sustavu s kojim raspolaže. Tužitelju također nije priznat trošak dodatnih financijskih vještačenja te pristupa vještaka na ročište budući je u konačnici tužitelj tužbeni zahtjev postavio sukladno prvom nalazu i mišljenju vještaka.

20. Tužitelj je podnio tuženici zahtjev za mirno rješenje spora dana 11. rujna 2018., a tužbu ovom sudu 14. prosinca 2018., pa je ispunjena procesna pretpostavka za vođenje ovog postupka iz čl. 186.a Zakona o parničnom postupku. Imajući u vidu da tužena nije dokazala da je zahtjev tužitelja prihvaćen u mirnom postupku, a o njemu nije odlučila u roku od tri mjeseca, suvišno je pozivanje tužene da tužitelj nema pravo na naknadu parničnog troška.

21. Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao u izrekama ove presude.

U Zagrebu 24. srpnja 2026.

Sudac:

Marina Braje Meznarić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku 15 dana, od dana dostave ove presude.

DNA

1. Punomoćniku tužitelja

2. Tuženoj po OGDO Zagreb