Republika Hrvatska

Općinski prekršajni sud u Splitu

Stalna služba u Trogiru

Put Mulina 1, Trogir

Poslovni broj: Pp-9100/2025-13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Trogiru, po sutkinji Željki Matkov, uz sudjelovanje sudske savjetnice Josipe Grga i Milenke Vičić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika OZ, zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine Republike Hrvatske broj 5/90, 30/90, 47/90, 29/94, 114/22, 47/23, dalje u tekstu: Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira), povodom optužnog prijedloga podnesenog od strane Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Trogir, Klasa: 211- 07/25-5/11750, Urbroj: 511-12-33-25-1 od 23. lipnja 2025., nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 22. srpnja 2026. u nazočnosti okrivljenika, a u izočnosti predstavnika ovlaštenog tužitelja te objavljene u izočnosti stranaka 24. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Okrivljenik: OZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin pok. O i pok. G djev. C, rođen **.**.1955. u [adresa], s prebivalištem u mjestu [adresa], završena VSS, umirovljenik, mjesečnih primanja cca 800,00 eura, oženjen, otac četvero djece, srednjeg imovnog stanja, državljanin Republike Hrvatske, prekršajno nekažnjavan, kazneno neosuđivan

k r i v  j e

što je dana 9. svibnja 2025. u 14:20 sati u mjestu [adresa], općina [adresa], remetio javni red i mir na način da se na parceli koja je dostupna javnosti vičući obratio oštećenom GZ riječima: "Pička ti materina! Ma mrš u pičku materinu idiote jedan!", nakon čega se približio oštećenom na cca 10-ak centimetara udaljenosti iskazujući moguću namjeru fizičkog napada, a po dolasku policijskih službenika isti je nastavio remetiti javni red i mir na način da je nerazgovjetnim riječima vikao na javnom mjestu, odnosno ulici na adresi [adresa],

dakle, na javnom mjestu vikao te time remetio javni red i mir,

čime je okrivljenik počinio prekršaj opisan i kažnjiv po članku 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

I. Na temelju odredbe članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, okrivljeniku se

i z r i č e

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 300,00 (tristo) eura.

Na temelju odredbe članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona, okrivljenik je dužan novčanu kaznu platiti u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti presude.

Ukoliko okrivljenik u roku od 30 dana po pravomoćnosti presude uplati 2/3 (dvije trećine) novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena (članak 152. stavak 3. Prekršajnog zakona).

II. Na temelju odredbe članka 138. stavka 3. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je dužan na ime troškova prekršajnog postupka uplatiti novčani iznos od 30,00 (trideset) eura, u roku od 30 (trideset), dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se isti u protivnom naplatiti prisilnim putem.

Obrazloženje

1. Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Splitsko-dalmatinska, Policijska postaja Trogir pod brojem navedenim u uvodu presude podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci ove presude.

2. Na ročište glavne rasprave dana 24. ožujka 2026. godine pozvan je, na prijavljenu adresu prebivališta, okrivljenik OZ, za kojeg se pošiljka ovome Sudu vratila kao neuručena, s naznakom dostavljača "obaviješten- nije podigao pošiljku", dok se svjedok GZ uredno odazvao sudskom pozivu te je izvanraspravno i ispitan.

2.1. Svjedok GZ je izjavio, a u odnosu na predmetni prekršaj, kako se istog jako dobro sjeća. Prije svega naveo je kako je mjesto na kojem se desio taj događaj njegova privatna parcela koja se nalazi sa sjeverne strane njegove kuće. Prvi susjed, sa sjeveroistočne strane, je OZ; sa zapadne strane, udaljenosti nekih cca 50-ak metara, nalazi se kuća njegove strine, a prema sjeveroistoku kuća rođaka D, nekakvih 100-njak metara udaljenosti. Osim OZ, koji povremeno dolazi u svoju kuću iz Zagreba, svi ostali tu prebivaju svakodnevno, a kako se radilo o ranim poslijepodnevnim satima svi navedeni su to mogli čuti jer se radilo o prostoru koji je dostupan pogledu javnosti. Istaknuo je kako ovo nije prvi put da ga je OZ vrijeđao i omalovažavao, već je ovo bila kap koja je prelila čašu i zbog koje je on pozvao policiju. Naime, toga dana došao je iz Šibenika kada je iza svoje kuće, a na svojoj parceli, vidio OZ kako obavlja nekakve radove, a u vidu učvršćivanja zelene mrežice na već postojeću ogradu. Isti je to mogao raditi i sa svoje strane zida i parcele, ne ulazeći u njegovo, a što nije uradio. Pristupio mu je i upitao ga: "Što radiš na mojoj zemlji?“ i zamolio ga da se udalji s njegove parcele. Imenovani je odmah počeo vikati, u trenu se skočio iz čučećeg položaja, vičući mu je upućivao riječi i psovke, točnije da mu pička materina, da ide u pičku materinu, da se gubi, da je idiot. Iste riječi je ponovio više puta, a držeći kliješta u ruci unosio mu se u lice i kretao prema njemu kao da će ga fizički i napasti, odnosno udariti s tim kliještima. O navedenom može posvjedočiti njegova supruga i maloljetna kćer koje su sve to vidjele i čule. Odmakao se i pozvao policiju, a kada su isti došli dočekao ih je na svojoj parceli, ispred kuće i pokazao im gdje se mogu parkirati. Odmah po dolasku policijskih službenika OZ je, opet nepozvan, sam pristupio na njegovu parcelu i vičući se obraćao policijskim službenicima pri čemu ga je policijska službenica odmah upozorila da smanji ton.

3. Okrivljenik OZ, saslušan pred ovim Sudom na glavnoj raspravi dana 9. lipnja 2026. godine, u svojoj obrani je izjavio da se ne smatra krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret. Navodi kako je GZ njegov prvi susjed, odnosno njihove parcele graniče jedna s drugom te ih razdvaja jedna ograda dužine 12 metara. Na parceli GZ, točnije metar uz ogradu, nalazi se zapuštena i neuredna trava koju GZ namjerno ne želi održavati, dok ostatak svoje parcele uredno održava. Smatra da je vlasnik, odnosno suvlasnik parcele dužan održavati svoj okoliš, prvenstveno iz protupožarnih, pa i estetskih razloga. Kuća koja je u vlasništvu njegove supruge u [adresa] registrirana je za obavljanje turističke i ugostiteljske djelatnosti te je iznimno važan dojam koji ostavljaju. Naveo je kako već od ranije ima narušene odnose s GZ i to isključio iz razloga što isti od početka nije htio uspostaviti nikakav dobrosusjedski odnos s njima, navodeći kako ima traume iz djetinjstva jer da je njegov punac verbalno zlostavljao njegovog pokojnog oca (to da je njegova verzija priče). Zbog te traume GZ da ne želi nikakav kontakt ni odnos s njima, iako mu oni nikada ništa nisu ružno uradili. Kritične prigode sa srpom je pristupio sa svoje parcele dijelu neuredne i zapuštene trave, a kako bi je doveo u uredno stanje. GZ dojurio je kao "furija" i kazao mu da mu daje jednu minutu da napusti njegov posjed. Očekivao je sukob jer je isti nastupio iznimno bahato i arogantno, a riječi mu je izgovorio u stilu prijetnje. Na poseban upit Suda okrivljeniku da li mu je izgovorio kakve pogrdne riječi, okrivljenik ne negira da bi isto bilo istina. Navodi kako vjerojatno je, ali bio je isprovociran. Okrivljenik da je pozvao policiju kao i GZ. Ističe da je već i ranije zvao komunalno redarstvo, međutim kako je GZ konfliktna osoba nitko s njim ne želi imati posla, izbjegavaju ga. U kontekst cijele priče istaknuo je kako je i prije tri godine izbio požar na navedenoj lokaciji, točnije metar uz ogradu, zbog čega su intervenirali vatrogasci, a i sami gosti iz njegove kuće su gasili požar. Po dolasku policijskih službenika vidio je da se isti srdačno pozdravljaju s GZ i rekli su mu kako je to normalno postupanje da se oni rukuju sa osobom. Navodno vikanje na cesti i nekontrolirano ponašanje je proizvod potpunog ignoriranja njegovog poziva i zaštite njegovih interesa. Nakon pola sata, točnije nakon što su obavili razgovor sa GZ, obavili su razgovor i sa njim.

3.1. Na glavnoj raspravi dana 9. lipnja 2026. godine okrivljeniku OZ pročitan je Zapisnik o izvanraspravnom ispitivanju svjedoka GZ od 24. ožujka 2026. godine.

3.2. Nakon što je okrivljeniku pročitan iskaz izvanraspravno ispitanog svjedoka, upitan ima li primjedbi na isti, okrivljenik izjavljuje da je cijeli iskaz neistinit, da on toga dana u ruci nije imao kliješta, nego srp kojim je kosio travu. Također je naveo, a uz to i predočio Sudu slike na uvid (za koje se obvezao do idućeg puta priložiti i u printanoj verziji), kako je prvi idući susjed s lijeve strane udaljen cca 100 metara, ispred nema nikoga već je nepregledno polje, a s desne strane je „tampon zona“ koja je širine cca 6-7 metra i koja nije u vlasništvu GZ, međutim za istu on tvrdi da je dobio privolu da je uređuje. Kritične prigode okrivljenik navodi da se nalazio u dijelu parcele koja nije njegova, ali je s nje jedino mogao srpom pokositi travu koju GZ namjerno ostavlja zapuštenom. Kritične prigode da nitko osim njih dvojice nije bio prisutan, niti u blizini predmetne lokacije. Nitko da nije mogao čuti što su jedno drugom govorili, to je bilo između njih.

4. U svrhu otklanjanja proturječnosti između navoda iznesenih u obrani okrivljenika i iskaza svjedoka, a radi pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja i navoda iz obrane okrivljenika, Sud je za glavnu raspravu dana 22. srpnja 2026. godine ponovno pozvao svjedoka GZ.

4.1. Na glavnoj raspravi dana 22. srpnja 2026. godine, okrivljenik OZ, nakon što je upoznat s navodima iz optužnog prijedloga i svojim zakonskim pravima u obrani, izjavio je da ostaje kod svoje obrane koju je dao na Zapisnik od 9. lipnja 2026. godine.

4.2. Svjedok GZ je izjavio kako u potpunosti ostaje pri svom iskazu kojeg je dao na Zapisnik od 24. ožujka 2026. godine. Nakon što su mu pročitane primjedbe okrivljenika na njegov iskaz naveo je kako nije istina da je okrivljenik kritične prigode imao srp, već je imao kliješta, točnije „cvicange“, odnosno kliješta za kidanje vezica, a same vezice su bile i na zemlji te ih je on uzeo i spremio kao dokaz. Isto tako, da nije istina da kritične zgode incident nitko nije vidio ni čuo. Prvenstveno da su to čuli njegova supruga i kćer, a kasnije ga je i njegov rođak CZ pitao da koja je to bila galama u susjedstvu i on mu je tada prepričao događaj.

4.3. Okrivljenik OZ, ponovno upitan ima li primjedbi i pitanja za svjedoka GZ, naveo je da ostaje kod primjedbe dane na Zapisnik od 9. lipnja 2026. godine te je postavio slijedeće pitanje: "Objasnite Sudu, a i da ja čujem konačno, koji su to motivi našeg lošeg susjedskog odnosa?"; međutim, Sud zabranjuje predmetno pitanje budući ono nije predmet postupka.

4.4. Okrivljenik nadalje navodi kako do ovog događaja ne bi uopće došlo da GZ uredno održava svoju parcelu. Njegova izjava da je neistinita i neutemeljena, isti da godinama ne održava i drži zapuštene parcele te time dovodi u opasnost sve susjede, a u slučaju potencijalnog požara, što se već jedne godine i desilo- kada su njegovi gosti iz apartmana gumom gasili mali požar koji je nastao na njegovoj parceli, a kasnije su tada i vatrogasci intervenirali.

4.5. Okrivljenik prilaže Sudu isprintane slike u boji, a kako bi predočio mjesto događaja. Na slici broj 1. (fotografija priložena spisu) vidi se iz zraka njegova kuća koja je ograđena ogradom te nepregledno polje u širini i dužini kuće, dok se s desne strane nalazi kuća GZ. Slika 2. i 3. (fotografije priložene spisu) prikazuje zapušteni korov i travu koja se nalazi tik uz među s njegovom parcelom, a iz slike je razvidno da se radi o visini trave najmanje cca 2 metra. Slika broj 4. (fotografija priložena spisu) prikazuje situaciju poslije eliminacije te trave kada je GZ tik uz među s njegovom parcelom postavio suho granje kako on ne bih ubuduće mogao pristupiti i pokositi korov i travu (a čime je dodatno stvorio potencijalnu ugrozu od požara) te je postavio i kameru kako bi pratio da li on dolazi i eliminira zapušteni korov i travu.

4.6. Na poseban upit Suda okrivljeniku da li je oštećenom GZ rekao riječi:" Pička ti materina, mrš u pičku materinu, idiote jedan"; isti je naveo kako nije isključeno da mu je to kazao. GZ je kritične prigode dojurio do njega, približio mu se i rekao da mu daje minutu da se makne; on mu je na to rekao: "A što će biti ako se ne maknem?". Sve što je kritične prigode kazao, kazao je u afektu.

4.7. U daljnjem dokaznom postupku Sud je proveo suočenje između okrivljenika i svjedoka GZ, pri čemu, oboje upućeni da gledaju jedan prema drugome, okrivljenik i svjedok uspostavljaju kontakt očima te svjedok, gledajući direktno u oči okrivljeniku, iskazuje: "Kritične prigode pokazali ste namjeru fizičkog napada prema meni kada sam Vas fino, uljudno, zamolio da se maknete s moje zemlje te ste se iz čučećeg položaja, s kliještima u rukama, naglo ustali i krenuli prema meni; tada ste mi izgovorili psovke te da sam idiot"; a okrivljenik, gledajući direktno u oči svjedoku, kazuje: "Potpuno neistinita interpretacija. Kosio sam travu sa srpom, klečao sam i sa srpom kosio travu. Znaš šta si ti? Ti si po svim kriterijima vražji susjed. U životu nisam doživio to što sam od tebe doživio!" Svjedok navodi: "Jesam li ja Vama ikada opsovao ili nešto ružno rekao?"; okrivljenik odgovara da nije, svjedok nadalje navodi "...ali Vi meni jeste", a okrivljenik odgovara: "Jer si me na to prisilio; lijepo od tebe što se možeš suzdržati!"

5. Izvršen je uvid i pročitan Optužni prijedlog Policijske postaje Trogir, Klasa:

211-07/25-5/11750 od 23. lipnja 2025., Obavijest o počinjenom prekršaju serijskog broja: 00577837 od 9. svibnja 2025., Službena zabilješka o dojavi od 9. svibnja 2025., fotografije broj 1., 2., 3. i 4. priložene spisu, potvrda Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjela za prekršajne evidencije iz koje proizlazi da okrivljenik nije prekršajno osuđivan, a izvršen je uvid i u cjelokupan spis.

6. Nakon završenog dokaznog postupka Sud je dao završnu riječ strankama, te je okrivljenik u završnom govoru naveo: "Žao mi je što se to dogodilo i naprosto bih želio da imam donekle snošljive odnose sa susjedom što se do sada pokazalo nemogućim jer susjed kontinuirano i stalno vrši provokacije."

7. Na osnovu provedenog dokaznog postupka, ocjenom obrane okrivljenika, savjesne ocjene svakog dokaza pojedinačno i u svezi s ostalim dokazima te uvidom u cjelokupnu dokumentaciju u spisu, Sud je ocijenio kako je stanje stvari dovoljno razjašnjeno za donošenje odluke o prekršaju.

8. Člankom 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano je da su prekršaji protiv javnog reda i mira djela kojima se na nedozvoljen način remeti mir, rad ili normalan način života građana, stvara nemir, neraspoloženje, uznemirenost ili ometa kretanje građana na ulicama i drugim javnim mjestima ili ometa ostvarivanje njihovih prava i dužnosti, vrijeđa moral, ometa vršenje zakonitih mjera državnih organa i službenih osoba, ugrožava opća sigurnost ljudi i imovine, vrijeđaju državni organi ili se na drugi način narušava javni red i mir građana te djela utvrđena ovim zakonom.

8.1. Odredbom članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, propisano je da tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 300,00 do 2.000,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana.

8.2. Prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira čini onaj tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir. Vika mora biti tako glasno izgovaranje riječi kojima se remeti mir građana, odnosno uznemiruje javnost.

9. Prije svega treba naglasiti da navedeno mjesto gdje se odvio ovaj događaj predstavlja parcelu u privatnom vlasništvu. Međutim, tijekom postupka nesporno je utvrđeno da je riječ o prostoru koji je faktično dostupan javnosti te otvoren pogledu i čujnosti neograničenog broja osoba, uključujući okolne susjede i turističke goste, što je uostalom izrijekom navedeno i u činjeničnom opisu predmetnog događaja; time je ostvaren element javnosti kao bitan, konstitutivni, element predmetnog prekršaja.

10. Nije sporno da je kritične prigode došlo do verbalnog sukoba između ovdje okrivljenog OZ i svjedoka GZ, a koji je proizašao iz okolnosti vezanih uz održavanje predmetnog zemljišta, zbog čega je intervenirala policija.

10.1. Sporno je da li je kritične prigode došlo do remećenja javnog reda i mira od strane okrivljenog OZ onako kako mu se to stavlja na teret predmetnim optužnim aktom.

11. Iako okrivljenik negira počinjenje predmetnog prekršaja, iz njegove obrane proizlazi da ne osporava izgovorene psovke niti sadržaj ostalih uvredljivih riječi, kao ni činjenicu da se kritične prigode približavao oštećenom, unoseći mu se u lice i iskazujući namjeru fizičkog napada. Navedeno bezuspješno pokušava opravdati tvrdnjom da je bio isprovociran i izrevoltiran kontinuiranim ponašanjem svjedoka vezanim uz neodržavanje zemljišta, dok dodatno navodi da je njegovo „navodno vikanje na cesti i nekontrolirano ponašanje“ nakon dolaska policijskih službenika bilo posljedica ignoriranja njegova poziva. Međutim, Sud nije prihvatio obranu okrivljenika, ocjenjujući ju manjkavom, nelogičnom i usmjerenom k tome da se ekskulpira od prekršajne odgovornosti, već je odluku o prekršaju temeljio na uvjerljivom i vjerodostojnom iskazu svjedoka GZ, koji je potvrdio opisano protupravno postupanje okrivljenika, vikom na javnom mjestu.

11.1. Dakle, u postupku je isto nedvojbeno utvrđeno putem saslušanja svjedoka GZ, kojem je Sud poklonio vjeru u iskaz ocjenjujući iskaz istog kao detaljan, istinit, precizan, vjerodostojan i okolnosan, a koji iskaz je dan pod kaznenom odgovornošću, koji svjedok je detaljno i okolnosno opisao konkretno postupanje okrivljenika, iz kojeg iskaza proizlazi da se radilo o prekršaju iz domene javnog reda i mira, vikom i galamom od strane okrivljenika. Tijekom provedbe dokazne radnje suočenja okrivljenik je bio vidno uzrujan, dok je svjedok GZ cijelo vrijeme bio staložen i miran te nije povisivao ton glasa. Pritom je i sam okrivljenik svjedoku rekao „lijepo od tebe što se možeš suzdržati“. Navedena izjava, promatrana u kontekstu ponašanja okrivljenika, dovodi do zaključka da se upravo u vrijeme kritične prigode, odnosno prilikom događaja koji mu se predmetnim optužnim aktom stavlja na teret, nije mogao suzdržati od neprimjerene reakcije.

11.2. Dodatno valja napomenuti kako je okrivljenik tijekom iznošenja svoje obrane, naposljetku i u završnoj riječi, naveo da je sve što je rekao bilo izrečeno „u afektu“, a potom je zbog izrečenog izrazio i žaljenje. Takve njegove tvrdnje predstavljaju svojevrsnu potvrdu da je u kritičnoj prigodi reagirao pod utjecajem afekta, odnosno da se nije uspio suzdržati od iznošenja neprimjerenih reakcija.

12. Kod ovakvog stanja stvari, Sud smatra da su se u opisanom postupanju okrivljenika ostvarila sva bitna obilježja prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, jer je na javnom mjestu vikao te time remetio javni red i mir, zbog čega je odlučeno kao u izreci presude.

13. Prilikom odmjeravanja novčane kazne okrivljeniku vođeno je računa o svim okolnostima koje se odnose na počinjeni prekršaj i osobu okrivljenika, pa je tako uzeta u obzir težina djela, okolnosti pod kojima je djelo počinjeno i stupanj krivnje, kao i ranije ponašanje okrivljenika. Sud je kao olakotnom okolnosti na strani okrivljenika cijenio njegovu dosadašnju prekršajnu neosuđivanost, dok posebnih otegotnih okolnosti na strani okrivljenika Sud nije našao za cijeniti; stoga je Sud okrivljeniku izrekao novčanu kaznu u okviru Zakonom propisanog minimuma, smatrajući da će se upravo izrečenom novčanom kaznom prema okrivljeniku postići svrha kažnjavanja u cilju izražavanja društvenog prijekora zbog počinjenog djela prekršaja kako u smislu specijalne tako i u smislu generalne prevencije.

13.1. Temeljem članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona ukoliko okrivljenik u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati 2/3 (dvije trećine) novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

14. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 139. stavka 3., a u svezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušalne troškove ovoga Suda, a isti su odmjereni s obzirom na složenost i trajanje postupka te imovno stanje okrivljenika.

15. Slijedom svega naprijed navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

Trogir, 24. srpnja 2026.

Zapisničarka

SUTKINJA

Milenka Vičić, v.r.

Željka Matkov, v.r.

SUDSKA SAVJETNICA

Josipa Grga, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude ovlaštene osobe imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu, a putem ovog suda, bez takse, u roku od 8 (osam) dana od dana prijema iste, u dva istovjetna primjerka.

PRESUDA SE DOSTAVLJA:

- okrivljeniku OZ,

- ovlaštenom tužitelju,

- za spis.