REPUBLIKA HRVATSKA

Posl.br. P-553/2021

OPĆINSKI SUD U DUBROVNIKU

STALNA SLUŽBA U KORČULI

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku Stalna služba u Korčuli, po sucu tog suda Mariji Skokandić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice JL iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Luka Šiljeg, odvjetnik u Pločama, protiv tuženog OL iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Sandra Trojanović Sršen, odvjetnica u Orebiću, radi prestanka uznemiravanja i predaje u posjed, nakon glavne rasprave održane dana 17. lipnja 2026. u nazočnosti punomoćnika stranaka i tuženika osobno, dana 24. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Time što je na kat. čest. [katastarska čestica] (u katastru označena kao kat. čest. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] porušio suhozid tuženik je uznemiravao tužiteljicu u pravu suvlasništva pa mu se nalaže u roku do 15 dana uspostaviti ranije stanje i izgraditi porušeni potporni suhozid i to od toč. A do toč. C te od toč. E do toč. G sukladno skici vještaka dipl.ing. Miša Biliša od 10. prosinca 2025. (list spisa br. 68) koja je sastavni dio ove presude, a na način da novosagrađeni zid bude visine 1,6 metara te širine cca 30 cm.

II. Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:

"Time što je dio nekretnine položene u k. o. [katastarska općina] označene kao kat. čest. [katastarska čestica], u naravi kuća na kat sa dvorištem – okućnicom oduzeo tužiteljici kao suvlasnici i to na način da je nakon rušenja suhozida taj dio poravanao, a sve na način kako je to prikazano u dopuni nalaza i mišljenja vještaka dipl.ing. Miša Biliš koja skica je sastavni dio ove presude, tuženik je tužiteljici bespravno oduzeo dio opisane nekretnine pa mu se nalaže oduzeti dio nekretnine predati u posjed tužiteljici, sve to u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe."

III. Dužan je tuženik naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 1.908,20 € u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. U tužbi se navodi da je tužiteljica sa svojom sestrom na jednake dijelove suvlasnica obiteljske kuće s okućnicom u [adresa] označene kao kat. čest. [katastarska čestica] dok je tuženik vlasnik susjedne nekretnine, a granicu između tih dvaju posjeda da čini potporni zid odnosno suhozid duljine cca 30 metara. Tuženik je, tvrdi tužiteljica, bez ikakvog njenog odobrenja porušio opisani potporni zid te joj oduzeo dio njezine okućnice čime je uznemiravao u pravu suvlasništva. Stoga je tužbom od 28. lipnja 2021. tužiteljica zatražila da sud naloži tuženiku da joj vrati u posjed oduzeti dio nekretnine te ponovno izgradi porušeni suhozid, a pri tome je zadržala pravo da tužbeni zahtjev precizira po provedenom vještačenju.

1. 1. Tijekom postupka i to podneskom od 27. svibnja 2026. (list spisa 80 i 81) tužiteljica je uredila svoj zahtjev za vlasničkopravnu zaštitu, zahtjeva da se utvrdi čin uznemiravanja vlasništva time što je tuženik porušio suhozid na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te joj bespravno oduzeo dio opisane nekretnine te da se naloži tuženiku uspostava ranijeg stanja na način da joj oduzeti dio nekretnine preda u posjed i da ponovno izgradi porušeni zid u dimenzijama koje su označene u skici mjerničkog vještaka.

2. Tuženik se usprotivio tužbi istaknuvši prigovor nedostatka aktivne legitimacije pri čemu zahtjeva da se utvrdi parnična sposobnost tužiteljice, a ujedno osporava tvrdnju da bi bespravno oduzimao tuđe zemljište te tvrdi da nije vršio bilo kakvo rušenje potpornih zidova. Predložio je da se tužbeni zahtjev odbije a jednako tako smatra neosnovanim naknadno precizirani tužbeni zahtjev iz podneska od 27. svibnja 2026.

3. Proveden je dokaz pregledom ispava u spisu, očevidom na licu mjesta te mjerničkim vještačenjem, saslušanjem svjedoka EL i RL te saslušanjem parničnih stranaka.

4. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

5. U postupku nije sporno da su stranke vlasnici i posjednici susjednih nekretnina u [adresa] pa tako tužiteljica zajedno sa svojom sestrom ima u suvlasništvu obiteljsku kuću s okućnicom na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dok je tuženik vlasnik susjedne zgrade s taracom i okućnicom koja je izgrađena na istoj katastarskoj čestici. Iako tužiteljica u spis nije dostavila izvadak iz zemljišne knjige kojim dokazuje svoje pravo suvlasništva, tuženik joj takvo pravo ne osporava, a neprijeporno je da je vlasnički posjed obiteljske kuće tužiteljica zajedno sa sestrom IL tužiteljica stekla naslijedivši majku pok. HL po rješenju o nasljeđivanju ovoga suda pod br. O-160/11 od 31. svibnja 2021. (list spisa br. 5 i 6). Jednako je tako neprijeporno da je tuženik zajedno sa stricem FL vlasnik susjedne zgrade koja je izgrađena na istoj katastarskoj čestici (2581/1) te etažirana, a u međuvremenu je vršeno i parceliranje osnovne kat. čest. [katastarska čestica] što jasno proizlazi iz isprava priloženih na listu 18-28.

6. Stvarni vlasnik i međusobni položaj ovih nekretnina utvrđen je neposrednim opažanjem suda uz nazočnost mjerničkog vještaka dipl.ing. Miša Biliš. Tom je prilikom utvrđeno da nekretnine stranaka u naravi predstavljaju kuće s dvorištima i okućnicom, da je tuženikova nekretnina položena uz donju cestu te se prilaznim stepenicama preko dvorišta dolazi do gornje terase i jednog malog vrta dok je kuća tužiteljica iznad toga na višoj razini. Gledajući s tuženikove terase prema brdu u pravcu tužiteljičine zgrade vidljiv je stari suhozid za kojeg je opravdano zaključiti kako predstavlja granicu posjeda s time što je ovaj suhozid ujedno i potporni zid među susjednim nekretninama koji sprječava odron zemljišta. Riječ je o vrlo starome suhozidu koji je jednim dijelom i prilikom očevida bio sačuvan odnosno u svom prvotnom obliku, taj dio je postavljen lijevo gledajući sa tuženikove terase prema nekretnini tužiteljice. Odmah do tog mjesta sud je na licu mjesta zamijetio urušeni dio suhozida i otkopano kamenje, a sve to neposredno uz tuženikovu terasu. Tako porušeni dio suhozida nastavlja se dalje udesno, iza terase tuženika i iza njegove međašne granice i to sve do jednog stabla smokve, a prostim okom sud je ocijenio da se radi o 15-tak metara graničnog suhozida.

6. 1. Na licu mjesta nazočne stranke izričito su naglasile da među njima nema spora o granici između susjednih nekretnina niti je tuženik osporio tužiteljici pravo vlasništva.

6. 2. Nakon što je na terenu pokazano što je predmetom spora sud je pozvao mjernika dipl.ing. Miša Biliš da utuženu nekretninu identificira katastarskom oznakom. Na takav upit imenovani vještak je izjavio da se i zgrada tužiteljice i zgrada tuženika te sporni suhozid nalaze na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

6. 3. Prilikom neposrednog opažanja utužene nekretnine, a obzirom da među strankama nije sporno pravo vlasništva, sud ih je uputio da ovaj susjedski spor pokušaju riješiti sporazumom što su stranke i prihvatile no u daljnjem tijeku postupka bilo je očito da do sporazuma stranaka nije došlo. Stoga je u nastavku postupka odredio provedbu dopunskog vještačenja te pozvao imenovanog vještaka dostaviti u spis skicu premjera na kojoj bi bila jasno vidljiva pozicija spornog suhozida, duljina i širina porušenog dijela suhozida te odnos između nekretnina stranaka (list spisa br. 61).

6. 4. Po nalogu suda mjernički je vještak ovome sudu dostavio nalaz i mišljenje (list spisa br. 67) i skicu lica mjesta (list spisa br. 68) a svoj je prvobitni nalaz dopunio na traženje stranaka podneskom od 27. veljače 2026. (list spisa br. 79). Na priloženoj skici vještak je prikazao suhozid koji čini granicu između posjeda tužiteljice i susjedne nekretnine navodeći da je prema onom dijelu suhozida koji je zadržao svoj prvobitni oblik moguće utvrditi visinu koja iznosi 1,6 metara, da je suhozid građen od većih pravilno slaganih komada kamena, da se iza tog pravog sloja složenog kamenja nalazi nasip mjestimično širok i do 1 metar koji je većim dijelom ostao nepromijenjen. Imenovani vještak je na izrađenoj skici označio dio suhozida koji nije srušen i to od toč. C do toč. F, a porušeni dio suhozida iznosi ukupno 7,39 m i to od to. B do toč. C u duljini od 4,6 m, od toč. E do toč. F 1,92 m i od toč. F do toč. G 0,87 m. Iz priložene skice vještaka vidljivo je da je u međuvremenu vršena parcelacija osnovne kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ali sve te novoformirane katastarske čestice postoje samo u katastru a još uvijek ne u zemljišnoj knjizi.

7. Tužiteljica, dakle, u ovoj parnici zahtjeva zaštitu svog vlasničkog prava tužbom radi prestanka uznemiravanja u smislu čl. 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09 – dalje ZV). Prema citiranoj zakonskoj odredbi na takvu je tužbu aktivno legitimiran vlasnik nekretnine kojega treća osoba bespravno uznemirava u vršenju vlasničkopravnih ovlaštenja i to na drugi način a ne oduzimanjem stvari. Prema st. 3. cit članka kad je uznemiravanjem vlasništva prouzročena šteta vlasnik ima pravo zahtijevati naknadu štete po općim pravilima o naknadi štete.

7. 1. Riječ je stoga o vlasničkoj tužbi (actio negatoria) pa je u ovom postupku valjalo utvrditi jesu li ispunjene pretpostavke za takvu vlasničkopravnu zaštitu. Pri tome je svakako za napomenuti da tužiteljica nije niti zahtijevala tužbom da se tuženiku izrekne zabrana daljnjeg uznemiravanja, a upravo tužiteljica određuje sadržaj tužbenog zahtjeva te sud odlučuje u istim granicama sukladno odredbi čl. 2 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 – dalje ZPP).

7. 2. S druge pak strane tužiteljica je tužbom zatražila da joj tuženik oduzeti dio nekretnine preda u posjed što bi upućivalo na vlasničkopravnu zaštitu u smislu čl. 161. i 162. ZV-a. Međutim, u tom je dijelu postavljeni zahtjev neosnovan jer ničim u postupku nije potkrijepljena tvrdnja da bi tuženik svojatao tužiteljičinu okućnicu odnosno da bi joj bespravno oduzeo dio terena. Ovo tim više jer su prilikom očevida na licu mjesta stranke izričito naglasile da među njima nema spora o granicama posjeda te potvrdile da suhozid koji je dijelom porušen predstavlja granični zid. Samim time neprihvatljiva je tvrdnja tužiteljice da bi joj tuženik oduzeo dio zemljišta pa je u tom dijelu tužiteljičin zahtjev odbijen kao neosnovan i odlučeno kao u toč. II izreke.

7. 3. Obzirom da tužiteljica nije niti zahtijevala prestanak daljnjeg uznemiravanja već samo da se utvrdi takav čin tuženika te da mu se naložio uspostava prvobitnog stanja, u ovoj je parnici sud raspravljao isključivo o tome je li tuženik svojim postupanjem pričinio štetu tužiteljici i na koji način je takvu štetu moguće popraviti a sukladno općim pravilima o naknadi štete u smislu čl.1085. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 78/15 i 29/18 – dalje ZOO).

7. 4. Iako tuženik osporava svoju odgovornost za rušenje opisanog suhozida sud je ocjenom iskaza stranaka te stvarnog izgleda mjesta utvrdio da današnji izgled suhozida nije posljedica njegove starosti i urušavanja već da je suhozid dijelom porušen zbog građevinskih radova.

7. 5. Upitana na te okolnosti tužiteljica ističe da je osobno vidjela tuženika koji je u ruci držao neki alat i s njime preslagivao kamenje iz opisanog ogradnog zida, došlo je tad među njima do verbalne prepirke, a to je bilo zapravo prvi put da je ona obavijestila i policiju s time što nikada prije nije bilo spora oko granice posjeda te je ovaj ogradni zid takav još od kako je ona imala osam godina.

7. 6. Tuženik ne osporava da je tužiteljica vlasnica susjedne nekretnine, predmetnu kuću u [adresa] naslijedio je od bake i djeda, dolazio je u ovu kuću i ranije te se sjeća izgleda starog suhozida kojega, kako tvrdi, nikada nije namjerno rušio no uklanjao je kamenje koje se urušilo. On potvrđuje da je svoju kuću dograđivao počev od 2011. pa nadalje, da je na terenu tad vršen iskop građevinskim strojem no smatra da ti radovi nisu uzrokovali ruđenje suhozida već da je na njegov današnji izgled djelovao zub vremena a možda i potres.

7. 7. Svjedok EL je izvanbračni partner tužiteljice te često boravi u njezinoj kući u [adresa], sjeća se kada je tuženik vršio građevinske radove na susjednom zemljištu, ovi posjedi su bili odvojeni ogradnim zidom čije je stanje bilo besprijekorno, on smatra da nije moguće da se zid sam urušio te tvrdi da je upravo tuženik bez ikakve najave i odobrenja porušio veći dio suhozida slažući kamenje od suhozida u prostor koji je ostao između njegove terase i nekretnine tužiteljice. Osobno je tražio od tuženika da prekine sa takvim radovima i da se izbjegnu bilo kakvi sporovi i ponovno uspostave dobrosusjedski odnosi. Svjedok izjavljuje da je jednom prilikom vidio tuženika koji je u ruci držao kramp te je tad sitno kamenje iz ogradnog zida preslagivao na svoj teren.

7. 8. Svjedok FL je tuženikov stric, vrlo dobro mu je poznat izgled nekretnina stranaka, ogradni zid koji dijeli te nekretnine je dosta star i po njegovom mišljenju nestabilan, gledajući ga još ranije utvrdio je da je na jednom mjestu došlo do ispupčenja te je on mišljenja da se zid zapravo sam od sebe urušio. Svjedok inače živi u [adresa] s time što zadnjih desetak godina budući je umirovljen u [adresa] boravi povremeno i to gotovo pet mjeseci godišnje.

8. Imajući u vidu izgled lica mjesta te iskaze saslušanih osoba ovaj je sud utvrdio da je upravo tuženik odgovoran za rušenje dijela suhozida zbog čega nije prihvaćen njegov prigovor da je današnji izgled posljedica starosti ili pak potresa. Ovo stoga jer neprijeporno tuženik na svojoj nekretnini vršio radove, da njegova terasa doseže do samog suhozida, a iskaz tužiteljice i svjedoka ČL koji tvrdi da su upravo tuženika vidjeli kako s alatom u ruci slaže neko kamenje iz suhozida djeluje uvjerljivo.

8. 1. Ovakvim postupanjem na graničnom suhozidu tuženik je uznemiravao tužiteljicu u pravu suvlasništva slijedom čega je prema odredbi čl. 167. st. 3. ZV-a dužan popraviti nastalu štetu. Stoga je sud obvezao tuženika uspostaviti ranije stanje i ponovno izgraditi suhozid u dimenzijama i granicama koje je u svom nalazu i skici naznačio i vještak na način da ponovno izgrađeni dio suhozida odgovara onom dijelu koji je zadržao svoj prvotni oblik i koji ima visinu od 1,6 metara, širinu od 30 cm, a građen je od većih pravilno slaganih komada kamena. Ovakva se obveza tuženika temelji na odredbi čl. 1085. ZOO jer je kao odgovorna osoba dužan uspostaviti stanje koje je bilo prije nego je šteta nastala.

9. Utvrdivši tako u postupku da je postavljeni zahtjev djelomično osnovan i da tužiteljica osnovano zahtjeva uspostavu ranijeg stanja na svojoj nekretnini sud je i presudio kao u toč. I izreke.

10. Odlučujući o troškovima postupka sud je primjenom odredbe čl. 154. st. 5. ZPP-a obvezao tuženika nadoknaditi tužiteljici sve troškove koji su bili potrebni radi vođenja ove parice. ovo stoga jer tužiteljica nije uspjela u određenom dijelu svog zahtjeva no zbog tog dijela nisu niti nastali posebni troškovi.

10. 1. Odmjereni se troškovi sastoje od izdataka potrebnih za provedbu dokaza očevidom i vještačenjem (508,20 €) te od troškova zastupanja po punomoćniku odvjetniku sukladno odvjetničkoj tarifi i to za sastav tužbe i zastupanje na četiri održana ročišta, za svaku radnju po 200 € te za sastav dva obrazložena podneska po 200 €, odnosno ukupno 1.908,20 €.

U Korčuli, 24. srpnja 2026.

S u d a c :

Marija Skokandić

PRAVNA POUKA:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda za nadležni županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335. ZPP-a).