Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž R-434/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu Robertu Jamboru kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice osiguranja ĐM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Ani Petrić, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Petrić i partneri d.o.o., Varaždin, Anina ulica 2/III, protiv protivnika osiguranja HAIX Obuća d.o.o., Mala Subotica, Gospodarska 1, OIB: 73612039529, zastupanog po punomoćniku Kristijanu Horvatu, odvjetniku u Horvat & Zebec & Bajsić Bogović, odvjetničko društvo j.t.d., Zagreb, Petrinjska 51, radi određivanja privremene mjere vraćanja na rad, odlučujući o žalbi predlagateljice osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj Pr-13/2026-25 od 20. svibnja 2026., dana 24. srpnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba predlagateljice osiguranja, ukida se rješenje Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj Pr-13/2026-25 od 20. svibnja 2026., te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

II. Ostavlja se o troškovima žalbenog postupka odlučiti u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odbijen je prijedlog predlagateljice osiguranja za određivanjem privremene mjere kojim je predlagateljica osiguranja zahtijevala da ju se do okončanja parničnog postupka kojeg je predlagateljica osiguranja pokrenula radi osporavanja odluke o otkazu privremeno vrati na rad kod protivnika osiguranja na radno mjesto "voditelja ljudskih resursa", kao i zahtjev predlagateljice osiguranja da se protivniku osiguranja u slučaju nepostupanja po rješenju o privremenoj mjeri zapriječi novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 eura, a odgovornim osobama protivnika osiguranja ČM, EM i DM novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 eura svakome. Također, odbijen je i zahtjev predlagateljice osiguranja da se protivniku osiguranja naloži da joj isplaćuje mjesečnu naknadu za radu iznos od 3.103,39 eura bruto i to najkasnije do 10-tog u mjesecu za tekući mjesec, te da joj omogući ostvarivanja svih prava iz radnog odnosa sukladno Ugovoru o radu od 1. srpnja 2021. i Aneksu Ugovora o radu od 1. srpnja 2025., a odbijen je i zahtjev predlagateljice za naknadom troškova postupka u iznosu od 200,00 eura sa zateznim kamatama tekućim od donošenja rješenja do isplate (točka 1. izreke). Odlučeno je i da će se odluka o troškovima postupka donijeti u konačnoj odluci u spisu broj Pr-6/2026 (točka 2. izreke).

2. Protiv rješenja žalbu je podnijela predlagateljica osiguranja iz svih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. u svezi s čl. 381. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25 - dalje: ZPP) i čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24 - dalje: OZ), te predlaže pobijano rješenje preinačiti i prijedlog za određivanje privremene mjere prihvatiti, odnosno podredno, isto ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

3. Protivnik osiguranja je podnio odgovor na žalbu u kojem predlaže da se žalba predlagateljice osiguranja odbije kao neosnovana.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet postupka je zahtjev predlagateljice osiguranja za određivanjem privremene mjere vraćanja na rad i isplatom plaće do okončanja parničnog postupka koji radi utvrđenja otkaza nedopuštenim predlagateljica osiguranja vodi pred sudom prvog stupnja pod posl. brojem Pr-6/2026.

6. Sud prvog stupnja utvrdio je u prvostupanjskom postupku da za sada nije osnovana tužba predlagateljice osiguranja odnosno da je protivnik osiguranja osnovano dao predlagateljici osiguranja zbog skrivljenog ponašanja. Također, utvrdio je da predlagateljica osiguranja nije učinila vjerojatnim da je određivanje mjere potrebno da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete i da je određivanje privremene mjere nužno za njezino uzdržavanje i osoba koje je po zakonu dužna uzdržavati. Na temelju takvih utvrđenja sud prvog stupnja je primjenom odredbi čl. 346. st. 1. i čl. 347. st. 1. toč. 10. OZ i čl. 124. Zakona o radu ("Narodne novine", br. 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23 - dalje: ZR) prijedlog predlagateljice osiguranja za određivanjem privremene mjere odbio.

7. Međutim, utvrđenja sud prvog stupnja na temelju kojih je odbio prijedlog za određivanje privremene mjere ne mogu se za sada prihvatiti, te predlagateljica osiguranja osnovano u žalbi navodi da je sud prvog stupnja pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje. Također, osnovano predlagateljica osiguranja u žalbi ističe i da je pobijano rješenje proturječno i da ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama , te da je u postupku počinjena i bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.

8. Naime, u konkretnom slučaju, jedna od pretpostavki za određivanjem privremene mjere, kako to pravilno navodi i sud prvog stupnja, je da predlagateljica osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine. To u ovom konkretnom slučaju znači da je predlagateljica osiguranja bila dužna učiniti vjerojatnim da je odluka o otkazu ugovora o radu nedopuštena, te da je, posljedično tome, vjerojatno postojanje njezine nenovčane tražbine za vraćanjem na rad.

9. Tužiteljica u postupku i tužbi u kojoj je istodobno podnijela i prijedlog za određivanje privremene mjere tvrdi da je odluka o otkazu nedopuštena:

1 .jer je protivnik osiguranja prije otkazivanja nije pisano upozorio na obveze iz radnog odnosa čime je postupio protivno odredbi čl. 191. st. 1. ZR (točka 6A tužbe),

2. jer joj protivnik osiguranja nije omogućio iznošenje obrane čime je postupio protivno odredbi čl. 119, st. 2. ZR (točka 6B tužbe);

3. jer protivnik osiguranja nije imao opravdani razlog za otkazivanje ugovora o radu s obzirom da predlagateljica osiguranja nije kršila obveze iz radnog odnosa (točka 7. tužbe). Pritom predlagateljica osiguranja u tužbi ističe i da iz obrazloženja odluke o otkazu nije jasno kada i na koji način je prekršila svoje obveze iz radnog odnosa i koje to točno obveze, čime sadržajno tvrdi i da odluka o otkazu nije pravilno obrazložena.

10. Imajući u vidu navedene činjenične tvrdnje predlagateljice osiguranja, sud prvog stupnja je pobijanom rješenju bio dužan utvrditi, te obrazložiti, zašto smatra da predlagateljica nije učinila vjerojatnim da je odluka o otkazu donijeta protivno odredbi čl. 119. st. 1. i 2. ZR. Pobijano rješenje međutim, ne sadrži bilo kakva utvrđenja koja se odnose na nepostojanje pisanog upozorenja na obveze iz radnog odnosa i tvrdnju predlagateljice osiguranja da je odluka o otkazu nedopuštena jer je protivna odredbi čl. 119. st. 1. ZR. Stoga u tom dijelu pobijano rješenje ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama čime je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.

11. U odnosu na omogućavanje davanja obrane i protivnost otkaza odredbi čl. 119. st. 2. ZR, iz obrazloženja pobijanog rješenja (točka 30. i 31. obrazloženja) proizlazi da sud prvog stupnja smatra da je protivnik osiguranja predlagateljicu osiguranja pozvao na iznošenje obrane i to na dva termina zakazanih razgovora 18. veljače 2026. i 23. veljače 2026. Međutim, predlagateljica osiguranja u postupku tvrdi da se radi o pozivima na sastanak, a ne pozivima na davanje obrane, što, prema stavu predlagateljice osiguranja, proizlazi i iz samih poziva koji su joj upućeni, pri čemu ističe i da u tim pozivima uopće nije bilo navedeno koja bi bila tema navedenih sastanaka. O tim tvrdnjama predlagateljice osiguranja pobijano rješenje ne sadrži bilo kakve razloge odnosno bilo kakvu ocjena dokaza iz koje bi bilo vidljivo iz kojih razloga takve tvrdnje i stavove predlagateljice sud nije prihvatio, tako da i u tom dijelu pobijano rješenje ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama čime je i u tom dijelu počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.

12. Nadalje, iz obrazloženja pobijanog rješenja (točka 35. obrazloženja) proizlazi da sud prvog stupnja smatra da predlagateljica osiguranja nije učinila vjerojatnom svoju tvrdnju da je otkaz nedopušten zbog nepostojanja opravdanog razloga za otkaz ugovora o radu, Pritom u tom dijelu sud prvog stupnja pogrešno i nepravilno utvrđuje "da za sada nije osnovana tužba tužiteljice-predlagateljice osiguranja". Međutim, iz drugih dijelova obrazloženja (točka 67. obrazloženja) može se zaključiti da sud prvog stupnja ipak nije prejudicirao odluku u parničnom postupku koji se vodi radi nedopuštenosti otkaza kako to u žalbi navodi predlagateljica osiguranja, već da smatra da predlagateljica osiguranja nije učinila vjerojatnom svoju činjeničnu tvrdnju da je otkaz nedopušten i zbog nepostojanja opravdanog razloga za otkaz. Međutim, neovisno o navedenom, u pobijanom rješenju sud prvog stupnja ne navodi što je to točno predlagateljica osiguranja nepravilno i nedopušteno učinila, kada i u odnosu na koga, te na temelju kojih dokaza je to točno utvrđeno. Stoga se niti u tom dijelu pobijano rješenje ne može ispitati.

13. Ne mogu se za sada prihvatiti niti utvrđenja suda prvog stupnja koja se odnose na utvrđenje da predlagateljica osiguranja nije učinila vjerojatnim da je određivanje privremene mjere nužno za njezino uzdržavanje i uzdržavanje osoba koje je dužna uzdržavati, te da je određivanje privremene mjere potrebno radi sprječavanja nastanka nenadoknadive štete koja prijeti. Naime, predlagateljica osiguranja u postupku tvrdi da je zbog nedopuštenog otkaza izgubila jedini izvor prihoda, te da uslijed toga neće moći ispunjavati svoje kreditne obveze, plaćati režijske troškove i uzdržavati sebe i svoju majku koju je po zakonu dužna uzdržavati.

14. Sud prvog stupnja u odnosu na tu pretpostavku za određivanje privremene mjere utvrđuje (točka 65. obrazloženja) da predlagateljici osiguranja nije oduzet jedini stabilni izvor prihoda tj. njezina plaća, te da je ostvarivala i druge prihode iz svojeg obrta, što je sud utvrdio na temelju iskaza AM, TM i iskaza same tužiteljice. Međutim, iako je sud prvog stupnja ročišnim rješenjem od 5. svibnja 2026. odlučio da će Porezne uprave zatražiti podatke o prihodima predlagateljice osiguranja, odluku je donio prije što su ti podaci pribavljeni, iako su isti sasvim sigurno pravno relevantni za utvrđenje te sporne činjenice, pa se stoga za sada ne može prihvatit niti utvrđenje sud prvog stupnja da predlagateljici osiguranja nije oduzet jedini stabilni izvor prihoda, odnosno da tužiteljica i nakon otkaza koja ona smatra da je nedopušten ima izvore prihoda.

15. Uz sve ranije navedeno, potrebno je i navesti da sud prvog stupnja, iako je održao dva ročišta, nije raspravio, a što je bio dužan, koje dokaze stranke uopće predlažu da se izvedu u postupku povodom prijedloga za određivanjem privremene mjere. Naime, u konkretnom slučaju protivnik osiguranja je nakon što je se podneskom od 7. travnja 2026. očitovao na prijedlog za određivanje mjere za što mu je bio određen rok od tri dana, dana 17. travnja 2026. podnio odgovor na tužbu u kojem je na okolnost dopuštenosti otkaza predložio izvođenje dokaz saslušanjem više svjedoka. Također, i predlagateljica je u podnesku 21. travnja 2026 predložila izvođenje dokaza saslušanjem svjedoka. S obzirom da je postupka povodom tužbe i povodom prijedloga za određivanjem privremene mjere u trenutku predlaganja tih dokaznih prijedloga još uvijek nije bio razdvojen, nejasno ja da li predlagateljica i protivnik osiguranja predmetne dokaze predlažu da se izvedu samo u postupku povodom tužbe ili predmetne dokaze predlažu da se izvedu i u postupku povodom odlučivanja o prijedlogu za određivanjem privremene mjere. Pritom svakako treba imati u vidu da je postupak povodom prijedloga za određivanje prijevremene mjere, jednako kao i postupak u parnicama u radnim odnosima, hitan. Međutim, hitnost u postupanju nije sama sebi svrha, te ista ne smije ići na štetu prava stranke da iznosi činjenice i predlaže dokaze koje smatra relevantnim, te da sud zbog hitnosti postupka nije dužan pravilno i potpuno utvrditi sve odlučne činjenice o kojima ovisi odluka o prijedlogu za određivanjem privremene mjere.

16. Slijedom iznijetih razloga, valjalo je temeljem čl. 380. toč. 3. ZPP u svezi s čl. 21. st. 1. OZ, uvažiti žalbu predlagateljice osiguranja, pobijano rješenje ukinuti, te predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

17. Odluka o troškovima žalbenog postupka ostavljena je za konačnu odluku, sukladno odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.

18. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja će najprije od stranaka zatražiti da se jasno očituju koje dokaze predlažu da se izvedu u postupku povodom prijedlog za određivanjem privremene mjere i na koje okolnosti. Nakon toga će jasno odlučiti o tim dokaznim prijedlozima, a kako bi strankama bilo jasno koje je dokaze sud prvog stupnja izveo, odnosno koje nije, i iz kojih razloga određene dokazne prijedloge stranaka nije prihvatio. Nakon provedenog dokaznog postupka, donijeti će novu odluku koja će sadržavati jasne, određene, neproturječne i dostatne razloge o odlučnim činjenicama o kojima ovisi osnovanosti ili neosnovanost predlagateljičinog prijedloga za određivanjem privremene mjere.

19. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 24. srpnja 2026.

Sudac:

Robert Jambor