REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Tome Skalice 2, Slavonski Brod

Poslovni broj: Gž-452/2024-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sudaca Irene Dikanović-Terzić, predsjednice vijeća, Lidije Klašnja-Petrović, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Draženke Ilak, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice NĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnica Dragica Juras, odvjetnica u Šibeniku protiv 1. tuženog MĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. tužene PĆ s prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. tuženog OĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćniku Marku Krpanu, odvjetniku iz Zagreba, radi utvrđenja ništetnosti ugovora o zajmu i brisanja založnog prava, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Velikoj Gorici, od 25. ožujka 2024., poslovni broj: 11 P- 342/2021-25, u sjednici vijeća održanoj 24. srpnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba tužiteljice NĆ iz [adresa], ukida se presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici, od 25. ožujka 2024., poslovni broj: 11 P-342/2021- 25 te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja presuđeno je:

"I. Odbija se tužba i tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

1. Utvrđuje se ništetnim Ugovor o zajmu broj 110928GŽ od 28. rujna 2011. godine sklopljen u Zagrebu između tužiteljice NĆ kao zajmoprimca i založnog dužnika i tuženika ad 1) MĆ kao zajmodavca, koji Ugovor je solemniziran kod javni bilježnik iz Zadra Suzana Hrabar pod poslovnim brojem OV- 5421/11 dana 28. rujna 2011. godine.

2. Utvrđuje se ništetnim Ugovor o ustupu tražbine sklopljen dana 07. Travnja 2017. Godine između tuženika ad 1) MĆ kao Cedenta i tuženika ad3) OĆ kao Ceisonara, koji Ugovor je ovjeren kod javni bilježnik iz Zagreba Anica Hukelj pod poslovnim brojem OV-4294/17 dana 07. travnja 2017. godine.

3. Nalaže se brisanje upisa prava zaloga u korist tuženika ad3) OĆ radi osiguranja kredita od 8.952,78 EUR s godišnjim kamatama od 6,99 % plativo u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan plaćanja, s rokom otplate 28.06.2014. te s eventualnim ovršnim troškovima i uspostava ranijeg zemljišnoknjižnog stanja na nekretnini tužiteljice i to suvlasnički dio k. č. br. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], u naravi stambena zgrada kbr. 10,6,8,4,2 UL Kralja Petra Svačića, površine 1255 m2 i dvorište, ul. Kralja Petra Svačića 1400 m2, ukupne površine 2655 m2, upisano u ZL UL. BR. 6428, [broj poduloška], koji je suvlasnički dio neodvojivo povezan s posebni dijelom nekretnine (etažnim vlasništvom) i to 86. ETAŽA 4764/483882 Dvosobni stan oznake E4 na 3. Katu, Kralja Petra Svačića 8, koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, kupaonice s wc-om, izbe i hodnika NKP 46,54 m2, Iođe NKP 1,10 m2, ukupne NKP 47,64 m2, upisanim u ZK ul. Br. [broj ZK uloška], [broj poduloška], uknjiženo pri Općinskom sudu u Velikoj Gorici.

4. Utvrđuje se ništetnim Ugovor o zajmu broj 120308ŽG od 08. ožujka 2012. godine sklopljen u Zadru između tužiteljice NĆ kao zajmoprimca i založnog dužnika i tužene ad2)PĆ kao zajmodavca, koji Ugovor je solemniziran kod javni bilježnik iz Zadra Suzana Hrabar pod poslovnim brojem OV-1374/12 dana 08. žžujka 2012. godine.

5. Nalaže se brisanje upisa prava zaloga u korist tužene ad2) PĆ radi osiguranja tražbine u iznosu od 6.884,79 EUR s godišnjim kamatama od 6,69 % plativo u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan plaćanja, rokom otplate 08.12.2014. godine te s eventualnim ovršnim troškovima i uspostava ranijeg zemljišnoknjižnog stanja na nekretnini tužiteljice i to suvlasnički dio k. č. br. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], u naravi stambena zgrada kbr. 10,6,8,4,2 UL Kralja Petra Svačića, površine 1255 m2 i dvorište, ul. Kralja Petra Svačića 1400 m2, ukupne površine 2655 m2, upisano u ZL UL. BR. 6428, [broj poduloška], koji je suvlasnički dio neodvojivo povezan s posebnim dijelom nekretnine (etažnim vlasništvom) i to 86. ETAŽA 4764/483882 Dvosobni stan oznake E4 na 3. Katu, Kralja Petra Svačića 8, koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, kupaonice s wc-om, izbe i hodnika NKP 46,54 m2, Iođe NKP 1,10 m2, ukupne NKP 47,64 m2, upisanim u ZK ul. Br. [broj ZK uloška], [broj poduloška], uknjiženo pri Općinskom sudu u Velikoj Gorici.

II. Nalaže se tužiteljici da tuženima nadoknadi troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 6.600,00 eura u roku od 15 dana.“

2. Protiv prvostupanjske presude žalbu je izjavila tužiteljica zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13 i 89/14; dalje ZPP), kao i zbog odluke o parničnim troškovima, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači prihvaćanjem tužbenog zahtjeva u cijelosti, a podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Tužiteljica ne traži naknadu troškova žalbenog postupka.

2.1. U okviru žalbenog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 11. ZPP-a, tužiteljica u bitnom ističe da prvostupanjski sud nije ocijenio, niti se u obrazloženju osvrnuo, na veći broj provedenih i predloženih dokaza kojima je tužiteljica dokazivala činjenice koje su relevantne za donošenje pravilne odluke, a između ostalog nije pribavio spis Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj K-US-16/16, u kojem je donesena pravomoćna odluka s točno navedenim trgovačkim društvima, koja su osnovana i korištena za sklapanje ugovora pod lihvarskim uvjetima na području Republike Hrvatske, a među njima i Morski leut d.o.o. i Pulenat d.o.o., koji su sudjelovali kao posrednici prilikom sklapanja ugovora o zajmu s tužiteljicom te nije izvršio uvid u izvatke iz sudskog registra za tvrtke navedene u kaznenoj presudi, iz kojih je jasno vidljivo da su osnivači tih društava upravo tuženici u ovom postupku. Navodi da se prvostupanjski sud u obrazloženju svoje odluke ni na koji način nije osvrnuo na predložene i dostavljene dokaze, s između ostalog i na dostavljenu presudu poslovni broj K-US-16/16, kao i na dostavljeni dopis Županijskog državnog odvjetništva u Velikoj Gorici, poslovni broj: KR-DO-452/2023, od 29. studenog 2023., iz kojeg proizlazi da je USKOK, 14. siječnja 2014., pred Županijskim sudom u Zagrebu podigao optužnicu protiv niza okrivljenika zbog kaznenog djela lihvarskog ugovora iz članka 233. stavka 2. Kaznenog zakona te da je provedenom istragom utvrđeno da su se okrivljenici koristili i s tuženicima iz ovog postupka kao fiktivnim zajmodavcima, koji su sa oštećenicima sklapali lihvarske ugovore.

2.2. Osim toga, navodi da je dostavila i niz drugih dokaza koji ukazuju na kontinuirano zelenaško postupanje tuženika na području cijele Republike Hrvatske i to rješenje Trgovačkog suda u Varaždinu iz kojeg proizlazi da su svi ugovori koje je tvrtka Aristotel, osnovana od strane 3. tuženika OĆ, sklapala kao zajmodavac, utvrđeni ništetnima, da je njegova druga tvrtka Usavršavanje d.o.o. osnovana kako bi se preko iste realizirao plan zločinačkog udruženja i raspolagalo imovinskom koristi pribavljenom od kaznenih djela, zatim rješenje Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj K-Us-55/14 iz kojeg proizlazi da je USKOK tijekom istrage utvrdio da tvrtka Usavršavanje d.o.o. u svom vlasništvu ima nekretnine stečene od oštećenika koji su podnijeli kaznene prijave zbog nezakonito davanja zajmova, kao i novinski članak o PĆ zbog sumnji na obavljanje nezakonitih radnji kamatarske prirode u Republici Hrvatskoj.

2.3. Smatra da iz obrazloženja pobijane presude nije moguće utvrditi koje je činjenice prvostupanjski sud smatrao odlučnima niti iz kojih razloga navedene dokaze nije ocijenio.

2.4. Nadalje navodi da se proturječnost pobijane odluke očituje i u tome što je prvostupanjski sud iskaz tužiteljice i iskaz saslušanog svjedoka KĆ, ocijenio kao vjerodostojan i istinit, a nakon toga navodi da tužiteljica nije priložila u spis odgovarajuće dokaze na temelju kojih bi valjano potkrijepila tvrdnje iz tužbe, zatim da prvostupanjski sud nije obrazložio okolnosti pod kojima su predmetni ugovori sklopljeni, zdravstveno stanje tužiteljice u trenutku sklapanja ugovora i nerazmjer uzajamnih davanja, kao niti ostale materijalne dokaze koje je tužiteljica dostavila tijekom postupka pa da je prvostupanjski sud nepotpuno i pogrešno utvrdio činjenično stanje, što je rezultat i posljedica manjkavo vođenog postupka i ignoriranja većine materijalnih dokaza uredno dostavljenih od tužiteljice.

2.5. Zaključno navodi da je iz svih dostavljenih dokaza, koji iz nekih neobjašnjivih razloga nisu izvedeni od strane suda, evidentno da su tuženici bili sudionici davanja zajmova hrvatskim građanima pod lihvarskim uvjetima pa sve da tužiteljica nije dokazala da su kumulativno ispunjeni uvjeti za postojanje zelenaških ugovora, da je zasigurno dokazala da je ponašanje tuženika suprotno moralu društva i protivno načelu savjesnosti i poštenja, što definitivno predmetne ugovore čini ništetnim.

2.6. Konačno pobija i odluku o parničnim troškovima navodeći da je prvostupanjski sud tuženicima priznao parnični trošak za 8 podnesaka, što je protivno Tbr. 8. Odvjetničke tarife koja propisuje da odvjetniku može pripasti nagrada za 4 obrazložena podneska.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za utvrđenjem ništetnosti:

- Ugovora o zajmu broj 110928GŽ od 28. rujna 2011. sklopljenog između tužiteljice kao zajmoprimca i založnog dužnika i 1. tuženog kao zajmodavca,

- Ugovora o ustupu tražbine sklopljenog 7. travnja 2017. između 1. tuženika kao cedenta i 3. tuženika kao ceisonara,

- Ugovora o zajmu broj 120308ŽG od 8. ožujka 2012. sklopljenog između tužiteljice kao zajmoprimca i založnog dužnika i 2. tuženice kao zajmodavca.

5.1. Predmet spora je i brisanje založnog prava u korist 3. tuženika radi osiguranja kredita od 8.952,78 eura s godišnjim kamatama od 6,99% u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan plaćanja te eventualnih ovršnih troškova i uspostava ranijeg zemljišnoknjižnog stanja te brisanje založnog prava u korist 2. tuženice radi osiguranja tražbine u iznosu od 6.884,79 EUR s godišnjim kamatama od 6,69% u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan plaćanja te s eventualnih ovršnih troškova i uspostava ranijeg zemljišnoknjižnog stanja na nekretnini tužiteljice i to na suvlasničkom dijelu kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u naravi stambena zgrada kbr. 10,6,8,4,2 ul. Kralja Petra Svačića, površine 1255 m2 i dvorište, ul. Kralja Petra Svačića 1400 m2, ukupne površine 2655 m2, koja je upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], [broj poduloška], koji je suvlasnički dio neodvojivo povezan s posebni dijelom nekretnine (etažnim vlasništvom) i to 86. etaža 4764/483882 - dvosobni stan oznake E4 na 3. katu, Kralja Petra Svačića 8, koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, kupaonice s wc-om, izbe i hodnika NKP 46,54 m2, Iođe NKP 1,10 m2, ukupne NKP 47,64 m2,

6. Prvostupanjski sud odbija tužbeni zahtjev tužiteljice uz obrazloženje da na temelju odredbe članka 329. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15; dalje ZOO) za postojanje zelenaškog ugovora moraju biti kumulativno ispunjeni sljedeći uvjeti: da postoje očiti nerazmjer između onoga što zelenaš ugovora u svoju korist i onog što po ugovoru daje, da je oštećeni na taj nerazmjer ugovornih davanja pristao zbog stanja nužde, teškog materijalnog stanja, nedovoljnog iskustva ili zavisnosti (okolnosti koje mogu biti alternativno ispunjene) i da se zelenaš znajući za te okolnosti, njima namjerno koristio u svoju korist te da u konkretnom slučaju nisu ispunjene zakonske pretpostavke da bi se mogla primijeniti navedena odredba ZOO-a, odnosno da tijekom postupka temeljem provedenih dokaza nije utvrđena ništetnost predmetnih ugovora o zajmu.

7. Osim toga prvostupanjski sud utvrđuje da ustupitelj tražbine i tužiteljica u ugovoru o zajmu nisu ugovorili bilo kakvo ograničenje glede ustupanja u smislu odredbe članka 80. stavka 2. ZOO-a pa da je 1. tuženik bio ovlašten svoje potraživanje prema tužitelju iz navedenog ugovora o zajmu prenijeti na treću osobu.

8. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih navoda te pazeći po službenoj dužnosti, u smislu odredbe članka 365. stavka 2. ZPP-a, na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud utvrđuje da je tijekom donošenja pobijane prvostupanjske presude počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a, na koju drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, a koju ujedno tužiteljica u žalbi osnovano ističe.

9. Osnovano tužiteljica u žalbi navodi da pobijana presuda ne sadrži jasne, potpune i međusobno neproturječne razloge o odlučnim činjenicama, zbog čega pravilnost i zakonitost iste nije moguće ispitati. Prvostupanjski sud u obrazloženju pobijane odluke navodi zakonske pretpostavke za primjenu odredbe članka 329. stavka 1. ZOO-a te nakon toga iznosi samo zaključak da tijekom postupka nije utvrđena ništetnost predmetnih ugovora, pri čemu ne navodi koje je odlučne činjenice smatrao utvrđenima, na temelju kojih izvedenih dokaza je do takvog utvrđenja došao, niti iz kojih razloga nije smatrao odlučnim brojne materijalne dokaze koje je tužiteljica tijekom postupka dostavila u spis. Jednako tako, iz obrazloženja pobijane presude nije moguće razabrati na koji način je prvostupanjski sud ocijenio neposredno provedene dokaze, odnosno iskaze tužiteljice i saslušanih svjedoka. Naime, iako prvostupanjski sud u točki 9. obrazloženja izričito navodi da iskaze tužiteljice i svjedoka u cijelosti ocjenjuje vjerodostojnima i istinitima, istodobno zaključuje da tužiteljica nije priložila odgovarajuće dokaze kojima bi potkrijepila svoje tvrdnje. Takvo obrazloženje ostaje nejasno i međusobno proturječno te ne omogućuje ispitivanje pravilnosti činjeničnih i pravnih zaključaka prvostupanjskog suda.

10. Dakle, prvostupanjski sud u pobijanoj presudi nije naveo razloge o odlučnim činjenicama na temelju kojih zaključuje da kod tužiteljice nisu postojale okolnosti nužde ili teškog materijalnog stanja u smislu članka 329. stavka 1. ZOO-a niti je obrazložio zbog čega smatra da kod tužiteljice nije postojalo stanje nedovoljnog iskustva ili lakomislenosti. Pri tome uopće nije analizirao medicinsku dokumentaciju tužiteljice dostavljenu u spis niti je ocijenio zdravstveno stanje tužiteljice, iako iz navedene dokumentacije proizlazi da je u vrijeme sklapanja spornih ugovora bolovala od karcinoma te da joj je bio dijagnosticiran i povratni depresivni poremećaj. Nadalje nije iznio razloge zbog kojih smatra da je tuženicima navedene okolnosti nisu bile poznate niti je na te okolnosti ispitao tužiteljicu.

11. Jednako tako, prvostupanjski sud nije dao razloge o odlučnim činjenicama koje se odnose na postojanje očitog narazmjera ugovornih davanja. Prilikom ocjene jesu li ispunjene pretpostavke za postojanje zelenaškog ugovora sud je bio dužan utvrditi postoji li očiti nerazmjer između koristi koju je zajmodavac ostvario i onoga što je dao te pri tome cjelovito ocijeniti sadržaj ugovora, navode stranaka i sve provedene dokaze. Međutim, iz obrazloženja pobijane presude nije moguće razabrati na temelju kojih je činjenica prvostupanjski sud zaključio da takvog nerazmjera nema niti je ocijenio dokauze na koje se tužiteljica tijekom postupka pozvala pa tako nije pribavio spis poslovni broj: K-US-16/16, u kojem je donesena pravomoćna odluka s točno navedenim trgovačkim društvima, koja su osnovana i korištena za sklapanje ugovora pod lihvarskim uvjetima na području Republike Hrvatske, pogotovo zbog činjenice da se tužiteljica za sklapanje ugovora obratila kreditnim uredima Morski leut d.o.o. i Pulenat d.o.o., koji su ju povezali s tuženicima, kao i izvršiti uvid u izvatke iz sudskog registra za tvrtke navedene u kaznenoj presudi, s obzirom da tužiteljica tvrdi da su osnivači društava iz pravomoćne kaznene presude upravo tuženici u ovom postupku i da su ugovori zaključeni po istom principu kao što su zaključivani svi ugovori navedeni u kaznenoj presudi, a koje dokaze je prvostupanjski sud dužan analizirati i ocijeniti bez obzira što tužiteljica nije oštećena u kaznenoj presudi, tim više što je sama podnijela kaznenu prijavu protiv tuženika, a stanje kojeg postupka prvostupanjski sud nije provjerio, odnosno na te okolnosti nije ispitao tužiteljicu i svjedoka.

12. Budući da prvostupanjski sud nije obrazložio postoji li ili ne postoji očiti nerazmjer koristi, nije dao razloge o zdravstvenom i financijskom stanju tužiteljice u vrijeme sklapanja spornih ugovora, o postojanju okolnosti nužde, nedovoljnog iskustva ili lakomislenosti niti o tome jesu li tuženici za navedene okolnosti znali ili morali znati, zatim zašto kaznena presuda i ostala dokumentacija nije relevantna te da tužiteljica osnovano tvrdi da prvostupanjski sud uopće nije analizirao dostavljene dokaze niti je obrazložio zašto ih ne prihvaća, kao i da je prihvatio iskaz tužiteljice kao vjerodostojan, ali nije prihvatio činjenice koje iz tog iskaza proizlaze, valjalo je uvažiti žalbu tužiteljice kao osnovanu te ukinuti prvostupanjsku presudu u cijelosti, zbog počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a, a posljedično i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, u fazu prethodnog postupka.

13. Napominje se prvostupanjskom sudu da je na temelju članka 292. ZPP-a, važećeg u vrijeme pokretanja parničnog postupka, dužan zaključiti prethodni postupak i da stranke nakon zaključenja prethodnog postupka ne mogu iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze, osim ako ih bez svoje krivnje nisu mogle iznijeti prije zaključenja prethodnog postupka. S obzirom da prvostupanjski sud nije postupio po naprijed navedenoj zakonskoj odredbi, stranke su tijekom cijelog parničnog postupka dostavljale dokaze pa osnovano tužiteljica navodi i da je prvostupanjski postupak manjkavo vođen.

14. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će otkloniti nedostatke na koje mu je ukazano ovim rješenjem te će ponovno ocijeniti sve dokaze uz cjelovitu analizu materijalne dokumentacije, kao i dokaze koje će stranke dostaviti do zaključenja prethodnog postupka, zatim će upotpuniti činjenično stanje na način da će pribaviti spis poslovni broj: K-US-16/16 i u isti izvršiti uvid te iz navedenog spisa analizirati odlučne činjenice za ovaj postupak, ponovno će saslušati tužiteljicu i svjedoka KĆ i detaljno ispitati na sve naprijed navedene okolnosti te će raspraviti i utvrditi sve okolnosti sklapanja spornih Ugovora o zajmu. Prvostupanjski sud će cjelovitom analizom svih provedenih dokaza u skladu s odredbom članka 8. ZPP-a, donijeti novu i zakonitu odluku, koju će valjano obrazložiti sukladno članku 338. stavku 4. ZPP-a. U ponovnom postupku prvostupanjski sud dužan je, uz primjenu odredbe članka 327. stavka 1. ZOO-a, voditi računa o odredbi članka 322. ZOO-a, prema kojoj je ništetan ugovor koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva te će nakon potpunog utvrđenja svih odlučnih činjenica, ocijeniti postoje li pretpostavke ništetnosti spornih ugovora po svim pravnim osnovama na koje se tužiteljica tijekom postupka pozvala.

15. Kako je zbog ukidanja odluke o glavnoj stvari, za sada neizvjestan uspjeh stranaka u sporu, o čemu ovisi odluka o naknadi parničnog troška, valjalo je ukinuti prvostupanjsku odluku i u dijelu u kojem odlučeno o naknadi troškova postupka. Pri ponovnom odlučivanju, prvostupanjski sud će troškove odmjeriti prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika koja je na snazi u vrijeme zaključenja glavne rasprave.

16. Na temelju članka 369. stavka 1. ZPP-a odlučeno je kao u izreci rješenja.

Slavonski Brod, 24. srpnja 2026.

Predsjednica vijeća

Irena Dikanović-Terzić