Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Rijeka, Žrtava fašizma 7

Poslovni broj Psp-15/2023-55

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Rijeci, po sucu Mireli Popović Brletić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja 1. ŠBLJ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], i 2. ŠBL, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koje zastupa punomoćnik Sanjin Jurmić, odvjetnik u Rijeci, protiv tuženog ŠB, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Frane Dobrović, odvjetnik u Rijeci, radi smetanja posjeda, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 25. lipnja 2025. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja Marina Đudarića, odvjetnika u Rijeci, tuženika i njegovog punomoćnika, 24. srpnja 2026.

riješio je

I. Utvrđuje se da je tuženik smetao tužitelje u njihovom posljednjem i mirnom posjedu prava služnosti odvodnje oborinske vode na teret nekretnine katastarska čestica [katastarska čestica], Neriz površine 214 m[2] , upisano u zemljišne knjige Općinskog suda u Rijeci Zemljišnoknjižnog odjela Rijeka, zemljišnoknjižni uložak [broj ZK uloška] katastarske općine [katastarska općina], kao poslužne nekretnine, u korist nekretnine katastarska čestica [katastarska čestica] Neriz površine 609 m[2] , upisano u zemljišne knjige Općinskog suda u Rijeci Zemljišnoknjižnog odjela Rijeka zemljišnoknjižni uložak [broj ZK uloška] katastarske općine [katastarska općina], kao povlasne nekretnine, zatvaranjem odvodnog kanala betoniranjem i postavljanjem željezne armature s njegove sjeverne strane.

II. Utvrđuje se da je tuženik smetao tužitelje u njihovom posljednjem i mirnom posjedu nekretnine u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci Zemljišnoknjižnog odjela Rijeka upisane kao katastarska čestica [katastarska čestica] Neriz površine 609 m2, upisano u zemljišnoknjižni uložak [broj ZK uloška] katastarske općine [katastarska općina], na način da je na istu neovlašteno pristupio, te na istu nanio veću količinu betona i drugog građevinskog materijala.

III. Nalaže se tuženiku da u roku od osam dana uspostavi ranije posjedovno stanje kakvo je postojalo prije izvršenja čina smetanja posjeda opisanih u točki I. i II. izreke ovog rješenja, na način da o svom trošku otvori kanal za odvodnju oborinske vode, te ukloni sav naneseni beton i drugi građevinski materijal.

IV. Zabranjuje se tuženiku takvo ili bilo kakvo slično daljnje smetanje tužitelja u posjedovanju posjeda prava služnosti odvodnje oborinske vode na teret nekretnine katastarska čestica [katastarska čestica], Neriz površine 214 m2, upisano u zemljišne knjige Općinskog suda u Rijeci Zemljišnoknjižnog odjela Rijeka, zemljišnoknjižni uložak [broj ZK uloška] katastarske općine [katastarska općina], kao poslužne nekretnine, u korist nekretnine katastarska čestica [katastarska čestica] Neriz površine 609 m2, upisano u zemljišne knjige Općinskog suda u Rijeci Zemljišnoknjižnog odjela Rijeka zemljišnoknjižni uložak [broj ZK uloška] katastarske općine [katastarska općina], kao povlasne nekretnine, te u posjedovanju nekretnine katastarska čestica [katastarska čestica] Neriz površine 609 m2, upisano u zemljišne knjige Općinskog suda u Rijeci Zemljišnoknjižnog odjela Rijeka zemljišnoknjižni uložak [broj ZK uloška] katastarske općine [katastarska općina], pod prijetnjom novčane kazne.

V. Nalaže se tuženiku da tužiteljima naknadi prouzročeni parnični trošak od 2.300,60 eura (dvije tisuće tristo eura šezdeset euro centi), u roku od 15 dana.

VI. Odbija se preostali dio zahtjeva za naknadu troškova postupka tužitelja preko 2.300,60 eura pa do 3.170,06 eura.

VII. Odbija se tuženikov zahtjev za naknadu troškova postupka od 625,00 eura.

VIII. Odbija se prijedlog tužitelja za donošenjem privremene mjere sljedećeg sadržaja:

„1. Nalaže se tuženiku da u roku od 24 sata probuši otvor u betonu na sjevernom ulazu odvodnog kanala na nekretnini kč. br. [katastarska čestica]. Neriz površine 609 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i na taj način učini kanal propusnim, a što što će u slučaju proteka roka provesti naslovni sud ovršnim putem.

2. Privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Rijeci.“

Obrazloženje

1. Tužitelji su tužbom pred ovim sudom tražili posjedovnu zaštitu prava služnosti odvodnje oborinskih voda. Tuženik da je zatvorio ulaz u cijev kojom je voda otjecala s njihove nekretnine prema moru.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je osporio tužbeni zahtjev ističući kako nije počinio nikakvo smetanje posjeda. Kanal kojim se odvodi oborinska voda s nekretnine tužitelja da prolazi ispod njegove kuće, a kako je narušenog zdravlja da su mu liječnici savjetovali da ne spava ispod tekuće vode. Tužitelji da mogu oborinske vode sa svoje nekretnine odvoditi na drugi način pa ne mogu imati nikakvo pravo služnosti koje bi opterećivalo njegovu nekretninu.

3. Radi pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja sud je u tijeku postupka izveo dokaze čitanjem izvadaka iz zemljišnih knjiga (list 7-9 spisa), pregledavanjem katastarskog plana (list 10 spisa), razgledavanjem fotografija (list 13-14, 18-24, 28, 45- 50, 67,75, 98-100, 110-112, 149, 165-166 i 192-195 spisa), uviđajem na licu mjesta (list 127-128 spisa), vještačenjem po vještaku građevinske struke (list 136-143 spisa), saslušanjem svjedoka RB (list 179 spisa), ĐB (list 179-180 spisa), FB (list 180 spisa), ZB (list 181 spisa) i VB (list 196-197 spisa) te saslušanjem 1. tužitelja RBLJ (list 176-177 spisa), 2. tužiteljice ŠBL (list 177-178 spisa) i tuženika (list 178 sisa).

4. Cijeneći sve provedene dokaze u smislu odredbe članka 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/1991., 91/1992., 12/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011.-pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. i 146/2025 – dalje ZPP) sud je utvrdio tužbeni zahtjev tužitelja osnovanim.

5. Prije svega je potrebno ukazati da je tužba podnijeta unutar zakonom propisanih rokova.

5.1. Odredbom članka 21. stavka 3. Zakona o vlasništvu i dugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 90/2010., 143/2012. i 152/2014.

– dalje ZV) propisano je da pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja.

5.2. Iz iskaza tužitelja i svjedoka VB, a koje je prvi uočio da je kanal zatvoren, isto se dogodilo u veljači 2024. Imajući u vidu da je tužba podnesena 28. veljače 2024., to je podnesena unutar i subjektivnog i objektivnom roka predviđenog odredbama ZV-a.

5.3. Osim toga potrebno je naglasiti da niti sam tuženik ne osporava da je tužba podnijeta unutar zakonom propisanih rokova.

6. Predmet spora je smetanje tužiteljevog posjeda služnosti odvodnje oborinskih voda kroz kanal koji prolazi ispod kuće tuženika.

7. Tuženik ne spori da je kanal zatvorio, ali ističe da kanal nije zatvorio u cijelosti, već samo da je smanjio njegovu propusnost uz razloga što je uslijed radova koje su na svojoj nekretnini izvodili tužitelji, došlo do pojačanog protoka vode ispod njegove nekretnine.

8. Relevantne odredbe ZV-a za donošenje odluke o tužbenom zahtjevu tužitelja su sljedeće.

8.1. Odredba članka 20. stavka 1. ZV-a propisuje da je samovlast zabranjena. Bez obzira na to kakav je posjed, nitko ga nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima jače pravo na posjed. Tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed. Prema odredbi stavka 4. članka 20. ZV-a nije samovlasno smetanje posjeda ako je čin oduzimanja ili smetanja posjeda dopušten zakonom ili odlukom suda odnosno drugoga tijela, donesenom na temelju zakona koji to dopušta. No, samovlasno je i kad je čin oduzimanja ili smetanja posjeda učinjen u nekom javnom, društvenom ili sličnom interesu, ako nije dopušten zakonom ili na temelju zakona.

8.2. Pravo na zaštitu posjeda, sukladno odredbi članka 21. stavka 1. ZV-a ima onaj kojega je drugi samovlasno smetao u posjedu, bilo da ga je uznemiravao u posjedu ili mu ga je oduzeo.

8.3. Sudska zaštita posjeda pruža se sukladno odredbi članka 22. ZV-a prema kojoj posjednik u sudskom postupku zahtijeva da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. Sud zaštitu posjeda pruža u posebnom, hitnom postupku prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.

8.4. Prema odredbi članka 10. stavka 5. ZV-a s posjedom stvari izjednačeno je faktično izvršavanje sadržaja prava stvarnih služnosti glede neke nekretnine (posjed prava), pa se na posjed prava primjenjuju na odgovarajući način odredbe o posjedu stvari, ako to nije suprotno naravi prava niti odredbama zakona.

9. Nije sporno da su tužitelji posjednici nekretnine u Jadranovu, predio Neriz, i da su se s iste nekretnine oborinske vode odvodile i kroz kanal koji prolazi preko nekretnine tuženika, točnije ispod njegove kuće. Takva situacija traje dugi niz godina. Tuženik tvrdi da su tužitelji izvodili radove na svojoj nekretnini uslijed čega je povećana količina oborinskih voda koja se odvodi kroz kanal ispod njegove kuće zbog čega je i djelomično zatvorio ulaz u isti kanal. Dakle, nije sporno niti da je upravo tuženik počinio radnju za koju tužitelji tvrde da je čin smetanja njihovog posjeda služnosti odvodnje oborinskih voda.

10. Djelomičnim zatvaranjem kanala kroz koji se odvodi oborinska voda tuženik je smetao tužitelje u njihovom posjedu prava stvarne služnosti. Naime, neprijeporno djelomičnim zatvaranjem voda ne utječe u istom obimu i istom brzinom kao što je to bilo prije djelomičnog zatvaranja. Navedeno dovodi do nakupljanja vode na nekretnini tužitelja, a koja neposredno graniči s nekretninom tuženika. Stoga sud ocjenjuje tužbeni zahtjev tužitelja osnovanim.

11. Provedenim dokazima nije utvrđeno da su se izvodili bilo kakvi radovi na nekretnini tužitelja koji bi doveli do promjene tijeka odvodnje oborinskih voda, a kako to tvrdi tuženik. Osim toga, to ne bi promijenilo činjenicu da se istim sustavom odvode oborinske vode s nekretnine tužitelja prema moru. Stoga tužitelji jesu posljednji mirni posjednici prava stvarne služnosti odvodnje oborinskih voda sa svoje nekretnine preko nekretnine tuženika i tuženik nije imao pravo ometati ih u tom posjedu.

12. Činjenica je da sustav odvodnje oborinskih voda kakav postoji na nekretninama stranaka nije najbolje rješenje za svih njih i da bi trebalo iznaći učinkovitije rješenje koje će odgovarati svim susjedima, posebno kada se ima u vidu da voda na ovaj način otječe ispod kuće tuženika. Međutim, samovlasno zatvaranje i sprječavanje postojećeg sustava odvodnje nije ispravno rješenje.

13. Slijedom svega iznijetog sud je utvrdio da je tuženik smetao tužitelje u posljednjem mirnom posjedu prava služnosti odvodnje oborinskih voda zatvaranjem odvodnog kanala betoniranjem i postavljanjem željezne armature, pa je takvo smetanje utvrdio, naložio uspostavu prijašnjeg stanja u roku od 8 dana i zabranio svako takvo ili slično smetanje ubuduće.

14. Tužitelji su u cijelosti uspjeli u ovom postupku slijedom čega im tuženik treba nadoknadi cjelokupni trošak postupka sukladno odredbi članka 154. stavka 1. ZPP-a.

14.1. Tužiteljima je valjalo priznati trošak zastupanja po odvjetniku sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj 138/2023. i 107/2025. – dalje Tarifa) koja je na snazi od 25. studenog 2023. Naime, sukladno Tarifnom broju 52. stavak 3. Tarife kada sud ili drugo tijelo odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane ili na teret proračunskih sredstava primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka. Budući da sud odluku o trošku donosi nakon stupanja na snagu Tarife tada je i trošak obračunao sukladno odredbama iste Tarife neovisno kada je radnja za koju se trošak traži poduzeta.

14.2. Tužiteljima je priznat trošak zastupanja po odvjetniku u vidu jednokratne nagrade zastupanje sukladno odredbi Tarifnog broja 7. točke 2. Tarife od 500,00 eura koji obuhvaća četiri radnje (sastav tužbe i podneska od 5. svibnja 2023. te zastupanje na ročištima 10. svibnja 2023 i 7. srpnja 2023.). Također mu je priznat trošak od po 100,00 eura za svaku daljnju sljedeću radnju: zastupanje na ročištima 6. rujna 2023., 10. studenog 2023., 27. veljače 2025. i 25. lipnja 2025. te sastav podnesaka od 16. travnja 2024. i 7. listopada 2024. Cjelokupni trošak zastupanja po odvjetniku je uvećan za pripadajući PDV od 275,00 eura.

14.3. Osim toga, tužiteljima je kao opravdan trošak za vođenje ovog postupka priznat trošak uviđaja od 127,05 eura, trošak vještačenja od 711,80 eura i trošak prevođenja od 89,75 eura. Dakle, tužiteljima je priznat trošak u ukupnom iznosu od 2.300,60 eura.

14.4. Tužiteljima nije priznat trošak zastupanja po odvjetniku za sastav podnesaka od 3. ožujka 2023., 9. svibnja 2023., 16. svibnja 2023., 27. rujna 2023., 29. travnja 2024., 3. svibnja 2024. i 17. prosinca 2024. koje sud ne ocjenjuje potrebnim za vođenje ovog postupka, a posebno ne da bi trebali pasti na teret tuženika.

14.4. Budući da tuženik nije uspio u ovom postupku njegov zahtjev za naknadu troškova postupka nije osnovan.

15. Iako su tužitelji uspjeli u ovom postupku, sud nije usvojio njihov prijedlog za određivanje privremene mjere. Naime, utvrđeno je da tuženik nije u potpunosti zatvorio kanal za odvodnju oborinskih voda pa kako voda ipak kroz taj kanal otječe, iako ne u mjeri kako je to bilo prije djelomičnog zatvaranja, sud ne ocjenjuje nužnim i prijeko potrebnim naložiti otvaranje kanala odmah, odnosno u roku od 24 sata kako to traže tužitelji.

Rijeka, 24. srpnja 2026.

Sudac

Mirela Popović Brletić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja može se podnijeti žalba u roku od 8 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa rješenja. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

- punomoćniku tužitelja Sanjinu Jurmiću, odvjetniku u Rijeci

- punomoćniku tuženika Frani Dobroviću, odvjetniku u Rijeci