U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sucu pojedincu ovog suda DK, uz sudjelovanje zapisničara Zdenke Pavić, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika DKO, zbog prekršaja iz članka 59. stavak 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14,64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 145/24), povodom prigovora okrivljenika protiv obaveznog prekršajnog naloga PU Zagrebačke, I Policijske postaje Zagreb, Klasa: 211-07/26-2/11588 od 15. ožujka 2026. godine, nakon završenog žurnog postupka, dana 24. srpnja 2026. godine,

p r e s u d i o  j e

I.

Okrivljenik: DKO, sin D i H, rođen **.**.1992. godine u [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa]., VSS, zaposlen u Odvjetničko društvo Dvojković i Bohaček d.o.o., sa sjedištem u [adresa]., s mjesečnim primanjima u iznosu od 850,00 eura, neoženjen, bez djece, prekršajno i kazneno neosuđivan, ne vodi se drugi prekršajni ni kazneni postupak protiv njega ,

k r i v j e

što je dana 15. ožujka 2026. godine u 19:40 sati, u Zagrebu, upravljajući osobnim automobilom reg. oznake [registarska oznaka], Mažuranićevim trgom iz smjera sjevera u smjeru juga, te dolaskom do raskrižja sa Žerjavićevom ulicom promijenio smjer kretanja, te skretao u lijevo u Žerjavićevu ulicu za vrijeme dok je na semaforu za njegov smjer kretanja bilo uključeno crveno svjetlo,

čime je počinio prekršaj iz članka 59. stavak 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, (Narodne novine broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14,64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 145/24), kažnjiv po istom propisu, zbog čega mu se,

i z r i č e

novčana kazna u iznosu od 390,00 € (tristo devedeset eura)

II. Na temelju odredbe članka 33. stavak 11. Prekršajnog zakona (Narodne novine, br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice u roku od 1 (jednog) mjeseca po primitku ove presude, jer će se u protivnom postupiti prema odredbi članka 34. Prekršajnog zakona.

III. Ukoliko okrivljenik u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati 2/3 izrečene novčane kazne u korist Državnog proračuna, prema priloženom predlošku uplatnice, smatrat će se da je novčana kazna uplaćena u cijelosti.

IV. Temeljem odredbe članka 139. stavak 3., u svezi s odredbom članka 138. stavak 2. točka 3.a. Prekršajnog zakona, okrivljenik je dužan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 € (pedeset eura), u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku od 1 (jednog) mjeseca po primitku ove presude, jer će u protivnom, na temelju odredbe članka 152. stavak 4. i stavka 11. Prekršajnog zakona, naplatiti prisilno.

O b r a z l o ž e n j e

1. Policijska uprava Zagrebačka, I Policijska postaja Zagreb izdala je uvodno citirani obvezni prekršajni nalog protiv okrivljenika radi prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude, protiv kojeg naloga je okrivljenik pravodobno podnio prigovor, povodom kojeg prigovora je spis dostavljen ovom sudu na nadležno postupanje, pa je obvezni prekršajni nalog stavljen izvan snage, te prihvaćen kao optužni prijedlog ovlaštenog tužitelja.

2. Pozvan da se očituje o osnovanosti navoda optužnog prijedloga okrivljenik je u obrani poricao učin prekršaja stavljenog mu na teret nastavno navodeći kako je predmetne zgode upravljao vozilom krećući se Mažuranićevim trgom u smjeru juga, te je dolaskom do raskrižja sa Žerjavićevom ulicom skrenuo u lijevo i to u vrijeme dok je na semaforu za njegov smjer kretanja bilo uključeno zeleno svjetlo. Isključuje svaku mogućnost da bi u trenutku njegovog ulaska u raskrižje na semaforu bilo uključeno crveno svjetlo. Traži da ga se na sporne okolnosti suoči sa policijskim službenikom.

3. U nastavku postupka ispitani su svjedoci – policijski službenici HK i TK.

4. Svjedok - policijski službenik HK iskazao je da se dana 15.03.2026. godine u 19:40 sati nalazio u obilježenom policijskom vozilu na mjestu suvozača, a vozilom je upravljao njegov kolega TK. Kretali su se Trgom Marka Marulića iz smjera zapada u smjeru istoka, te vršili redovnu službu policijske ophodnje. Dolaskom do raskrižja sa Mažuranićevim trgom, kolega je ušao u raskrižje na znak zelenog svjetla te su nastavili vožnju Žerjavićevom ulicom, no prije samog ulaska u raskrižje je vidio jedno vozilo marke Audi sive boje, koje vozilo se kretalo Mažuranićevim trgom iz smjera sjevera u smjeru juga, a koje je skrenulo u lijevo na kolnik Žerjavićeve ulice ispred njihovog vozila te nastavilo vožnju Žerjavićevom ulicom, no to je po njegovoj procjeni učinio na znak crvenog svjetla. Ovo govori iz razloga jer je za njihov smjer kretanja bilo uključeno zeleno svjetlo, a osim toga na drugom semaforu koji se nalazio na jugoistočnoj strani raskrižja, a koji također regulira promet vozila koja se kreću Mažuranićevim trgom i nastavljaju vožnju ravno i lijevo je bilo uključeno crveno svjetlo. Dakle, vozač rečenog vozila je skrenuo u lijevo na znak crvenog svjetla i to neposredno ispred njihovog vozila te nastavio vožnju ravno, nakon čega je uključio rotaciona svjetla te su okrivljenika zaustavili 50 metara dalje. Nakon kontrole dokumenata upitao je vozača, odnosno okrivljenika da li zna zašto je zaustavljen, na što mu je on odgovorio da ne zna, te mu je rekao da je prethodno ušao u raskrižje na znak crvenog svjetla, što je on negirao rekavši da nije ušao na znak crvenog svjetla na semaforu. Okrivljenika je podvrgnuo ispitivanju alkoholiziranosti putem alkometra, koji nalaz je bio uredan, nakon čega je ispunio obavezni prekršajni nalog, te ga uručio okrivljenik.

4.1. Rezimirajući iskaz naveo je kako su kolega i on predmetne zgode krećući se u policijskom vozilu Marulićevim trgom u smjeru istoka, u raskrižje sa Žerjavićevom ulicom ušli na znak zelenog svjetla, a okrivljenik je skrenuo u lijevo ispred njihovog vozila i nastavio vožnju dok je na semaforu sa jugoistočne strane raskrižja bilo uključeno crveno svjetlo, iz čega nedvojbeno proizlazi da je okrivljenik u predmetno raskrižje ušao na znak crvenog svjetla na semaforu .

4.2. Okrivljenik je prigovarao iskazu svjedoka, navodeći da je za njega kao vozača semafor na sjeverozapadnoj strani na Mažuranićevom trgu bio bliži i u desnoj prometnoj traci kojom se kretao, a na kojem je bilo uključeno zeleno svjetlo u trenutku ulaska u raskrižje. Navodi kako nije točno da se uključivao neposredno ispred policijskog vozila, jer je tek nakon ulaska u Žerjavićevu ulicu i kretanjem tom ulicom došlo do dostizanja od strane policijskog vozila i zaustavljanja nakon svjetlosne signalizacije. U tom smislu misli da nije moguće da je policijski službenik mogao vidjeti i utvrditi stanje na semaforu koji regulira promet u trenutku uključivanja u raskrižje. S obzirom da je od trenutka ulaska u raskrižje do uključivanja na kolnik Žerjavićeve ulice nužan protek vremena, moguće je da je u tom vremenu došlo do promjene signalizacije i da je u tom trenutku policijski službenik vidio crveno svjetlo na semaforu, iako je to bilo tek nakon uključivanja s vozilom u raskrižje. Dodatno, ako je bilo zeleno svjetlo u trenutku uključivanja u raskrižje policijskom vozilu koje je prema navodima službenika bilo prvo u redu, ne bi bilo ni moguće uključit se u raskrižje bez ugrožavanja upravo tog policijskog vozila. Okrivljenik je u cijelosti prigovarao iskazu svjedoka koji je u krucijalnom naveo da je u trenutku ulaska vozila u raskrižje na semaforu na sjeverozapadnoj strani raskrižja bilo uključeno crveno svjetlo.

4.3. Policijski službenik očitujući se na prigovor okrivljenika navodi kako je točno da nije vidio koje je svjetlo uključeno na sjeverozapadnom dijelu raskrižja, ali je vidio svjetlo na jugoistočnom dijelu raskrižja, bilo je uključeno crveno svjetlo, a kako je njima bilo uključeno zeleno svjetlo, zaključak je da je okrivljeniku moralo biti uključeno crveno svjetlo. Policijsko vozilo se kretalo srednjom prometnom trakom, a okrivljenik je skrenuo u lijevo na krajnje desnu prometnu traku.

4.4. Na posebne upite suca svjedok je odgovarao kako se policijsko vozilo nalazilo prvo pred raskrižjem s Žerjavićevom ulicom, kretali su se u srednjoj prometnoj traci, a okrivljenik je skrenuo u lijevo neposredno ispred njih, udaljen otprilike 15 do 20 metara, te nastavio vožnju krajnjom desnom prometnom trakom, a oni su ušli u raskrižje nastavljajući vožnju srednjom prometnom trakom kojom smo se prethodno kretali. Bila je gužva, kretali su se u koloni vozila, ne sjeća se da su vozila koja su se kretala Marulićevim trgom lijevom i desnom prometnom trakom kočila, a nisu niti oni kočili. Koliko mu je poznato sporno raskrižje je pokriveno video nadzorom, te će od Policijske postaje zatražiti izuzimanje video snimke koja će pokazati koje je svjetlo bilo uključeno u trenutku ulaska okrivljenika u sporno raskrižje.

5. Ovaj sud je od strane I Policijske postaje Zagreb zatražio da u spis predmeta dostavi snimku nadzorne kamere koja pokazuje ulazak vozila kojim je upravljao okrivljenik u sporno raskrižje, no rečena postaja je očitujući se na traženje suda navela da snimkama nadzornih kamera postavljenih na prometnicama Grada Zagreba upravlja Prometno redarstvo Grada Zagreba na način da ih pohranjuje u razdoblju od 30 dana, radi čega predmetna snimka više nije dostupna, budući je istekao propisani rok pohrane.

6. Svjedok – policijski službenik TK iskazao je da je dana 15.03.2026. godine upravljao policijskim vozilom u kojem se nalazio kolega HK, a kretali su se Trgom Marka Marulića, srednjom prometnom trakom u smjeru istoka. Dolaskom u blizinu raskrižja s Mažuranićevim trgom vidio je da je na semaforu za njegov smjer kretanja uključeno žuto svjetlo, radi čega je lagano kočio, a istovremeno je vidio kako jedno vozilo koje se kretalo Mažuranićevim trgom iz smjera sjevera u smjeru juga skreće u lijevo na kolnik Žerjavićeve ulice i to u vrijeme dok je na semaforu za njegov smjer kretanja bilo uključeno crveno svjetlo. Navodi kako nije vidio svjetlo na semaforu koje regulira ulazak okrivljenika u sporno raskrižje, no s obzirom da se žuto svjetlo za njegov smjer kretanja u međuvremenu promijenilo u zeleno, pretpostavlja da je okrivljenik ušao na znak crvenog svjetla, a što dodatno potvrđuje i činjenica da je na semaforu koji se nalazi na jugoistočnoj strani raskrižja također bilo uključeno crveno svjetlo.

6.1. Rezimirajući iskaz naveo je kako je predmetne zgode dok je za njegov smjer kretanja bilo uključeno žuto svjetlo na semaforu, okrivljenik ušao u raskrižje i to dok je na drugoj strani raskrižja, odnosno na jugoistočnoj strani raskrižja bilo uključeno crveno svjetlo. Nije vidio koje je svjetlo bilo uključeno na semaforu koji regulira ulazak okrivljenika na sporno raskrižje, ali je gotovo sigurno da je zbog uključenog crvenog svjetla na jugoistočnoj strani raskrižja i njemu uključenog žutog svjetla, na spornom raskrižju bilo uključeno crveno svjetlo na semaforu. Okrivljenik je ušao u sporno raskrižje dok je on s vozilom bio udaljen dva metra od pješačkog prijelaza, odnosno od samog ulaska u raskrižje. Ispred njega nije bilo drugih vozila.

6.2. Okrivljenik prigovara iskazu svjedoka u cijelosti, navodeći da ako su policijski službenici vidjeli žuto svjetlo na svojem semaforu, a još nisu bili na početku raskrižja a u tom trenutku su vidjeli njegovo vozilo u raskrižju, lako je moguće, a on smatra da je tako i bilo da je na njegovom ulaznom semaforu u raskrižje bilo uključeno zeleno svjetlo, a u najmanju ruku žuto svjetlo. Okolnost da su policijski službenici po njegovom izlasku iz raskrižja vidjeli izlazni semafor nije od značaja za regulaciju semafora na njegovom ulasku u samo raskrižje. Shodno tome, smatra da nije došlo do počinjenja prekršaja koji mu se stavlja na teret, te da nije dokazano da bi na semaforu koji regulira ulaz u predmetno raskrižje bilo uključeno crveno svjetlo u samom trenutku ulaza.

6.3. Svjedok očitujući se na prigovor okrivljenika navodi kako je situacija koju okrivljenik opisuje nemoguća. Navodi kako je po struci tehničar cestovnog prometa, te mu je predmetna tematika malo bliža. Predmetni ulazni semafor koji je regulirao ulazak okrivljenika u raskrižje i izlazni semafor na jugoistočnoj strani raskrižja rade sinhronizirano i nema mogućnosti da imaju faze svjetla niti u mili sekundi. Obraćajući se okrivljeniku naveo je kako je on došao velikom brzinom a to govori iz razloga jer je vidjevši žuto svjetlo lagano kočio, odnosno smanjio brzinu, pretpostavlja da se zbog te velike brzine nije mogao zaustaviti te je ušao u raskrižje na znak crvenog svjetla na semaforu. Dakle, neovisno o tome što je za njegov smjer kretanja bilo uključeno crveno svjetlo, izlazni semafor pokazuje isto svjetlo kao i svjetlo na ulaznom semaforu, a on odgovorno tvrdi da je na tom semaforu bilo uključeno crveno svjetlo, a nikako žuto ili zeleno svjetlo.

6.4. Okrivljenik navodi kako ne osporava da su semafori bili sinhronizirani no s obzirom da su policijski službenici morali obratiti pozornost na semafor na jugoistočnoj strani tek kad su vidjeli da on ulazi u raskrižje, došlo je do vremenskog odmaka pa se vjerojatno na semaforu uključilo crveno svjetlo kada je već bio u raskrižju. Osporava navode o prebrzoj vožnji iz razloga što je nesporno utvrđeno da je skretao u samom raskrižju, a osim toga policijski službenik ispitan na prethodnom ročištu je izjavio da je razlog njegovog zaustavljanja isključivo prolazak kroz crveno svjetlo.

7. Analizirajući provedene dokaze kako pojednačno tako i u njihovoj povezanosti po ovom sudu je nedvojbeno utvrđeno da je okrivljenik predmetne zgode ušao u sporno raskrižje za vrijeme dok je na semaforu za njegov smjer kretanja bilo uključeno crveno svjetlo.

8. Po ovom sudu nije prihvaćena obrana okrivljenika u kojoj on spori svoju odgovornost. Naime, okrivljenik na raspravnom zapisniku od dana 13.04.2026. godine navodi da je ušao u sporno raskrižje dok je na semaforu za njegov smjer kretanja bilo uključeno zeleno svjetlo na semaforu. Tijekom dokaznog postupka, na raspravnom zapisniku od dana 02.06.2026. godine dopušta mogućnost da je na semaforu bilo uključeno žuto svjetlo, navodeći kako se crveno svjetlo moguće uključilo kada je on već bio u raskrižju.

9. Po ovom sudu su u cijelosti prihvaćeni iskazi svjedoka policijskih službenika tužitelja - HK i TK, koji su svojim iskazom teretili okrivljenika, jer su isti u krucijalnom uvjerljivo, okolnosno i suglasno iskazivali, radi čega su njihovi iskazi ocijenjeni vjerodostojnim. Imenovani policijski službenici su iskazujući u krucijalnom naveli kako su se predmetne zgode s policijskim vozilom kretali Trgom Marka Marulića srednjom prometnom trakom u smjeru istoka, te su dolaskom do raskrižja s Mažuranićevim trgom ušli u raskrižje na znak zelenog svjetla, no prije ulaska u raskrižje uočili su vozilo koje se kretalo Mažuranićevim trgom iz smjera sjevera koje je skretalo u lijevo na kolnik Žerjavićeve ulice i to u vrijeme dok je na semaforu za smjer kretanja tog automobile bilo uključeno crveno svjetlo. Policijski službenici navode kako nisu vidjeli svjetla na semaforu na sjeverozapadnom dijelu raskrižja Mažuranićeva trga, ali su vidjeli uključeno crveno svjetlo na semaforu na jugoistočnom dijelu raskrižja, te uzimajući u obzir činjenicu da je za njihov smjer kretanja bilo uključeno zeleno svjetlo, ističu kako je okrivljeniku u trenutku ulaska u raskrižje moralo biti uključeno crveno svjetlo na semaforu. S obzirom da su policijski službenici sa sigurnošću iskazivali kako su u trenutku ulaska vozila okrivljenika vidjeli da je na semaforu koji se nalazi na jugoistočnom dijelu raskrižja uključeno crveno svjetlo, a činjenica sinhroniziranosti tog semafora i semafora koji se nalazi na sjeverozapadnoj strani raskrižja nije dovedena u pitanje (okrivljenik je naveo kako ne osporava da su predmetni semafori bili sinhronizirani), ovaj sud drži nedvojbeno utvrđenim da je okrivljenik u sporno raskrižje ušao na znak crvenog svjetla na semaforu.

10. Slijedom rečenog, a u cijelosti prihvaćajući vjerodostojne iskaze svjedoka – policijskih službenika HK i TK, koji iskazi su teretili okrivljenika, a obranu okrivljenika cijeneći nevjerodostojnom, po ovom sudu je nedvojbeno utvrđeno da je okrivljenik dana 15. ožujka 2026. godine u 19:40 sati, u Zagrebu, upravljajući osobnim automobilom reg. oznake [registarska oznaka], Mažuranićevim trgom iz smjera sjevera u smjeru juga, te dolaskom do raskrižja sa Žerjavićevom ulicom promijenio smjer kretanja, te skretao u lijevo u Žerjavićevu ulicu za vrijeme dok je na semaforu za njegov smjer kretanja bilo uključeno crveno svjetlo, čime je počinio prekršaj iz članka 59. stavak 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po istom propisu, radi čega je proglašen krivim.

11. Prema potvrdi Ministarstva pravosuđa, Uprave i digitalne transformacije, Uprave za kazneno pravo, Sektor za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Službe za evidencije i pomilovanja, Odjel za prekršajne evidencije, okrivljenik prethodno nije prekršajno osuđivan.

12. Pri odmjeravanju kazne cijenjene su sve okolnosti koje utječu na visinu kazne iz članka 36. stavak 1. i 2., Prekršajnog zakona , držeći odmjerenu novčanu kaznu primjerenu težini, opasnosti i posljedicama počinjenog prekršaja, te stupnju krivnje okrivljenika.

13. Kao olakotno okrivljeniku cijenjena je prethodna prekršajna neosuđivanost, dok posebno otegotne okolnosti nisu utvrđene.

14. Ukoliko okrivljenik u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

15. S obzirom da okrivljenik prethodno nije prekršajno osuđivan, ovaj sud drži kako ne postoji opasnost da bi okrivljenik upravljajući motornim vozilom i dalje ugrožavao sigurnost prometa, zbog čega istom nije izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom, držeći da će se i samom novčanom kaznom postići svrha kažnjavanja i preventivno djelovati na buduće ponašanje okrivljenika.

16. Odluka o troškovima postupka u paušalnom iznosu temelji se na propisima citiranim u izreci ove presude, a ista je odmjerena s obzirom na složenost i trajanje postupka te imovno stanje okrivljenika.

U Zagrebu, dana 24. srpnja 2026. godine

Zapisničar

Sudac

Zdenka Pavić

DK

Protiv ove presude nije dopuštena žalba.

Dostavna naredba:

1. Okrivljeniku- DKO, na adresu [adresa]

2. Tužitelju – Policijska uprava zagrebačka, I Policijska postaja Zagreb

3. Prekršajna evidencija

4. Pismohrana, ovdje.