Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Stalna služba u Gospiću

Gospić

Gž Ovr-137/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, kao drugostupanjski sud, po sutkinji toga suda Kristini Pavelić, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditeljice IT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Zlatko Ilić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Rački i kolege j.t.d., protiv ovršenika ĆT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Tihomir Pančić, odvjetnik u Puli, Tomasinijeva 12, radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenika izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, posl.br. Ovr- 435/2019-55 od 10. rujna 2025., 24. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e:

Odbija se žalba ovršenika kao neosnovana, potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, posl.br. Ovr- 435/2019-55 od 10. rujna 2025.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

" Odbacuje se žalba nakon proteka roka ovršenika (naslovljena kao prigovor) podnesena dana 25. ožujka 2025.“

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnio ovršenik u kojoj je naveo da žalbu izjavljuje zbog bitne povrede odredaba ovršnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi je ovršenik naveo da sud u svojem obrazloženje nije dao nikakvo obrazloženje, da je sud pogrešno utvrdio činjenično stanje. Ovršenik je naveo da ističe prigovor iz čl. 50.st. 1. točka 3. i 9. Ovršnog zakona jer da je dugovanje prestalo kompenzacijom, nakon davanja izjave o prijeboju i time da je došlo do prestanka potraživanja ovrhovoditeljice i to temeljem čl. 195. Zakona o obveznim odnosima. Predlaže da sud uvaži žalbu i ukine pobijano rješenje i predmet vrati sudu na ponovno odlučivanje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba ovršenika je neosnovana.

5. Prvostupanjski sud je pobijano rješenje donesao uz obrazloženje da je prigovor ovršenika u bitnome istovjetan već pravomoćno odbijenom prijedlogu od 30. siječnja 2020., da ovršenik u novopostavljenom prigovoru ne iznosi nove činjenice niti predlaže nove dokaze, već iznosi činjenice prije iznesene u prijedlogu od 30. siječnja 2020. o kojima je već odlučeno.

6. Ovaj drugostupanjski sud je pobijano rješenje ispitao u granicama razloga određenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba postupka i na pravilnu primjenu materijalnog prava, na temelju odredbe članka 365. stavka 2. u vezi s člankom 381. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/2008. – ispravak, 57/2011., 148/2011. – pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. i 146/2025.; dalje: ZPP), te na temelju odredbe čl. 21.st.1. Ovršnog zakona ( Narodne novine br. 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022, 6/2024, dalje: OZ ).

7. Svojim žalbenim navodima ovršenik nije doveo u pitanje zakonitost prvostupanjskog rješenja.

8. Odredbom čl. 50. st. 1. OZ-a je propisano da protiv rješenja o ovrsi ovršenik može izjaviti žalbu: toč. 3. ako je ovršna isprava ukinuta, poništena, preinačena ili na drugi način stavljena izvan snage, odnosno ako je na drugi način izgubila svoju djelotvornost ili je utvrđeno da je bez učinka, toč. 9. ako je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave.

9. Odredbom čl. 53. OZ-a je propisano da ovršenik može zbog razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7. i točaka 9. do 11. ovoga Zakona podnijeti žalbu protiv rješenja o ovrsi i nakon njegove pravomoćnosti ako taj razlog nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u roku za žalbu protiv toga rješenja. Žalba iz stavka 1. ovoga članka može se podnijeti sve do dovršetka ovršnoga postupka. Ovršenik je dužan u žalbi iz stavka 1. ovoga članka istaknuti sve razloge iz stavka 1. ovoga članka koje može istaknuti u vrijeme njezina podnošenja i dokaze kojima potkrepljuje svoje navode. Ovršenik je dužan uz žalbu priložiti isprave na koje se poziva u žalbi. Ako ovršenik ne postupi sukladno stavku 3. ovoga članka ili ako se žalba temelji na razlozima koje je ovršenik mogao istaknuti u prije podnesenoj žalbi, sud će odbaciti žalbu. Iz stanja spisa proizlazi da je ovršenik na rješenje o ovrsi izjavio žalbu, a prvostupanjsko rješenje je potvrđeno rješenjem Županijskog suda u Vukovaru posl.br. Gž Ovr- 390/2016-12 od 24. svibnja 2018.

10. Dakle, žalba nakon proteka roka se niti ne može izjaviti iz razloga članka 50. stavka 1. točka 3. OZ-a.

11. Odredbom čl. 195. Zakona o obveznim odnosima ( Narodne novine br. 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023, 155/2023, 69/2026, dalje: ZOO ) je propisano da dužnik može prebiti tražbinu s protutražbinom vjerovnika, ako obje tražbine glase na novac ili druge zamjenljive stvari istog roda i iste kakvoće i ako su obje dospjele. Odredbom čl. 196. ZOO-a je propisano da prijeboj ne nastaje čim se ispune pretpostavke za to, nego tek izjavom o prijeboju. Nakon izjave o prijeboju smatra se da je učinak prijeboja nastao onoga trenutka kad su se ispunile pretpostavke za to.

12. Iz podneska ovršenika od 27. siječnja 2020. je vidljivo da je ovršenik u istoj izjavio prigovor radi prijeboja i da daje izjavu o prijeboju. Smatrajući ovaj podnesak žalbom nakon proteka roka, prvostupanjski sud je rješenjem od 11.prosinca 2024. odbacio žalbu ovršenika nakon proteka roka uz obrazloženje da ovršenik nije obrazložio opravdane razloge, odnosno činjenice koje su nastale poslije nastupanja pravomoćnosti rješenja o ovrsi, ujedano da nije predložio niti dostavio eventualne dokaze kojima bi potkrijepio svoje navode. Ovo rješenje je pravomoćno, budući da je potvrđeno rješenjem Županijskog suda u Šibeniku, pos.br. Gž Ovr- 17/2025-2.

13. Iz podneska ovršenika od 25.ožujka 2025. je vidljivo da isti ističe da ima pravo koje sprječava ovrhu na njegovim nekretninama te traži da se ovrha proglasi nedopuštenom. Ovršenik navodi da je u podnesku od 28.siječnja 2020. istakao prigovor prijeboja i dao izjavu o prijeboju. Nadalje je naveo da ističe prigovor iz čl. 50. st. 1. točka 3. i 9. OZ-a, jer da je dugovanje prestalo kompenzacijom, nakon izjave o prijeboju i time da je došlo do prestanka potraživanja ovrhovoditeljice i to temeljem odredbe čl. 195. ZOO-a.

14. Pravilno je prvostupanjski sud odbacio žalbu nakon proteka roka ovršenika od 25.ožujka 2025. uz obrazloženje da ovršenik u istoj ne iznosi nove činjenice niti predlaže nove dokaze već iznosi prije iznesene činjenice ranije navedene u prijedlogu od 30.siječnja 2020.

15. Osim toga, ovršenik niti navodi opravdane razloge zbog kojih žalbene razloge na koje se poziva nije istakao već u roku za žalbu protiv rješenja o ovrsi te nije dostavio dokaze kojima potrepljuje svoje navode, a s obzirom da navodi da njegovo potraživanje prema ovrhovoditeljici proizlazi iz rješenja Općinskog suda u Bujama- Buie od 9.studenog 2012., a koje je potvrđeno rješenjem Županijskog suda u Puli- Pola od 18.prosinca 2013., dok je ovršni postupak pokrenut 18.listopada 2016.

16. Slijedom iznijetog, valjalo je žalbu ovršenika odbiti kao neosnovanu, te potvrditi prvostupanjsko rješenje, na temelju odredbe čl. 380. st. 1. toč. 2. ZPP-a.

U Gospiću, 24. srpnja 2026.

Sutkinja:

Kristina Pavelić