Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj Gž Ob-92/2026-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji toga suda Tajani Polić, u pravnoj stvari predlagatelja Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Novi Zagreb, Avenija Dubrovnik 12, te protustranaka GŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Zoranu Pilipoviću, odvjetniku u Zagrebu, II. OŽ iz [adresa], trenutno na adresi u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], III. mlt. LŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], IV. Mlt. UŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], V. mlt. VŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], mlt. protustranke od III. do V. zastupani po posebnom skrbniku SŽ, zaposleniku Centra za posebno skrbništvo u Zagrebu s položenim pravosudnim ispitom, VI. Udomiteljske obitelji ČŽ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], [obrt], ..., ... [adresa], radi privremenog povjeravanja djeteta drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi, odlučujući o žalbama I. i II. protustranaka podnesenim protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu, pod posl.br. R1 Ob-461/2026-6 od 26. lipnja 2026., rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu, pod posl.br. R1 Ob -461/2026-15 od 1. srpnja 2026. i rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu, pod posl.br. R1 Ob - 461/2026-16 od 1. srpnja 2026., 24. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

1.Uvaženjem žalbe I.protustranke ukida se rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu, pod posl.br. R1 Ob-461/2026-16 od 1. srpnja 2026. kojim je odbačena osobno sastavljena žalba I. protustranke zaprimljena na sudu 1. srpnja 2026.

2.Odbijaju se osobno sastavljena žalba I. protustranke od 29. lipnja 2026., osobno sastavljena žalba I. protustranke zaprimljena na sudu 1. srpnja 2026, osobno sastavljena dopuna žalbe I. protustranke, žalba I. protustranke sastavljena po punomoćniku i žalba II. protustranke kao neosnovane i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu, pod posl.br. R1 Ob-461/2026-6 od 26. lipnja 2026. u točkama I., II., III, IV.,V. i VI. izreke.

3. Odbijaju se žalbe I. i II. protustranke kao neosnovane i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu, pod posl.br. R1 Ob-461/2026-15 od 1. srpnja 2026.

Obrazloženje

1.Rješenjem od 26. lipnja 2026. djeca I. i II. protustranka, mlt. UŽ, rođena **.**.2014. i mlt. VŽ (OIB: [osobni identifikacijski broj]), rođena **.**.2016., privremeno su povjerena udomiteljskoj obitelji ČŽ, [adresa], 32 ... (točke I. i II. izreke). Odlučeno je da će se osobni odnosi majke GŽ sa djecom odvijat jednom tjedno i to srijedom, te s ocem jednom tjedno i to četvrtkom sve uz nadzor stručne osobe koju će imenovati Područni ured Novi Zagreb u trajanju od 16,00 sati do 17,00 sati na javnoj površini (točke III. i IV. Izreke). U točki V. izreke odlučeno je da povjeravanjem djece iz točke I. i II. izreke ovoga rješenja ne prestaju odgovornost i ostale dužnosti i prava roditelja u ostvarivanju roditeljske skrbi o mlt. djetetu, osim prava na stanovanje s djetetom i s tim u vezi prava na svakodnevnu skrb o djetetu, dok je u točki VI. određeno da se mjera izriče s trajanjem od 30 dana. U točki VII. izreke odbijen je prijedlog izricanja mjere privremenog povjeravanja djeteta mlt. LŽ, rođenog **.**.2009. djedu MŽ, kao i prijedlog održavanja osobnih kontakata djeteta s majkom i ocem.

2. Rješenjem od 1. srpnja 2026. izmijenjene su točke I., II, III, i VI. Izreke rješenja od 26. lipnja 2026. na način da se djevojčice UŽ i VŽ privremeno povjeravaju ..., dok je odvijanje osobnih odnosa djece s roditeljima određeno u istim terminima uz nadzor stručne osobe u ... (točka I. izreke). U preostalom je dijelu rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj R1 Ob- 461/2026 od 26. lipnja 2026. godine ostalo neizmijenjeno (točka II. izreke).

3. Rješenjem suda prvog stupnja od 1. srpnja 2026. odbačena je osobno sastavljena žalba I. protustranke zaprimljena na sudu 1. srpnja 2026. kao nepravodobna.

4. Rješenje o izricanju mjere radi privremenog povjeravanja djece od 26. lipnja 2026. pobija I. protustranka osobno sastavljenom žalbom od 29. lipnja 2026 ., osobno sastavljenom žabom zaprimljenom na sudu preporučenom pošiljkom 1. srpnja 2026. osobno sastavljenom dopunom žalbe od istog datuma, te žalbom sastavljenom od strane njezina punomoćnika u točkama I. do VI. Izreke, te pobija rješenje od 1. srpnja 2026. u cijelosti. Žalbu podnosi i II. protustranka protiv rješenja od 26. lipnja 2026. pobijajući ga djelomično u odnosu na točke III. i IV. izreke kojima je određeno odvijanje osobnih odnosa između mlt. djece s majkom i ocem, te podnosi žalbu protiv rješenja od 1. srpnja 2026. u dijelu u kojem je izmijenjeno odvijanje osobnih odnosa s roditeljima u ABC ... .... Stranke se pozivaju na sve žalbene razloge iz čl. 353. st. 1. u vezi sa čl. 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje ZPP) koji se u korektnom slučaju primjenjuje na temelju odredbe čl. 346 Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 103/15, 98/19 i 47/20,49/23, 156/23; dalje ObZ) te predlažu da se uvaženjem žalbi pobijano rješenje preinači, podredno ukine i predmet vrati sudu prvog stupanja na ponovan postupak.

5. Odbijajući dio rješenja sadržan u točki VII. izreke radi izricanja mjere privremenog povjeravanja mlt. djeteta LŽ i održavanju osobnih odnosa s roditeljima postao je pravomoćan zbog izostanka žalbe predlagatelja, te nije predmetom ispitivanja u ovom žalbenom postupku, kao ni osnovanost odluke radi izricanja mjere privremenog povjeravanja mlt. UŽ i VŽ ... kako je to izmijenjeno rješenjem od 1. srpnja 2026. u odnosu na oca kao II. protustranku budući isti žabom ne pobija taj dio.

6. Predlagatelj je odgovorio na žalbu I. protustranke predlažući njezino odbijanje kao neosnovane budući se njome ponavljaju već višekratno izrečeni navodi.

7. Žalbe izjavljene protiv odluke o privremenom povjeravanju djece udomiteljskoj obitelj od 26. lipnja 2026. i žalbe izjavljene protiv rješenja od 1. srpnja 2026. kojim je izmijenjena ta odluka u pogledu povjere djece ... nisu osnovane. Osnovana je žalba I.protustranke izjavljena protiv rješenja o odbačaju osobno sastavljene žalbe zaprimljene na sudu 1. srpnja 2026.

8. S pravom I. protustranka navodi da je osobno dostavljena žalba zaprimljena na sudu 1. srpnja upućena preporučenom pošiljkom predanom na pošti 28. lipnja 2026. (datum je razvidan iz priložene preporuke, dok je na prijemom pečatu stavljena naznaka o preporučenoj pošiljci bez naznake datuma) čime je ista predana u okviru zakonskog roka od 3 dana. Kako je sud prvog stupnja pogrešno smatrao da je žalba podnesena neposredno 1. srpnja 2026. što je dovelo do nepravilne primjene materijalnog prava iz odredbe čl. 358. st. 1. ZPP i posljedično tome odluke o odbačaju žalbe, valjalo je uvaženjem žalbe I. protustranke pobijanu odluku kao točki 1. izreke ove odluke ukinuti pozivom na odredbu čl. 380. toč. 3. ZPP bez potrebe vraćanja na ponovan postupak budući je ovaj sud i tu žalbu, pored svih ostalih uloženih , uzeo u razmatranje i odlučivanje.

9. Ispitujući u povodu izjavljenih žalbi oba preostala pobijana rješenja nije utvrđeno da bi sud prvog stupnja njihovim donošenjem počinio koju od apsolutno bitnih procesnih povreda iz odredbe čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, sukladno odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a. Protivno žalbenim tvrdnjama protustranaka sud prvog stupnja je za donošenje pobijanih rješenja iznio razloge u odnosu na sve odlučne činjenice, tako da je ista moguće ispitati, pa njihovim donošenjem nije ostvarena apsolutno bitna procesna povreda iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, kao ni ostale povrede na koje će se ovaj žalbeni sud referirati u daljnjem obrazloženju odluke.

10. Predlagatelj je predmetni postupak radi privremenog povjeravanja djece udomiteljskoj obitelji pokrenuo pozivajući se na odredbe čl. 150. – 153. ObZ-a.

11. Sud prvog stupanja postupajući po prijedlogu Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Novi Zagreb od 19. lipnja 2026., cijeneći sadržaj navoda iz prijedloga kao i sadržaj cjelokupne dokumentacije priložene uz prijedlog, zaključuje da su ispunjeni uvjeti za donošenje mjere radi privremenog povjeravanja mlt. djevojčica udomiteljskoj obitelji pa ju izriče rješenjem od 26. lipnja 2026. Iz opsežen dokumentacije priložene spisu predmeta sud je utvrdio da je obitelj LŽ u tretmanu Zavoda od rujna 2023. kada je zaprimljena presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu kojom se majka GŽ proglašava krivom za psihičko nasilje u obitelji na štetu supruga OŽ, da bi naknadno bilo zaprimljeno rješenje kojim se OŽ nalažu mjere opreza zabrane približavanja i uspostavljanja ili održavanja veze sa GŽ te njihovom mlt. djecom i udaljenje iz doma radi osnovanih sumnji u počinjeno obiteljsko nasilje. U rujnu 2023. OŽ pokreće postupak obveznog savjetovanja koji prethodi postupku razvoda braka tijekom kojeg supružnici tvrde da su od strane drugog supružnika izloženi obiteljskom nasilju, pa je tako suprug opisivao situaciju za koju je supruga pravomoćno osuđena gore navedenom kaznenom odlukom, dok je supruga tvrdila da je izložena dugotrajnom fizičkom, psihičkom i ekonomskom zlostavljanju, da ju je suprug silovao 2015., da je prijetio ubojstvom mlt. VŽ, te da posjeduje vatreno oružje zbog čega je obavljen pretres kuće, no oružje nije pronađeno. Potom supruga pred sudom izjavljuje da je njezinu izjavu policija pogrešno protumačila jer su bračni odnosi uredni i izražava želju da se ukinu mjere opreza donesene tijekom kaznenog progona u odnosu na OŽ zbog osnovanih sumnji u obiteljsko nasilje , što zaista rezultira odlukom o ukidanju mjera opreza približavanja i odbačajem kaznene prijave. Suprug koje je iselio iz doma sukladno rješenju iz kaznenog postupka vraća se u obiteljski dom odnosno u kuću te stranke nastavljaju zajednički obiteljski život.

12. Godinu dana kasnije u studenom 2024. Zavod zaprima rješenje ODO u Novom Zagrebu kojim se OŽ određuju mjere opreza zabrane približavanja, uspostavljanja veze, zabrane uznemiravanja i uhođenja GŽ te udaljavanje iz adrese doma radi osnovanih sumnja da je počinio kazneno djelo obiteljskog nasilja. Sukladno izrečenoj odluci otac odlazi iz zajedničkog doma i više se ne vraća. Ubrzo nakon toga, GŽ se obraća Zavodu prijavljujući obiteljsko nasilje oca prema mlt. kćerima jer viče na njih, ne kupuje im hranu zbog čega ista trpi ekonomsko nasilje, dok otac tvrdi kako majka zapostavlja djecu i noću ih ostavlja same te da primjećuje negativne promjene u raspoloženju djece. Budući su oba roditelja podnosila prijave o neadekvatnoj skrbi ili nasilju od strane drugog roditelja Zavod donosi Rješenje od 7. ožujka 2025. kojim je roditeljima izrečena mjera stručne pomoći i potpore, a voditeljem mjere imenovan je BŽ, no ovo je rješenje po žalbi I. protustranke ukinuto zbog proceduralnih razloga, pa se provodi ponovljeni postupak. U ponovljenom postupku s majkom je bilo moguće ostvariti jedino telefonski kontakt i odbijala je konstruktivnu suradnju uz tvrdnju da joj kao žrtvi nasilja Zavod nije mogao odrediti osobu muškog spola kao voditelja mjere, dok je otac surađivao. U razgovoru s djecom utvrđeno je kako negiraju da bi roditelji prema njima bili fizički ili verbalno nasilni, da se pred njima nisu svađali već bi odlazili na kat kuće, te ja UŽ izjavila da je više vezana uz tatu, da joj nedostaje i da bi voljela da se vrati kući. Na djeci se ne uočava znakova traumatizacije. Potom Zavod donosi novu odluku o izricanju mjere stručne pomoći i potpore od 27. svibnja 2025. na vrijeme od 6 mjeseci koju GŽ pobija žalbom uz tvrdnju da se nad njom kao žrtvom nasilja vrši institucionalna prisila. Drugostupanjsko je tijelo žalbu odbilo. Voditeljicom je mjere imenovana AŽ koja je ostvarila kontakt s ocem, međutim s majkom to nije uspjelo jer je bila bolesna, te je voditeljici slala mailove tražeći njezina očitovanja čime je vršila pritisak na voditeljicu koja ocjenjuje da majka nije pokazala dobru volju za suradnjom. Voditeljica je zatražila razrješenje od dužnosti, a za novog provoditelja mjere nitko se nije javio i mjera nije saživjela.

13. Paralelo u postupku razvoda braka pod posl. br. P Ob-93/2025 sud određuje privremenu mjeru radi uređenja roditeljske skrbi kojom se određuje da će svo troje djece živjeti s majkom, dok će se osobni kontakti s ocem odvijati pod nadzorom stručne osobe. Voditeljicom nadzora imenovana je mag. psych. JŽ koja je iz osobnih razloga zatražila razrješenje, pri čemu je utvrđeno da je majka protiv iste podnosila prijave i tražila različita očitovanje te dostavljanje diplome. Susreti djece i oca do dana donošenja pobijanog rješenja nisu ostvareni. Ujedno je majka podnijela kaznenu prijavu protiv oca radi počinjenja kaznenog djela povrede djetetovih prava i spolnog uznemiravanja te je Zavodu priložila obavijest ODO od 17. travnja 2025. u kojoj se navodi kako je podignuta optužnica protiv OŽ, međutim Zavod nije zaprimio rješenje kojim bi ocu bilo zabranjeno približavanje djeci. Suprotno tome u drugom kaznenom postupku u kojem je majka prijavila oca za kazneno djelo prijetnje istom je određena mjera zabrane približavanja majci na udaljenosti manjoj od 100 metra i ta mjera egzistira i danas. Iz podataka bi u spisu predmeta proizlazilo kako je i otac podnio kaznene prijave protiv majke radi zanemarivanja djece. Svi navedeni su postupci u tijeku, jedino je okončan kazneni postupak kojim je GŽ osuđena za obiteljsko nasilje prema suprugu.

14. S obzirom da se protiv oca vodi kazneni postupak zbog spolnog uznemiravanja djece Zavod je upoznao majku s potrebom da djevojčice trebale razgovarati sa psihologom Područnog ureda što je majka odbila, no dostavila je nalaz Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež od 22. ožujka 2025. u kojem se konstatira kako djevojčice opisuju fizičko nasilje od strane oca, s postavljenim dijagnozama raspad obitelji, negativni događaji u djetinjstvu te problemi povezani s navodnim fizičkim zlostavljanjem djeteta. U istim se nalazima preporuča obrada pri Poliklinici za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba te psihološka potpora mlt. djeci što majka naknadno odbija. Dana 11. travnja 2025. u Zavod nenajavljeno pristupaju GŽ s partnerom HŽ zajedno sa troje djece UŽ, VŽ i LŽ pri čemu GŽ izjavljuje da je dovela djecu kako bi izjavila da otac vrši ekonomsko nasilje jer ne plaća režije i manipulira sudovima. Cijeli se susret odvija u nekonstruktivnoj atmosferi budući je majka upozorena da ovakav izričaj pred djecom predstavlja emocionalno nasilje, što majku i njezinog partnera uzrujava jer su uvjereni da djelatnici Zavoda ne poštuju zakone, te se na kraju uzimaju izjave djece u prisutnosti majke i njezina partnera. Mlt. VŽ socijalnoj radnici izjavljuje kako želi da "mama i dalje brine o nama jer tata nije skrbio o nama, često je vikao na mene i tukao me". Mlt. UŽ govori da želi da "mama nastavi skrbiti o nama jer otac nije nikada vodio brigu o nama". Na kraju, mlt. LŽ izjavljuje da želi "da nastavimo i dalje živjeti s mamom jer je ona uvijek vodila brigu o nama".

15. Zavod je u sporazumu s majkom pokušao dogovoriti terenski izvid na adresi njezina stanovanja s djecom, međutim majka je to odbijala i slala fotografije stana. Potom 4. rujna 2025. majka nenajavljeno u pratnji partnera DŽ pristupa Zavod i traže razgovor s upraviteljicom. Majka je tom prilikom upozorena na potrebu suradnje s voditeljicom JŽ je u suprotnom čini kazneno djelo, upozorena je na potrebu suradnje sa stručnim timom, potrebom vršenja terenskog izvida, potrebom da se mlt. djecom obavi razgovor i da se provede obrada djece u Poliklinici za zaštitu djece. Navedno je majku jako uzrujalo i na upit je pravnice koje su njezine želje odgovorila da želi ne privremenu, već trajnu zabranu kontakata oca s djecom. Predložen je novi termin za razgovor 11. rujna 2025. na što majka predložila telefonski kontakt za 10. rujna 2025. jer je morala provjeriti obaveze djece. Također je majci ukazano da na tom razgovoru njezin partner ne bi trebao biti prisutan jer nije otac, niti skrbnik djece, time ni stranka u postupku što je istog jako uznemirilo. Majka smatra da njezin partner predstavlja osobu od povjerenja na čiju pratnju ima pravo kao žrtva obiteljskog nasilja. Djelatnici Zavoda obavljaju nenajavljen terenski izvid kojom su prilikom GŽ i HŽ verbalno agresivni, ne dopuštaju pristup u kuću, tvrde da su svi korumpirani i da djecu namjerno žele dodatno traumatizirati da bi se na kraju izvid ipak obavio. Rezultatima je izvida utvrđeno da su uvjeti stanovanja primjereni, no da higijena nezadovoljavajuća (neuredno, odjeća razbacana).

16. U brakorazvodnoj se parnici određuje provođenje psihijatrijsko- psihologijskog vještačenja OŽ i GŽ te njihove djece mlt. LŽ, UŽ i VŽ, te je vještačenje povjereno dr. med. CŽ i prof. ĐŽ, kliničkom psihologu. Majka je tražila izuzeće vještaka koji je prijedlog odbijen. Uvidom u mišljenje vještaka razvidno je da kod OŽ nisu nađene redukcije roditeljskih kompetencija, ali se analizom spisa izdvaja kao posebno psihopatogena indicija da bi se otac u seksualno neprimjerenom smislu odnosio prema mlt. UŽ i mlt. VŽ. Ukoliko se potvrdi kazneno djelo povreda dječjih prava i spolno uznemiravanje u sudskom procesu, otac se iz tog razloga može smatrati nekompetentnim roditeljem. S druge strane, vještačenje GŽ i mlt. djece nije provedeno jer se majka nije odazvala na dva termina, na koja je pozvana. Time nisu utvrđeni roditeljski kapaciteti GŽ niti odnos djece prema roditeljima. Ističe se da je očito da je GŽ opstruirala provođenje vještačenja u citiranom predmetu te ne dopušta razgovore stručnih osoba s djecom nasamo, bez njezine nazočnosti.

17. Zavod posebno zabrinjava stanje i okolnosti u kojima djeca žive budući im je navedeno ostalo izvan kontrole. Prije svega djeca od ožujka 2025. ne ostvaruju susrete s ocem i s očevim roditeljima, dok se majčin partner uključuje u obiteljsku situaciju više od uobičajenog što stavlja sumnju na izlaganje djece emocionalnim pritiscima. Postoji sumnja da u kući žive i djeca HŽ, dok je vlasnik kuće, a radi se o djedu po ocu, pokrenuo sudski postupak radi iseljenja GŽ. Ujedno iz izvještaja ... proizlazi da djevojčice imaju velik broj izostanaka pri čemu majka ne javlja razlog izostanka, a nakon dužeg vremena traži da se izostanci opravdaju bez liječničke ispričnice. U tom je kontekstu obavljen razgovor s liječnicom zaduženom za djecu koja je izjavila da djecu nije vidjela mjesecima te kako je majka učestalo tražila liječničke ispričnice, no na traženje liječnice nije dovodila djecu na preglede. Liječnica navodi kako nije upućena u detalje situacije, jednostavno ne može i ne želi raditi na način da piše ispričnice za djecu koju nije pregledala. Pored toga, majka stručnu službu škole optužuje da su djeca izložena vršnjačkom nasilju, u kojem je kontekstu škola provela razgovor s majkom, djevojčicama, djecom koje su izdvojena kao vršitelji nasilja, učiteljicama i zaključila kako nema nikakvih elemenata za zaključke o postojanju nasilja. Protivno tome djevojčice uredno funkcioniraju u školi te na nastavi uredno izvršavaju obveze, za razliku od domaćih zadaća koje znaju izostati. Dobro su prihvaćene od školske djece. No sve te obiteljske okolnosti postale su predmet rasprave i u ... koju djevojčice UŽ i VŽ pohađaju jer osim što majka iznosi tvrdnje da bi pojedina djeca vršila nasilje nad njezinim djevojčicama, dolazi u školu s partnerom kao osobom od povjerenja, isti sudjeluje na roditeljskim sastancima iako su upozoreni da se ne radi o ocu djeteta ili skrbniku te da škola ne smije davati informacije trećoj osobi o djevojčicama ili drugim učenicima škole a što nije moguće izbjeći ukoliko je partner prisutan na roditeljskim sastancima. Zatim je utvrđeno kako je majka u Whats-App grupi roditelja iznosila obiteljske prilike što drugi roditelji nisu dobro primili i izbacili su je iz grupe, te uvrstili oca OŽ u grupu. Škola navodi da je komunikacija s majkom putem elektroničke pošte otežana jer su poruke ponekad vrlo negativno i napadački nastrojene.

18. Pored toga, GŽ je nezaposlena osoba, koja aktualno nema zdravstveno osiguranje, ovisna je o financijskoj pomoći svog sadašnjeg partnera. Živi s djecom i novim partnerom u kući svoga bivšeg svekra koji je do sada plaćao i režije. S obzirom da je vlasnik kuće odlučio više ne plaćati režije GŽ da je isključen dovod električne energije. GŽ usmjerena je na pokretanje sudskih postupaka poput tužbe radi vlastitog uzdržavanja, podjele bračne stečevine te je po mišljenju stručnog tima pretjerano usmjerena na vlastite imovinske interese umjesto na stvaranje sigurnih i stabilnih uvjeta za mlt. djecu. Istoj je savjetovana sudska medijacija, no imenovana se odbija uključiti.

19. Imajući u vidu navedeno Zavod je podnio kaznenu prijavu protiv GŽ zbog osnovane sumnje u počinjenje kaznenog djela „Povreda djetetovih prava“ opisano i kažnjivo u čl. 177. Kaznenog zakona na način da grubo zanemaruje roditeljske dužnosti opisane u čl. 92. Obiteljskog zakona te svojim ponašanjem šteti psihičkom zdravlju, razvoju i njezi djece jer je nerazmjerno zaštićivala djecu od oca i njegovog protupravnog ponašanja na način da je svojim ponašanjem povrijedila pravo na najbolji interes i dobrobit djece, zatim odgoju i obrazovanju djece na način da djecu nije uredno slala na nastavu te djeca imaju puno izostanaka, da je neredovito ispričavala izostanke djece, da je opterećivala stručni tim škole i ostale roditelje svojim obiteljskim problema i prije svega inzistiranju da njezin partner prisustvuje roditeljskim sastancima i informacijama, čime je zasigurno dovodila djecu u neugodan položaj i nepotrebnom izlaganju stručnoj službi škole, ostalim roditeljima i djeci, a što stručni tim smatra emocionalnim zlostavljanjem djece, te šteti odvijanju osobnih odnosa oca i djece čak i pod nadzorom stručne osobe. Ujedno je podnesena kaznena prijava i zbog osnovane sumnje u počinjenje kaznenog djela „Neprovođenje odluka o zaštiti dobrobiti djeteta“ opisano i kažnjivo u čl. 173. Kaznenog zakona na način da nije surađivala s voditeljem mjere stručne pomoći i potpore i voditeljem mjere nadzora nad odvijanjem osobnih odnosa oca i djece, nije se odazvala na psihijatrijsko-psihologijsko vještačenje roditeljske skrbi, nije dozvolila da djeca razgovaraju sa stručnjacima bez njezina prisustva, nije se odazvala na termin Poliklinike za zaštitu djece Grad Zagreba.

20. Stručni tim ... smatra da majka zloupotrebljava procesne ovlasti na način da je svjesno i namjerno koristila pravne ovlasti protivno svrsi, a sve kako bi odugovlačila postupak s ciljem nanošenja štete drugoj strani, odnosno ocu djece. Traženjem izuzeća Suda, suca, posebnog skrbnika, stručnog tima ..., VI. PP, i podnoseći nebrojene podneske te time odugovlačila donošenje sudske odluke o roditeljskoj skrbi, stvorila pravnu nesigurnost i izložila djecu stalnom strahu od dolaska policije, poremećenim odnosima s očevom obitelji, vlastitoj nezaposlenosti, životu bez struje, bez zdravstvenog osiguranja, ovisnoj od novog partnera.

21. Na temelju je takvog stanja stvari sačinjena lista sigurnosnih rizika te je uočeno

postoje prijetnje sigurnosti, a zaštitne sposobnosti primarnih skrbnika su neprikladne da zaštite djecu od prijetnji sigurnosti te da je potrebna trenutačna sigurnosna intervencija radi zaštite njihove sigurnosti. Uvidom u liste razvojnih rizika vidljivo je da postoji visoka razina rizika na strani roditelja koja se očituje u nerazumijevanju razvojnih i emocionalnih potreba djece, svakodnevna skrb za djecu ne zadovoljava osnovne potrebe djece, neprihvaćanje odgovornosti za roditeljstvo, razvojne ishode i ponašanje djeteta, učestali sukobi i ponovljeno nasilno ponašanje među roditeljima, roditelji ne preuzimaju svoj dio odgovornosti u životnoj situaciji u kojoj se nalaze. Procjenom razvojnih rizika kod djece razvidno je da postoji visoka razina rizika i djeca su izrazito razvojno ugrožena. Razvojni rizici na strani djece su visok stupanj nesigurne i dezorganizirane privrženosti, sumnja na reducirane roditeljske kapacitete. Stoga je roditeljima određena žurna mjera izdvajanja i smještaja djece od 17. lipnja 2026. da bi prilikom izvršenja mjere stručne radnice ... bile dovedene u ponižavajući položaj od strane majke GŽ na način da su šest sati čekale i da su potom snimane od strane udruge „Udruga roditelji za djecu“ koju je pozvala GŽ, a što je sve objavljeno na društvenim mrežama s ciljem da izazivaju mržnju spram zaposlenica i cijelog sustava.

22. Nakon donošenja žurne mjere izdvajanja ... u smislu odredbe čl. 150. ObZ pokreće ovaj postupak pred sudom, te u smislu odredbe čl. 151. istog Zakona prilaže Sveobuhvatnu obiteljsku procjenu od 19. lipnja 2026., Službenu bilješka povodom razgovora socijalnog radnika sa (donedavnom) liječnicom obiteljske medicine dr. G od 15. lipnja 2026., Izvješće socijalnog radnika od 17. lipnja 2026., Rješenje ... o žurnoj mjeri izdvajanja iz obitelji i smještaja djece od 17. lipnja 2026., Službenu bilješku ... od 18. lipnja 2026. povodom mjere žurnog izdvajanja, Mišljenje psihologa i Timsku sintezu od 19. lipnja 2026., Izvješće ... od 17. lipnja 2026., te Obavijest o funkcioniranju učenica i otežanoj komunikaciji s majkom GŽ od 21. svibnja 2026. (očitom greškom u pisanju označeno s nadnevkom "21. svibnja 2025."). Iz obrazloženja žurne mjere slijedi kako je Procjenom stručnog tima ... utvrđeno da majka GŽ grubo zanemaruje roditeljske dužnosti, svojim ponašanjem šteti psihosocijalnom i fizičkom razvoju djece. Djeca su ugrožena od strane majke koja im ne osigurava primjerene uvjete za pravilan rast i razvoj; djeca neopravdano izostaju s nastave, a majka ih nije uključila u preporučene tretmane, izrazito je nesuradljiva u odnosu na sve institucije te izbjegava rješavanje sporova podnoseći kaznene prijave i tražeći izuzeće svih sudionika aktualnih postupaka. Majka da djecu izlaže dugotrajnim sudskim postupcima, emocionalno stresnim i nesigurnim životnim uvjetima, odnosno potencijalno nepovoljnim razvojnim ishodima, neprimjereno reagira na mjere i intervencije stručnjaka; majka je nezaposlena, ne uzdržava djecu vlastitim prihodima te je fokusirana isključivo na diskreditaciju oca čime pokazuje potpuni izostanak uvida u potrebe i interese djece te djecu koristi za ostvarivanje osobnih ciljeva. Ovakav je zaključak donesen nakon što je ... surađivao sa svim tijelima koji dolaze u dodir s obitelji, sudom, policijom, liječnicom obiteljske medicine, školom, te procjenom ponašanja članova obitelji odnosno utvrđivanjem prednosti i rizika roditelja te analizom njihovih roditeljskih sposobnosti, te na osnovi procjene razvojnog rizika i razvojnih potreba djece.

23. Kod procjene sigurnosti djeteta utvrđeno je kako djeca nisu sigurna zato što postoje prijetnje sigurnosti i zaštitne sposobnosti primarnih skrbnika koje nisu dovoljne ili su neprikladne da zaštite djecu od prijetnji sigurnosti. Zatim kod procjene razvojnog rizika utvrđeno je kako postoji visoka razina rizika jer su djeca izrazito razvojno ugrožena. Postoji veći broj značajnih okolnosti srednjeg ili visokog intenziteta kod roditelja i/ili u obitelji koje ugrožavaju psihofizički i socijalni razvoj djece. Prisutni su ponašajni i ostali znakovi da je razvoj djece srednje ili intenzivno ugrožen. Potrebne su intenzivne intervencije i mjere obiteljsko-pravne zaštite koje će žurno otkloniti ili umanjiti razvojne rizike po djeci.

24. Razvojne potrebe djece uključuju da:

-djeca imaju potrebu za mirnim i predvidljivim svakodnevnim okruženjem, u koje nisu izložena sukobu roditelja, međusobnim optužbama odraslih niti pritisku da zauzimaju stranu

- je djeci potrebno osigurati redovito pohađanje škole, praćenje školskih obveza i podršku u učenju posebno zbog velikog broja izostanaka radi čega je prekinut kontinuitet školovanja

- djeca imaju potrebu za redovitom i uravnoteženom prehranom, higijenom, zdravstvenom skrbi i urednim životnim uvjetima

-je djeci potrebna psihološka podrška kako bi mogla na njima razumljiv i siguran način proraditi obiteljske okolnosti, konfliktan razvod roditelja, prekid odnosa s ocem i očevom obitelji te sve događaje koji su za njih bili uznemirujući

-djeca imaju potrebu da se njihova privatnost zaštiti te da se obiteljska situacija ne iznosi javno, pred vršnjacima, roditeljima druge djece, susjedstvu ili putem društvenih mreža

- djeci je potrebno omogućiti da svoje mišljenje izraze samostalno, bez prisutnosti roditelja, majčinog partnera ili eventualno drugih osoba koje bi mogle utjecati na njihov iskaz

-djeca imaju potrebu na odnos s roditeljima i drugim članovima obitelji, ali samo ako se ti odnosi mogu odvijati na siguran način, bez pritiska, straha i dodatnog emocionalnog opterećenja.

25. Polazeći od odredbi čl. 3. čl. 9., čl. 12., čl. 16., čl. 18., čl. 19., čl. 24., čl. 28. i čl. 34. Konvencije UN o pravima djeteta u kojima su osim prava djeteta kao najviših vrednota, propisana prava ali i dužnosti roditelja pri zadovoljavanju i ostvarivanju prava djeteta, a napose dužnost države da u primjeni odredbi Konvencije poduzima zakonodavne, upravne, socijalne i prosvjetne mjere u svrhu zaštite djeteta od svakog oblika tjelesnog ili duševnog nasilja, te cijeneći načelo razmjernosti iz odredbe čl. 128. ObZ sud je prvog stupnja utvrdio kako mlt. djevojčice aktualno ugrožene u razvoju i dobrobiti uslijed dugotrajnog neosiguravanja uvjeta potrebnih za zadovoljenje njihovih obrazovnih, zdravstvenih i razvojnih potreba.

26. Takav je zaključak donesen analizom sveobuhvatne dokumentacije iz spisa predmeta iz koje proizlazi kako je tijekom višegodišnjeg rada s obitelji, unatoč višekratnim preporukama i poduzetim stručnim intervencijama, uočen kontinuirani obrazac nesuradnje majke s institucijama uključenima u zaštitu prava i dobrobiti djece, uključujući školu, Hrvatski zavod za socijalni rad, voditelje mjera, sudska tijela te stručnjake uključene u procjenu potreba djece što otežava ili onemogućava provedbu stručnih procjena i intervencija usmjerenih zaštiti interesa djece i planiranja odgovarajuće pomoći jer majka ne omogućava uključivanje djece u preporučene stručne tretmane. Osim što ne surađuje s stručnjacima ..., ne surađuje ni sa sudom čijem se pozivu nije odazvala radi provođenja psihijatrijsko-psihologijsko vještačenje djece i nje osobno, na koji način je ugroženo pravo djece na izražavanje vlastitog mišljenja zajamčeno važećim propisima i međunarodnim konvencijama. Sve je navedeno prema stajalištu suda prvog stupnja rezultiralo značajnim otežavanjem rada institucija uključenih u zaštitu dobrobiti djece te onemogućavanjem pravodobnog poduzimanja mjera usmjerenih procjeni, zaštiti i zadovoljavanju njihovih potreba. K tome se tijekom rada s obitelji uočava obrazac učestalog pokretanja različitih postupaka i podnošenja prijava protiv oca djece, stručnjaka i institucija uključenih u postupke zaštite djece, kao i traženja izuzeća pojedinih dionika postupaka. Smatra sud kako posljedično tome obiteljski sukobi i postupci zaštite djece koji traju dulje vremensko razdoblje bez postizanja stabilnog rješenja djecu kontinuirano izlažu emocionalno opterećujućim i neizvjesnim okolnostima koje mogu nepovol jno djelovati na njihov razvoj.

27. Nadalje sud prvog stupnja posebno zabrinjava zanemarivanje obrazovnih potreba djece, koje je vidljivo kroz učestale i dugotrajne izostanke iz škole, otežanu suradnju majke sa školom te izostanak adekvatnog roditeljskog odgovora na obrazovne teškoće djece. Unatoč upozorenjima i preporukama škole i drugih stručnjaka, ne uočava se poduzimanje učinkovitih koraka usmjerenih poboljšanju obrazovnog funkcioniranja djece. Sud posebno zabrinjava odnos majke prema zdravlju djece jer unatoč podnesenoj kaznenoj prijavi i postupku koji se vodi protiv oca zbog povrede djetetovih prava i spolnog uznemiravanja, konačno i postupku koji se vodi radi obiteljskog nasilja koje je prema optužnici počinjeno na štetu majke, odbija zajedno s djecom pristupiti multidisciplinarnoj dijagnostičkoj obradi, te djecu ne vodi na pregled liječnici obiteljske medicine za koju tvrdi da su bolesna pa traži ispričnice radi opravdanja izostanaka iz škole. Sud iz navedenog izvodi dvojak zaključak. Kao prvo ukoliko su djeca bila izložena povredi prava i spolnom uznemiravanju a majka odbijanjem provedbe multidisciplinarne dijagnostičke obrade na koju je izričito upućena od strane ustanove socijalne skrbi onemogućila objektivni i nepristran nalaz, time je djeci uskratila Konvencijom (čl. 19.) zajamčena prava zaštite dijete od svakog oblika tjelesnog ili duševnog nasilja, povreda ili zloporaba, zanemarivanja ili zapuštenosti, zlostavljanja ili iskorištavanja, uključujući i spolno zlostavljanje. Isto tako, ukoliko su brojni izostanci djece s nastave uistinu bili zdravstveno indicirani, neodazivanjem na poziv liječnice da djecu dovede na pregled kao primarna skrbnica, kršila isto pravo djece zajamčeno čl. 19. Konvencije.

28. S druge strane ukoliko značajni izostanci djece s nastave (i to u vrijeme ispita) nisu bili zdravstveno indicirani, time je kao roditelj pod čijom su djeca primarnom skrbi postupala protivno Konvencijom (čl. 18. i 28.) zajamčenih prava djece na roditeljsku brigu i obrazovanje. Pri tome sud primjećuje kako je osnovna škola opravdala određeni broj izostanaka s nastave bez odgovarajuće liječničke ispričnice, te organizirala individualan rad s mlt. UŽ kako bi uspješno završila razred, no unatoč navedenom majka dijete nije redovito dovodila, niti je djevojčica sudjelovala u izvanučioničkoj nastavi u [adresa] koja se održala 10. lipnja 2026. Unatoč svemu tome, škola je izašla u susret oko zaključivanja ocjena i opravdavanja izostanaka zbog pedagoški poticajnih razloga, a ne zbog suradnje majke sa školom.

29. Zatim sud prvog stupnja zabrinjavaju podaci o nezaposlenosti majke, nepostojanju reguliranog zdravstvenog osiguranja te teškoćama u podmirivanju osnovnih životnih troškova, uključujući isključenje električne energije u kućanstvu, što upućuje na smanjenu sposobnost osiguravanja stabilnih i predvidivih životnih uvjeta za djecu. Kao što ga zabrinjava nesuradnja majke u ostvarivanju kontakata djece s ocem i članovima očeve obitelji zbog čega postoji rizik daljnjeg produbljivanja konflikta lojalnosti i emocionalnog rascjepa djece između roditelja.

30. Sve navedeno je po stajalištu suda posebno značajno jer se opisani obrasci postupanja majke ne pojavljuju jednokratno niti su vezani uz pojedinačne krizne situacije, već su prisutni kroz dulje vremensko razdoblje te perzistiraju unatoč višekratnim stručnim upozorenjima, preporukama, provedenim mjerama i pokušajima pružanja podrške obitelji zbog čega se ne uočavaju pokazatelji da bi se rizici za djecu mogli otkloniti blažim mjerama zaštite niti da je majka trenutno spremna na suradnju potrebnu za osiguravanje promjena u korist djece. Zaključno, uzeto sve zajedno, procjenjuje se da aktualno postupanje majke dovodi do ozbiljnog zanemarivanja obrazovnih, zdravstvenih, emocionalnih i razvojnih potreba djece te da postoje okolnosti koje ugrožavaju njihov pravilan psihofizički razvoj. Uz to, ispunjavanjem Lista za procjenu sigurnosti djeteta te Lista za procjenu razvojnih rizika djeteta utvrđeno je kako postoji visoka razina rizika te da su djeca izrazito razvojno ugrožena. Postoji veći broj značajnih okolnosti visokog intenziteta kod roditelja i u obitelji koje ugrožavaju psihofizički i socijalni razvoj djece. Prema rezultatima, potrebne su intenzivne intervencije koje će žurno otkloniti ili umanjiti razvojne rizike po djecu. Utoliko i ocjenjujući kako dosadašnje stručne intervencije i mjere zaštite nisu dovele do potrebnih promjena u roditeljskom funkcioniranju majke niti do smanjenja rizika za djecu ostvarila se potreba za izricanjem mjere žurnog izdvajanja djece iz obitelji od strane predlagatelja.

31. U odnosu na oca OŽ utvrđuje kako nisu nađene redukcije roditeljskih kompetencija, međutim kako je protiv istog podignuta optužnica radi počinjenja kaznenih djela zbog povreda djetetovih prava i spolnog uznemiravanja te nasilničkog ponašanja i prijetnje na štetu GŽ, ovo ga ukoliko se navodi optužnice pokažu istinitima ne čini kompetentnim roditeljem zbog čega nema uvjeta da se djeca povjere na skrb ocu. Utoliko je odluka o privremenom povjeravanju djece na skrb prvo udomiteljskoj obitelji, a zatim izmjenom rješenja ... u najboljem interesu djece.

32. To su razlozi zbog kojih sud prvog stupnja u primjeni načela razmjernosti iz čl. 128. ObZ-a nalazi da je izrečena žurna mjera izdvajanja bila nužna kako bi se mlt. djecu zaštitilo od daljnjeg izlaganja razvojnim i sigurnosnim rizicima. Ponajprije jer su djeca isključivo zbog majčinih odluka bila isključena iz mogućnosti objektivne opservacije bilo putem Stručnog tima ... odnosno sudskih vještaka koje je isti sud imenovao u svrhu sveobuhvatne procjene roditeljskih kapaciteta (u brakorazvodnom postupku ovog suda P Ob-93/2025), a na koncu i preporučene multidisciplinarne obrade Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, pa da se ovom mjerom otvara prostor kako bi se kroz daljnje postupanje nadležnih ustanova utvrdilo sveukupno psihofizičko stanje mlt. djece, poduzele eventualne daljnje potrebe zaštite njihovih interesa i dobrobiti, bilo kroz odgovarajuće sudske postupke, bilo iz nadležnosti sustava socijalne skrbi.

33. U odnosu na određene osobne odnose djece s roditeljima sud uzima u obzir sve okolnosti slučaja koje govore o ponašanju majke, ali i oca koji je pod optužbom za spolno uznemiravanje djece, te činjenicu da se djeca s ocem nisu vidjela od ožujka 2025. te pružaju otpor prema održavanju odnosa s ocem i njegovom obitelj što podrazumijeva odvijanje kontakata na postupan način i uz stručno vođen proces, te donosi odluke kao u točkama III. i IV. izreke rješenja od 26. lipnja 2026.

34. Pravilnost ovih utvrđenja i pravilnost primjeni materijalnog prava žalitelji nisu doveli u dvojbu.

35. Majka u osobno sastavljenim žalbama, u osobno sastavljenoj dopuni žalbe i u žalbi dostavljenoj od strane punomoćnika odvjetnika u bitnom nastoji ukazati kako je surađivala s nadležnim institucijama, dok je s druge strane žrtvom institucionalnih pritisaka jer joj više godina nije omogućen uvid u spis ..., nisu uzeti u obzir svi dokazi, a naročito oni koji joj idu u prilog pa tako uz žalbu dostavlja pisane izjave osoba koje potvrđuju postojanje emocionalne veze s djecom i opisuju njezinu skrb prema djeci, dok naknadnim podneskom upućenim na spis predmeta dostavlja psihologijski nalaz i mišljenje od 6. srpnja 2026. o procjeni vlastitog mentalnog statusa. Neprovođenjem njezina saslušanja u ovom predmetu, neprihvaćanjem prijedloga u osobi njezine tete koja bi po mišljenju žaliteljice bila odgovarajućom osobom za privremeni smještaj djece, ne uzimajući u obzir nalaze ustanove ... u kojoj su djeca bila smještena donošenjem mjere žurnog izdvajanja gdje su obavljeni razgovori psihologa s djecom i utvrđeno je da djeca oca označavaju kao nasilnika dok se žele vrati majci, te da su izdvajanjem dodatno istraumatizirana, povrijeđeno je načelo jednakosti oružja na njezinu štetu i na štetu djece. Ukazuje kako nisu postojali razlozi i uzroci neposredne ugrožavajuće opasnosti po život i zdravlje djece kao nužne pretpostavke za izricanje ove vrste mjere, da bi se odjednom unatoč višegodišnjem saznanju ..., donijela ovako teška mjera izdvajanje djece iz njihova doma to tim više jer se ista svrha mogla postići nekom drugom blažom mjerom. Na ovaj su način povrijeđena prava djece jer su zanemarene njihove tvrdnje o nasilju, njihova volja da žive s majkom s kojom već dvije godine žive u stabilnoj zajednici što potvrđuje izjava mlt. sina LŽ koji je odbio napustiti majku, te konačno nisu cijenjene izjave djevojčica da DŽ doživljavaju kao očinsku figuru. Time je došlo do povrede prava djece na obiteljski život odnosno prava da odrastaju u vlastitoj obitelji čime je država uzrokovala teške posljedice ne vodeći računa o dobrobiti djece. Utoliko činjenično stanje nije na pravilan utvrđeno jer sud propušta na pravilan način cijeniti sve priložene i postojeće dokaze iz spisa P Ob-93/2025, niti pribavlja isprave o narušenom psihičkom stanju djece nakon smještaja u domu ABC koje svjedoče o traumatizaciji djece, što je dovelo do pogrešnog zaključka da bi postupcima žaliteljice prava djece bio ugrožena. Naprotiv žaliteljica djeci pruža stabilan dom i roditeljsku skrb koju obavlja vodeći računa o najboljim interesima djece. Stoga smatra da razlozi sud o provedenom testu razmjernosti nisu prihvatljivi, niti utemeljeni na zakonu.

36. Iz podataka u spisu predmeta te opsežne dokumentacije koja svjedoči o tretmanu obitelji pred ABC od 2023. do danas, te onoj iz brakorazvodne parnice, nije pronađena niti jedna konstatacija o nepostojanju emocionalne veze majke s djecom na što se upire u žalbi. Naprotiv majka je motivirana skrbiti se za djecu i konačno sud je u brakorazvodnoj parnici izrekao privremenu mjeru kojom su djeca ostala stanovati s majkom. Otac vlastitu motivaciju iskazuje na pravilan način jer iako je udaljen iz doma, te iako bez svoje krivnje nije održavao kontakte s djecom od ožujka 2025., za razliku od majke poštivao je odluke suda i ... i surađivao u cilju utvrđivanja svih okolnosti o kojima ovisi dobrobit djece. S druge strane, motivacija majke u vršenju skrbi nad djecom iskazana je na pogrešan način što je u konačnici dovelo do ugrožavanja dobrobiti djece te do izricanja pobijane mjere. Majka uporno i nepokolebljivo smatra kako je žrtvom institucionalnog nasilja iako o tome nema niti jednog dokaza u spisu. Naprotiv djelatnici su ... višekratno nastojali ostvariti konstruktivnu suradnju objašnjavajući majci potrebne korake i mjere koje se provode u toj vrsti postupka, međutim ona je suradnju odbijala i opstruirala zatrpavajući ... velikim brojem podnesaka, zloupotrebljavajući procesna ovlaštenja tražeći razna izuzeća, pobijajući niz odluka, podnoseći prijave protiv djelatnika što je dovelo do njihovih zahtjeva za razrješenjem i neprovođenjem mjere stručne pomoći i potpore koju je ... odredio tijekom 2025. Jednako tako, privremena mjera koju je donio sud radi održavanja osobnih odnosa oca s djecom pod nadzorom stručne osobe ... ne provodi se, voditeljica mjere je tražila razrješenje jer je bila izložena pritiscima majke i otac od tada nije bio u kontaktu s djecom. Nadalje, osim što se iz ponašanja ... ne utvrđuju elementi koji bi govorili u prilog postupanja na štetu žaliteljice, takvi se elementi ne pronalaze ni u postupanju parničnog Suda u brakorazvodnoj parnici jer ne samo da je donesena privremena mjera kojom se djeca nalaze na skrbi kod majke, nego je tijekom postupka određeno kombinirano psihijatrijsko-psihologijsko vještačenje roditelja i djece kojem se otac odazvao, a majka s djecom nije što je vrlo iznenađujući postupak u situaciji kada je otac pod optužbom za spolno uznemiravanje djevojčica i obiteljsko nasilje. Roditelju bi trebalo biti primarno da se pravo stanje stvari utvrdi i zdravlje i život djece zaštite od radnji koje su za njih više nego ugrožavajuće. Nadalje, ni iz ponašanja tijela kaznenog progona ODO Velika gorica i kaznenog Suda nije utvrđeno da bi se prema majci vršilo institucionalno nasilje. Naprotiv sve kaznene prijave su obrađene i procesuirane, te je ocu određena mjera zabrane prilaska majci. Time su žalbene tvrdnje o nejednakosti oružja i postupanja nadležnih tijela na štetu prava majke kao jednog od roditelja bez ikakvog utemeljenja. Niti odbijanjem uvida u spis predmeta ... nije došlo do povrede njezinih prava jer imajući u vidu način funkcioniranja majke koji više govori o opstrukciji nego konstruktivnom rješavanju problema, te sklonosti objavljivanju osobnih obiteljskih prilika djece i roditelja na društvenim mrežama, s pravom ... u zaštiti interesa djece i zaštiti njihovih osobnih podataka postupa s dužnim oprezom. Konačno žaliteljica u žalbi iznosi golu tvrdnju o povredi prava pri čemu ne konkretizira u čemu bi se ona ogledala, dok okolnosti slučaja pokazuju da su istoj uručene sve odluke o pravima djece i dužnostima roditelja koje sadrže opširna obrazloženja o svim poduzetim radnjama i mišljenjima nadležnih tijela.

37. Budući su obiteljske prilike protustranaka i njihove djece poznate brojnim državnim tijelima i ustanovama o čemu svjedoči opsežna dokumentacija spisa predmeta, nije bilo potrebe provoditi ročište, niti sazivati majku radi saslušanja u ovom predmetu, to tim više jer se radi o postupku hitne naravi, dok bi se sud kojem je primarna zadaća zaštiti najbolji interes djeteta izložio riziku da zbog postupaka majke koja nema povjerenja u rad institucija dođe do nepotrebnog odugovlačenja postupka što bi ugrozilo žurnost postupanja. Takva ovlast pripada izvanparničnom sudu prema odredbi čl. 439. ObZ pa utoliko ni iz ovih razloga nije došlo do ostvarenja apsolutno bitne povrede iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP i s tim u vezi povrede načela jednakosti oružja.

38. Nadalje, prilikom donošenja pobijane odluke sud je izvršio uvid u svu potrebnu dokumentaciju koja uključuje isprave iz spisa ..., iz brakorazvodne parnice, te isprave koje su nastale povodom izdavanja mjere žurnog izdvajanja djece iz obitelji. Tvrdnja žaliteljice o traumatizaciji djece nakon izdvajanja iz obitelj tijekom boravka u ustanovi ... i s tim u vezi ukazivanje na propust suda da pribavi dokumentaciju o provedenim razgovorima djece sa psihologom ne može dovesti do drugačije odluke. Prije svega, sud je prvog stupnja odlučivao o nužnosti mjere žurnog izdvajanja donesene od strane ... koja je isticala 1. srpnja 2026., dok dokumentacija u spisu predmeta ne potvrđuje da bi zbog postupanja ikojeg državnog tijela djeca bila istraumtizirana. Naprotiv, državna tijela postupala su u interesu i radi zaštite dobrobiti djece pri tome koristeći stručne timove socijalnih radnika, psihologa i psihijatara, te s pravom odredila izdvajanje iz kućanstva majke imajući u vidu da je svojim postupcima postigla visoku razinu rizika zbog čega su djeca izrazito kako aktualno, tako i razvojno ugrožena.

39. Ne stoje ni žalbeni navodi da bi sud prvog stupnja test razmjernosti iz odredbe čl. 128. ObZ proveo na nepravilan način čime bi ova mjera iz odredbe čl. 150. ObZ bila neprikladna interesima djece, iako je točno da su njome ograničena prava majke no u onoj mjeri koju je nalagala situacija. Prije svega, majka kroz dugo vremensko razdoblje uporno odbija suradnju sa svim tijelima i osobama uključenim u postupak, bila je višekratno upozoravana na pogreške i propuste u ostvarivanju roditeljske skrbi, opstruirala je izvršavanje mjere stručne pomoći i potpore u ostvarivanju skrbi o djeci, pa je žalbeno plediranje na određivanje mjere intenzivne stručne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem skrbi o djetetu iz čl. 145. ObZ neutemeljeno, niti je time uvjerila ovaj sud u neprikladnost izricanja mjere iz čl. 150. ObZ. Naprotiv ona je bila potrebna u ovoj visoko rizičnoj i konfliktnoj situaciji koja postoji u odnosima roditelja koji međusobno podnose kaznene prijave i vode niz drugih sudskih postupaka, kao i zbog upornosti majke u odbijanju izvršavanja odluka ... i parničnog Suda i odbijanja dovođenja djece na razgovore i vještačenja, čime je isključila državu iz njezine Konvencijom i Ustavom propisane zadaće da brine o dobrobiti djeteta i štiti ga od svih vrsta nasilja. Ako su djevojčice bile žrtve nasilja to treba utvrditi, poduzeti mjere protiv počinitelja, kazniti ga po zakonu i djecu zaštiti pružanjem potrebne zdravstvene skrbi i svake druge institucionalne pomoći.

40. Prema tome pravilno je sud prvog stupnja utvrdio da je mjera bila nužna u smislu odredbe čl. 150. st. 1. ObZ te je pravilnom primjenom materijalnog iz te odredbe prihvatio prijedlog ... kojem je prethodila odluka o žurnom izdvajanju djece iz obitelji. Pri tome je sud cijenio sve prednosti i rizike roditelja, te ne stoji žalbena tvrdnja da se nije vodilo računa o dobrobiti djece jer naprotiv napravljena je vrlo opsežna procjena sigurnosti djece, procjena razvojnog rizika te je dan prikaz razvojnih potreba djece osnovom kojih je sud prvog stupnja s pravom ocijenio kako su djevojčice aktualno ugrožene u razvoju i dobrobiti uslijed dugotrajnog neosiguravanja uvjeta potrebnih za zadovoljenje njihovih obrazovnih, zdravstvenih i razvojnih potreba. Prije svega djevojčice ne žive u stabilnom, mirnom i predvidljivom okruženju jer ih žaliteljica zajedno sa svojim partnerom izlaže nepotrebnim stresnim situacijama (nenajavljeni dolasci na ... radi davanja izjave, neprihvatljiv razgovor pred djecom o njihovom ocu što predstavlja emocionalno nasilje i može utjecati na slobodno izražavanje mišljenja djece, dolazak partnera na roditeljske sastanke unatoč upozorenjima škole i primjedbama drugih roditelja, navodi o vršnjačkom nasilju koji nisu potvrđeni i uznemiravaju kako djevojčice, tako i druge roditelje i njihovu djecu, te objavljivanje osobnih prilika stranaka na javnim mrežama). Zatim pravilni su zaključci suda prvog stupnja kako je došlo do povrede prava i potrebe djece na redovno školovanje jer su djeca izostala s nastave veliki broj sati, nisu uredno izvršavala svoje obveze, dok su tek zahvaljujući naporu škole i omogućavanju dodatnih obrazovnih sati i ispričavanjem neopravdanih sati, djeca uspješno završila obrazovnu godinu. Došlo je i do ugrožavanja prava na zdravstvenu skrb, te potrebnu psihološku potporu jer ih majka ne odvodi obiteljskom liječniku iako tvrdi da su bolesne zbog čega izostaju iz škole, niti omogućava provođenje psihološke i psihijatrijske obrade u postupcima pred sudom i predlagateljem unatoč tvrdnji da su bile žrtvama spolnog nasilja. Konačno psihološka je podrška djeci potrebna kako bi na njima razumljiv način mogla proraditi obiteljske okolnosti, konfliktan razvod roditelja, te prekid odnosa s ocem i njegovom obitelji, što je sve za djecu bez daljnjeg uznemiravajuće. Majka svojim postupcima ugrožava potrebu djece na privatnost i umjesto da ih štiti javno iznosi detalje obiteljske situacije s čim su upoznati njihovi vršnjaci, roditelji druge djece, susjedi i ostala javnost što kod djece izaziva nelagodu o čemu su iskazivale učiteljici u školi. I konačno djeca imaju potrebu da im se omogući da svoje mišljenje izraze samostalno, bez prisutnosti roditelja, majčinog partnera ili eventualno drugih osoba koje bi mogle utjecati na njihov iskaz, a sve to majka do sada nije omogućila djeci pred tijelima nadležnim za donošenje odluka. Kao što djeca imaju potrebu na razvijanje odnosa s drugim roditeljem i drugim članovima obitelji, pri čemu se ti odnosi moraju razvijati na siguran način, bez pritisaka, straha i dodatnog emocionalnog opterećenja. Majka tvrdi da je otac bio nasilan prema djeci i spolno ih uznemiravao i ovaj sud može shvatiti njezinu potrebu da djecu zaštiti od natruhe takvih radnji, a kamo li ako se u kaznenom postupku utvrdi da su počinjene. Međutim, zaštita se ne ostvaruje na način kako to majka čin i isključujući državna tijela iz nadzora i ne dopuštajući kontakte s djecom, već naprotiv na suprotan način suradnjom i omogućavanjem provođenja potrebnih radnji sve u cilju utvrđivanja je li do nasilja došlo i ako je poduzimanjem koraka u pružanju potrebne psihološka ili psihijatrijska pomoć djeci, te podrška u očuvanju njihova mentalnog zdravlja.

41. Ne treba zanemariti ni pravilno utvrđenje suda prvog stupnja da je majka nezaposlena, da nema regulirano zdravstveno osiguranje, da ima poteškoća u podmirivanju osnovnih životnih troškova, uključujući i električnu energiju koja je isključena, te da se protiv nje vodi postupak radi iseljenja iz kuće koja je u vlasništvu oca OŽ, što ne svjedoči stabilnim uvjetima o kojima govori u žalbi nego protivno tome o zaključku o smanjenoj sposobnosti osiguravanja stabilnih i predvidivih životnih uvjeta za djecu. Žaliteljica pogrešno smatra da je za donošenje ove vrste mjere potrebno utvrditi postojanje neposrednog ugrožavajućeg uzroka za život i zdravlje djece, pa se pita što se to dogodilo 19. lipnja 2026. kada je podnesen prijedlog. Za odgovoriti je kako cjelokupna anamneza odnosa u obitelji ukazuje da su prvo postojali visoko konfliktni odnosi između roditelja što je već samo po sebi tegobno za djecu, da bi tijekom 2025. i 2026. došlo do eskalacije u povredi prava djeteta jer osim što je majka ustrajala u odbijanju suradnje s institucijama pravdajući se da bi to bilo u najboljem interesu njezine djece i opstruirala održavanje odnosa oca s djecom, njezinim ponašanjem dolazi do prelijevanja problema na druga područja s direktnim učinkom na prava djece na uredno školovanje, zdravstvenu skrb, privatnost osobnog života i slobodu u izražavanju mišljenja. Radi se o značajnim povredama kojima je sigurnost i budući razvoj djece visoko ugrožen pa iste bez daljnjega opravdavaju odluku suda prvog stupnja o potrebi izdvajanja djece iz kućanstva majke. Utoliko sve žalbene tvrdnje I. protustranke kojima ukazuje na neopravdanost mjere nisu utemeljene jer se u postupku prije svega vodilo računa o dobrobiti djece, a da bi djeca mogla na slobodan način iskazati svoju volju bilo je potrebno, pored svih ostalih za njih ugrožavajućih okolnosti, djecu izdvojiti iz majčinog doma. Stoga dostavljanjem pisanih izjava o roditeljskim kompetencijama majke i psihologijskog nalaza pribavljenog nakon donošenja pobijane odluke, nisu poljuljana uvjerenja ovog suda u ispravnost odluke suda prvog stupnja. Sve od navedenog bit će utvrđeno provođenjem odgovarajućeg vještačenja u okviru sudskog postupka odnosno brakorazvodne parnice ili daljnjim postupcima kada se po isteku ove mjere izrečene radi zaštite dobrobiti djece budu razmatrali daljnji koraci.

42. Utoliko je sve žalbe i dopunu žalbe I. protustranke pozivom na odredbu čl. 380. toč. 2. ZPP valjalo odbiti kao neosnovane i potvrditi rješenje suda prvog stupnja od 26. lipnja 2026. u točkama I., II. i V. njegove izreke, pri čemu i suprotno žalbenom navodima izreka pobijanog rješenja donošenjem rješenja od 1. srpnja 2026. u odnosu na vremensko trajanje mjere nije nerazumljiva. Naime rješenje od 1. srpnja 2026. doneseno je na prijedlog ... budući je udomiteljska obitelj ČŽ dan nakon donošenja mjere odustala od smještaja djece u njezinu obitelj, pa je ... pronašao drugi odgovarajući smještaj za djecu u .... Sud je o prijedlogu odlučio uz primjenu odredbi čl. 150. do čl. 153. u svezi sa čl. 159. ObZ, te je točkom I. izreke odlučio o izmjeni osobe kojoj se povjeravaju djeca, te o odvijanju osobnih odnosa roditelja s djecom, sada u ..., a točkom je II. izreke odredio kako rješenje R1 Ob-461/2026 od 26. lipnja 2026. u preostalom dijelu ostaje neizmijenjeno. Utoliko je jasno da mjera o privremenom povjeravanju djece određena za razdoblje od 30 dana počinje s danom kada je doneseno rješenje od 26. lipnja 2026., te da se donošenjem rješenja od 1. srpnja 2026. nije zadiralo u njezino vremensko trajanje. Stoga je odbijena i žalba I. protustranke u odnosu na točku I.I. i I.II. izreke rješenja od 1. srpnja 2026. i isto je u tim dijelovima potvrđeno prema odredbi čl. 380. toč. 2. ZPP budući je njegovim donošenjem pravilno primijenjeno materijalno prava u okviru pravilno utvrđenog činjeničnog stanja, niti je žalbenim tvrdnjama dovedena u dvojbu njegova zakonitost.

43. Otac podnosi žalbu protiv odluke o održavanju osobnih odnosa djece s roditeljima sadržane u osnovnom rješenju od 26. lipnja 2026. i zamjenskom rješenju od 1. srpnja 2026. Smatra da je izostao individualizirani pristup jer sud izjednačava poziciju oba roditelja. S jedne strane djeca su privremeno izdvojena iz kućanstva majke zbog niza rizika kojima je utjecala na njihovu dobrobit, pa smatra da je u najmanju ruku tijekom odvijanja kontakata s majkom trebalo istoj izreći zabranu da pred djecom govori o sudskim postupcima i o odnosu s ocem kako bi se izbjegao daljnji negativan utjecaj na djecu. Štoviše smatra kako bi majci GŽ trebalo privremeno zabraniti ostvarivanje osobnih odnosa s djecom dok se ne provede multidisciplinarna procjena djece. U odnosu na svoju poziciju navodi kako s djecom ne ostvaruje kontakte godinu i pol dana zbog ponašanja majke, da ima stabilne životne uvijete i potrebne roditeljske kompetencije i surađivao je s institucijama za razliku od majke. Stoga predlaže da se opseg viđanja s djecom proširi tako što će se odnosi odvijati dva puta tjedno i to ponedjeljkom i četvrtkom od 16,00 do 18,00 sati.

44. Pobijanom odlukom od 26. lipnja 2026. izneseni su razlozi za odluku o odvijanju osobnih odnosa djece s roditeljima, dok je odlukom od 1. srpnja 2026. odvijanje odnosa prilagođeno novonastaloj situaciji zbog smještaja djece u ..., umjesto u udomiteljskoj obitelji, pri čemu nije promijenjen opseg kontakata. Dakle, sud je odluku o opsegu odvijanja odnosa djece s roditeljima donio na osnovu Mišljenja psihologa od 19. lipnja 2026. koje je mišljenje potpisao i specijalist psihijatrije, te na osnovu Timske sinteze svih stručnjaka ... koji su bili uključeni u rad na predmetu. Iz tih je isprava sud pravilno utvrdio kako unatoč rizicima koji su uočeni u ponašanju majke nije predložena zabrana odvijanja osobnih odnosa majke s djecom, već je predloženo da se isti odvijaju jednom tjedno u trajanju od jednog sata uz nadzor stručne osobe koju će imenovati ... . Jednako tako, sud je utvrdio kako je zbog vođenja kaznenog postupka protiv oca zbog spolnog uznemiravanja djece , kao i zbog činjenice da se djeca s ocem nisu vidjela od ožujka 2025. te pružaju otpor viđanju s ocem i članovima očeve obitelji, potrebno na postupan način odrediti odvijanje kontakata uz potporu stručnjaka u procesu međusobnog zbližavanja.

45. Ovaj sud uočava da se otac držao preporuka, da je surađivao s nadležnim institucijama i da je imao želju ostvarivati osobne odnose s djecom sukladno određenoj privremenoj mjeri čiju je provedbu majka opstruirala. Međutim, okolnosti slučaja takve su da je djeci potrebno pristupiti na stručno vođen način i postepeno o čemu su se izjasnili stručnjaci ..., pri čemu je svakako otegotna okolnost da je kazneni postupak zbog nasilja u obitelji i spolnog uznemiravanja djece još uvijek u tijeku. Navedeno za sada i za potrebe ovog postupka ne ukazuje na osnovanost žalbenog prijedloga o povećanju opsega kontakata, no kako ova mjera ima ograničeno trajanje, žalitelj ima daljnjih pravnih mogućnosti nakon što se provede multidisciplinarna procjena djece i u ovisnosti od procjena i daljnjih prijedloga ..., ustrajati na prijedlogu o odvijanju odnosa s djecom za kojeg smatra da bi bio opravdan. Jednako tako, iz dokumentacije ... ne proizlazi potreba isključivanja majke odnosno potreba da se istoj zabrane kontakti s djecom, a niti ovaj sud vidi opasnost u odvijanju osobnih odnosa jednom tjedno u trajanju od jednog sata pod stručnim nadzorom osobe koju će imenovati predlagatelj. Štoviše Sud ima nadu da će majka nakon donošenja ove mjere a sve u svrhu najboljeg interesa djece prilagoditi svoje ponašanje, a bude li tijekom odvijanja kontakata dolazilo do situacija u kojima će djeci govoriti o postupcima koje vode stranke ili pak negativno o ocu, zasigurno će uslijediti reakcija voditelja nadzora u sprečavanju ovakvih emocionalno ugrožavajućih pojava. Utoliko je žalbu II. protustranke valjalo odbiti kao neosnovanu i potvrditi rješenje suda prvog stupnja od 26. lipnja 2026. u točkama III. i VI. izreke, kao i rješenje od 1. srpnja 2026. u točki I.III. i I. IV. izreke sve to sukladno odredbi čl. 380. toč. 2. ZPP. Iz istih razloga i u istim dijelovima potvrđena su prednje navedena rješenja i po žalbi I. protustranke, k čemu ona u žalbi ne iznosi posebnih prigovora ocjenama suda prvog stupnja.

46. Slijedom je svega nerečenog odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

U Rijeci, 24. srpnja 2026.

Sutkinja:

Tajana Polić