Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Rijeka, Žrtava fašizma 7

Poslovni broj P-2246/2023-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sucu Mireli Popović Brletić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Udruga pravda, istina, odgovornost, OIB 69022608169, Rijeka, Strossmayerova 19, kojeg zastupa punomoćnik Petar Banić, odvjetnik u Rijeci, protiv tužene DŽ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnica Ana Holjar, odvjetnica u Rijeci, radi objave ispravka, nakon glavne i javne rasprave zaključene 22. svibnja 2025. u prisutnosti zakonskog zastupnika tužitelja RŽ, punomoćnika tužitelja, tuženice i njezine punomoćnice, 24. srpnja 2026.

presudio je

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

1. Nalaže se tuženiku da u prvom sljedećem broju tiskanog izdanja „Novog lista „, te u prvom sljedećem internet (online) izdanju „Novog lista“ na poveznici: www.novilist.hr/rijeka-regija/rijeka/, bez promjena i dopuna, na istom ili istovrijednom mjestu programskog prostora, i na isti ili istovrijedan način na koji je bila objavljena informacija na koju se ispravak odnosi, uz navođenje da se radi o objavi na temelju presude, te uz citiranje izreke iste, objavi ispravak objavljene informacije sljedećeg sadržaja:

REAGIRANJE NA ČLANAK NOVOG LISTA OD 24. KOLOVOZA 2023. GODINE „JASLIČARI USELJAVAJU U ŠKOLE NIKOLA TESLA I OREHOVICA“, autorice DŽU

U tekstu se između ostalog govori kako je ravnateljica OŠ Centar (iste one koju je Grad htio zatvoriti, a opstala je samo zahvaljujući angažmanu roditelja) istaknula kako će otvaranjem vrtića u prostorima OŠ Orehovica podići standard prostora Područne škole Orehovica te da će vrtić djelovati u sastavu Dječjeg vrtića Sušak.

Također govorio je i zamjenik riječkog gradonačelnika ĆŽ. Rečeno je da je vrijednost investicije za prenamjenu prostora 147 000 eura. Ova konferencija za medije kao i izjave sudionika, a poglavito dogradonačelnika ĆŽ nisu ništa nego čista demagogija, politikanstvo i zamagljivanje istine. Hvale se kako su osigurali mjesta za jasličku i vrtićku djecu, ali gdje, u praznim učionicama riječkih osnovnih škola umjesto tamo gdje bi trebala biti u vrtićima. Zašto nema mjesta u vrtićima, zašto sušačka djeca moraju u jaslice i vrtić na Orehovicu umjesto u centar Sušaka. Odgovor sigurno dobro zna dogradonačelnik ĆŽ koji je član i bivši predsjednik Rotary-cluba Rijeka koji se kroz svoju Zakladu dr. Viktor Ružić čiji su osnivači i rotarijanci, nezakonitim radnjama dokopao vrijedne imovine. Bivši župan, SDP-ovac i rotarijanac pok. IŽ u dogovoru s gradom odnosno bivšim gradonačelnikom D, kroz udruženi koruptivni pothvat, odnosno nezakonito pogodovanje, zatvorili su jaslice i vrtić Ciciban u Strossmayerovoj 24., unatoč protivljenju i roditelja i djelatnika. Vrtić je zatvoren isključivo da bi vrijedna imovina pripala rotarijancima tj. Zakladi dr. Viktor Ružić. Danas u tim prostorima umjesto jaslica i vrtića imamo spavaonice za strane radnike firme Ind Eko rotarijanca R. Taj prostor je ukupne površine 332m2. Dakle, dozvolili su da javni prostor od javnog interesa postane privatni.

Treba naglasiti da je vrtić s jaslicama u tom prostoru od kraja 60 -ih godina prošlog stoljeća i bio je u sklopu predškolske ustanove Rudolf Džodan, a prije toga vrtić je djelovao u istoj zgradi samo u prizemlju u manjem prostoru. Moglo bi se reći da je vrtić u toj zgradi gotovo oduvijek te da je radio u tri smjene i uvijek bio potpuno popunjen budući da je bio najzgodniji roditeljima koji su radili drugu smjenu u centru grada. Prema tome, tada kada su zatvarali vrtić kao ni sada, dobrobit riječkih mališana nije bila ni u primisli gradskih dužnosnika i institucija.

Dakle, kada je trebalo pogodovati prijateljima i stranačkim pajdašima ni zatvaranje vrtića nije bilo zapreka. Danas u Gradu kažu da ne raspolažu podatkom zašto je vrtić zatvoren jer je DOKUMENTACIJA IZLUČENA.

Kako je moguće da osnivač, vlasnik i onaj koji upravlja vrtićem ne zna zašto je vrtić zatvoren. Naravno da zna i to jako dobro kao i gospodin dogradonačelnik, jednako kako dobro znaju da su neistinito navodili da je taj prostor, jaslica i vrtića, u zakupu. Isto tako bivši gradonačelnik D zatvorio je i vrtić Rudolf Džodan 2003.godine u ulici Šetalište XIII divizije 23., kada i vrtić Ciciban, da bi taj prostor dao u najam za hostel.

Što je važnije gradu da ima vrtić ili hostel koji se uzgred budi rečeno mogao otvoriti u bilo kojem drugom prostoru, a ne da sada zbog takvih zatvaranja vrtićka djeca moraju u školske učionice umjesto da su u prostorima koji su bili namijenjeni i primjeren i njima. Ovako ispada da grad Rijeka i nije prijatelj djece kakvim se proklamira.

Danas nam prezentiraju kao neke vrhunske dosege ove gradske vlasti otvaranje jaslica i vrtićkih skupina po osnovnim školama nepotrebnim trošenjem proračunskog novca (sličnu prevaru izveo je Grad i za prostore zdravstva u Strossmayerovoj 24 i 26). Grad Rijeka šalje našu djecu u područne škole nakon što su zatvorili naše vrtiće radi pogodovanja svojim prijateljima rotarijancima i Zakladi dr. Viktor Ružić.

Dovoljno je bilo neistina, muljanja i pogodovanja. Vrijeme je za zakonitost, istinu i pravdu i zato pozivamo institucije da istraže zašto su zatvorili vrtiće pa se sada djecu šalje u područne osnovne škole( pri čemu troše novce građana i istim se hvale) dok se u prostorima vrtića umjesto dječjeg smijeha i razdragane galame čuje samo govor stranaca na raznim stranim jezicima.

UDRUGA PRAVDA ISTINA ODGOVORNOST Strossmayerova 19, Rijeka, OIB 69022608169

U Rijeci, 24. kolovoza 2023. god.

2. Tuženik je dužan tužitelju nadoknaditi prouzročene parnične troškove zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, tekućom od dana donošenja ove Presude, pa do isplate, sve u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.“

II. Nalaže se tužitelju nadoknaditi parnični trošak tuženiku od 750,00 eura (sedamsto pedeset eura), zajedno sa zateznom kamatom koja teče od 24. srpnja 2026. do isplate po stopi od 5,40%, a u slučaju promjene stope zatezne kamate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, s tim da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi od 29. rujna 2023. navodi da je u tiskanom i internet (online) izdanju dnevnih novina „Novi list“ 23. odnosno 24. kolovoza 2023. objavljen članak autorice DŽU, pod naslovom: „Jasličari useljavaju u škole „ NŽ Tesla“ i „ [adresa].

1.1. U spomenutom članku da se prenosi sadržaj iznesenog na tiskovnoj konferenciji povezano s pitanjem povećanja kapaciteta za smještaj djece jasličke i vrtićke dobi na području Grada Rijeke. Sudionici na prije spomenutoj tiskovnoj konferenciji su bili: zamjenica riječkog gradonačelnika LŽ, ravnateljica Dječjeg vrtića More ŠŽ, ravnateljica Osnovne škole Centar RŽU, ravnateljica Dječjeg vrtića Sušak ŽŽ i zamjenik riječkog gradonačelnika ĆŽ.

1.2. Zakon o medijima (Narodne novine, broj 59/2004., 84/2011., 81/2013., 114/2022. i 27/2026. – dalje ZM) u članku 40. stavku 1. predviđa da svatko ima pravo od glavnog urednika zahtijevati da bez naknade objavi ispravak objavljene informacije kojom su bila povrijeđena njegova prava ili interesi. Pravo na ispravak imaju i pravne osobe i druge organizacije i tijela, ako su informacijom bila povrijeđena njihova prava i interesi. Svrha ispravaka je ispravljanje netočne ili nepotpune informacije. Ujedno se navodi (u stavku 4.) da se pod pojmom ispravak ne misli samo na ispravak u užem smislu, odnosno ispravljanje pogrešnih tvrdnji ili netočnih navoda u objavljenoj informaciji, već i na iznošenje činjenica i okolnosti kojima povrijeđeni pobija ili s namjerom pobijanja bitno dopunjuje navode u objavljenom tekstu.

1.3. Tužitelj je pravna osoba (udruga) registrirana kod nadležnog tijela sa sjedištem u [adresa] s tim da je ista osnovana u cilju promicanja vrijednosti iz područja pravde, istine i odgovornosti svakog pojedinca i time društva u cjelini s posebnim naglaskom na ukazivanju i prokazivanju nezakonitog i nesavjesnog rada pojedinaca koji rade u javnim službama i institucijama Republike Hrvatske kao i njihovom pogodovanju privatnim interesima na štetu građana Republike Hrvatske. Tužitelj posebno navodi i ističe da polje njegovog djelovanja predstavlja i zaštita i zastupanje interesa stanara (građana) u ranije konfisciranim zgradama, koje se nalaze u Rijeci, u Strossmayerovoj ulici, pa je slijedom istog razvidno da tužitelj ima opravdani interes zauzimati se za prava građana s tog područja grada, a koji utječu ili mogu utjecati na njihovu ukupnu kvalitetu života.

1.4. Tužitelj je stajališta da ranije spomenuti članak autorice DŽU zanemaruje potrebu za cjelovitim i istinitim informiranjem ukupne javnosti. U smislu prije spomenutog, ukratko se navodi, da je, prema stajalištu tužitelja, kao rezultat nezakonitog pogodovanja ranijih predstavnika gradske vlasti zatvoren vrtić i jaslice „Ciciban“ koji se nalazio u Rijeci, Strossmayerova 24 i to sve uz negodovanje roditelja i tadašnjih djelatnika. Tužitelj smatra da je razlog zatvaranja vrtića i jaslica bio povezan s namjerom da ti prostori pripadnu u vlasništvo Zaklade dr. Viktor Ružić, što se je kasnije i ostvarilo. Posebno se navodi da su ti prostori trenutno u funkciji smještaja radnika trgovačkog društva IND-EKO d.o.o. Usput se navodi da je riječ o prostoru ukupne površine 332 m2. Isto tako Odlukom Grada Rijeke s djelovanjem je 2003. prestao i dječji vrtić „Rudolf Džodan“ koji se nalazio u ulici Šetalište XIII. divizije 23., da bi sada u tom prostoru poslovao hostel. Drugim riječima, tužitelj smatra da je takvim postupanjem Grada Rijeke na, u najmanju ruku, dvojbeni način dana prednost privatnim partikularnim interesima, a sve na štetu javnog interesa od presudnog značaja, posebno ukoliko se dodatno uzme u obzir da se Grad Rijeka ponosno označava kao grad prijatelj djece. Zaključno, tužitelj ukazuje da povezano s prije navedenim, u trenutnoj situaciji dolazi, i do posve nepotrebnog trošenja proračunskih sredstava Grada Rijeke.

1.5. Tužitelj navodi da se, sukladno odgovarajućim odredbama ZM-a, obratio tuženiku s zahtjevom da se objavi ispravak nepotpunih i netočnih informacija, te mu je u tom smislu dostavio tekst predviđen za objavu koji je tuženik zaprimio 30. kolovoza 2023.

1.6. Tužitelj dodatno ukazuje da iako članak 42. stavak 5.ZM-a predviđa da je glavni urednik dužan za slučaj egzistiranja razloga za neobjavljivanje ispravka pisano obavijestiti tražitelja o razlozima neobjavljivanja ispravaka, sve u roku propisanom za objavu ispravka, da tuženik, kao glavni urednik, isto nije učinio da trenutka podnošenja ove tužbe, što tužitelj drži neprihvatljivim. Dakle, tuženik nije postupio sukladno zahtjevu tužitelja, štoviše, nije istog našao shodnim niti obavijestiti o razlozima neobjavljivanja zatraženog ispravka informacije. Skreće se pozornost da su se takvim postupanjem tuženika ostvarila i obilježja prekršaja opisanog u članku 62. točki 4. ZM- a.

1.7. Stoga predlaže donošenje presude sadržaja kao u izreci.

2. U odgovoru na tužbu tuženik osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva.

2.1. Prvotno se predlaže tužbu tužitelja odbaciti kao nedopuštenu jer tužitelju nedostaje aktivna legitimacija za podnošenje ove tužbe. Tužitelj nije ispunio zakonske pretpostavke za podnošenje tužbe u ovoj pravnoj stvari budući da tužitelj nije nikada podnio zahtjev za objavom ispravka tuženiku, slijedom čega je tužbu tužitelja potrebno odbaciti kao nedopuštenu. Na temelju odredbe članka 40. stavka 3. ZM-a da je određeno da se zahtjev za ispravak podnosi glavnom uredniku u pisanoj formi, da zahtjev mora biti obrazložen i potpisan od strane podnositelja te sadržavati sve potrebne podatke o podnositelju i njegovoj adresi. Tužitelj nije podnio tuženiku zahtjev za ispravak niti pismeno koje je tužitelj dostavio trgovačkom društvu Novi list d.d. (dakle ne tuženiku) predstavlja zahtjev za objavom ispravka. Sama forma pismena koje je dostavljeno trgovačkom društvu Novi list d.d. predstavlja reagiranje na objavljeni tekst u članku Novog lista i to u tiskanom izdanju i na portalu naslova „Grad Rijeka uskoro otvara nove jasličke kapacitete za 64 djeteta, useljavaju u škole „ NŽ“ i „ [adresa] autorice DŽU **.**.2023., ali ne i zahtjev za objavom ispravka.

2.2. Ukazuje tuženik da objavom spornog članka nisu povrijeđena prava i interesi tužitelja niti se objavljene informacije odnose na njega. Članka se bavi pitanjima uređenja Osnovne škole Nikole Tesla, Područne škole Orehovica kao i ostalih odgojno obrazovnih ustanova Grada Rijeke te pitanjima uređenja i kapaciteta istih te nije jasno koje su to točno činjenice i okolnosti objavljene, a koje bi tužitelj pobijao ili ispravljao. Čak štoviše, ukazuje se kako utuženi članak predstavlja vjerno izvješće s javne konferencije jedinice lokalne samouprave – Grada Rijeke, njegov smisao nije promijenjen uredničkom obradom te je članak utemeljen na točnim činjenicama za koje je autor imao osnovani razlog povjerovati da su točne i poduzeo je sve potrebne mjere za provjeru njihove točnosti, a postojalo je opravdano zanimanje javnosti za objavu te informacije te je postupljeno u dobroj vjeri.

2.3. Smatra tuženik da nije sporno da tužitelj nije od tuženika zahtijevao objavu ispravka informacije, da predmetno reagiranje nije dostavljeno tuženiku, da objavljenim informacijama nisu povrijeđena prava ili interesi tužitelja, da se u reagiranju ne ispravljaju netočne ili nepotpune informacije. Stoga da je jasno kako je tužba tužitelja neosnovana u cijelosti slijedom čega ju se prvotno predlaže odbaciti kao nedopuštenu ili odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

3. Prije svega se ukazuje kako je tužitelj tužbu prvotno podnio protiv HŽ koji je bio glavni urednik Novog lista u trenutku podnošenja tužbe. Međutim, tijekom trajanja ovog postupka došlo je do promjene na mjestu glavnog urednika, tako da je imenovana nova glavna urednica DŽ pa je tužitelj na pripremnom ročištu 4. srpnja 2024. kao tuženicu označio upravo DŽ. Navedeno je u skladu s odredbom članka 50. ZM-a prema kojoj ako se nakon što je podnesena tužba za objavu ispravka promijeni glavni urednik medija, tužitelj može do kraja glavne rasprave preinačiti tužbeni zahtjev i umjesto prvobitnog tuženika tužiti novoga glavnog urednika, s tim da za takvu promjenu tužbenog zahtjeva nije potrebna suglasnost prvobitnog tuženika niti novoga glavnog urednika.

4. Sud je izveo dokaze čitanjem novinskog članka (list 7-8 spisa), povratnice (list 9 spisa), dopisa (list 10-11 spisa), saslušanjem svjedoka UŽ (list 37-38 spisa) te saslušanjem zakonskog zastupnika tužitelja RŽ (list 37 spisa) i tuženice (list 39 spisa).

5. Cijeneći sve provedene dokaze u smislu odredbe članka 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/1991., 91/1992., 12/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011. -pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. i 146/2025. – dalje ZPP) sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

6. Relevantne odredbe ZM-a koje se primjenjuju na konkretan slučaju su slijedeće.

6.1. Člankom 40. ZM-a stavkom 1. propisano je da svatko ima pravo od glavnog urednika zahtijevati da bez naknade objavi ispravak objavljene informacije kojom su bila povrijeđena njegova prava ili interesi, a pravo na ispravak imaju i pravne osobe i druge organizacije i tijela, ako su informacijom bila povrijeđena njihova prava i interesi, sa svrhom ispravaka ispravljanje netočnih ili nepotpunih informacija. Stavkom 2. je predviđeno da se objava ispravka može zahtijevati u roku od 30 dana od objave informacije. Stavak 3. propisuje da se zahtjev za ispravak podnosi glavnom uredniku u pisanoj formi, da zahtjev mora biti obrazložen i potpisan od strane podnositelja te sadržavati sve potrebne podatke o podnositelju i njegovoj adresi. U stavku 4. definira se kako se pod pojmom ispravak ne misli samo na ispravak u užem smislu, odnosno ispravljanje pogrešnih tvrdnji ili netočnih navoda u objavljenoj informaciji, već i na iznošenje činjenica i okolnosti kojima povrijeđeni pobija ili s namjerom pobijanja bitno dopunjuje navode u objavljenom tekstu.

6.2. Člankom 42. stavkom 4. predviđeno je kada glavni urednik nije dužan objaviti ispravak, i to se odnosi na situacije kada:

- se traženi ispravak ne odnosi na informaciju na koju se poziva zainteresirana osoba

- u traženom ispravku nisu navedene činjenice niti okolnosti u vezi s navodima o informaciji

- bi objava ispravka bila u suprotnosti sa zakonom i dobrim običajima

- zahtjev za objavu ispravka nije potpisao podnositelj zahtjeva, odnosno ovlaštena osoba državnog tijela ili pravne osobe

- je traženi ispravak nerazmjerno duži od informacije u kojoj su navodi radi kojih se ispravak traži, odnosno od dijela informacije na koji se neposredno odnosi, osim ako se ispravak odnosi na klevetničke ili uvredljive navode

- bi objavljivanje ispravaka prouzročilo odgovornost nakladnika za štetu

- je ispravak napisan na jeziku koji nije istovjetan jeziku na kojem je objavljena osporavana informacija

- je zahtjev za ispravak informacije podnesen nakon proteka roka iz članka 40. stavak 2. ZM-a

- se radi o znanstvenoj ili umjetničkoj kritici, izuzev ispravaka netočnih podataka ili uvredljivih navoda

- je druga ovlaštena osoba na istu informaciju ranije podnijela ispravak istoga sadržaja

- je zahtjev za objavu ispravka istoga sadržaja kao i zahtjev za ispravak povodom kojega se vodi spor pred sudom zbog odbijanja ili neodgovarajućeg načina objave ispravka.

6.3. Članak 46. ZM-a propisuje da ako glavni urednik ne objavi ispravak u roku i na način određen zakonom, podnositelj zahtjeva za ispravak ima pravo podnijeti tužbu protiv glavnog urednika kod općinskog suda na čijem se području nalazi sjedište, odnosno stalno prebivalište nakladnika medija putem kojega je bila objavljena informacija na koju se ispravak odnosi. Tužba se može podnijeti najkasnije u roku od 30 dana od proteka roka za objavu ispravka, odnosno od dana kada je ispravak bio objavljen na način koji nije bio sukladan Zakonu.

6.4. Članak 48. ZM-a predviđa da je rasprava o tužbi za objavu ispravka ograničena na raspravljanje i dokazivanje činjenica u pogledu tuženikove dužnosti objave ispravka. Tuženiku je, kao razlog neobjavljivanja ispravka, dopušteno dokazivati točnost činjenica iz objavljene informacije, osim ako je spornom informacijom povrijeđeno pravo na privatnost, zaštićeno na način utvrđen zakonom ili ako se sporna informacija poziva na činjenice obuhvaćene amnestijom, sudskom rehabilitacijom ili revizijom presude. U sporovima radi objave ispravka sud će odbiti tužbeni zahtjev ako utvrdi da nije povrijeđeno pravo ili interes tužitelja ili je utvrđeno da postoji kakva druga okolnost zbog koje prema zakonu ne postoji obveza objave ispravka.

7. Prvenstveno se ukazuje da se tužitelj obratio glavnom uredniku Novog lista sa zahtjevom za objavu reagiranja, a kako to proizlazi iz povratnice koju je priložio u spis jer je zahtjev uputio na adresu Novog lista, ali na ruke tada glavnog urednika HŽ čime je ispunio pretpostavku iz članka 40. stavka 1. ZM-a. Stoga njegova tužba nije nedopuštena kako to sugerira tuženica.

8. Iščitavanjem spornog članka objavljenog u mediju Novi list zaključuje se da se radi o prenošenju informacija koje je autorica članka saznala na konferenciji za novinare koja se održala u prostorima Osnovne škole Nikola Tesla, a koje se odnose na proširenje smještajnih kapaciteta vrtića i ulaganja u isto. Da su u članku prenesene točne informacije potvrdila je i sama autorica članka navodeći da nije ništa komentirala, već se radilo o klasičnom izvještaju.

9. Iščitavanjem teksta koji tužitelj želi da se objavi kao ispravak informacije utvrđeno je da se radi o reagiranju na sporni članak i da u istom nema niti jedne informacije za koju se navodi da je netočna ili nepotpuno i da ju je potrebno ispraviti. Navedeno potvrđuje i zakonski zastupnik tužitelja koji kao cilj objave reagiranja navodi obavještavanje građana o okolnostima koje su dovele do zatvaranja vrtića tijekom 2000. i 2002., a sve budući da bi građani s time trebali biti upoznati jer se ulaganja financiraju njihovim sredstvima. Sam zakonski zastupnik tužitelja nije bio prisutan konferenciji za medije.

10. Dakle, tužitelj traži objavu teksta koji u svojoj biti predstavlja reagiranje u kojem iznosi svoje viđenje razloga zbog kojih u Gradu Rijeci uopće postoji potreba za otvaranjem dodatnih vrtićkih kapaciteta, pritom sugerirajući na određena nezakonita postupanja. Imajući u vidu da su u spornom članku objavljene informacije vezane za otvaranje novih vrtićkih kapaciteta u Gradu Rijeci, da se uopće ne problematiziraju razlozi zbog kojih je to potrebno ili uzroci koji su do toga doveli, sud ocjenjuje da nisu ispunjeni uvjeti za objavu takvog reagiranja tužitelja. Naime, reagiranje se ne odnosi na informacije koje su tekstu spornog članka navedene. Tužitelj koristi priliku iznijeti svoje stavove o određenoj temi, koja doista ima određeni značaj u lokalnoj zajednici, ali prema stavu ovog suda to ne može činiti reagiranjem na članak koji u potpunosti točno i vjerno prenosi isključivo činjenice koje su autorici postale dostupne na konferenciji za medije i koja ni na koji način nije intervenirala u njihov sadržaja i li ih komentirala otvarajući prostor za dopunu ili ispravak iznesenih informacija.

11. U odnosu na prigovor nedostatka aktivne legitimacije tužitelja koji je istaknuo tuženik, ističe se da je tužitelj udruga koja se bavi promicanjem vrijednosti iz područja pravde, istine i odgovornosti, pa sud ocjenjuje da bi tužiteljevi interesi mogli biti povrijeđeni objavom netočne ili nepotpune informacije o događanjima od javnog značaja na razini lokalne zajednice, te je se stoga i upustio u ocjenu osnovanosti zahtjeva tužitelja.

12. Slijedom iznijetog, a kako nisu ispunjeni uvjeti za objavu ispravka, tužbeni zahtjev tužitelja je valjalo odbiti kao neosnovan.

13. Tuženik je u cijelosti uspio u ovom postupku slijedom čega mu tužitelj treba nadoknadi cjelokupni trošak postupka sukladno odredbi članka 154. stavka 1. ZPP-a.

13.1. Tuženiku je valjalo priznati trošak zastupanja po odvjetniku sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj 138/2023. i 107/2025. – dalje Tarifa).

13.2. Tuženiku je priznat trošak zastupanja po odvjetniku, i to za sastav odgovora na tužbu 200,00 eura (Tarifni broj 8. točka 1. Tarife) te za zastupanje na ročištima 4. srpnja 2024. i 22. svibnja 2025. 200,00 eura po ročištu (Tarifni broj 9. točka 1. Tarife), uz PDV 25% na navedene radnje (150,00 eura). Dakle, tuženiku je priznat trošak u ukupnom iznosu od 750,00 eura koje je tužitelj dužan platiti u roku od 15 dana.

13.3. Tužitelju pripada i zatezna kamata na dosuđeni trošak od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova postupka , a sve sukladno postavljenom zahtjevu tužitelja (članak 151. stavak 3. ZPP-a) po stopi određenoj sukladno članku 29. stavku 2. i 8. ZOO-a.

13.4. Budući da tužitelj nije uspio u sporu, to je njegov zahtjev za naknadu troškova postupka neosnovan i valjalo ga je odbiti.

Rijeka, 24. srpnja 2026.

Sudac

Mirela Popović Brletić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 3 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa presude. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

- punomoćniku tužitelja Petru Baniću, odvjetniku u Rijeci

- punomoćnici tuženika Ani Holjar, odvjetnici u Rijeci