Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Poslovni broj: P Ob-64/2024-63

    REPUBLIKA HRVATSKA

    Općinski sud u Dubrovniku

    Dubrovnik

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A I R J E Š E N J E

    Općinski sud u Dubrovniku, po sutkinji Lani Stanić Bulum, u pravnoj stvari tužitelja-protutuženika MN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Nataša Đurović Đanović, odvjetnica iz Dubrovnika, Vukovarska 36 protiv tuženice-protutužiteljice EN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], uz sudjelovanje mlljt. PN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i mlljt. RN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa posebna skrbnica CN, dipl. iur. iz Centra za posebno skrbništvo, Podružnica Split, Starčevićeva 7, Split, radi izmjene odluke o roditeljskoj skrbi, nakon održane i zaključene glavne rasprave s koje je isključena javnost 10. srpnja 2026., u prisutnosti punomoćnika stranaka, a u odsutnosti uredno pozvane posebne skrbnice mlljt. djece, 24. srpnja 2026.

    p r e s u d i o  j e

    I. Mijenja se rješenje Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj R1 Ob- 145/2018 od 20. rujna 2018. na način da će se osobni odnosi oca MN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] sa sinovima mlljt. PN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenim **.**.2009. i mlljt. RN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenim **.**.2009. ostvarivati jednom mjesečno po prethodnom dogovoru oca i sinova.

    II. Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu kojim tužitelj-protutuženik traži da mlljt. djeca stanuju s njim na adresi [adresa].

    III. Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

    i r i j e š i o

    Utvrđuje se da su protutužba i prijedlog za privremenu mjeru tuženice- protutužiteljice od 25. veljače 2022. povučeni.

    Obrazloženje

    1. Tužitelj-protutuženik (dalje: tužitelj) HN je 30. siječnja 2022. podnio tužbu protiv tuženice-protutužiteljice (dalje: tuženica) EN, radi izmjene odluke o ostvarivanju osobnih odnosa tužitelja s njihovom zajedničkom djecom mlljt. DN i mlljt. RN. U tužbi traži da sud izmijeni prethodnu odluku o roditeljskoj skrbi – rješenje Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj R1 Ob- 145/2018 od 20. rujna 2018 kojim je izmijenjena ranija odluka o roditeljskoj skrbi – rješenje istog suda poslovni broj R1 Ob-106/2016 od 27. ožujka 2018. u točki I. izreke koja se odnosi na ostvarivanje osobnih odnosa zajedničke djece stranaka MN i EN mlljt. DN i mlljt. M na način da se osobni odnosi ostvaruju svaki drugi vikend od subote u 10.00 do nedjelje u 19.00 sati i petkom popodne u tjednu kada nisu s ocem za vikend, bez nazočnosti stručne osobe. Nadalje navodi da je komunikacija između roditelja gotovo nemoguća, da je uslijed takvog njihovog odnosa narušen i odnos djece s ocem, da djeca imaju problema s učenjem i socijalnim vještinama i da svaki pokušaj razgovora s tuženicom rezultira ili udaljavanjem djece od oca ili kaznenom prijavom protiv njega. Kako bi ostvario što prisniji odnos s djecom, posvetio se njihovom problemu s govorom i učenjem i sudjelovao u školskim obavezama i odlasku na tretmane kod psihologa i logopeda, predlaže prihvatiti tužbeni zahtjev na način da se osobni odnosi ostvaruju jedan tjedan mjesečno, dva vikenda mjesečno od subote u 10.00 do nedjelje u 19.00 sati, pola zimskih i ljetnih školskih praznika i svaki drugi državni blagdan.

    1.1. Tužitelj na ročištu održanom 1. lipnja 2023. preinačava tužbu zahtijevajući da sud odredi da mlljt. djeca PN i RN stanuju s njim, a s majkom ostvaruju osobne odnose svaki drugi vikend, od subote 10.00 do nedjelje u 10.00 sati petkom popodne u tjednu kada nisu s majkom za vikend.

    2. U odgovoru na tužbu od 25. veljače 2022. tuženica EN predlaže odbiti tužbeni zahtjev navodeći kako je tužitelj HN već osuđen za kazneno djelo iz članka 213. stavak 2. Kaznenog zakona – zapuštanje i zlostavljanje djeteta ili malodobne osobe, i to djelo koje je izvršeno 24. rujna 2010., prema zajedničkoj djeci mlljt. PN i mlljt. RN dok su još bili bebe, kojom su prilikom i djeca i ona zadobili ozljede, zatim da je u tijeku kazneni postupak protiv tužitelja i njegovog brata ĐN radi niza kaznenih djela ponovno na štetu mlljt. djece i kazneni postupak protiv tužitelja zbog neplaćanja uzdržavanja. A Hrvatski zavod za socijalni rad gaje prijavio Općinskog državnom odvjetništvu i radi novih incidenata. Tvrdi da je do sada uredno ispunjavala sve obaveze prema postojećim sudskim odlukama i da je do pogoršanja odnosa tužitelja s djecom došlo isključivo njegovom krivnjom. Ujedno predlaže "zabraniti kontakte" tužitelja s mlljt. djecom "bez nadzora treće stručne osobe koju će imenovati Hrvatski zavod za socijalni rad" i donijeti privremenu mjeru kojom se "obustavljaju susreti i viđanja" tužitelja s mlljt. djecom.

    3. Posebna skrbnica mlljt. djece CN, dipl. iur iz Centra za posebno skrbništvo, Podružnica Split u svom očitovanju KLASA: 552-02/22-02/96, URBROJ: 408-01-3/2-26-29 od 3. ožujka 2026. navodi da je iz sadržaja bilješki višeg stručnog savjetnika – psihologa NN od 26. veljače 2026. razvidno da dječaci mlljt. PN i mlljt. RN i nadalje odbijaju kontakt s ocem, da nemaju emocionalnu povezanost s ocem i da im je dosta suda i pričanja o obiteljskim problemima, što je u potpunosti razumljivo s obzirom na sve sudske postupke koji su se vodili ili su još u tijeku. Ističe da svakako treba uzeti u obzir da se radi o šesnaestogodišnjacima, uskoro sedamnaestogodišnjacima i da svako inzistiranje na susretima s ocem i jasno definiranje susreta ne bi urodili plodom. Dodaje da se, u skladu s iznesenim, u potpunosti slaže sa zaključkom višeg stručnog savjetnika-psihologa.

    4. U ovom su predmetu 28. prosinca 2023. doneseni presuda i rješenje poslovni broj P Ob-7/20 kojom je određeno da mlljt. djeca PN i RN stanuju s ocem HN, da se osobni odnosi s majkom EN ostvaruju svaki drugi vikend od subote u 10.00 do nedjelje u 10.00 sati i petkom popodne u tjednu kada djeca nisu s majkom za vikend te odbijeni protutužbeni zahtjev i prijedlog za privremenu mjeru tuženice.

    4.1. Rješenjem Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž Ob-13/2024-2 od 19. ožujka 2024. ukinuti su presuda i rješenje poslovni broj P Ob-7/2022 od 28. prosinca 2023. i predmet vraćen sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, pred novim sucem pojedincem.

    5. Na ročištu održanom 10. srpnja 2026. tužitelj je izjavio da je na ročište došao kako ne bi ispalo da je on odustao od svoje djece, da ih želi viđati, ali da je svjestan situacije koja je nastala zbog sporosti sustava i drugih okolnosti i da, uzimajući u obzir navedeno, odustaje od prijedloga da se sasluša i napušta sudnicu, navodeći da će svoje daljnje očitovanje dati njegova punomoćnica. Punomoćnica tužitelja je izjavila da odluku o tome s kim će mlljt. djeca stanovati i o načinu ostvarivanja osobnih odnosa prepušta sudu i da odustaje od preostalih zahtjeva iznesenih tijekom postupka, a punomoćnik tuženice da također odluku o tome s kim će mlljt. djeca stanovati i o ostvarivanju osobnih odnosa prepušta sudu te da odustaje od prijedloga da se osobni odnosi zabrane odnosno ostvaruju pod nadzorom.

    6. U odnosu na pitanje s kojim će roditeljem mljt. djeca PN i RN stanovati i na koji način ostvarivati osobne odnose s drugim roditeljem o kojima je odluka prepuštena sudu, sud je pregledao rješenje Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž Ob-620/2019-2 od 28. svibnja 2019. (str. 18-20 spisa), presudu Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj K-4/2011 od 22. prosinca 2011. (str. 31-39 spisa), nalaz i mišljenje stalnih sudskih vještakinja mr. DN, spec kliničke psihologije i dr. Sanje Batina, spec. psihijatrice iz spisa poslovni broj Kzd- 20/2017 od 19. svibnja 20205. (str. 294-353 spisa), bilješke višeg stručnog savjetnika

    – psihologa NN od 26. veljače 2026. i spise poslovni broj Kzd-20/2017, R1 Ob-106/2016, R1 Ob-145/2018.

    6.1. Iz presude Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj K-4/2011 od 22. prosinca 2011. proizlazi da je tužitelj, ondje okrivljenik HN proglašen krivim za kaznena djela protiv braka, obitelji i mladeži – zapuštanjem i zlostavljanjem djeteta ili maloljetne osobe – djela označena i kažnjiva po članku 213. stavku 2. Kaznenog zakona zbog toga što je 24. rujna 2010., iako svjestan da time ugrožava daljnji psihofizički razvoj svoje mlljt. djece PN i RN, iz kuće u kojoj živi EN i djeca, s mlljt. PN u rukama krenuo prema svom parkiranom vozilu i došavši do vozila otvorio prtljažnik i stavi o dijete u prtljažnik, a EN koja je držala mlljt. M udarao rukama i nogama dok je pokušavala uzeti mlljt. PN iz prtljažnika te uhvatio EN rukom za vrat, nakon čega je uzeo mlljt. RN iz njene ruke i bacio ga u prtljažnik, počeo udarati EN rukama i nogama po tijelu, uslijed čega je mlljt. RN dobio krvne podljeve i oguljotine kože lijevog obraza i gornjeg dijela lijeve nadlaktice, a EN krvne podljeve i oguljotine kože vrata, obje podlaktice i obje nadlaktice, što sve negativno utječe na daljnji ispravan odgoj i razvoj njegove mlljt. djece, dakle, kao roditelj zlostavio mlljt. djecu.

    6.2. Pregledom spisa poslovni broj R1 Ob-106/2016 utvrđeno je da je rješenjem Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj R1 Ob-106/2016 od 27. ožujka 2018., koje je potvrđeno rješenjem Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž Ob-616/2018-2 od 5. lipnja 2018., određeno da će se osobni odnosi oca MN s mlljt. djecom PN i RN ostvarivati petkom popodne od 13.00 do 19.00 sati, uz nadzor stručne osobe prilikom primopredaje djece, koju će imenovati Hrvatski Zavod za socijalni rad, Područni ured Dubrovnik, a djeca biti preuzeta i vraćena ispred kuće mlljt. djece, s time da će za to vrijeme boraviti na mjestima prikladnim za ostvarivanje osobnih odnosa s obzirom na vremenske prilike, bez sudjelovanja ostalih članova obitelji MN.

    6.3. Iz rješenja Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž Ob-620/2019-2 od 28. svibnja 2019. i spisa poslovni broj R1 Ob-145/2018 proizlazi da je rješenjem poslovni broj R1 Ob-145/2018 od 20. rujna 2018. izmijenjena ranija odluka o roditeljskoj skrbi – rješenje istog suda poslovni broj R1 Ob-106/2016 od 27. ožujka 2018. u točki I. izreke koja se odnosi na ostvarivanje osobnih odnosa zajedničke djece stranaka MN i EN mlljt. PN i mlljt. RN na način da se osobni odnosi ostvaruju svaki drugi vikend od subote u 10.00 do nedjelje u 19.00 sati i petkom popodne u tjednu kada nisu s ocem za vikend.

    6.4. Iz bilješki višeg stručnog savjetnika – psihologa NN od 26. veljače 2026. o razgovoru provedenim s mlljt. PN i mlljt. RN proizlazi da je mlljt. PN opušteni šesnaestogodišnji mladić, emocionalno topao, uredne vanjštine i higijene, da se stječe dojam jednostavnije intelektualne strukture, primjećuju odstupanja u tečnosti govora i izgovoru pojedinih riječi. PN ukazuje na višestruke razgovore sa stručnjacima u kojima je davao do znanja što misli o ocu i o eventualnim druženjima i viđanjima s njime. Tijekom razgovora stječe se dojam da ne vidi prednosti eventualnog druženja s ocem, izjavljuje i da osjeća strah kad ga negdje slučajno vidi. Unatoč tome, kad mu se ukaže da postoji mogućnost da bi sud odlučio u smjeru eventualnih druženja i viđanja s ocem neki kraći period u tjednu, tome daje malu šansu ovisno o prilagođavanju njegovim obavezama. Mlljt. RN je pristojan i uredan šesnaestogodišnjak, blago napetiji u nastupu, stječe se dojam jednostavnije intelektualne strukture. Kao i njegov brat, ukazuje na razgovore sa stručnjacima o, kako kaže ''problemima s ćaćom''. Kategorički odbija ikakav tip druženja i viđanja s ocem te ističe kako u njemu ne vidi uzor ni ''materijal za tatu''. Primjećuje se žal za propuštenim vremenom bez očinske figure i uspoređivanje s kolegama iz škole koji imaju oca. Obojica o zadnjem susretu s ocem ispred crkve govore bez nekih neugodnosti, osim šoka što su tada saznali za polubrata. Jasno je da je obojici tijekom odrastanja nedostajao model oca od kojeg bi učili neke ''muške stvari'' što se osjeti posebno tijekom razgovora s mlljt. RN, s time da se majci ne umanjuje dosadašnja briga za oboje, koja je doduše možda bila ''prezaštitnička''. Psiholog je mišljenja da bi neki oblik prisiljavanja na viđanja s ocem, pogotovo u njihovim godinama, samo još više produbio negativitet kojeg obojica osjećaju naspram oca. Eventualno kroz zajednički dogovor oboje roditelja pokušati približiti oca mlljt. PN koji ipak daje neku malu šansu da bi se viđao s ocem, pa postepeno i mlljt. RN uz prisustvo njihovog novog polubrata kojeg bi oni možda i željeli više upoznati, a sve to, uz mogućnost nadzora neke stručne osobe. Za priliku uspjeha takvih eventualnih susreta bi se podjednako trebali obvezati i majka i otac, bez međusobnih tenzija i negativnosti.

    7. Spor o roditeljskoj skrbi je, kako proizlazi iz članka 408. stavka 1. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23, dalje: ObZ), spor o pitanju s kojim će roditeljem dijete stanovati i načinu ostvarivanja roditeljske skrbi u kojem se odlučuje i o ostvarivanju osobnih odnosa djeteta s roditeljem te uzdržavanju djeteta.

    7.1. Kako propisuje članak 119. stavak 1. ObZ-a dijete ima pravo ostvarivati osobne odnose s roditeljem s kojim ne stanuje, a roditelj koji ne stanuje s djetetom ima pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s djetetom, neovisno o njegovu pravu na ostvarivanje roditeljske skrbi. Pravo djeteta na ostvarivanje osobnih odnosa s oba roditelja propisano je i člankom 5. stavkom 2. ObZ-a te člankom 84. stavkom 4. ObZ- a, a pravo i dužnost roditelja koji ne stanuje s djetetom ostvarivati osobne odnose s djetetom člankom 95. stavkom 1. ObZ-a.

    7.2. Štiteći njihov najbolji interes, kako to nalaže članak 3. stavak 1. Konvencije o pravima djeteta ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj 12/93, 20/97), polazeći prije svega od mišljenja mlljt. PN i mlljt. RN iznesenog u razgovoru s višim stručnim savjetnikom – psihologom u smislu članka 320. ObZ-a, koji ističu da su već više puta razgovarali o ocu sa stručnjacima i u tim razgovorima davali do znanja da oca ne žele viđati (mlljt. PN ne vidi prednosti eventualnog druženja s ocem, izjavljuje i da osjeća strah kad ga negdje slučajno vidi, međutim, tome ipak daje malu šansu ako bi se prilagodilo njegovim obavezama dok mlljt. RN kategorički odbija bilo kakav oblik druženja i viđanja s ocem, u ocu ne vidi uzor ni ''materijal za tatu'', žali za propuštenim vremenom bez očinske figure i uspoređuje s kolegama iz škole koji imaju oca) i mišljenja psihologa koji je s njima proveo razgovor da bi "prisiljavanje" na viđanja oca, pogotovo u njihovim godinama, samo još više produbilo negativne osjećaje prema ocu, s kojim se suglasila i posebna skrbnica u svom očitovanju KLASA: 552-02/22-02/96, URBROJ: 408-01-3/2-26-29 od 3. ožujka 2026., uzimajući u obzir i da su o posljednjem iznenadnom susretu s ocem govorili bez negativnosti i činjenicu da se radi o sedamnaestogodišnjacima s izgrađenim stavovima i vrijednostima te pogledom na život i cjelokupnu obiteljsku situaciju, što sve proizlazi iz bilješki od 26. veljače 2025., zatim pravomoćnu presudu Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj K-4/2011 od 22. prosinca 2011., izjavu oca MN da ne bi želio da ispadne da odustaje od svoje djece, ali da je svjestan situacije i njegovu želju da ostane sa sinovima u kontaktu, sud je odredio da se osobni odnosi oca MN i mlljt. djece PN i RN ostvaruju jednom mjesečno po prethodnom dogovoru oca i sinova, držeći da je ovakva odluka u skladu s pravima sinova iz članka 119. stavka 1. ObZ-a i njihove dobrobiti (članak 5. stavak 1. ObZ-a) te pravima i dužnosti oca iz članka 95. stavka 1. ObZ-a i članka 119. stavka 1. ObZ-a. Time je izmijenjena ranija sudska odluka - rješenje poslovni broj R1 Ob-145/2018 od 20. rujna 2018. kojim je izmijenjena prethodna odluka – rješenje poslovni broj R1 Ob- 106/2016 od 27. ožujka 2018. u točki I. izreke koja se odnosi na ostvarivanje osobnih odnosa zajedničke djece stranaka MN i EN mlljt. PN i mlljt. RN na način da se osobni odnosi ostvaruju svaki drugi vikend od subote u 10.00 do nedjelje u 19.00 sati i petkom popodne u tjednu kada nisu s ocem za vikend.

    7.3. Uzimajući u obzir da su predloženi na okolnosti koje nisu sporne ili na okolnosti koje sud već smatra dovoljno utvrđenim ili koje nisu od utjecaja na njegovo rješavanje, sud nije provodio daljnje dokaze koje su predlagale stranke već ih je, u smislu članka 220. stavka 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01 i 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP), kao nepotrebne odbio. Iz istih razloga nije posebno cijenio ni preostale izvedene dokaze. Postupak koji se vodi pred Općinskim sudom u Dubrovniku poslovni broj Kzd-20/2017 još nije pravomoćno okončan, s time da iz nalaza i mišljenja stalnih sudskih vještakinja mr. DN, spec kliničke psihologije i dr. Sanje Batina, spec. psihijatrice iz spisa poslovni broj Kzd-20/2017 od 19. svibnja 2025., u odnosu na izjave mlljt. djece dane u tom postupku, proizlazi da prisjećanja uključuju elemente potencijalno traumatskog karaktera, pri čemu postoji kontinuitet ključnih doživljaja fizičkog i emocionalnog nasilja te neadekvatnog roditeljskog ponašanja, da je osnovni emocionalni doživljaj straha, odbijanja i nelagode dosljedan i autentičan odnosno rezultat stvarno proživljenog iskustva u inkriminiranom razdoblju i da utjecaj majke postoji u obliku narativne potkrepe i emocionalne orijentacije prema ocu, no da nije presudan za sadržaj ni ton dječjih izjava, uz zaključak da jezgra traumatskih sjećanja djeluje autentično.

    7.4. Upozoravaju se roditelji da je ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s roditeljem od posebne važnosti za djetetovu dobrobit (članak 417. stavak 1. ObZ-a u vezi s člankom 9. ObZ-a). U skladu s odredbom članka 417. stavka 3. ObZ-a upozoravaju se roditelji i na pravne posljedice nepoštivanja obveze omogućavanja ostvarivanja osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem, i to na: mogućnost izricanja novčane kazne u iznosu do 3.980,00 EUR, mogućnost izricanja zatvorske kazne od jednog dana do šest mjeseci i mogućnost promjene odluke s kojim će roditeljem dijete stanovati.

    7.5. Slijedom iznesenog, odlučeno je kao u točkama I. i II. izreke presude.

    8. U odnosu na troškove postupka odluka je donesena na temelju članka 366. stavka 1. ObZ-a budući da su se stranke sporazumjele da svaka snosi svoje troškove (točka III. izreke presude).

    9. S obzirom da je, kako je već navedeno, na ročištu održanom 10. srpnja 2026. tuženica izjavila da povlači prijedlog da se osobni odnosi zabrane odnosno ostvaruju pod nadzorom, u smislu članka 193. stavka 2. ZPP-a, koji se na temelju članka 346. ObZ-a primjenjuje u konkretnom slučaju, utvrđeno je da su protutužba i prijedlog za privremenu mjeru tuženice od 25. veljače 2022. povučeni (izreka rješenja).

    U Dubrovniku 24. srpnja 2026.

    Sutkinja

    Lana Stanić Bulum

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda nadležnom županijskom sudu.

    DNA:

    1. odvjetnica Nataša Đurović Đanović, Vukovarska 36, Dubrovnik

    2. odvjetnik Dino Hadžiomerović, Dr. Ante Starčevića 20, Dubrovnik

    3. posebna skrbnica CN, Centar za posebno skrbništvo, Podružnica Split, Starčevićeva 7, Split

    - nakon pravomoćnosti:

    4. Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Dubrovnik, Miha Pracata 11, Dubrovnik

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.