Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Stalna služba u Pagu

Trg kralja Petra Krešimira IV-Knežev dvor 23250 Pag

Poslovni broj P-133/2026-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Pagu, po sucu Ivi Peričić Pejar, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari 1. tužitelja GJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tužiteljice GJĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Jurici Kvartuču, odvjetniku iz Zadra, Obala kneza Branimira 12 protiv tuženice ŠJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi isplate, nakon zaključene glavne i javne rasprave dana 1. srpnja 2026., u prisustvu 2. tužiteljice i punomoćnika tužitelja te zamjenika punomoćnika tuženice, 24. srpnja 2026. objavio je i

p r e s u d i o  j e

l. Nalaže se tuženici ŠJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] da tužitelju GJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] isplati iznos od 16.000,00 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na navedeni iznos počevši od 25.12.2024, pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

lI. Nalaže se tuženici ŠJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] da tužiteljici ŠJĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 53294 G, isplati iznos od 16.000,00 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na navedeni iznos počevši od 25.12.2024. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

lII. Nalaže se tuženici nadoknaditi tužiteljima troškove predmetnog parničnog postupka u iznosu od 1.911,49 Eura, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja ove presude pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana."

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i u tijekom postupka navode kako su stvarni suvlasnici nekretnine naziva,,Mlaji", koja je u staroj izmjeri bila označena kao kat. čest. [katastarska čestica] površine 4037 m2 k. o. [katastarska općina]-|, a nakon nove izmjere je navedena nekretnina podijeljena na četiri dijela te je dobila oznake kat. eest.952/197, kat. čest. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica], i kat. čest. [katastarska čestica],sve k. o. [katastarska općina]-|. Navedene nekretnine bile su stvarno vlasnitvo i posjed pravnog prednika tuženika pok. FJ. lza pok. FJ i njegove supruge pok. Š.je VJ ostalo je Sestero djece i to: 1) DJ kojeg su naslijedili tužitelji, 2) FJ, koje je naslijedila kći FJĆ, 3) PJ kojeg su naslijedili sinovi NJ i SJ, 4) LJ , 5) HJ i 6) F, inade suprug tuženice ŠJ. U od nosu na kat. čest. [katastarska čestica] površine 1280 m2 za cijelo te u odnosu na 2/ 6 dijela kat. čeest. 952/7 6 površine 197 m2, sve k. o. [katastarska općina]-l (dalje u tekstu: Predmetne nekretnine) uknjižio se bez pravne osnove, odnosno osnove koja.je kasnije temeljem pravomoćne sudske presude otpala, najprije suprug tuženice, navedeni lvan ŠJ, a koji je vlasništvo na predmetnim nekretninama darovanjem prenio na svoju suprugu, ovdje tuženicu, a koja je potom iste nekretnine 10.12.2024. prodala AJ za kupoprodajnu cijenu u iznosu od 102.400,00 EUR (stodvijetisućečestristo eura), koji se onda i uknjižio kao vlasnik, odnosno suvlasnik navedenih nekretnina. S obzirom da je tuženica znala i nije joj moglo ostati nepoznato da svakog od tužitelja pripada pravo suvlasništava na predmetnim nekretninama i to svakog od njih u suvlasnikom u djelu od 45/288 dijela, to je tuženica obvezna isplatiti tužiteljima dio primljenog iznosa kupoprodajne cijene koji odgovara veličini njihovog suvlasničkog dijela, to znači svakom od tužitelja iznos od po 16.000,00 EUR (šesnaesttisuća eura), ukupno 32.000,00 EUR (tridesetdvijetisuće eura). Da tužitelji polažu pravo (su)vlasništava na predmetnim nekretninama proizlazi iz Presude Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Pagu, poslovni broj: P-133/2025 od 27.10.2025. u kojem postupku je utvrđeno protiv tamošnjih tuženika NJ i SJ te FJĆ kako GJ i ŠJĆ kao tužiteljima pripada pravo suvlasništva i to svakog za 45/288 dijela u odnosu na nekretnine zvane,,Mlaji", a u odnosu na ko.je su se bez pravnog temelja tamošnji tuženici uknjižili. Identično vrijedi i za predmetne nekretnine, koje je tuženica u međuvremenu prodala iako je znala te joj nije moglo ostati nepoznato da pravo suvlasništva na istim nekretninama pripada tužitelje, posljedično čemu je bez pravnog temelja za sebe zadržala cjelokupan iznos kupoprodajne cijene, odnosno oštetila tužitelje predmetnih nekretnina Naime, predmetna nekretnina V stare oznake kat. test.952/76 k. o. [katastarska općina]-l je bila vlasništvo djeda tužitelja, FJ pok. DJ i to za cijelo. Pok. djed tužitelja je umro **.**.1961. te je nakon njegove smrti po Općinskom sudu u Pagu pod poslovnim brojem O. 55/64 doneseno rješenje o nasljedovanju temeljem kojeg su njegove nekretnine pripale baki tužitelja, VJĆ, u suvlasničkom udjelu od 15/24 dijela, ocu tužitelja, DJ, u suvlasničkom udjelu od 5/24 dijela, i tetama tužitelja, HJ i LJ, svakoj u suvlasničkom udjelu od 2/24 dijela. Pravni prednik i suprug tuženice F se uknjižio kao vlasnik predmetnih nekretnina temeljem isprava za koje je utvrđeno da su ništetne i bez pravnog učinka i to pravomoćnom sudskom presudom Županijskog suda u Zadru pod poslovnim brojem Gž- 1164/11, kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Pagu pod poslovnim brojem P- 114/10, što tuženici kao njegovoj supruzi kojoj je darovao predmetnu nekretnini sigurno nije moglo ostati nepoznato, jer njezin suprug lvan F u navedenom postupku osobno sudjelovao. Naime, prednik tuženika se uknjižio kao vlasnik predmetnih nekretnina temeljem diobenog zapisnika braće iz 1962. godine i darovnog ugovora iz 1972. godine, koji su utvrđeni ništetnima spomenutom sudskom presudom. lz ništetnoga ugovora o darovanju između bake tužitelja i stričeva tužitelja razvidno da predmetna nekretnina tadašnje oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-l bila predmet navedenog ništetnoga ugovora. lz navedenih činjenica je razvidno da je prednik tužitelja, njihov otac, DJ pok. FJ, stekao 5/24dijela predmetnih nekretnina nasljeđivanjem od oca, a preostalih 15/144 dijela je stekao nasljeđivanjem majke VJĆ na jednake dijelove s tri brata i dvije sestre, budući da su pravni poslovi kojima je raspolagano predmetnim nekretninama za vrijeme života bake tužitelja i tuženika ništetni. Iz Povijesti promjena na katastarskim česticama razvidno je da je revizijom iz 1956.9. kao posjednik bio upisan pok. VJĆ FJ pok. DJ (otac DJ, PJ, FJ, F, LJ i HJ). Takoder je razvidno da je revizijom 1983. temeljem rješenja o nasljeđivanju broj: 0- 55/64 (omaškom očito navedeno 0-55/61) kao posjednik evidentiran otac tužitelja DJ za 5/24 dijela kao i njegova majka IJ za 15/24 dijela. Također je razvidno da su nakon smrti navedenog DJ kao posjednici bili evidentirani tužitelji svaki za 5/48 dijela temeljem rješenja o nasljeđivanju broj: 0-22/89 od 19.06.1989. lmajući u vidu navedeno očito je da tuženica i ranije njen suprug svoje pravo izvode iz Diobenog zapisnika braće napisanog u Novalji dana 25. siječnja 1962.9. i Darovnog ugovora napisanog tijekom 1972.9. između ČJ rod. D, te FJ, ŽJ i lvana, sve troje pok. FJ, za koje je pravomoćnom sudskom presudom naknadno utvrđeno da su ništetnih i bez pravnog učinka. Prema tome, prednik tuženice, odnosno tuženica su se na predmetnoj nekretnini uknjižili temeljem nepostojeće osnove i cause, a kako je to obrazložio Županijski sud u Zadru u prethodno citiranoj presudi broj: Gi-1164/11 od 30.'l 1.2012. i to na str. I 1. obrazloženja iste presude, a koja presuda je donesena između ostalog i odnosu na tuženika u tom postupku F, inače pravnog prednika i supruga tuženice, kojoj nije moglo ostati nepoznato da je vlasništvo predmetnih nekretnina sporno, odnosno da na istima pravo (su )vlasništva polažu i tužitelji. lsto tako, između ovih tužitelja, a tamo tuženika, te pravnog prednika i supruga tuženice lvana F već su vodio sudski postupak pred naslovnim sudom u pogledu drugih nekretnina za koje su u tom postupku F i drugi tužitelji tvrdili da su im pripale u vlasništvo nekretnine temeljem spomenutog darovnog ugovora i diobenog zapisnika koji su pravomoćno proglašeni ništavim, a u kojem postupku je donesena pravomoćna presuda broj: P- 2522/2022 od 28. listopada 2024. kojim je odbijen njihov zahtjev. Navedeno je važno iz razloga što ukazuje kako je tuženica kao supruga lvana F itekako znala da pravo na predmetnim nekretninama istoj ne pripada za cijelo, a upravo se iz spomenutog sudskog postupka koji je pokrenut davnog 15.07.2002.9. ( u kojem je Vrhovni sud Republike Hrvatske usvojio reviziju tuženika, a ovdje tužitelja) vidi kako su svi akteri znali da dioba nekretnina iza pok. FJ nije izvršena, posljedično čemu tuženica i njen suprug nisu mogli steći pravo vlasništva predmetnih nekretnina za cijelo.

2. Tuženica su u odgovoru na tužbu i tijekom postupka očitovala kako je tužba neosnovana. Tužena je nekretnine navedene u tužbi stekla zakonitim pravnim poslom

– darovnim ugovorom 1994. godine, na temelju kojeg ugovora je izvršen upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama naslovnog suda. Tužena je vlasnica prijepornih nekretnina bila do zaključenja kupoprodajnog ugovora 10. prosinca 2024. godine, a kada je iste zakonitim pravnim poslom prodala JJ. Dakle, tužena je vlasnica prijepora bila u periodu od 30 godina. Tijekom navedenog razdoblja nikada ni na koji način nitko nije osporavao vlasništvo tužiteljice na prijepornim nekretninama. Dapače, predmetne nekretnine nikada nisu bile predmetom nikakve tužbe niti je glede istih ikada bilo tko isticao nekakvo knjižno pravo. Sukladno gore navedenom tužena je sukladno načelu apsolutnog povjerenja u zemljišne knjige prijeporne nekretnina stekla, držala u neometanom vlasništvu i konačno sukladno svom punopravnom i neometanom vlasništvu i otuđila, a kupac KJ iste stekao i upisao svoje pravo vlasništva. Tužena nije učinila niti jednu protupravnu ili štetnu radnju disponirajući svojim vlasništvom, pa u njenim radnjama nema osnova za potraživanje bilo kakve štete. Tužitelji nikada nisu bili suvlasnici prijepora, pa isti nisu aktivno legitimirani za podnošenje ovakve tužbe. Tužena je prodala svoje vlasništvo, a ne vlasništvo tužitelja i posve je jasno da svojim radnjama jednostavno nije mogla tužiteljima nanijeti nikakvu štetu. Posebice se naglašava da tužena sa tužiteljima nikada nije bila involvirana u bilo kakav spor niti su isti u bilo kom obliku istoj osporavali pravo vlasništva, a ista je za nekakva navodna prava tužitelja saznala tek iz ove tužbe. Tužena drži kako se u označenoj pravnoj situaciji radi isključivo o pravnom pitanju, te je bespredmetno provoditi dokaze koje navode tužitelji. Tužena nema saznanja o sadržaju postupaka koji se navode u tužbi, jer u iste nikada nije bila uključena po bilo kom osnovu. Shodno svemu navedenom tužena predlaže da sud odbije tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti

3. U dokaznom postupku sud je pregledao i pročitao (ugovor o kupoprodaji nekretnina od 10.12.2024. (l.s.13-20), zk izvadak za čest. zem. [katastarska čestica] za k. o. [katastarska općina] -I (l.s.21-22), presudu Općinskog suda u Pagu poslovni broj P-133/25 od 27. listopada 2025.(l.s.23-33), povijest posjeda za čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (l.s.34-35), rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Pagu posl.br, O-55/64 od 24. studenog.1964. (l.s.37-39), presudu Općinskog suda u Pagu poslovni broj P-114/10 od 2. veljače 2011. (l.s.40-50), presudu Županijskog suda u Zadru poslovni broj GŽ- 1164/11 od 30. studenog 2012. (l.s.51-62), povijest promjena na predmetnim katastarskim česticama od 8. ožujka 2024. (l.a.63-68), rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Pagu poslovni broj O-19. lipnja 1989. (l.s.69-70), zapisnik Općinske uprave za katastar o geodetske poslove -Pag (l.s.71),Rješenje Općinske uprave za katastar i geodetske poslove Pag, broj: Up/1460/1984 od 27.08.1984. (l.s.42-74), Žalba protiv rješenja od 27 .08.1984 broj UP/1460/84 (l.s.75)povijesni zk upis za predmetne čestice (l.s.78-111), Diobeni zapisnik braće od dana 25. siječnja 1962.

(l.s.112), Darovni ugovor iz 1972.(l.s.113),

4. Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja da im tuženica isplati iznos od 16.000,00 EUR svakom zajedno sa zakonskim zateznim kamatama, budući je ista prodala čest. zem. [katastarska čestica] za cijelo, te čest, zem. 952/76 za 2/6 dijela na kojim pravo suvlasništva polažu i tužitelji.

5. Među strankama je nesporno da je tuženica Ugovorom o kupoprodaji nekretnina od 10.12.2024. prodala AJ predmetne nekretnine za kupoprodajnu cijenu u iznosu od 102.400,00 EUR.

6. Sporno je da li je tuženica zakonito raspolagala predmetnim nekretninama.

7. Iz Ugovora o kupoprodaji nekretnina od 10. prosinca 2024. proizlazi da je isti zaključen između ŠJ kao prodavateljice i AJ kao kupca, te da su predmet istoga čest. zem. [katastarska čestica] dijela čest, zem. 952/76, sve k. o. [katastarska općina]-I

8. Iz povijesti posjedovanja proizlazi da je predmetna čestica koja je u staroj izmjeri bila označena kao kat. čest. [katastarska čestica] površine 4037 m2 k. o. [katastarska općina], nakon nove izmjere podijeljena na četiri dijela te je dobila oznake kat. čest. [katastarska čestica], kat. čest 952/198, kat. čest. [katastarska čestica], i kat. čest. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]-I. Nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] je nakon stupanja na snagu nove izmjere ponovno parcelirana te su od iste diobom nastale nekretnine oznake kat. čest. kat. čest. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]-I, te da je na navedenoj nekretnini od revizije posjedovnog stanja 1956. bio evidentiran FJ, sve do 1983. kada je ispravkom posjeda na zahtjev stranke i rješenjem o nasljeđivanju poslovni broj O-55/61 cijeli posjed prešao na IJ ud. FJ za 15/24 dijela, DJ. FJ za 5/24 dijela, HJ UJ za 2/24 dijela i OJ za 2/24 dijela, da bi 1991. ispravkom posjeda na zahtjev stranke i darovnim ugovorom br. Ov II 372/72 cijeli posjed prelazi na FJ za 10/48 dijela, Denona P za 10/48 dijela, RJ. FJ za 10/48 dijela, GJ za 5/48 dijela, MJ za 5/48 dijela, UJ za 2/24 dijela i OJ za 2/24 dijela, 1993. g. ispravkom posjeda na zahtjev stranke parcelira s kčbr. [katastarska čestica] na nove parcele i to: kčbr. [katastarska čestica] u površini od 197 m2, kčbr [katastarska čestica] u površini od 1280, čkbr. [katastarska čestica] u površini od 1280 m2, i kčbr. [katastarska čestica] u površini od 1280 m2, sve upisan u PL 1009 na PJ, RJ i FJ svaki za 1/3 dijela, 1995. ispravkom posjeda na zahtjev stranke Rješenjem Općinskog suda u Zadru broj Z-880/94 kčbr. [katastarska čestica] prelazi u PL 2960 na PJ, RJ i FJ svaki za 1/3 dijela, 2003. ispravkom posjeda na zahtjev stranke cijeli posjed upisan u Pl 2960 prelazi na PJ. FJ ŠJ ž. RJ i FJĆ , svaki za 1/3 dijela, te konačno ispravkom 2003. na zahtjev stranke cijelo posjed upisan u Pl 29600 prelšlo na NJ za 1/6 dijela, SJ za 1/6 dijela, BJ ž. RJ za1/3 dijela i FJĆ za 1/3 dijela. Iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Pagu posl.br. O-55/64

9. Prema pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju Općinskog suda u Pagu poslovni broj O-55/64-11 od 24. studenoga 1964. iza pok. FJ pok. DJ (l.s. 13 i 14) proizlazi da je ostavitelj ostavio oporuku kojom je odredio da polovica čitave njegove imovine pripadne sinovima, a druga polovica sinovima i kćerima te da na polovicu koju su dobili sinovi njegova supruga IJ ima pravo služnosti plodouživanja do svoje smrti, da su nasljednici priznali oporuku istinitom i valjanom, a sinovi ostavitelja FJ, PJ i RJ su primili i ustupili svojoj majci ČJ svoj naslijeđeni udio koja je to ustupanje i prihvatila. Stoga su nasljednicima FJ pok. DJ proglašeni njegova supruga IJ za 15/24 dijela, sin DJ za 5/24 dijela, kći HJ rođ. DJ za 2/24 dijela i kći OJ rođ. DJ za 2/24 dijela. Kraj činjenice da pravomoćno rješenje o nasljeđivanju br. 0- 55/64 obvezuje nasljednike odnosno stranke koje su sudjelovale u tom postupku, pa je time diobeni zapisnik izgubio svrhu odnosno causu zbog čega bi isti bio ništav.

10. Iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Pagu poslovni broj O-22/89 od 19. lipnja 1989. proizlazi kao su nasljednicima pok. DJ proglašeni supruga EJ, sin GJ i kći TJ .

11. Uvidom u presudu Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-1164/2011 od 30. studenoga 2012. proizlazi kako su utvrđeni ništavnim i bez pravnog učinka Diobeni zapisnik od 25. siječnja 1962. i Darovni ugovor napisan tijekom 1972. između ZJ rođ. D te njezinih sinova FJ, ŽJ i RJ. Slijedom navedenog, pravna posljedica je toga, je da se smatra kako su ti pravni poslovi ništetni od samog početka pa slijedom toga u konkretnom slučaju proizlazi da se u pogledu diobe nekretnina relevantnim ima smatrati pravomoćno rješenje o nasljeđivanju iza pok. FJ pok. DJ. Kako su navedeni pravni poslovi utvrđeni pravno nevaljali, stoga isti ne bi predstavljali pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva dosjelošću tuženika na prijepornim nekretninama.

12. Prema shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-x- 958/2016-2 od 12. siječnja 2021. u slučaju kada je pravomoćnom sudskom odlukom utvrđena ništetnost, u konkretnom slučaju, diobnog zapisnika iz 1962., kao i darovnog ugovora iz 1972., tada takva pravomoćna utvrđenja utječu na poštenje odnosno savjesnost posjednika. Nadalje, u slučaju kada se utvrdi ništetnost nekog pravnog odnosa, isti je ništetan od samog svog početka, pa u tom slučaju to utječe i na savjesnost posjednika.

13.Iz iskaza svjedoka CJ proizlazi da zna da je predmetna parcela koja se nalazi u Gaju bila na prodaji na internetu. S obzirom da je njegov sin to vidio on je sam nazvao tužitelja ad.1. ,rekao mu je da je ista na prodaju te pitao čija je to parcela odnosno da li su se oni međusobno podijelili na što mu je tužitelj ad.1. odgovorio da je to u sporu i da ne ulazi u kupnju predmetne parcele. Poznato mu je da je predmetna nekretnina od davnina u vlasništvu obitelji FJ. Sjeća se od kada sam bio dijete, 8,9 godina da su njegovi tamo držali ovce, a kasnije je znao otići tamo kod blaga. Ne zna tko je njima od obitelji FJ dozvolio da tamo drže ovce, to je dogovarao njegov otac. Širu obitelj FJ ne poznaje, poznaje samo tužitelja ad.1. i jednog strica kojem se ne može sjetiti imena, ali zna da je tamo držao brod. Može reći da je sa svima u dobrim odnosima, ali da osim sa GJ nije sa ostalima imao doticaja, sa GJ je generacija. Na upit punom. tužitelja svjedok navodi kako mu je GJ prije nego ga je nazvao govorio da ima spora sa stričevima međutim kako on nije imao nikakvog interesa vezano za predmetnu česticu nije tome previše pridavao pažnju. Na upit punom. tuženice svjedok navodi kako su njegova baka N i FJ brat i sestra.

14. Iz iskaza svjedoka ĆJ proizlazi da vezano za predmetnu parcelu može reći da od kada se sjeća zna da je ista bila u vlasništvu FJ, a koji je otac od njegovog tetka DJ. On je kao dijete živio kod svoje tete S i njegovog tetka DJ te je s njim često dolazio na predmetnu nekr. jer su se tamo čuvale ovce te je tamo bio i magarac na kojem su nosili drva koja su pilali. Sjeća se da su i oni tamo držali ovce, a njegov otac je sa DJ i FJ bio dogovorio da im za to daje sira , ne zna koju količinu te 10 litara vina FJ godišnje. Kada govori o FJ to je bio brat od DJ koji je živio u [adresa]. Može reći da poznajem i ostale rođake L , da se kao mali igrao s njihovom djecom jer su oni susjedi i to u ljetnom periodu jer oni nisu živjeli tu na otoku nego su živjeli u gradovima. Ne zna da li su se oni međusobno podijelili, ali zna po priči tete i tetka da su stalno u nekim sporovima. Na upit punomoćnika tužitelja svjedok navodi kako je čuo odnosno da se pričalo da su sve zemlje u sporu, a predmetna čestica V da je na predjelu zv. Babe. Također se pričalo da je predmetnu česticu kupio domaći čovjek koja je u sporu. Na upit zamj. punom. tuženice svjedok navodi da je sa tetkom odlazio na predmetnu česticu do srednje škole, a da je 1968. godište.

15. Ocjenjujući iskaze saslušanih svjedoka i dovodeći ih u vezu s ostalim izvedenim dokazima u ovoj pravnoj stvari sukladno odredbi čl. 8. ZPP, ovaj sud istima poklanja vjeru kao istinitima, te međusobno suglasnima.

16. Stoga je ovdje navesti da presudom sud odlučuje o osnovanosti tužbenog zahtjeva, o osnovanosti traženja tužitelja da im sud pruži pravnu zaštitu određenog sadržaja, a pravomoćna postaje izreka presude.

17. U smislu odredbe čl. 39. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99 – Odluka USRH, 22/00 – odluka USRH, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17; dalje: ZV) S vaki suvlasnik ima pravo sudjelovati u odlučivanju o svemu što se tiče stvari koja je u suvlasništvu (upravljanje stvarju) zajedno s ostalim suvlasnicima.

18. U smislu odredbe čl. 41. ZV-a za poduzimanje poslova koji premašuju okvir redovitoga upravljanja (naročito promjena namjene stvari, veći popravci, dogradnja, nadogradnja, preuređenje, otuđenje cijele stvari, davanje cijele stvari u zakup ili najam na dulje od jedne godine, osnivanje hipoteke na cijeloj stvari, odnosno davanje pokretne stvari u zalog, osnivanje stvarnih i osobnih služnosti, stvarnoga tereta ili prava građenja na cijeloj stvari) potrebna je suglasnost svih suvlasnika.

19. Šteta sukladno čl. 1046. ZOO predstavlja umanjenje nečije imovine (običnu štetu), sprečavanje njezina povećanja (izmaklu korist), kao i povredu prava osobnosti (neimovinsku štetu), jasno je da izgubljena zarada također predstavlja štetu koja je mogla nastati tužiteljima, ukoliko isti to dokažu.

19.1. Prema odredbi čl. 1089. st. 1. ZOO oštećenik ima pravo na naknadu obične štete, kao i naknadu izmakle koristi, dok se prema stavku 3. istog članka, pri ocjeni visine izmakle, koristi ima uzeti u obzir dobitak koji se osnovano mogao očekivati prema redovnom tijeku stvari ili prema posebnim okolnostima, a čije je ostvarenje spriječeno štetnikovim radnjama ili propuštanjem.

20. Slijedom navedenog, kako se pravni prednik i suprug tuženice lvan DJ uknjižio kao vlasnik predmetnih nekretnina temeljem isprava za koje je utvrđeno da su ništetne i bez pravnog učinka presudom Županijskog suda u Zadru pod poslovnim brojem Gž- 1164/11, kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Pagu pod poslovnim brojem P- 114/10, to je neživotno da tuženica kao njegova supruzi kojoj je darovao predmetnu nekretnini nije o tome imala nikakvih saznanja, a budući je njezin suprug lvan DJ u navedenom postupku osobno sudjelovao. S obzirom da je tuženica znala i nije joj moglo ostati nepoznato da svakog od tužitelja pripada pravo suvlasništava na predmetnim nekretninama i to svakog od njih u suvlasnikom u djelu od 45/288 dijela, to je tuženica obvezna isplatiti tužiteljima dio primljenog iznosa kupoprodajne cijene koji odgovara veličini njihovog suvlasničkog dijela. Prema tome, kao se prednik tuženice, odnosno tuženica na predmetnoj nekretnini uknjižili temeljem nepostojeće osnove i cause, te kako je neosporno utvrđeno kakao pravo suvlasništva na predmetnim nekretninama polažu i tužitelji i to svaki za 45/288 dijela, to je odlučeno je kao u toč. I i II. izreke.

21. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22, dalje: Tarifa) te odredbi čl. 154. st. 5. ZPP („Narodne novine" broj 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 43/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP), a trošak priznat tužiteljima sastoji se od zastupanja istog po punomoćnicima iz redova odvjetnika i to za sastav tužbe 550 Eura (Tbr. 7.1 u svezi 40.1 ), za pristup na ročište od 21.4.2026. 275 , Eura (Tbr. 9.2.), za ročište od 1.7.20256 u iznosu od 550,00 Eura( Tbr. 9.1. u svezi 40.1.), uvećano za PDV od 25 % u iznosu od 343,75 Eura, te pristojbe na tužbu i presudu u iznosu od 192,74 Eura, što sveukupno iznosi 1.911,49 Eura.

22. Slijedom svega navedenog i obrazloženog, odlučeno je kao u izreci.

Pag, 24. srpnja 2026.

Sudac

Iva Peričić Pejar

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ove presude. Presuda na temelju priznanja može se pobijati zbog bitne povrede parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP ili zbog toga što je izjava o priznanju dana u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare.

DNA:

1. Tužiteljima po punomoćniku,

2. Tuženici po punomoćniku.