Republika Hrvatska
Općinski sud u Karlovcu
Stalna služba u Ogulinu
Bernardina Frankopana 1
47300 Ogulin
Poslovni broj: Pn-39/2020-85
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu, po sucu Milki Keleuva- Ivošević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ČL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punom. Nenadu Mamula, odvjetniku iz Karlovca, protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d. Zagreb, Listopadska 2, OIB:94472454976, zastupanog po punom. Davoru Bubalo, odvjetniku iz Zagreba, radi naknade štete, nakon ročišta glavne i javne rasprave zaključene 23. srpnja 2026. u nazočnosti tužitelja, punom. tužitelja i punom. tuženika na ročištu radi objave presude održanom 24. srpnja 2026.,
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku Adriatic osiguranju, OIB:94472454976, Listopadska 2, Zagreb, da tužitelju ČL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s osnova naknade neimovinske štete-povrede prava osobnosti isplati novčani iznos od 11.450,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 9. siječnja 2018. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, s time da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operaci je refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, do isplate, sve u roku od 15 dana.
II. Odbija se tužitelj s dijelom tužbenog zahtjeva s osnova naknade neimovinske štete- povrede prava osobnosti u iznosu od 9.810,20 eura sa zateznom kamatom od 8. siječnja 2018.
III. Nalaže se tuženiku Adriatic osiguranju, OIB:94472454976, Listopadska 2, Zagreb, da tužitelju ČL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s osnova naknade materijalne štete za tuđu pomoć i njegu isplati novčani iznos od 1.820,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 9. siječnja 2018. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, s time da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, pa do isplate, sve u roku od 15 dana.
IV. Odbija se tužitelj s dijelom tužbenog zahtjeva s osnova naknade materijalne štete za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 5.460,00 eura sa zateznom kamatom od 8. siječnja 2018.
V. Nalaže se tuženiku Adriatic osiguranju, OIB:94472454976, Listopadska 2, Zagreb, da tužitelju ČL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade imovinske štete po osnovi razlike plaće za vrijeme bolovanja za razdoblje od 15. lipnja 2016. do 19. prosinca 2017. plati iznos od 2.580,08 eura neto sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 9. siječnja 2018. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, s time da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, do isplate, u roku od 15 dana.
VI. Odbija se tužitelj s dijelom tužbenog zahtjeva na ime naknade imovinske štete po osnovi razlike u plaći za vrijeme bolovanja u iznosu od 4.172,76 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 15.-tog u mjesecu za razdoblje od mjeseca srpnja 2016. do mjeseca prosinca 2017.
VII. Odbija se tužitelj sa tužbenim zahtjevom na ime naknade imovinske štete po osnovi razlike u plaći između one koju je tužitelj ostvarivao prije povrjeđivanja i one koju je ostvarivao nakon raspoređivanja na druge radne poslove i zadatke prema rješenju od 20. prosinca 2017. sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 15.-tog mjesecu za razdoblje od mjeseca siječnja 2018. do mjeseca rujna 2025., a nadalje za svaki mjesec iznos od 77,91 eura uvećano za poreze, prireze i doprinose.
VII. Nalaže se tuženiku Adriatic osiguranju, OIB:94472454976, Listopadska 2, Zagreb, da tužitelju ČL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da na ime imovinske štete na motociklu isplati iznos od 1.046,75 eura, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja 24. srpnja 2026. pa do isplate, te za oštećenu moto odjeću i opremu isplati iznos od 460,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja 24. srpnja 2026. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, s time da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.
IX. Odbija se tužitelj sa tužbenim zahtjevom na ime imovinske štete na motociklu iznosu od 1.046,75 eura i za oštećenu moto odjeću i opremu u iznosu od 460,00 eura, sve za zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja.
X. Odbija se tužitelj sa tužbenim zahtjevom radi imovinske štete za ortopedske preglede u Poliklinici Bilić Vision u iznosu od 225,62 eura sa zakonskom zateznom kamatom.
XI. Nalaže se tuženiku Adriatic osiguranju, Listopadska 2, Zagreb, OIB: OIB:94472454976, da tužitelju ČL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi parnične troškove u iznosu od 1.600,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja 24. srpnja 2026., pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, s time da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1.Tužitelj je u tužbi od 27. veljače 2019. naveo da se dana 15. lipnja 2016. u Žakanju, dogodila prometna nezgoda koju je prouzročio tuženikov osiguranik AL sa osobnim automobilom reg. oznake [registarska oznaka]. U navedenoj prometnoj nezgodi tužitelj JL je zadobio višestruke prijelome i ranu lijeve šake (zdrobljena šaka), djelomičnu amputaciju tri prsta lijeve šake, iščašenje kostiju zapešća lijeve šake, komadni zglobni prijelom donjeg kraja lijeve palčane kosti, pomak zgloba kostiju lijeve podlaktice, komadni prijelom glavice lijeve palčane kosti s pomakom ulomaka i iščašenjem, otvorene prijelome lijeve lakatne kosti, veliku ranu lijevog koljena i potkoljenice, otvoren lijevi koljeni zglob, prijelom lijeve patele, istrugnuće ligamenta lijeve patele, defekt kosti lijeve koljenične kosti i otvoreni višeiverni prijelom lijeve potkoljenice. Zbog navedenih povreda tužitelj je trpio fizičke bolove u trajanju od 250 dana, po kom osnovu potražuje novčani iznos od 3.981,68 eura/30.000,00 kuna. Doživio je trajno smanjenje životnih aktivnosti za 50% za što potražuje novčani iznos od 14.599,51 eura/110.000,00 kuna. S osnova pretrpljenog straha potražuje novčani iznos od 3.981,68 eura/30.000,00 kuna. S osnova zadobivenog naruženja koje je između srednjeg i jakog stupnja potražuje novčani iznos od 5.308,91 eura/ 40.000,00 kuna. S osnova povrede prava osobnosti, a i kao posljedicu ove prometne nezgode tužitelj od tuženika potražuje novčanu naknadu u ukupnom iznosu od 27.871,79 eura/210.000,00 kuna zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana obraćanja tuženiku 8. siječnja 2018. pa do isplate. S osnova tuđe pomoći i njege tužitelj potražuje novčani iznos od 1.592,67 eura/12.000,00 kuna sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 21. veljače 2017. pa do isplate, te potražuje i trajnu tuđu pomoć i njegu u visini od 39,82 eura/300,00 kuna mjesečno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 21. veljače 2017. Tužitelj potražuje materijalnu štetu ortopedskih pregleda u Poliklinici Bilić Vision, a prema računima novčani iznos od 66,36 eura/ 500,00 kuna sa kamatom tekućom od 17. siječnja 2017. pa do isplate, novčani iznos od 79,63 eura/600,00 kuna sa kamatom tekućom od 13. prosinca 2016. pa do isplate i novčani iznos od 79,63 eura/600,00 kuna sa kamatom tekućom od 13. prosinca 2016. pa do isplate. Kako se zbog ozljeda zadobivenih u navedenoj prometnoj nezgodi tužitelj JL od dana prometne nezgode pa do 1. siječnja 2018. nalazio na bolovanju to mu je manje isplaćena plaća u ukupnom iznosu od 8.462,38 eura/63.759,85 kuna neto. Zbog zadobivenih ozljeda u ovoj prometnoj nezgodi, tužitelj je raspoređen na novo radno mjesto rješenjem od 20. prosinca 2017. sa manjom plaćom od one koju je ostvarivao na prethodnom radnom mjestu, pa potražuje trajno isplatu razlike plaće između one koju je ostvarivao prije prometne nezgode i one koju ostvaruje nakon raspoređivanja na novo radno mjesto po rješenju od 20. prosinca 2017., po kojem osnovu tužitelj potražuje isplatu od 331,81 eura/2.500,00 kuna mjesečno za razdoblje od mjeseca prosinca 2017. do mjeseca prosinca 2018. Tužitelj također potražuje isplatu regresa i božićnice za 2016. godinu u iznosu od 331,81 eura/2.500,00 kuna i za 2017. u iznosu od 331,81 eura/2.500,00 kuna zajedno sa pripadajućom kamatom. Također je u navedenoj prometnoj nezgodi nastala materijalna šteta na motociklu tužitelja marke Aprilia Pegasos Strada reg. broj [registarska oznaka], koje vozilo je uvezeno 5. siječnja 2015. godine, te od carine procijenjeno na iznos od 3.355,40 eura/25.281,28 kuna. Nakon uvoza na motocikl je ugrađen povišeni vizir, zaštitna ručka governala, kofer, metalna zaštita agregata motocikla, sve vrijedno oko 663,61 eura/5.000,00 kuna. Također je uništena zaštitna kaciga marke Skark vrijednosti od 398,17 eura/ 3.000,00 kuna, kožni kombinezon Spool u iznosu od 663,61 eura/5.000,00 kuna i kožne tenisice Calimor vrijednosti 132,72 eura/1.000,00 kuna.
Slijedom navedenog, tužitelj predlaže da se presudom naloži tuženiku da tužitelju isplati:
1) s osnove povrede prava osobnosti iznos od 27.871,79 eura/210.000,00 kuna s zakonskom zateznom kamatom tekućom od 8. siječnja 2018.,
2) s osnove tuđe pomoći i njege novčani iznos od 1.592,67 eura/12.000,00 kuna sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 20. siječnja 2017.,
3) s osnova trajne tuđe pomoći i njege novčani iznos od 39,82 eura/300,00 kuna mjesečno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 21. veljače 2017. za razdoblje od mjeseca siječnja 2017. pa do mjeseca prosinca 2019., a nadalje mjesečni iznos od 39,82 eura/300,00 kuna,
4) s osnove isplate razlike plaće za vrijeme bolovanja novčani iznos od 8.462,39 eura/63.759,85 kuna za razdoblje od 10. lipnja 2016. pa do 31. prosinca 2017. sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom,
5) s osnove isplate razlike plaće između one koju je tužitelj ostvarivao prije povrjeđivanja i one koju je ostvario nakon raspoređivanja na druge radne poslove i zadatke prema rješenju od 20. prosinca 2017. iznos od 3.649,88 eura/27.500,00 kuna za razdoblje od 20. prosinca 2017. do 20. siječnja 2019. sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom,
6) za materijalnu štetu na motociklu te uništenu opremu i odjeću novčani iznos od 5.213,52 eura/39.281,28 kuna, te
7) s osnova materijalne štete ortopedskih pregleda u Poliklinici Bilić Vision novčani iznos od 66,36 eura/500,00 zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 17. siječnja 2017., novčani iznos od 159,27 eura/1.200,00 kuna sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 13. prosinca 2016.
2.Nakon provedenih vještačenja tužitelj je podneskom od 6. srpnja 2026. specificirao tužbeni zahtjev kojim predlaže da se presudom naloži tuženiku da isplati tužitelju :
1) po osnovu neimovinske štete novčani iznos od 21.260,20 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 8. siječnja 2018.,
2) po osnovu imovinske štete za tuđu pomoć i njegu novčani iznos od 7.280,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 21. veljače 2017.,
3) po osnovu razlike u plaći za vrijeme bolovanja za razdoblje od 15. lipnja 2016. do 1. siječnja 2018. novčani neto iznos od 6.782,54 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na svaki mjesečni iznos,
4) po osnovu razlike u plaći između one koju je tužitelj ostvarivao prije povrjeđivanja i one koju je ostvario nakon raspoređivanja na druge radne poslove i zadatke za razdoblje od 20. prosinca 2017. do 20. siječnja 2019. neto iznos od 8.680,77 eura sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom na svaki pojedini mjesečni iznos,
5) po osnovu imovinske štete na motociklu novčani iznos od 2.093,49 eura i po osnovi uništenja i oštećenja moto odjeće i opreme novčani iznos od 920,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate,
6) po osnovu imovinske štete-naknade za ortopedske preglede u Poliklinici Bilić Vision novčane iznose od:
-66,36 eura sa kamatom tekućom od 17. siječnja 2017., pa do isplate,
-79,63 eura sa kamatom tekućom od 13. prosinca 2016. pa do isplate,
-79,63 eura sa kamatom tekućom od 13. prosinca 2016. pa do isplate.
3.Tuženik u odgovoru na tužbu ne osporava da se dana 15. lipnja 2016. dogodila prometna nesreća u kojoj je sudjelovalo vozilo koje je bilo osigurano policom osiguranja od automobilske odgovornosti kod tuženika. Osporava odgovornost osiguranika tuženika. Tvrdi da je tužitelj isključivo odgovoran za nastanak štete jer se u naseljenom mjestu obijesno kretao brzinom koja je oko 50 km/h veća od dopuštene. U mjestu na kojem je ograničenje 60 km/h tužitelj se kretao brzinom od najmanje 106 km/h, a koja nedozvoljena brzina je u uzročnoj vezi s nastankom prometne nesreće. Tuženik osporava visinu zahtjeva postavljenog s naslova neimovinske štete i tuđe pomoći i njege. Sporno je da li je liječenje tužitelja završeno i da li je tužitelj dostavio u spis cjelokupnu medicinsku dokumentaciju. Tužitelj nije dostavio zdravstveni karton iz kojeg bi bilo vidljivo ranije zdravstveno stanje tužitelja kao i tijek liječenja i korištenja bolovanja. Osporava da bi kod tužitelja zaostalo trajno smanjenje životne aktivnosti oko 50%. Sud mora utvrditi težinu povrede da bi ocijenio opravdava li ista dosudu pravične novčane naknade i kojoj visini, potom uzeti u obzir i okolnosti pod kojima se povreda dogodila (objektivne okolnosti činjeničnog supstrata konkretnog slučaja, kao i neke subjektivne okolnosti, npr. životna dob i sl.). Tuženik osporava da bi tužitelj imao pravo na trajnu tuđu pomoć i njegu. Tužitelj je i dalje zaposlena osoba i radi na poslovima policijskog službenika za naoružanje, opremu i evidencije. Osim toga, tužba ne navodi u čemu se sastoji potreba za trajnom tuđom pomoći i njegom. Tuženik smatra da su troškovi liječenja u privatnim ustanovama nepotrebni jer su svi mogli biti obavljeni na teret sredstava HZZO-a, pa tužitelju trošak ne bi niti nastao. U odnosu na zahtjev za isplatu manje isplaćene plaće zbog bolovanja, tuženik navodi da tužitelj nije dostavio izvješća o bolovanju iz kojih bi bilo vidljivo da je tužitelj na bolovanju bio u kontinuitetu odnosno u vremenu kako navodi tužbom, te po kojoj dijagnozi je bolovanje otvoreno. Osporava da bi u ukupnom iznosu izgubljene zarade trebalo pribrojati sve doprinose. Osporava da bi tužitelj zbog povreda zadobivenih u predmetnoj prometnoj nezgodi bio raspoređen na novo radno mjesto slijedom čega tuženik osporava uzročno-posljedičnu vezu i visinu razlike u plaćama. Tužitelj je propustio ostvariti svoja prava na temelju Zakona o radu pa zbog tog propuštanja ne može tražiti štetu od tuženika. Tuženik predlaže učiniti nespornom visinu totalne štete na vozilu tužitelja u iznosu od 1.791,76 eura/13.500,00 kuna, a u odnosu na opremu te uništene stvari tuženik predlaže učiniti nespornim visinu od 663,61 eura/5.000,00 kuna. Tuženik osporava tijek zateznih kamata jer u trenutku podnošenja odštetnog zahtjeva nije mogao utvrditi osnov odgovornosti za štetu, pa nije niti mogao razmatrati visinu tužbenog zahtjeva, niti pristupiti nespornoj isplati naknade štete. Slijedom navedenog, tuženik predlaže da se odbije tužbeni zahtjev tužitelja.
4.U podnesku od 13. srpnja 2026. tuženik je naveo da se protivi preinaci tužbenog zahtjeva iz podneska tužitelja od 6. srpnja 2026., osporava tijek kamata na preinačeni dio te za preinačeni dio ističe prigovor zastare.
5.Odredbom članka 190. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 2/2007, 84/2008, 96/2008, 123/2008, 57/2011,148/2011, 25/2013, 70/2019, 80/2022, 114/2022 i 155/2023) je propisano: (1) Tužitelj može do zaključenja prethodnog postupka preinačiti tužbu;
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja glavne rasprave ako je bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka;
(3) Nakon dostave tužbe tuženiku za preinaku tužbe potreban je pristanak tuženika; ali i kad se tuženik protivi, sud može dopustiti preinaku ako smatra da bi to bilo svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama.
6.Sud je dopustio preinaku tužbe jer smatra da su ispunjeni uvjeti iz citirane zakonske odredbe budući da tužitelj nije mogao preinačiti tužbu u pogledu visine do zaključenja prethodnog postupka i da je tek nakon provedenih vještačenja mogao preinačiti tužbu, a s obzirom da je provedenim vještačenjima saznao visinu štete, pa iako se tuženik protivio preinaci, sud je istu dopustio jer smatra da je to svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama, a sukladno odredbi članka 190. stavak 2. i 3. Zakona o parničnom postupku.
7.Nije osnovan po tuženiku istaknuti prigovor zastare u odnosu na preinačenu tužbu jer u smislu odredbe članka 241. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 155/2023) podnošenjem tužbe se zastara prekida, pa s obzirom da tužitelj iz iste činjenične i pravne osnove zahtijeva veću novčanu svotu na ime naknade štete i da tako preinačena tužba nema karakter novog zahtjeva, slijedom čega proizlazi da nije osnovan prigovor zastare u odnosu na preinačenu tužbu jer se ista temelji na istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi kao prvotno podnesena tužba čijim podnošenjem je došlo do prekida zastare.
8.Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.
9.U tijeku postupka izvedeni su dokazi čitanjem rješenja Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj Kov-76/2017-6 od 17. svibnja 2017. (l.br. 14 spisa), nalaza i mišljenja sudskog vještaka za cestovni promet Miše Barić (l.br. 15-20 spisa), računa Poliklinike Bilić Vision (l.br. 21-23 spisa), medicinske dokumentacije (l.br. 24-89 spisa), računa (l.br. 90-95 spisa), odštetnog zahtjeva (l.br. 96-99 spisa), odgovora na odštetni zahtjev (l.br. 100 spisa), zapisnika o utvrđivanju porezne osnovice posebnog poreza na motorna vozila (l.br. 101-102 spisa), rješenja od 28. srpnja 2012. (l.br. 103 spisa), rješenja od 28. srpnja 2012. (l.br. 104 spisa), rješenja od 19. prosinca 2017. (l.br. 105 spisa). Rješenja od 19. prosinca 2017. (l.br. 106 spisa), obračunskih lista plaća (l.br. 107-112 spisa), potvrda (l.br. 113-114 spisa), obračunskih isprava za isplatu plaća (l.br. 115-128 spisa), medicinske dokumentacije (l.br. 129-136 spisa), zapisnika o očevidu (l.br. 150-162 spisa), saslušanjem svjedoka UL (l.br. 208 spisa), čitanjem presude Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj K-253/2017-28 od 16. prosinca 2022. (l.br. 229-245 spisa), presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Kž-540/2023-9 od 21. svibnja 2024. (l.br. 247-253 spisa), potvrde o privremenoj nesposobnosti za rad (l.br. 269 spisa), medicinske dokumentacije (l.br. 270-271 spisa), kartona pacijenta ČL (l.br. 273-360 spisa), prijave o profesionalnoj bolesti od 29. prosinca 2020. (l.br. 361-362 spisa), rješenja (l.br. 363 spisa), ocjene zdravstvene sposobnosti od 20. srpnja 2017. (l.br. 364 spisa), medicinske dokumentacije (l.br. 365-388 spisa), podataka (l.br. 390 spisa), čitanjem nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka prof.dr.sc. Božidara Šebečić, spec.kirurg -subspec. traumatolog, spec. ortopedije i traumatologije (l.br. 393-401 spisa), medicinske dokumentacije (l.br. 404-418 spisa), podataka (l.br. 452-656 spisa), očitovanja vještaka prof.dr.sc. Božidara Šebečić, spec.kirurg -subspec. traumatolog, spec. ortopedije i traumatologije (l.br. 658 spisa), čitanjem nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za cestovni promet dipl.ing.stroj. Zlatka Toth (l.br. 661-669 spisa), čitanjem nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za cestovni promet dipl.ing.stroj. Zlatka Toth (l.br. 689-694 spisa), čitanjem nalaza i mišljenja Ručević vještačenja (l.br. 712- 725 spisa), čitanjem i pregledavanjem spisa Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj K-253/2017 te saslušanjem tužitelja kao parnične stranke.
10.Tuženik osporava odgovornost osiguranika tuženika i tvrdi da je za nastanak štete isključivo odgovoran tužitelj jer se u naseljenom mjestu kretao brzinom koja je za oko 50 km/h veća od dopuštene na mjestu gdje je ograničenje brzine 60 km/h.
11.Pravomoćnom presudom Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj K-253/2017-28 od 16. prosinca 2022. je okrivljenik AL proglašen krivim što je 15. lipnja 2016, u 19,45 sati, u Žakanju, upravljajući osobnim automobilom reg. broja [registarska oznaka], nerazvrstanom cestom kroz naselje Žakanje, iz smjera Žakanja u pravcu DC-6, protivno članku 45. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13 i 92/14), olako držeći da neće ugroziti druge sudionike u prometu, dolaskom kod kućnog broja 51/b, na raskrižju s DC-6, započeo se na istu uključivati, kojom prilikom nije propustio sva vozila koja su se kretala navedenom cestom, uslijed čega je oduzeo prednost prolaska motociklu reg. broja [registarska oznaka], kojim je upravljao JL, a koji je uslijed nemogućnosti izbjegavanja sudara udario u lijevu bočnu stranu osobnog automobila, a kojom prilikom je JL zadobio osobito teške i teške tjelesne ozljede u vidu zgnječenja lijeve šake, djelomične amputacije trećeg prsta lijeve šake, otvorenog zapešća lijeve šake, komadnog zglobnog prijeloma lijeve palčane kosti u donjem dijelu uz iščašenje, iščašenje donjeg zgloba između palčane i lakatne kosti višeivernog prijeloma glavice lijeve palčane kosti s iščašenjem, otvorenog prijeloma srednjeg dijela lakatne kosti s pomakom, prijeloma gornjeg okrajka lijeve lakatne kosti bez pomaka, velike udarne rezne rane lijevog koljena i gornjeg dijela lijeve potkoljenice uz otvoreni zglob koljena, rubnog prijeloma lijevog ivera, otrgnuća ligamenta lijevog ivera, defekta kosti lijeve goljenice u gornjem dijelu i otvorenog višeivernog i više etažnog prijeloma potkoljenice,
dakle, iz nehaja kao sudionik u cestovnom prometu, kršenjem propisa o sigurnosti prometa, izazvao opasnost za život ili tijelo ljudi, pa da je zbog toga prouzročio osobito tešku tjelesnu ozljedu druge osobe,
čime je počinio kazneno djelo protiv sigurnosti cestovnog prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu, opisano u članku 227. stavak 1., 2. i 5. KZ/11, a kažnjivo po članku 227. stavak 5. KZ/11, pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 8 mjeseci uz uvjetnu osudu tako da se izrečena kazna zatvora neće izvršiti ako okrivljenik u roku od 2 godine ne počini novo kazneno djelo.
12.Tužitelj saslušan kao parnična stranka u svom iskazu je naveo da na predmetnom području radi 1994. godine kao prometni policajac. Na tom mjestu sporedni put je poljski put koji je djelomično asfaltiran u dužini od 100 metara u dijelu koji se spaja na državnu cestu, a to su mještani sami asfaltirali. Navodi da se neposredno prije nezgode kretao državnom cestom oko 70 km/h i dolaskom u blizinu tog križanja tri auta su mu dolazila iz suprotnog smjera, vidio je vrh auta koji se želio uključiti na državnu cestu, propuštao je tri vozila koja su dolazila iz suprotnog smjera, kada je zadnji auto prošao vozač se krenuo uključivati u promet, tužitelj je uspio samo otpustiti gas, nije kočio i u trenutku je pomislio da će se vozač uspjeti se uključiti na glavnu cestu, ali kad je vidio tužitelja on je jednostavno stao i došlo je do sudara. Od trenutka ove prometne nezgode nalazio se 1,5 godinu na bolovanju neprekidno i to zbog ozljeda iz predmetne prometne nezgode. Liječenje je završeno. Na privatne ortopedske preglede je išao kako bi dobio drugo mišljenje i kako bi možda i liječenje bilo uspješnije. Niti od HZMO niti od Centra za socijalnu skrb nije ostvario nikakve novčane naknade vezano za zdravstveno stanje. Na mjestu uključivanja vozača na glavnu prometnicu je postojalo jedino prometno ogledalo u kojem se trebao vidjeti smjer iz kojeg je dolazio tužitelj. Vozač koji se uključivao je dolazio tužitelju s desne strane. Ako se križaju dvije asfaltirane ceste vrijedi pravilo desne strane, ali smatra da cesta kojom je dolazio osiguranik tuženika se ne može smatrati asfaltiranom cestom jer je tu asfalt samo 100- tinjak metara i istu su asfaltirali mještani, te bi po tome i za svako asfaltirano dvorište iz kojeg se ide na asfaltiranu cestu vrijedilo pravilo desne strane. Zaposlenici MUP-a koji su duže od 3 mjeseca na bolovanju dobiju jednokratnu novčanu pomoć jednom godišnje. Tužitelj navodi da je dva puta dobio takvu pomoć koja je iznosila 3.000,00 kuna odnosno ukupno je dobio 6.000,00 kuna.
13. Nalazom i mišljenjem stalnog sudskog vještaka za cestovni promet dipl.ing.stroj. Zlatka Toth (l.br. 689-694 spisa) je utvrđeno:
• Prije sudara motocikl se kretao svojom desnom polovicom kolnika – istočnom trakom u pravcu sjevera brzinom od oko 103,4 km/h. Vozilo GOLF je iz sporedne ulice krenulo sa skretanjem u lijevo, u pravcu juga, a na vozilo je naletio motocikl i došlo je do sudara.
• Prilikom sudara je došlo do kontakta između prednje lijeve strane motocikla i stražnje lijeve strane vozila GOLF. U trenutku sudara vozilo GOLF je bilo ukošeno u lijevo, a uzdužne osi između vozila bile su ukošene pod oštrim kutem od oko 10 stupnjeva.
• Na mjestu nezgode gledano od juga u pravcu sjevera nalazi se dugi nepregledni zavoj Do sudara vozila je došlo na oko 29,5 m sjevernije od PTM (sjeverozapadni ugao kbr 51 c), a u odnosu na širinu kolnika do sudara je došlo na za motocikl desnoj traci kolnika, oko 1,70 m od istočnog ruba kolnika.
• Prilikom stupanja na kolnik vozač vozila zbog zemljanog nasipa nije mogao uočiti nailazak motocikla na udaljenosti od 83,6 m, a nailazak motocikla mogao je uočiti samo u prometnom ogledalu.
• U slučaju da je vozač osobnog vozila pomoću prometnog ogledala provjerio nailazak motocikla i odustao od uključivanja u promet, odnosno da je propustio nailazeći motocikl, nezgoda bi bila izbjegnuta,
• Vozač motocikla je reagirao kočenjem na udaljenosti od mjesta sudara od oko 43,7 m. Na toj udaljenosti vozač motocikla bi neprekinutim intenzivnim kočenjem uspio zaustaviti vozilo do mjesta sudara i tako izbjeći nezgodu kod svih brzina manjih od oko 74,1 km/h.
14.Odredbom članka 12. stavak 3. Zakona o parničnom postupku je propisano da je sud u parničnom postupku u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti učinioca vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom se optuženik oglašava krivim.
15.S obzirom da je pravomoćnom presudom Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj K-253/2017-28 od 16. prosinca 2022. za predmetnu prometnu nezgodu proglašen krivim okrivljenik AL, osiguranik tuženika, te s obzirom da je i prometnim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Zlatku Toth, dipl.ing.stroj. utvrđeno da bi nezgoda bila izbjegnuta da je vozač osobnog vozila pomoću prometnog ogledala provjerio nailazak motocikla i odustao od uključivanja u promet, a isto tako da je vozač motocikla mogao izbjeći nezgodu kod svih brzina manjih od 74,1 km/h, to proizlazi da je nesporno utvrđena odgovornost osiguranika tuženika za nastanak predmetne prometne nezgode te doprinos tužitelja nastanku predmetne prometne nezgode.
16.Tijekom postupka tuženik je istakao prigovor isključive odgovornosti tužitelja za nastanak predmetne štete jer se tužitelj u naseljenom mjestu kretao brzinom od oko 50 km/h većom od dopuštene, te je istakao prigovor podijeljene odgovornosti od najmanje 50% iz razloga jer je tužitelj upravljao motociklom prekomjernom brzinom.
17.U odnosu na spornu odgovornost za neimovinsku i imovinsku štetu nastalu tužitelju u predmetnoj prometnoj nezgodi mjerodavna je odredba članka 1064. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18) kojom je propisano da za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik. Vlasnik osobnog vozila je svoju odgovornost osigurao kod tuženika.
Prema odredbi članka 1067. stavak 3. Zakona o obveznim odnosima vlasnik se može djelomično osloboditi odgovornosti ako dokaže da je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete i u kojem slučaju oštećenik ima pravo samo na razmjerno smanjenu naknadu sukladno odredbi članaka 1092. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima.
18.Na temelju provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da je za predmetnu prometnu nezgodu pravomoćnom presudom proglašen krivim osiguranik tuženika AL koji se na raskrižju započeo uključivati na državnu cestu, kojom prilikom nije propustio sva vozila koja su se kretala navedenom cestom, uslijed čega je oduzeo prednost prolaska motociklu kojom je upravljao tužitelj JL koji je uslijed nemogućnosti izbjegavanja sudara udario u lijevu bočnu stranu osobnog automobila. Provedenim prometnim vještačenjem na okolnost dinamike nastanka predmetne prometne nezgode je utvrđeno da se prije sudara motocikl kretao brzinom od oko 103,4 km/h, te da bi vozač motocikla mogao neprekidnim intenzivnim kočenjem zastaviti svoje vozilo do mjesta sudara i tako izbjeći nezgodu kod svih brzina manjih od oko 74,1 km/h.
U ovakvim okolnostima sud smatra da postoji podijeljena odgovornost sudionika ove prometne nezgode u omjeru 50% : 50% te da tužitelju pripada pravo naknada štete razmjerno utvrđenoj odgovornosti sudionika ove predmetne prometne nezgode.
19.Ne stoje navodi tuženika da je vještak propustio navesti činjenicu da je tužitelj dolazio osiguraniku tuženika s desne strane te da je osiguranik imao prednost prolaska, a budući da je prometnim vještačenjem utvrđeno da se prije sudara motocikl kretao svojom desnom polovicom kolnika, a vozač vozila GOLF je iz sporedne ulice krenuo sa skretanjem u lijevo i da je na vozilo naletio motocikl, a budući da upravo iz nalaza vještaka proizlazi da se osiguranik tuženika iz sporedne ulice uključivao na glavnu ulicu, pri čemu vozila koja se kreću glavnom ulicom imaju prednost prolaska u odnosu na vozila iz sporedne ulice, a iz kojeg razloga sud nije prihvatio prijedlog tuženika da se prometnog vještaka pozove na dopunu nalaza budući da su sve okolnosti nastanka predmetne prometne nezgode utvrđene ne samo pravomoćnom kaznenom presudom nego i provedenim prometnim vještačenjem radi utvrđenja dinamike predmetne prometne nezgode koja utvrđenja sud nalazi jasnim, potpunim i neproturječnim.
20.Radi utvrđenja ozljeda koje je tužitelj zadobio u predmetnoj prometnoj nezgodi provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku prof.dr.sc. Božidaru Šebečić, spec.kirurg -subspec. traumatolog, spec. ortopedije i traumatologije.
21.Nalazom i mišljenjem stalnog sudskog vještaka prof.dr.sc. Božidara Šebečić, spec.kirurg -subspec. traumatolog, spec. ortopedije i traumatologije, je utvrđeno da je tužitelj dana 15. lipnja 2016. stradao u prometnoj nesreći kao vozač motora u sudaru s osobnim automobilom.
Zadobio je:
• Konkvasaciju (zgnječenje) lijeve šake
• Nepotpunu amputaciju trećeg prsta lijeve šake
• Višeiverni, otvoreni prijelom 3.-5. metakarpalne kosti lijeve šake • Iščašenje karpo-metakarpalnog zgloba lijeve šake
• Višeiverni prijelom lijeve palčane kosti u ručnom zglobu
• Višeiverni prijelom glavice lijeve palčane kosti u laktu
• Dvostruki prijelom lijeve lakatne kosti
• Veliku udarnorazderotnu ranu u području koljena i gornjeg dijela lijeve potkoljenice
• Razdor zglobne kapsule lijevog koljena
• Otkrhnuće hvatišta ligamenta patele za lijevu goljeničnu kost
• Rubni prijelom ivera lijevog koljena
• Otvoreni, dvostruki prijelom lijeve goljenične kosti
• Prijelom lijeve lisne kosti ispod glavice
Po primitku u bolnicu učinjena je kirurška obrada rana, sašivena je zglobna kapsula, fiksacija ligamenta patele za goljeničnu kost, stabilizacija vanjskim fiksatorom prijeloma potkoljenice, amputacija trećeg prsta, fiksacija ulomaka metakarpalnih kostiju K-žicama, repozicija iščašenja zgloba šake i fiksacija K-žicama, osteosinteza prijeloma lakatne kosti.
Nakon 2 tjedna, 29.6.2016. novim operacijama odstranjeni su fragmenti glavice palčane kosti, učinjena vanjska fiksacija prijeloma palčane kosti, transfiksacija donjeg zgloba između palčane i lakatne kosti K-žicom, ponovna fiksacija prijeloma metakarpalnih kostiju i iščašenog zgloba šake K-žicama.
Dana 08.07.2016. otpušten je kući uz zabranu opterećivanja lijeve ruke i lijeve noge. Ponovno je primljen u bolnicu 25.7.2016. kada su odstranjene 4 K-žice iz šake. Ponovno je primljen u bolnicu 29.8.2016. kada je odstranjen vanjski fiksator s ruke, odstranjene transfiksacijske K-žice iz podlaktice i K-žice iz potkoljenice. Četvrti put je primljen u bolnicu 4.10.2016. kada je odstranjen vanjski fiksator s potkoljenice. Pri otpustu tužitelju je preporučen hod s štakama uz minimalno opterećenje lijeve noge. Proveo je fizikalnu terapiju u Toplicama i ambulantno. Zbog nezaraštanja prijeloma lakatne kosti, 13.2.2017. učinjena je nova osteosinteza prijeloma lakatne kosti uz umetanje vlastite kosti iz zdjelice na mjesto pseudoartroze. Prijelomi potkoljenice su usporeno zaraštavali, sa punim opterećenjem lijeve noge započeo je tek u prosincu 2017. godine.
Zbog kontrakture petog prsta lijeve šake, 8.11.2017. učinjeno je oslobađanje ekstenzorne tetive prsta od priraslica.
Zbog loše zaraslog prijeloma treće i pete metakarpalne kosti, 7.11.2018. učinjena je korektivna osteotomija 3. i 5. metakarpalne kosti.
Nakon zaraštanja mjesta osteotomije, 28.1.20. god odstranjen je osteosintetski materijal.
Zbog psihičkih tegoba liječio se kod psihijatra.
Zbog zadobivenih ozljeda kod tužitelja je došlo do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja.
Prema naknadno dostavljenom zdravstvenom kartonu, tužitelj je 03.08.2013. kod pada s motora zadobio natučenje lijevog ramena, natučenje lijevog koljena i lijevog gležnja. Dana 09.08.2013. navedeno je da ga boli desno koljeno, daljnjom obradom utvrđen je razdor unutarnjeg meniska i djelomični razdor prednje ukrižene sveze desnog koljena zbog čega je operiran u Lovranu. Kao posljedica natučenja lijevog ramena razvila se artroza akromioklavikularnog zgloba lijevog ramena. Liječenje je trajalo do 31.10.2014. godine.
Ozljede iz navedene prometne nesreće nemaju utjecaja na zaostale trajne posljedice ozljeda iz predmetnog štetnog događaja.
Prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji i nalazu pri pregledu tužitelja, po završetku liječenja zaostala je slabost lijeve ruke, povremeni kronični bolovi u laktu, ručnom zglobu šaci, posttraumatska artroza ručnog zgloba. Lijeva podlaktica je kraća za 2 cm, ekstenzija u laktu je ograničena u manjem stupnju, kretnje u ručnom zglobu u većem stupnju, kretnje rotacije podlaktice i šake su blokirane.
Hvat lijevom šakom je otežan zbog amputacije trećeg prsta i nepotpune fleksije 4. i 5. prsta. Gruba mišićna snaga šake je umjereno oslabljena.
Smanjenje životne aktivnosti iznosi 35%.
Kao trajna posljedica ozljeda lijevog koljena i potkoljenice zaostala je slabost lijeve noge zbog hipotrofije mišića, razvila se posttraumatska artroza lijevog koljena, ograničena u manjem stupnju, a prisutna je i manja prednja nestabilnost koljena zbog djelomičnog razdora prednje ukrižene sveze.
Smanjenje životne aktivnosti iznosi 15%.
Ukupno smanjenje životne aktivnosti iznosi 45% uslijed čega tužitelj trpi i odgovarajuće duševne boli.
Tužitelj je zbog zadobivenih višestrukih teških tjelesnih ozljeda te tijekom liječenja (u 9 navrata je operiran) i dugotrajne fizikalne terapije trpio fizičke bolove jakog intenziteta 12 dana, srednjeg intenziteta 30 dana i manjeg intenziteta 4 mjeseca kumulativno. Zaostali kronični bolovi uključeni su u smanjenje životne aktivnosti.
Tužitelj je trpio primarni strah jačeg intenziteta kratkotrajno u trenutku štetnog događaja. Nakon toga je trpio sekundarni strah (zabrinutost za zdravlje i ishod liječenja, strah pred operacije, anksiozno-depresivno stanje zbog čega se liječio kod psihijatra ) jačeg intenziteta 5 dana, srednjeg intenziteta 10 tjedana, manjeg intenziteta 3 mjeseca kumulativno.
Ožiljci u području lijeve podlaktice i šake, stanje po amputaciji 3. prsta i veliki ožiljak u području koljena predstavljaju naruženje srednjeg stupnja koje je djelom jasno uočljivo trećim osobama (amputirani prst) a dijelom samo povremeno (ožiljak na koljenu i podlaktici).
Tuđa pomoć i njega u opsegu 6 sati dnevno bila mu je potrebna 4 tjedna, u opsegu 5 sati dnevno 4 tjedna, u opsegu 4 sata dnevno 6 tjedana, u opsegu 3 sata dnevno 6 tjedana, u opsegu 2 sata dnevno 6 tjedana i u opsegu 1 sat dnevno 6 tjedana za pomoć kod ustajanja iz kreveta, kretanja i održavanje osobne higijene u prvoj fazi liječenja, za vođenje na kontrolne preglede, na previjanja, za obavljanje kućnih poslova, za nabavku i pripremu hrane i sl.
22.Na prigovore tužitelja od 6. listopada 2025. koji se odnose na potraživanje za trajnu tuđu pomoć vještak je naveo da je kod tužitelja trajna posljedica višestrukih teških ozljeda lijeve ruke i lijeve noge smanjena životna aktivnost od 45%. U tu ocjenu nije uključena niti se uključuje eventualna potreba za trajnom tuđom pomoći i njegom. Ocjena potrebe za tuđom pomoći njegom se daje samo za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba. Tužitelj usprkos smanjenju životne aktivnosti od 45%, po završetku liječenja nema potrebe za trajnom tuđom pomoći za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba.
23.Odredbom članka 19. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 155/2023) je propisano:
(1) Svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim Zakonom;
(2) Pod pravima osobnosti u smislu ovoga Zakona podrazumijevaju se prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr.
24.Člankom 1100. Zakona o obveznim odnosima je propisano:
(1) U slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema;
(2) Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.
25.Na temelju provedenog medicinskog vještačenja, sud je u skladu s odredbom članka 1100 stavak 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima utvrdio da je zbog zadobivenih ozljeda kod tužitelja došlo do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja te da težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosudu pravične novčane naknade s obzirom na jačinu i trajanje povredom izazvanih fizičkih boli, straha, duševnih boli zbog smanjenja životnih aktivnosti i naruženosti.
26.S obzirom da je došlo do povrede prava osobnosti tužitelja na tjelesno i duševno zdravlje, to mu temeljem odredbe članka 19. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima u svezi s člankom 1046. Zakona o obveznim odnosima za nastalu neimovinsku štetu i imovinsku štetu pripada pravo na naknadu štete.
27.Budući da je nalazom i mišljenjem stalnog sudskog vještaka prof.dr.sc. Božidara Šebečić, dr.med., specijaliste kirurga i traumatologa, utvrđeno, da je tužitelj zbog zadobivenih višestrukih teških tjelesnih ozljeda te tijekom liječenja (u 9 navrata je operiran) i dugotrajne fizikalne terapije trpio fizičke bolove jakog intenziteta 12 dana, srednjeg intenziteta 30 dana i manjeg intenziteta 4 mjeseca kumulativno, to sud smatra da je tužitelj po ovoj osnovi pretrpio povredu prava osobnosti, pa mu temeljem odredbe članka 1100. Zakona o obveznim odnosima u svezi sa člankom 19. Zakona o obveznim odnosima po kriteriju pretrpljenih fizičkih boli pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 3.900,00 eura.
28.Prema nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka prof.dr.sc. Božidara Šebečić, dr.med., specijaliste kirurga i traumatologa, kod tužitelja (koji je u vrijeme ozljeđivanja bio u dobi od 40. godina) je po završetku liječenja zaostala slabost lijeve ruke, povremeni kronični bolovi u laktu, ručnom zglobu šaci, posttraumatska artroza ručnog zgloba, lijeva podlaktica je kraća za 2 cm, ekstenzija u laktu je ograničena u manjem stupnju, kretnje u ručnom zglobu u većem stupnju, kretnje rotacije podlaktice i šake su blokirane, hvat lijevom šakom je otežan zbog amputacije trećeg prsta i nepotpune fleksije 4. i 5. prsta, gruba mišićna snaga šake je umjereno oslabljena , pa smanjenje životne aktivnosti iznosi 35%. Kao trajna posljedica ozljeda lijevog koljena potkoljenice zaostala je slabost lijeve noge zbog hipotrofije mišića, razvila se posttraumatska artroza lijevog koljena, ograničena pokretljivost u manjem stupnju, a prisutna je i manja prednja nestabilnost koljena zbog djelomičnog razdora prednje ukrižene sveze što je uzrokovalo smanjenje životne aktivnosti 15%, te ukupno smanjenje životnih aktivnosti iznosi 45% uslijed čega tužitelj trpi i odgovarajuće duševne boli, slijedom kojih utvrđenja sud smatra da tužitelju po kriteriju pretrpljenih duševnih boli zbog smanjenja životnih aktivnosti pripada pravična novčana naknada u iznosu od 11.000,00 eura.
29.Sukladno nalazu vještaka prof.dr.sc. Božidara Šebečić, dr.med., specijaliste kirurga i traumatologa, kod tužitelja su zaostali ožiljci u području lijeve podlaktice i šake, stanje po amputaciji 3. prsta i veliki ožiljak u području koljena predstavljaju naruženje srednjeg stupnja koje je djelom jasno uočljivo trećim osobama (amputirani prst), a dijelom samo povremeno (ožiljak na koljenu i podlaktici), slijedom čega proizlazi da tužitelju po kriteriju pretrpljenih duševnih boli zbog naruženosti pripada pravična novčana naknada u iznosu od 4.500,00 eura.
30.Cijeneći intenzitet i trajanje straha utvrđenog nalazom i mišljenjem liječnika vještaka koji je utvrdio da je tužitelj trpio primarni strah jačeg intenziteta kratkotrajno u trenutku štetnog događaja, da je nakon toga trpio sekundarni strah (zabrinutost za zdravlje i ishod liječenja, strah pred operacije, anksiozno-depresivno stanje zbog čega se liječio kod psihijatra) jačeg intenziteta 5 dana, srednjeg intenziteta 10 tjedana, manjeg intenziteta 3 mjeseca kumulativno, sud smatra da tužitelju temeljem odredbe članka 1100. Zakona o obveznim odnosima u svezi s člankom 19. Zakona o obveznim odnosima pripada pravična novčana naknada zbog povrede prava osobnosti po kriteriju straha u iznosu od 3.500,00 eura.
31.Slijedom navedenog, sud smatra da tužitelju radi povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje pripada pravična novčana naknada neimovinske štete u iznosu od 22.900,00 eura, pa s obzirom da je sud utvrdio doprinos tužitelj nastanku predmetne prometne nezgode u omjeru od 50%, to je utvrđeni iznos neimovinske štete valjalo umanjiti za utvrđeni doprinos tužitelja i tužitelju dosuditi naknadu neimovinske štete u iznosu od 11.450,00 eura.
32.Sukladno nalazu vještaka prof.dr.sc. Božidara Šebečić, dr.med., specijaliste kirurga i traumatologa, tužitelju je bila potrebna tuđa pomoć i njega u opsegu 6 sati dnevno 4 tjedna, u opsegu 5 sati dnevno 4 tjedna, u opsegu 4 sata dnevno 6 tjedana, u opsegu 3 sata dnevno 6 tjedana, u opsegu 2 sata dnevno 6 tjedana i u opsegu 1 sat dnevno 6 tjedana za pomoć kod ustajanja iz kreveta, kretanja i održavanja osobne higijene u prvoj fazi liječenja, za vođenje na kontrolne preglede, na previjanja, za obavljanje kućnih poslova, za nabavku i pripremu hrane i sl., pa tužitelju pripada pravična novčana naknada za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 3.640,00 eura (728 sati x 5,00 eura=3,640,00 eura) koji iznos je valjalo umanjiti za 50% doprinosa tužitelja štetnom događaju, pa je tužitelju na ime tuđe pomoći i njege dosuđen iznos od 1.820,00 eura.
33.U predmetnom postupku tužitelj zahtjeva isplatu po osnovi razlike plaće za vrijeme bolovanja za razdoblje od 15. lipnja 2016. do 1. siječnja 2018.
34.Odredbom članka 1095. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima je propisano: (1) Tko drugom nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja.
35.Nalazom i mišljenjem knjigovodstvenog vještaka Ručević vještačenja je utvrđeno da je tužitelj 15. lipnja 2016. stradao kao vozač motocikla, u sudaru s vozilom osiguranim kod tuženika, da je zbog posljedica iz navedene nezgode, tužitelj bio na bolovanju do sredine prosinca 2017., a počevši od 20. prosinca 2017. raspoređen je na drugo radno mjesto, slijedom čega tužitelj u ovom postupku potražuje od tuženika naknadu štete u vidu izgubljene zarade za razdoblje dok je bio na bolovanju. Pretpostavljena izgubljena zarada tužitelja za razdoblje od dana nastanka predmetne prometne nezgode 15. lipnja 2016. pa do 1. siječnja 2018., u kojem razdoblju se tužitelj nalazio na bolovanju, iznosi ukupno 6.752,84 eura neto, a pojedini mjesečni iznosi razlika, kao i datumi dospijeća istih, dani su u Tabeli 1 nalaza.
36.S obzirom da se tužitelj zbog posljedica ozljeđivanja u predmetnoj prometnoj nezgodi nalazio na bolovanju u razdoblju od 15. lipnja 2016. pa do sredine mjeseca prosinca 2017., to proizlazi da tužitelju pripada pravo na naknadu štete zbog izgubljene zarade po osnovi razlike plaće za vrijeme bolovanja u iznosu od 6.752,84 eura neto, pa kako je utvrđeno da doprinos tužitelja nastanku predmetne prometne nezgode iznosi 50%, to je tužitelju za izgubljenu zaradu po osnovi razlike plaće za vrijeme bolovanja valjalo priznati iznos od 3.376,42 eura neto, a koji iznos je valjalo umanjiti za dvije jednokratne naknade koje je tužitelj dobio kao zaposlenik MUP -a iz razloga dugotrajnog bolovanja koje ukupno iznose 796,34 eura/6.000,00 kuna, te tužitelju po ovom osnovu dosuditi iznos od 2.580,08 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 9. siječnja 2018.,a budući da je tužitelj odštetni zahtjev podnio 8. siječnja 2018.
37.Navedeni iznos je valjalo dosuditi u netu budući da oštećeniku u sporu koji vodi radi naknade štete po osnovi osiguranja od automobilske odgovornosti pripada pravo na naknadu imovinske štete s naslova izgubljene zarade kao razlike između prosječnog neto iznosa plaće koju je primao prije štetnog događaja i naknade neto plaće koju je primao za vrijeme bolovanja (sudska praksa Rev-676/2022 i Rev-234/2022).
38.Iz rješenja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijska uprava Karlovačka broj: 511 - 05-05/1-05-162/21-2017 od 19. prosinca 2017. proizlazi da je tužitelj s danom 20. prosinca 2017. premješten na radno mjesto policijskog službenika za naoružanje, opremu i evidencije uz obrazloženje da je u postupku donošenja rješenja utvrđeno da potrebe službe zahtijevaju popunjavanje označenog slobodnog radnog mjesta zbog bolje organizacije rada, pa je imenovani policijski službenik premješten na drugo radno mjesto na temelju članka 72. stavak 1., 2. i 3. Zakona o policiji zbog bolje organizacije rada, a iz pisane izjave imenovanog je vidljivo da je suglasan s premještajem na novo radno mjesto.
39.S obzirom da iz citiranog rješenja Ministarstva unutarnjih poslova proizlazi da je tužitelj premješten na novo radno mjesto zbog bolje organizacije rada, a s kojim premještanjem je tužitelj bio suglasan, to proizlazi da tužitelj nije dokazao postojanje uzročno-posljedične veze između predmetnog štetnog događaja i nastale razlike u visini plaća u razdoblju nakon 20. prosinca 2017., slijedom čega tužitelju ne pripada pravo na naknadu imovinske štete zbog izgubljene zarade u visini razlike u plaćama između ranijeg i novog radnog mjesta na koje je premješten s danom 20. prosinca 2017. jer do premještanja tužitelja nije došlo zbog zdravstvenog stanja nastalog uslijed ozljeđivanju u predmetnoj prometnoj nezgodi već zbog bolje organizacije rada kako je to navedeno u obrazloženju rješenja Ministarstva unutarnjih poslova od 19. prosinca 2017., slijedom čega je valjalo presuditi kao pod točkom VII. Izreke presude.
40.Na okolnost nastanka visine štete na vozilu tužitelja je izveden dokaz prometnim vještačenjem po vještaku Zlatku Toth, dipl.ing.stroj. kojim je utvrđeno da s obzirom na opseg nastalih oštećenja i tržišnu vrijednost vozila, nastalu štetu na motociklu APRILIJA PEGASO 650 Strada treba obračunati kao totalnu štetu.
Vještak procjenjuje da tržišna vrijednost neoštećenog motocikla, a starog na dan nezgode, iznosi s uključenim PDV-om oko 2.990,70 eura, dok vrijednost ostatka oštećenog vozila iznosi oko 897,21 eura, te stvarna šteta na motociklu iznosi s uključenim PDV-om oko 2.093,49 eura.
Vještak je mišljenja da ukupna vrijednost oštećene rabljene moto odjeće i opreme iznosi 920,00 eura.
41.Na nalaz prometnog vještaka kojim je utvrđena visina štete na motociklu i moto opremi tužitelj niti tuženik nisu imali primjedbe.
42.S obzirom da je nesporno da je u predmetnoj prometnoj nezgodi došlo do oštećenja motocikla tužitelja, te oštećenja pripadajuće moto opreme, to proizlazi da tužitelju pripada pravo na naknadu imovinske štete za oštećeni motocikl u iznosu od 2.093,49 eura i oštećenu moto odjeću i opremu u iznosu od 920,00 eura, pa kako je utvrđen doprinos tužitelja nastanku predmetne prometne nezgode u omjeru od 50% to je tužitelju po ovom osnovu valjalo dosuditi i to za oštećeni motocikl iznos od 1.046,75 eura, a za oštećenu moto odjeću i opremu iznos od 460,00 eura.
43.U predmetnom postupku tužitelj zahtjeva naknadu imovinske štete za ortopedske preglede u Poliklinici Bilić Vision, a iz priloženih računa proizlazi da je tužitelj obavio ortopedski pregled dana 13. prosinca 2016. – broj računa 9456/PBV1/1 (l.br. 22 spisa) te je dostavio u spis identični račun od 13. prosinca 2016. broj računa 9456/PBV1/1 (l.br. 23 spisa), kao i da je obavio ortopedsku kontrolu dana 17. siječnja 2017. broj računa 383/PBV1/1 od 17. siječnja 2017., pa kako je tužitelj imao mogućnost obavlja ti ortopedske kontrole u zdravstvenim ustanovama koje pružaju medicinske usluge na teret zdravstvenog osiguranja odnosno na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, to sud smatra da tužitelju ne pripada pravo na naknadu imovinske štete za navedene ortopedske preglede uz naznaku da je tužitelj dostavio dva identična računa od 13. prosinca 2016. (l.br. 22 i 23 spisa).
44.Odredbom članka 1103. Zakona o obveznim odnosima je propisano da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga.
45.Na dosuđene iznose naknade neimovinske štete tužitelju pripada zakonska zatezna kamata koja teče od 9. siječnja 2018. budući da je tužitelj dana 8. siječnja 2018. podnio pisani odštetni zahtjev.
46.Tužitelju na ime imovinske štete po osnovu tuđe pomoći i njege pripada zatezna kamata također od podnošenja obrazloženog i dokumentiranog odštetnog zahtjeva koji je podnesen dana 8. siječnja 2018.
47.Za totalnu štetu na motociklu i štetu na uništenoj moto opremi i odjeći tužitelju na dosuđeni iznos naknade štete pripadaju zakonske zatezne kamate od dana donošenja prvostupanjske presude budući da zatezne kamate na naknadu nenovčane imovinske štete teku od dana donošenja prvostupanjske presude.
48.S obzirom da je naknada štete po osnovi izgubljene zarade, sukladno ustaljenoj sudskoj praksi dosuđuje u neto iznosima, to je dokazni prijedlog punom. tužitelja da se nalaz knjigovodstvenog vještaka dopuni izračunom bruto iznosa odbijen kao nepotreban.
49.Nalaz prometnog vještaka Zlatka Toth, dipl.ing.stroj. dd 6. svibnja 2026. koji se odnosi na dinamiku predmetne prometne nezgode je dostavljen punomoćniku tuženika dana 21. svibnja 2026. (l.br. 699 spisa), uz poziv da se očituje na nalaz i mišljenje vještaka i dostavi eventualne prigovore, u roku od 8 dana.
Punomoćnik tuženika nije se u datom roku očitovao na nalaz prometnog vještaka, niti je dostavio prigovore, slijedom čega je sud smatrao da tuženik nema prigovora na nalaz prometnog vještaka od 6. svibnja 2026.
Međutim, tek u podnesku od 13. srpnja 2026. punomoćnik tuženika je naveo: "Ono bitno što je vještak propustio navesti je činjenica kako je tužitelj dolazio osiguraniku tuženika s desne strane te osiguranik imao prednost prolaska." Navedeni prigovor tuženika je nejasan i protivan materijalnim dokazima u spisu, pa budući da je pravomoćnom kaznenom presudom utvrđeno da je osiguranik tuženika oduzeo prednost prolaska motociklu kojim je upravljao tužitelj JL, to prigovor tuženika na nalaz prometnog vještaka sud smatra usmjerenim na odugovlačenje postupka budući da je tuženik prigovor stavio izvan roka te je isti nejasan, neobrazložen i protivan utvrđenjima iz pravomoćne presude kojom je osiguranik tuženika proglašen krivim.
Isto tako, ne stoji prigovor tuženika da prometni vještak nije dao odgovor na pitanje u smislu mogućnosti izbjegavanja prometne nezgode i uključivanja osiguranika tuženika u promet u slučaju da se tužitelj kretao dopuštenom i prilagođenom brzinom kretanja budući da je nalazom i mišljenjem prometnog vještaka izrijekom navedeno: "Vozač motocikla je reagirao kočenjem na udaljenosti od mjesta sudara od oko 43,7 m. Na toj udaljenosti vozač motocikla bi neprekinutim intenzivnim kočenjem uspio zaustaviti vozilo do mjesto sudara i tako izbjeći nezgodu kod svih brzina manjih od oko 74,1 km/h."
Prigovor tuženika da je "izostalo očitovanje prometnog vještaka u smislu da li se radi o cestama iste važnosti odnosno postoji li prometna signalizacija koja bi jednu od po stanju spisa asfaltiranih prometnica označivalo kao prednosnu" je također ocjenjeno da je usmjeren na odugovlačenje postupka budući da je iskazom tužitelja utvrđeno da je priključna cesta asfaltirana samo prvih 100 metara što su stanovnici obližnjih kuća učinili sami, a kojim navodima tužitelja nije bilo razloga ne povjerovati budući da je isti dugogodišnji policijski službenik koji je u službi na istom području na kojem se dogodila predmetna prometna nezgoda, a osim toga iz pravomoćne kaznene presude proizlazi da se osiguranik tuženika kretao nerazvrstanom cestom i dolaskom do raskrižja sa državnom cestom se počeo uključivati u promet na državnu cestu skrećući u lijevo, pa je osiguranik tuženika oduzeo prednost tužitelju.
Na temelju provedenih dokaza sud smatra, da se sa sigurnošću može zaključiti da se u konkretnoj prometnoj situaciji ne primjenjuje pravilo desne strane, slijedom čega je odbio dokazni prijedlog tuženika radi dopunskog očitovanja prometnog vještaka.
50.Sud je odbio dokazni prijedlog tuženika radi izvođenja dokaza novim prometnim vještačenjem jer smatra da nisu ispunjene pretpostavke iz odredbe članka 261. Zakona o parničnom postupku kojim je propisano ako se podaci vještaka o njihovu nalazu bitno razilaze, ili ako je nalaz jednog ili više vještaka nejasan, nepotpun, ili u proturječnosti sa samim sobom ili s izviđenim okolnostima, a ti se nedostaci ne mogu otkloniti ponovim saslušanjem vještaka, obnovit će se vještačenje s istim ili drugim vještacima jer je nalaz prometnog vještaka koji je proveden u ovom parničnom postupku potpun, jasan i neproturječan sa ostalim materijalnim dokazima koji se nalaze u spisu.
51.Odluku o troškovima sud je utemeljio na odredbi članka 154. stavak 4. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/1991, 91/1992,112/1999, 88/2001, 117/2003, 2/2007, 84/2008, 96/2008, 123/2008, 57/2011,148/2011, 25/2013, 70/2019, 80/2022, 114/2022 i 155/2023) kojim je propisano da ako su stranke djelomično uspjele u parnici u približno jednakim dijelovima, sud može odrediti da svaka stranka snosi svoje troškove ili da jedna stranka naknadi drugoj stranci samo pojedine troškove primjenom članka 156. stavak 1. ovog Zakona.
52.Primjenom odredbe članka 154. stavak 4. Zakona o parničnom postupku, sud je odlučio da svaka stranka snosi svoje troškove koji se odnose na zastupanje po punomoćniku odvjetniku.
53.Sud smatra da je tužitelju valjalo priznati troškove plaćenih predujmova za provedena vještačenja budući da su ista bila neophodna bez obzira na uspjeh u sporu, zbog čega je tužitelju valjalo dosuditi trošak plaćenog predujma za medicinsko vještačenje u iznosu od 400,00 eura, trošak plaćenog predujma za prometno vještačenje u iznosu od 400,00 eura i trošak plaćenog predujma za knjigovodstveno vještačenje u iznosu od 800,00 eura odnosno ukupno u iznosu od 1.600,00 eura.
54.Zbog svega iznesenog valjalo je presuditi kao u izreci.
U Ogulinu 24. srpnja 2026.
Sudac
Milka Keleuva-Ivošević
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:
- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno
- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.
Žalba se podnosi ovome sudu pisanim putem, a o žalbi odlučuje županijski sud.
Dostaviti
1.Odvjetnik Nenad Mamula, Karlovac, Ulica A. Vraniczanya 6
2.Odvjetnik Davor Bubalo, Zagreb, Ulica grada Vukovara br. 282
