Poslovni broj: P-517/2025-18

REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Zadru

Borelli 9, 23000 Zadar

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, po sutkinji Maji Ivković, tužiteljice RV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Boži Vrkiću, odvjetniku u Zadru, protiv tuženika: 1) Sinapi d.o.o. u stečaju, OIB: 68261306658, Zagreb, Dugoreška ulica 12, zastupan po stečajnoj upraviteljici Vlasti Majstorović iz Pule, Koparska 37, 2) ČV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], Luke [adresa], 3) City Lab d.o.o. iz Zadra, OIB: 25986643588, Luke [adresa], i 4) ĐV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], R [adresa], tuženici pod 2) do 4) zastupani po punomoćniku Denisu Klarendiću, odvjetniku u Zadru, radi donošenja presude koja zamjenjuje ugovor, nakon glavne, usmene i javne rasprave održane i zaključene 20. travnja 2023. u prisutnosti tužiteljice, punomoćnika tužiteljice, tuženika i punomoćnice tuženika, te objave 24. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

„Nalaže se tuženom SINAPI d.o.o. – OIB: 68261306658 sa sjedištem na adresi Luke [adresa], zastupanom po članu uprave – direktoru ĐV - OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] - kao prodavatelju, s tužiteljicom RV OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] - kao kupcem, u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ove presude zaključiti Ugovor o kupoprodaji nekretnina sljedećeg sadržaja:

Članak 1.

Ugovorne strane suglasno utvrđuju da kupac kupuje a prodavatelj prodaje nekretninu koja predstavlja: 10. Suvlasnički dio: 84664/1000000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-8) etažna jedinica- stan oznake S 2.3- na drugom katu zgrade izgrađene na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji se sastoji od hodnika, kuhinje, blagovaonice s dnevnim boravkom, kupaonice, wc-a i sobe, ukupne korisne površine 41,70 m2 ( korisna vrijednost površina 41,70 m2) sa sporednim dijelom i to balkonom korisne površine 6,65 m2 (korisna vrijednost površine 1,66 m2) kojemu pripada parkirno garažno mjesto br. 3 u podrumu korisne površine 13,75 m2 (korisna vrijednost površina 6,88 m2) i parkirno mjesto br. 14 na terenu izvan zgrade korisne površine 12,77 m2 (korisna vrijednost površina 2,55 m2). U priloženom elaboratu ova etažna jedinica označena je rozom bojom uključujući zajedničke dijelove i uređaje zgrade“.

Članak 2.

Ugovorne strane suglasno utvrđuju da kupoprodajna cijena nekretnine koja je predmetom

kupoprodaje

iznosi

66.346,00

eura

(slovima:šedesetšesttisućatristočetrdesetšest eura) u protuvrijednosti kn prema srednjem tečaju HNB na dan plaćanja.

Ugovorne strane suglasno utvrđuju da je kupac prodavatelju već isplatila dio kupoprodajne cijene u iznosu od € 36.000,00 (slovima: trideset šest tisuća eura) pa se kupac stoga obvezuje prodavatelju isplatiti ostatak kupoprodajne cijene od € 30.346,00 (slovima: trideset tisća tristo četrdeset šest eura) i to na račun prodavatelja otvoren kod Partner banke d.d., Zagreb (GRAD ZAGREB), Vončinina 2, SWIFT CODE : PAZGHR2X; IBAN [broj bankovnog računa]; poziv na broj HR00 – 885-48-001461.

Članak 3.

Ugovorne strane suglasno utvrđuju kako prodavatelj nakon zaprimanja kompletne kupoprodajne cijene od strane kupca, ovome bez ikakvih daljnjih uvjetovanja ili naknadnih odobrenja dozvoljava ishoditi upis prava vlasništva kupljene nekretnine iz čl.1 ovog Ugovora na svoje ime i svoje vlasništvo za cijelo u zemljišnim knjigama nadležnog suda, uvođenje u tabularni posjed pri nadležnom uredu za katastar, stupanje u posjed predmetne nekretnine, uz istovremeno brisanje tog prava s imena prodavatelja.

Članak 4.

Na odnose ugovornih strana koji nisu regulirani ovim Ugovorom, primjenjuju se odredbe Zakona o obveznim odnosima.

Članak 5.

Sve sporove koji eventualno nastanu u izvršenju ovog Ugovora, ugovorne strane će pokušati riješiti mirnim putem a ako se sporazum ne postigne, za njihovo rješavanje nadležan je Općinski sud u Zadru.

Prodavatelj: Kupac:

_________________________ _________________________

Sinapi d.o.o. Zadar RV

zast. po z.z. Č „

II. Nalaže se tužiteljici da tuženicima pod 2) do 5) naknadi parnične troškove ovog postupka u iznosu od 1.250,00 eura, sve u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe, dok se preko dosuđenog odbija kao neosnovan zahtjev ovih tuženika za naknadom parničnog troška.

Obrazloženje

1. Prvotni tužitelji pod 1) ŽV, 2) RV i 3) RVH su podnijeli tužbu 1. kolovoza 2022. protiv tuženika Sinapi d.o.o. (sada: tuženik pod 1) Sinapi d.o.o. u stečaju). Raniji tužitelji su uredili tužbu podneskom zaprimljenim 7. studenog 2022. (l.s. 36-42) na način da su tuženicima označili i tuženike pod 2) ČV, 3) City Lab d.o.o. iz [adresa] i 4) ĐV ističući da je tuženik pod 1) Sinapi d.o.o. potpuno nezakonito prodao sve tri nekretnine tj. stanove kojih su tužitelji izvanknjižni vlasnici pa je tako tuženici pod 2) ČV nezakonito je prodan stan u vlassništvu tužiteljice RV a predstavlja: 10. Suvlasnički dio: 84664/1000000 etažno vlasništvo (E-8) etažna jedinica- stan oznake S 2.3- na drugom katu zgrade izgrađene na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Predmetna kupoprodaja evidentirana je pri zk. odjelu suda 11. kolovoza 2022. pod brojem Z-22857/2022, uknjižba, pravo vlasništva, ugovor o kupoprodaji nekretnine ovjeren kod vršitelja dužnosti javnog bilježnika Zorane Brčić iz Benkovca pod brojem: Ov-3219/2022 **.**.2022. ČV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa].

1.1. Raniji tužitelji pod 1) ŽV i 3) RVH su povukli tužbu podneskom od 6. ožujka 2023., te je sud rješenjem od 21. kolovoza 2026. (l.s. 162- 163) utvrdio da je tužba ovih tužitelja povučena.

1.2. Tužiteljica RV (prvotno- tužiteljica pod 2) u tužbi navodi da je kao kupac zaključila predugovor o kupnji stana s prodavateljem Sinapi d.o.o. dana 14. ožujka 2018. Predmet predugovora je stan na drugom katu zgrade u [adresa] na adresi [adresa], izgrađene na k.č.br. novoformirana 1246/3, koja je nastala od dijela 1246/2, sve k. o. [katastarska općina], koji stan je u projektu označen oznakom 2.3., ukupne površine 41,70 m2, a sastoji se od sobe, kuhinje, dnevnog boravka i blagovaonice, kupatila, wc- a i balkona te pripadajućeg garažnog mjesta PGM7 i parkirnog mjesta 14., sveukupne površine 53.34 m2, za ugovorenu kupoprodajnu cijenu od 66.346,00 eura u protuvrijednosti kn prema srednjem tečaju HNB na dan plaćanja, od čega je tužiteljica pod 2) do sada tuženiku isplatila dio kupoprodajne cijene u ukupnom iznosu od 36.000,00 eura i to u gotovini, na ruke direktora tuženika. Tužiteljica je gotovinu na ruke isplatila suradniku tuženika PV, a ovaj je onda istu tu gotovini predao na ruke zz tuženika. Zgrada u kojoj se nalazi predmetni stan je bila još uvijek u izgradnji, a trebala je biti dovršena u veljači 2018. godine. Uporabna dozvola za zgradu je izdana tek dvije i po godine kasnije, odnosno u kolovozu 2020. godine, s time da svi građevinski radovi na zgradi i dan danas još u tijeku (opremanje kupatila, dovršetak krovne terase). Predmetni stan je u međuvremenu etažiran kao uostalom i svi stanovi u zgradi. Tužiteljica je strpljivo čekala dovršetak građevinskih radova te ishođenje uporabne dozvole za zgradu s čim je tuženik Sinapi d.o.o. kasnio pune dvije i pol godine. U međuvremenu su vođeni pregovori ali neuspješno, te se tuženik nekoliko dana prije podnošenja tužbe, putem suradnika PV, obratio tužiteljici i zatražio povećanje kupoprodajne cijene stana na iznos od 300,00 eura po m2, dok je prethodno dogovorena cijena bila 150,00 eura po m2. Ovo s obrazloženjem da je tužiteljica kriva što još nije došlo do zaključenja glavnog ugovora i isplate kompletne kupoprodajne cijene. Tužiteljica nije htjela prihvatiti opisanu ponudu, dok s druge strane tuženik pod 1) odbija zaključiti glavni ugovor. Stoga predlaže da sud naloži tuženiku pod 1) zaključiti glavni ugovor o kupoprodaji stana.

2. Tuženik pod 1) Sinapi d.o.o. u stečaju (ranije: Sinapi d.o.o.) se u odgovoru na tužbu usprotivio tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu, te navodi da iz tužbenog zahtjeva nije vidljivo na kojem bi navodnom temelju tužiteljica polagala svoje pravo na zaključenje takvog ugovora. Ističe da su argumenti tužiteljice neosnovani, netočni i neistiniti. Tužiteljica nije napomenula u tužbi da je predugovor sklopljen s bivšim vlasnikom tvrtke Sinapi d.o.o. DV. Istina je da su između tužiteljice i tuženika postojali nekakvi pregovori o sklapanju kupoprodajnih ugovora, koji međutim nisu realizirani, iz razloga što je tužiteljica u nekoliko navrata pozivana od ovog tuženika da pristupi zaključenju glavnog ugovora, ali je ona to prolongirala i odbijala pristupiti zaključenju pravnog posla i isplati kupoprodajne cijene. Kako je tužiteljica u potpunosti ignorirala pozive tuženika da zaključe ugovor i uplati kupoprodajnu cijenu, predlaže da sud odbije tužbu u cijelosti kao neosnovanu. Napominje se da je došlo do promjene vlasničke strukture tvrtke tuženika i da je njezin novi vlasnik HV. 2.1. Tijekom postupka tuženik pod 1) dodaje da je RV bila potencijalni kupac, ali da nije uplatila ni jednu kunu za stan, a u odnosu na potvrde o isplati kupoprodajne cijene da u prosincu 2017. ĐV nije bio ni direktor, ni član društva, a niti zaposlenik tako da tvrtka Sinapi d.o.o. ograđuje od pravne i kaznene odgovornosti. Iz e-mailova oca tužiteljice GV da je vidljivo da on priznaje da je dužan i da je radi obiteljskih problema došlo do odugovlačenja plaćanja, priznaje da nije ništa uplatio i da čeka na strpljenje. U kontaktu s vlasnikom bivšim tvrtke Sinapi d.o.o. koji je u doba izgradnje zgrade i potpisivanjem predugovora bio direktor i vlasnik gospodin DV je potvrdio da je gospoda RV bila kupac stana i da je bila potencijalni kupac stana na adresi [adresa] koju je gradio tvrtka Sinapi d.o.o. i da je kupca našao PV koji je bio vlasnik terena na kojem je tvrtka Sinapi d.o.o. gradila stanove. Teren da su kupili od PV i upravo radi toga da je DV dao PV da pokaže stanove kupcima, ali da je PV želio sebi priskrbiti velike materijalne koristi, te prevariti kupce i prodavatelja.

2.2. Tuženici pod 2) ČV, 3) City Lab d.o.o. iz [adresa] i 4) ĐV su se u odgovoru na tužbu usprotivili tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu. Navode da bi tužiteljica uopće mogla polagati ikakvo pravo na predmetne stanove, a kako se to navodi u ovoj tužbi i to temeljem postojećih predugovora, da bi bilo neophodno da je izvršila uplatu po predugovoru na račun tvrtke SINAPI d.o.o, koja je bila vlasnik stanova naznačenih u tužbi, što nije učinila, a to čak ni ne negira. Općepoznato je da je tvrtka koja je gradila stanove, a to je tvrtka SINAPI d.o.o., bila u sustavu PDV-a i uplate su mogle i morale ići isključivo na račun navedene tvrtke. U odnosu na potvrde koje je dostavila tužiteljica o navodnim isplatama na račun direktora tuženika pod 1) navodi da ne bi imale nikakvu težinu jer je svaka ugovorena isplata morala ići preko računa tuženika pod 1). Međutim da ne postoji nikakva potvrda da je ovlaštena osoba tvrtke SINAPI d.o.o. izdala potvrdu svakom kupcu ponaosob da je primila uplatu za točno određeni stan, dakle ime kupca uz točan opis stana i iznos koji je uplaćen što bi bio minimum nekog ozbiljnog poslovnog i ugovornog odnosa, nego je krajnje neobično da se na istoj potvrdi navodi 4-5 kupaca koji su navodno dali uplate u novcu, a da se uopće ne navodi za koje stanove, za koje predugovore, čak ni koja je osnova plaćanja, primjerice da li je to kapara, kupovnina, dio kupovnine i sl. Zanimljiva je i sama činjenica da je po tvrdnji tužitelja te potvrde potpisao tuženik pod 4) ĐV kao direktor tvrtke SINAPI d.o.o., iako u trenutku potpisivanja takve potvrde isti uopće nije bio direktor tvrtke SINAPI d.o.o. Iz povijesnog izvatka iz sudskog registra Trgovačkog suda u Zadru, vidljivo je da je tuženik pod 4) ĐV prvi put stupio u društvo 19. rujna 2018 godine pa nije jasno u kojem je isti svojstvu mogao potpisivati navedene potvrde o primitku uplata za stanove, kada te tobožnje potvrde datiraju iz 2017 godine i svibnja 2018 godine kada ĐV nema nikakav status u tom društvu. Tužiteljica nije uplatila bilo kakav novčani iznos na račun tvrtke SINAPI d.o.o., pa sve i ako se išlo za tim, kako tvrde tužitelji, da se pogoduje i kupcima ili tvrtki SINAPI d.o.o., nije jasno kako je moguće da kao firma prodate stan, a da na račun prodavatelja kao tvrtke, iako ste u sustavu PDV-a ne bude uplaćena niti jedna kuna ili euro. Čak i samo pojašnjenje tužitelja kako su se isplate vršile nekome na ruke zbog vraćanja kredita ili umanjenja porezne obveze su potpuna besmislica, pa bi takve tvrdnje možda imale smisla kad bi prodavatelji bile fizičke osobe, a ne tvrtka koja je u sustavu PDV-a, jer bi istoj bio odmah zabranjen rad kada bi sklopili ugovor na iznos od cca 100.000.00 eura, a novce primila na ruke. Da tužiteljica nema ikakvu pravnu osnovu, pa čak ni logiku tražiti od suda da sud naloži zaključenje ugovora o prodaji jasno slijedi i iz e-mail korespondencije tuženika pod 1) tvrtke SINAPI d.o.o., koja je u više navrata pozivala tužitelje da se jave, da pristupe zaključenju Ugovora, ali su isti svih tih nekoliko puta ignorirali pozive tuženika pod 1) nakon čega tuženiku pod 1) nisu ostavili opciju osim da isti raskine postojeći ugovorni odnos.

3. Ovaj sud je rješenjem P-216/2025-2 od 30. siječnja 2025. odbacio tužbu u ovoj pravnoj stvari jer je nad tuženikom pod 1) Sinapi d.o.o. pokrenut stečajni postupak u kojem nije prijavljena predmetna tražbina. Županijski sud u Zadru je rješenjem Gž- 194/2025-2 od 7. ožujka 2025. ukinuo rješenje Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-216/2025-2 od 30. siječnja 2025. i predmet vratio sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

4. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid i pročitao: predugovor o prodaji nekretnina zaključen između Sinapi d.o.o. i RV od 14. ožujka 2018. (l.s. 13- 15), zk. izvatke (l.s. 43-65 i 155-160), ugovore i anekse ugovora o prodaji nekretnine (l.s. 71-74 i 80-96), potvrde o isplati kupoprodajne cijene (l.s. 75-79 i 106), punomoć (l.s. 97), preslik tužbe od 4. prosinca 2022. (l.s. 98-99), preslik rješenja Ovr-100/23 od 30. siječnja 2023. (l.s. 100-104), povijesni izvadak iz sudskog registra (l.s. 120-124), ugovor o kupoprodaji trgovačkog društva od 10. lipnja 2022. (l.s. 134-136), financijsku karticu Sinapi d.o.o. (l.s. 138-139), Povijesni izvadak iz sudskog registra (l.s. 140-144), e-mailove (l.s. 145, 148, 216-217 i 221), dopis tuženika pod 1) od 11. travnja 2022. i od 1. kolovoza 2022. (l.s. 146-147 i 149-150), kupoprodajni ugovor zaključen između Sinapi d.o.o. i ČV od 3. kolovoza 2022. (l.s. 151-154), račun broj 12/VP01/1 (l.s. 161), rješenje Trgovačkog suda u Zadru poslovni broj St-169/2023-30 od 21. rujna 2023. i St-169/2023-65 od 23. veljače 2024. (l.s. 167-170 i 181-184), prijedlog za izlučenje nekretnine od 21. lipnja 2024. (l.s. 194-196), potvrda o primitku (l.s. 197), preslik e-mail dokumentacije (l.s. 215-225), rješenje Upravnog odjela za gospodarstvo i turizam od 15. svibnja 2025. (l.s. 228-233), saslušani su svjedoci EV (l.s. 242), AV (l.s. 242-243), GV (l.s. 243), PV (l.s. 247-248) i DV (l.s. 261-262), te je provedeno stranačko saslušanje tuženice pod 2) ČV (l.s. 253-255) i zz tuženika pod 3) SV (l.s. 255-256).

5. Tužbeni zahtjev je neosnovan.

6. Predmet postupka je tužbeni zahtjev tužiteljice RV, kao kupca, da sud naloži sklapanje glavnog ugovora o kupnji stana tuženiku pod 1) Sinapi d.o.o. u stečaju, a obzirom da je između stranaka zaključen predugovor o kupnji kojim je preuzeta obveza za sklapanjem glavnog ugovora o kupnji.

7. Nije sporno da je 14. ožujka 2018. sastavljen predugovor u kojem se navodi da je zaključen između kupca, ovdje tužiteljice RV i tuženika pod 1) Sinapi d.o.o., a kojeg je u svojstvu direktora tuženika pod 1) potpisao NV i ovjerio ga pečatom firme.

8. Sporno je da li je tužiteljica RV izvršila uplatu po predugovoru na račun tuženika pod 1) tvrtke SINAPI d.o.o, odnosno je li taj novac proslijeđen tvrtki prodavatelju.

9. Uvidom u sadržaj predmetnog predugovora o prodaji nekretnina zaključenog od 14. ožujka 2018. (l.s. 13-15) proizlazi da je predmet prodaje stan na drugom katu zgrade na adresi [adresa] izgrađene na čest. zem. [katastarska čestica], površine 41,70 m2, te je suglasno utvrđena kupoprodajna cijena od 66.346,00 eura koja kupoprodajna cijena će se isplatiti na depozitni račun otvoren kod Partner banke d.d., a kod čega se ne navodi rok uplate ili dinamika budućeg plaćanja što je razlika u odnosu na kupce koji su se uknjižili (l.s. 80-96). Stranke nadalje suglasno utvrđuju da će se zaključenju glavnog ugovora pristupiti najkasnije do 31. siječnja 2018., odnosno, nakon što nekretnina bude etažirana s točnim opisom kvadrature svih površina, a etažni elaborat proveden u zemljišnim knjigama, a koji ugovor će sadržavati tabularnu izjavu prodavatelja podobnu za upis prava vlasništva kupca u zemljišnim knjigama u odnosu na predmetnu nekretninu.

9.1. Prema zk. izvacima (l.s. 43-65 i 155-160) proizlazi da je tuženik pod 1) Sinapi d.o.o. prodao predmetni stan tuženici pod 2) ČV, i to temeljem kupoprodajnog ugovora ovjerenog 3. kolovoza 2022. pred javnim bilježnikom Zoranom Brčić iz Benkovca, a koja uknjižba je izvršena u B-listu pod rednim brojem 10.5. zaprimljeno 11. kolovoza 2022. i pod rednim brojem Z-22857/2022.

9.2. Prema potvrdi o isplati iz prosinca 2017. (l.s. 79) proizlazi da je tužiteljica RV isplatila 50.000,00 eura prema predugovoru za stan u [adresa]) ĐV kao direktor Sinapi d.o.o., da su uplate primljene u rujnu, listopadu, studenom i prosincu 2017. godine, te uz naznaku da je tu gotovinu ĐV primio od PV, dok je prema potvrdi iz siječnja 2018. (l.s. 106) tužiteljica RV uplatila ĐV 30.000,00 eura i također uz naznaku da je tu gotovinu ĐV primio od PV.

9.3. Uvidom u punomoć od 28. svibnja 2019. (l.s. 97) proizlazi da je tom punomoći društvo Sinapi d.o.o. [adresa] opunomoćilo PV da u ime društva Sinapi d.o.o. pristupi tehničkom pregledu u postupku izdavanja uporabne dozvole 29. svibnja 2019. na lokaciji predmetne nekretnine.

9.4. Iz preslike rješenja Općinskog suda u Zadru Ovr-100/23 od 30. siječnja 2023. (l.s. 100-104) proizlazi da je izdana privremena mjera predlagateljima ŽV i RV u odnosu na protivnika osiguranja HEP- Operator distribucijskog sustava d.o.o. na način da bez odgađanja, najkasnije u roku od 24 sata, priključi na napajanje električnom energijom stanove predlagatelja u predmetnoj zgradi.

9.5. Prema povijesnom izvatku iz sudskog registra (l.s. 120-124) proizlazi da je DV zastupao, ovdje tuženika pod 1), društvo Sinapi d.o.o. od 30. listopada 2017. do opoziva 16. veljače 2018. Potom je Sinapi d.o.o. zastupao ĐV do 19. rujna 2018., a na koncu HV do 7. srpnja 2022., te je navedenoj osobi to trgovačko društvo u konačnici i prodano ugovorom od 10. lipnja 2022. (l.s. 134-136).

9.6. Na temelju uvida u financijsku karticu Sinapi d.o.o. (l.s. 138-139) proizlazi da od siječnja 2018. do rujna 2022. nije bilo uplata tužiteljice RV na račun tuženika pod 1), trgovačkog društva Sinapi d.o.o.

9.7. Uvidom u e-mail GV dostavljenog Sinapi d.o.o. iz ožujka 2022. proizlazi da izvješćuje da će riješiti stan kroz mjesec travanj i najkasnije svibanj putem kredita i posudbe, jer da je dobro upoznat sa stanjem duga i konačnim plaćanjem za stan na lokaciji [adresa] (l.s. 216-217). Iz e-maila GV upućenog punomoćniku tuženika pod 2) do 4) dana 20. lipnja 2022. (l.s. 221) proizlazi da daje prijedlog za uplatu ostatka od 66.000 eura, navodi da je prvi dio platio u gotovini ali ga je PV molio da to ne spominje. Predlaže uplatiti ostatak kupoprodajne cijene kroz srpanj, kolovoza i rujan, u tri uplate završno sa svakim od navedenih mjeseci. Navodi da će ispoštovati povećanje od 150 eura po kvadratu, i to samo zbog PV i jer ne želi sudske procese. U e-mailu GV upućenog Sinapi d.o.o. 25. srpnja 2022. navodi se da će ugovor potpisati i sve rokove poštivati, da raskid ugovora ne želi i da bi molio da se sve završi bez suda.

9.8. Prema dopisu tuženika pod 1) Sinapi d.o.o. od 11. travnja 2022. i od 1. kolovoza 2022. upućenog ocu tužiteljice GV (l.s. 146-147 i 149-150) proizlazi da traži zaključenje glavnog ugovora po revidiranoj cijeni uz dogovor do kraja svibnja 2022. godine ili da će se u protivnom smatrati da je GV odustao od kupnje nekretnine i stan će ponovo biti stavljen na prodaju.

9.9. Iz sadržaja e-mailova (l.s. 145 i 148) proizlazi da je Sinapi d.o.o. ocu tužiteljice GV dana 2. kolovoza 2022. poslalo izjavu o raskidu predugovora o kupoprodaji nekretnine uz napomenu da će plaćeni iznos predujma ili kapare biti vraćen u roku od 60 dana, a da je tužiteljica dužna napustiti predmetnu nekretninu i predati ključeve iste u protivnom će Sinapi d.o.o. biti prisiljen ustati tužbom radi iseljenja i predaje nekretnine.

9.10. Prema kupoprodajnom ugovoru zaključenom između Sinapi d.o.o. i ČV od 3. kolovoza 2022. (l.s. 151-154) proizlazi da je predmetni stan prodan za iznos od 873.358,00 kn, a koja cijena je isplaćena prilikom potpisa i ovjere ugovora, prema računu broj 12/VP01/1 (l.s. 161).

9.11. Svjedok EV (l.s. 242), rođen 1939. godine, je naveo da nema saznanja je li tužiteljica RV zaključila ugovor o kupnji tog stana ili predugovor te je li platila kupoprodajnu cijenu. Samo zna da je u predmetnoj zgradi upoznao svjedoka GV koji je sada na sudskom hodniku, a radi se o adresi [adresa], gdje živi u prizemlju, a navedeni GV živi na zadnjem katu zajedno sa ženom i jednom mlađom ženskom osobom, pretpostavlja da mu je to kćer. Ne poznaje RV, moguće je da je to žena navedenog GV. Ne zna je li taj stan u kojem oni živi predmetni stan oko kojega se vodi predmetni postupak ili je to neki drugi stan. GV u tom stanu živi zadnjih 5 godina, zna da je kupio stan kao i svi oni drugi jer mu je tako rekao GV. Gospodin PV ne bi dao ključeve stana nikome da nije plaćeno ili da makar nije dana kapara. On je pregovarao za kupnju stana sa Č, to je jedan prevarant. Plaćao je novac za svoj stan PV. Njemu je stariji Č rekao: „dajte novac za stan PV jer sam sina potjerao“, pa da PV vjeruje.

9.12. Svjedok AV (l.s. 242-243), rođen 1956. godine, je naveo da se predmetni stanovi nalaze na adresi [adresa], koja kuća je promijenila kućni broj i sada je kbr. 71. U toj zgradi ima stan na prvom katu, a iznad njega je u stanu GV, radi se o stanu kojega je kupio ili GV ili njegova kćerka RV. Pretpostavlja da je kao i kod njega za taj stan zaključen predugovor 2017. godine, a on je svoj stan prepisao na sebe temeljem kasnije zaključenog ugovora u svibnju ili lipnju 2021. kojega je zaključio sa firmom Sinapi d.o.o. Koristio je ili dolazio u svoj stan sve do prosinca 2024., pa mu je tako poznato da je taj stan iznad njegovog koristio GV sa suprugom Đ. Inače je GV vodio brigu oko crne jame oko te kuće te oko čistačice, a u toj zgradi je zapravo rijetko tko živio i bila su nastanjena samo tri stana. Ne zna je li GV ili netko njegov platio kupoprodajnu cijenu ili zaključio ugovor o kupnji stana. On je svoj novac za kupnju stana davao na ruke PV, a on bi mu donio potvrdu da je novac plaćen, dok je jedan dio novca je plaćao i preko banke firmi Sinapi. Dodaje da bi mu PV davao potvrde koje su opća uplatnica s pečatom firme Sinapi. Kroz razgovor s ĐV je zaključio da može dati novac PV, inače je njegov ugovor o kupnji stana PV odnio na potpisivanje u Sinapi i potpisao ga je ĐV.

9.13. Svjedok GV, rođen 1953. godine (l.s. 243) je naveo da je u predmetnom stanu već 5 godina i tamo živi, a to je sada jedina nekretnina u kojoj može živjeti jer je prodao kuću kada se razveo od svoje supruge jer su se tako dogovorili. On je stan namjeravao staviti na kćerke Ž, RV i sebe jer je tako žena tražila u tijeku razvoda, ali je njegova kćerka Ž nažalost preminula u koroni pa je prebacio stan na RV, a on sada u njemu samo živi. On je taj stan otplatio među prvima u ukupnom iznosu od oko 97.200 eura, a taj iznos je otplatio između 2017. i 2018. Vezano za isplatu navodi da je s bivšom suprugom P u tijeku razvoda prodao kuću, pa su od toga iznosa 100.000,00 eura ostavili za stan koji će pripasti kćerkama, a sada samo RV, dok će on samo živjeti u njemu, dok su preostali iznos podijelili njih četvero, dvije kćerke, bivša supruga i on na 4 dijela po 15.000,00 eura koje je svatko uzeo. On je bio dobar sa MV i PV, pa je tako prvi iznos isplate stana koji je bio od između 30.000,00 i 33.000,00 eura dao PV u kancelariju kod ĆV i dobio je potvrdu za to, a na potvrdi je pisalo da daje PV, kasnije je isplatio ukupnu cijenu stana u manjim iznosima onako kako je od njega tražio PV, a on je znao tražiti i svaki mjesec kakav iznos. Inače je PV bio partner OV jer je dao dio svoje zemlje za predmetnu zgradu i imao je punomoć od ĐV za komunikaciju s kupcima. Zato je vjerovao PV kada mu je dao novce. Isto tako je od PV tražio da se više zaključi taj ugovor o kupoprodaji pitao ga je to sto puta, rekao mu je kako to da zaključuje ugovor s onima koji nisu do kraja platili, a s onim koje je prvi isplatio stan nije zaključio ugovor. PV mu je rekao da ne brine i da je bitno da ima ključ. Čuo je od ljudi koji su kupili stan u toj zgradi da je PV prevarant, to je kasnije čuo u kavanskoj priči. Nikada nije stupio u kontakt s ĐV, sva njegova komunikacija je išla preko PV. Drugi stanari su kupili stan preko PV. On je s punomoćnikom Božom Vrkićem pokrenuo postupak za prijevaru protiv D i PV. Kada su počeli problemi sa stanom je njemu Riki Perković rekao da više ne želi biti njihov punomoćnik, a kada ga je pitao zašto, rekao mu je da ne želi imati posla s policijom i državnim odvjetništvom jer da zna on kakav je to PV i da on stalno nešto brlja i mrlja. Ne zna što je s tim novcima i da li ih je ĐV dobio, PV je rekao na policiji da ima sve papire da je predao te novce ĐV. Kod tehničkog prijema zgrade je bio sa svim drugim stanarima ispred svoga stana, tamo je bio i PV, te im je svima dao ključeve čak i prije toga prijema je rekao da može birati parket, pločice, sanitarije to postavljati što je on i učinio za predmetni stan. Dodaje da je PV komunicirao u njegovo ime preko e- maila pa je tako komunicirao s tuženicima i njihovim punomoćnikom.

9.14. Svjedok PV, rođen 1966. godine, je naveo (l.s. 247-248) da su otac i on bili isključivi vlasnici zemljišta na kojem je kasnije dogovorena izgradnja dvije zgrade, a u jednoj je predmetni stan. Oni su te zgrade gradili u dogovoru s firmom Sinapi. Tada je 2015. godine direktor firme bio DV i u dogovor s njim su se gradile dvije zgrade od po 8 stanova koje su se financirale sa hipotekarnim kreditom firme Sinapi d.o.o., a hipoteka je bila na njegovim nekretninama. Nakon pregovora sa DV se u posao kasnije uključio njegov otac OV koji je DV nakon par mjeseci odbacio i postao vlasnik i direktor firme Sinapi jer je DV bio nezainteresiran za posao, nestabilan i na drogama. On je od firme Sinapi d.o.o. imao punomoć za zastupanje kod kupnje, za sve pravne radnje i ishođenje dokumentacije, a ta punomoć je bila iz 2016. godine i nije se kasnije obnavljala. Nakon gradnje su se kupci javili njemu i s kupcima su zaključivani predugovori o kupnji stanova, imali su šprance koje su kupici potpisivali, a parafirao bi ih s druge strane OV ili DV ili on, te se potpisi na ugovorima nisu ovjeravali. Postojale su dvije vrste predugovora koji su se zaključivali, i to na veći iznos i na manji iznos. Ugovori na manji iznos su se kasnije pretvarali u glavni ugovor i ovjeravali, a predugovori na veći iznos se ne bi prikazivali institucijama, taj novac se davalo na crno od strane kupaca uglavnom njemu na ruke i on je izdavao potvrde za plaćene iznose. To su namjerno radili da banka ne bi tražila veći iznos povrata kredita i radi nižeg PDV-a. Prema dokumentaciji bi proizlazilo da je kvadrat stana koštao 1.100 eura, a zapravo su ljudi plaćali kvadrat stana 2.000 eura. Vezano za predmetni slučaj su se GV i on dogovarali 2017. godine da će on kupiti jedan mali stan u jednoj od predmetnih zgrada od prodaje kuće u [adresa], pa su se vezano za zaključenje predmetnog ugovora našli kod odvjetnika Perkovića i pred njim mu je GV isplatio 30.000,00 eura na ime kupnje tog stana, a kasnije je u godinu i pol dana, u više navrata zajedno s naprijed navedenim iznosom, ukupno isplatio 92.000,00 eura, a što je zapravo bilo ukupna ugovorena cijena stana. Taj predugovor o kupnji stana se zaključio najprije na ime kupca GV, pa na ime njegove pok. kćerke H, GV i kćerke RV i na kraju samo na kupca RV. GV je od kupnje koristio stan četiri godine tako što je živio u njemu, te jedno vrijeme bio prijavljen na toj adresi, čak je stan i rentao, a da ga nitko od D i od DV nije ništa oko kupnje tog stana ili ga posjetio ili ga pitao nešto oko plaćanja. Taj plaćeni iznos od 92.000,00 eura je završio kao i sva gotovina kod ĐV.

9.15. Svjedok DV (l.s. 261-262), rođen 1981. godine, brat zz tuženika pod 3), te sin tuženika pod 4) i 5), je naveo da je on u vrijeme zaključenja predmetnog predugovora bio direktor firme Sinapi d.o.o., ali za predmetni slučaj nije siguran da je zaključen predugovor. U svakom slučaju zna da nije bilo nikakve isplate kupoprodajne cijene. On je u lipnju 2023. od oca tužiteljice saznao da je on kupoprodajnu cijenu isplatio PV na ruke, a to je saznao jer je u to vrijeme živio u susjednoj zgradi u kojoj je predmetni stan. Njemu je te prigode GV pokazao tri predugovora koji se odnose na taj stan i u kojima je na jednom ugovoru čak troje kupaca, obje kćerke GV su bile kupci na jednom predugovoru, a inače su ti predugovori bili u krivoj formi, odnosno, ne radi se o formi u kojoj je on pisao pred ugovore za firmu Sinapi d.o.o. u to vrijeme. U to vrijeme kada je saznao od GV da je PV isplatio kupoprodajnu cijenu je saznao da su to učinila još dva kupca stanova, i to jedan prezimena ŽV i drugi iz Australije, i tada je saznao da su ljudi prevareni. Svo troje navedenih kupaca, prvotni tužitelji, uključujući i tužiteljicu, nisu firmi Sinapi d.o.o. isplatili kupoprodajnu cijenu, a ušli su u stanove, kasnije je saznao da su kupoprodajne cijene isplatiti PV. Od majke je saznao da nisu mogli stupiti u kontakt s ovim kupcima jer je samo PV imao kontakte s njima, a osim toga je PV i doveo oca tužiteljice kao kupca jer mu je to prijatelj. Ne zna točno reći kada su naprijed navedenih troje kupaca stupili u posjed tih stanova. Nije mu poznato tko je dao ključeve stanova onim kupcima koji su platili jer je on otišao iz firme 2017. godine. Ne zna do kada su koristili stanove ove troje kupaca koji nisu platili stan. Problemi sa PV su počeli negdje 2021. ili 2022. godine, o tome ništa ne zna jer nije više bio u kontaktu s roditeljima, a niti s PV. PV je imao ključeve stanova od njegovog oca OV s kojim je imao poslovnu suradnju, a osim toga je PV živio u kući odmah ispod ovih zgrada, a i prethodno je prodao dva terena sa starom kućom za gradnju ovih zgrada. Dok je on još bio u firmi je PV dolazio na gradilište svaki dan, on je imao povjerenja u PV, a za odnos oca i PV ne zna kakav je bio.

9.16. Tuženica pod 2) ČV (l.s. 253-255), rođena 1958. godine, je navela da je tvrtka Sinapi 2018. godine, zaključila predugovore, a i ranije, za prodaju stanova dvije zgrade, a radilo se o 8 stanova, ukupno 16 stanova. Zgrade su se izgradile na terenu PV i njegovog oca IV. U vrijeme gradnje je direktor Sinapi d.o.o. bio DV, pa se potom njezin suprug OV uključio i preuzeo funkciju direktora u rujnu 2018. kako bi završio započeti posao. Jedini kontakt s kupcima imao je PV koji ima kuću iza predmetnih zgrada pa je njegov telefonski broj bio naznačen kao kontakt za kupnju stanova. PV se početkom 2021. godine sastajao s njom, a kasnije i s odvjetnikom Klarendićem, te je tvrdio da će kupci tri stana, a među njima i RV uplatiti kupoprodajnu cijenu stanova, ali da joj nisu uplatili, i to RV ni centa, da je jedan kupac je uplatio 10.000,00 eura, drugi kupac 20.000,00 eura. Potom je preko odvjetnika Klarendića putem e-maila stupila u kontakt s kupca tri stana i u prvom e-mailu, koji je razmijenjen negdje u ožujku 2022. godine, GV navodi da nije uplatio bilo kakav iznos za kupnju stana. Potom u drugom e-mailu koji je bio u travnju ili svibnju navodi da je uplatio 66.000,00 eura PV, ali da mu je ovaj rekao da ne govori da je taj iznos plaćen. Nakon toga su oni s ta tri kupca raskinuli predugovor jer nisu uplatiti kupoprodajnu cijenu u dogovorenom roku. Odmah nakon što su raskinuli ugovor s ova tri kupca, i to: kupca iz Australije, kupca s [adresa] i s RV, dobili su odgovor da oni ne pristaju na raskid ugovora jer da će se ugovor ispoštivati. Potom PV podiže ovu tužbu protiv Sinapi d.o.o. i po punomoći to troje kupaca koji zapravo nisu dali PV punomoć za pokretanje ovog sudskog postupka već je on punomoći krivotvorio, osim što je moguće da mu je RV dala punomoć. Kasnije saznaje da su svi e-mailovi koji su prethodno s njima kupci razmijenili bili lažni e-mailovi i da ih je pisao PV. Nakon toga je u listopadu 2022. bila u osobnoj komunikaciji s GV koji je bio osupnut činjenicom da je kupila taj stan i da on nije vlasnik. GV je pokrenuo kaznenih postupak protiv PV jer je shvatio da je prevaren. Koliko ona zna, državno odvjetništvo je u kaznenom postupku ustanovilo da su potvrde o plaćanju bile krivotvorene. PV se lažno predstavljao kupcima kao zastupnik Sinapi d.o.o. jer su kupci bili uvjereni da on predstavlja Sinapi, a nije ni član uprave ni direktor, a niti prokurist i nije imao punomoć D za zaključivanje predugovora s kupcima i primanja novaca. Njegovo je bilo samo da pokaže stanove i tlocrt stana kupcima, te da ih proslijedi na dogovor s investitorom, što nije učinio. Njezin sin DV je potpisao predugovor s RV u ime firme Sinapi d.o.o. i u tom predugovoru je navedeno da se kupoprodajna cijena mora uplatiti na račun Partner banke jer je firma Sinapi d.o.o. bila zadužena s kreditom kod te banke pa je novac kupoprodajnih cijena stanova treba biti uplaćen za podmirenje tog kredita. Međutim je GV dao PV iznos kupoprodajne cijene na ruke i više od kupoprodajne cijene jer se spominje iznos preko 90.000,00 eura. Kupci su vjerojatno bili u stanu već prije 2020. godine kada je dobivena uporabna dozvola. PV nije imao bilo kakvu ulogu u kupoprodaji tih stanova, a u odnosu na firmu Sinapi. PV su ključevi stanova dani od njezinog supruga OV u dobroj vjeri kako bi se omogućilo kupcima da razgledaju stan. Njezin suprug nije odlazio na gradilište niti razgledao gradnju radi zdravstvenih tegoba i drugih obaveza, pa je dao povjerenje PV da odlazi i nadgleda te radove. Tvrtka Sinapi nije poduzela radnje da naplati kupoprodajnu cijenu od navedena tri kupca jer nije imala telefonske brojeve a niti e- mailove. D nije mogao stupiti u kontakt s kupcima jer nije mogao ni vidjeti kupce, sve je dogovarao PV. Što se tiče ostalih kupaca je s dva kupca dogovarao njezin suprug, a sa svima ostalima PV, ostalih je 14 kupaca. Dodaje da PV tvrtki Sinapi nije dostavio predugovor kupaca, osim predugovora RV, pa su se ti ugovori pojavili tek u ovom postupku. Oni su znali ime kupaca, ovdje prvotnih tužitelja, jer im je PV rekao ime kupaca, a to im je rekao kroz 2021. godinu. Trebalo joj je gotovo pola godine da ustanovi što se tu događalo i tko je koga zafrkao, tako je gotovo pola godine komunicirala s PV kroz 2021. i morala je čupati od njega informacije jer nije tada više komunicirala s DV koji joj je sin. Paralelno je kontrolirala računovodstveno stanje firme Sinapi d.o.o. i pokušala pohvatati konce. Ona se uključila nakon što joj je suprug pao u depresiju radi neplaćanja kredita, a sve u cilju da kupci plate kupoprodajne cijene stanova firmi Sinapi d.o.o. za boljitak te firme i da kupci dobiju stanove. Oni nisu znali da je PV upleten na način da je primio novce kupaca i sastavljao lažne ugovore. Uključila se jer nije mogla slušati kako PV njegovom suprugu u komunikaciji odgovora da čeka da će biti cijene stanova isplaćene, pa od toga ona nije bilo ništa. Većina kupaca je platila kupoprodaju cijenu po predugovorima i knjižili su se kao vlasnici.

9.17. Zakonski zastupnik tuženika pod 3) City Lab d.o.o., BV, rođen 1986. godine (l.s. 255-256) je naveo da se pridružuje iskazu tuženice pod 2) koja je njegova majka. Dodaje da nije s PV sudjelovao u bilo kakvim razgovorima i pregovorima oko predmetnih stanova i njihove prodaje, saznanja crpi iz priča iz obitelji. Nisu mu poznati dogovori njegovog brata DV.

10. Prema odredbi članka 268. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23, 155/23, 69/26- dalje: ZOO) predugovor je ugovor kojim se preuzima obveza da se kasnije sklopi drugi, glavni ugovor. Predugovor obvezuje ako sadrži bitne sastojke glavnog ugovora (stavak 3.). Nadalje je propisano da će sud na zahtjev zainteresirane strane narediti strani koja odbija sklopiti glavni ugovor da to učini u roku koji će joj odrediti (st. 4.), a sklapanje glavnog ugovora se može zahtijevati u roku od šest mjeseci od isteka roka predviđenog za njegovo sklapanje, a ako taj rok nije predviđen, onda od dana kad je prema naravi posla i okolnostima ugovor trebao biti sklopljen (st. 5.), te da predugovor ne obvezuje ako su se okolnosti od njegova sklapanja toliko izmijenile da ne bi bio ni sklopljen da su takve okolnosti postojale u to vrijeme (st. 6.).

10.1. Sud je ponajprije utvrdio da je tužiteljica podnijela tužbu unutar propisanog roka iz st. 5. članka 268. ZOO-a, odnosno u roku od 6 mjeseci od kada je glavni ugovor trebao biti sklopljen, obzirom da je iz sadržaja e-mailova upućenih od Sinapi d.o.o. prema GV proizlazi da je glavni ugovor trebao biti zaključen najkasnije do 1. kolovoza 2022., a kojeg dana je tužba i podnesena.

11. Nadalje, predmet predugovora je definiranje uvjeta i rokova koji trebaju biti ispunjeni da bi ugovorne strane pristupile zaključenju glavnog ugovora o kupnji nekretnine. Iz sadržaja predugovora proizlazi da je uvjet za sklapanje glavnog ugovora da tužitelj isplati kupoprodajnu cijenu od 66.346,00 EUR-a na depozitni račun tuženika pod 1) Sinapi d.o.o. koji je otvoren kod Partner banke d.d., dok se tuženik obvezao da će kao prodavatelj stana provesti etažni elaborat u zemljišnim knjigama pa ishoditi brisovno očitovanje banke radi brisanja upisanog tereta.

11.1. Sud je na temelju provedenog dokaznog postupka čitanjem materijalnih dokaza utvrdio da je tužiteljica RV dana 14. ožujka 2018. zaključila predugovor o kupnji stana koji je potpisan od strane DV u ime firme tuženika pod 1) Sinapi d.o.o. i da je ovjeren pečatom firme, te da je tužiteljica po svome ocu GV RV isplaćivala kupoprodajnu cijenu na ruke u gotovini PV, koji je prema sadržaju potvrda, navodno, taj novac predao ĐV, kako se navodi u potvrdama iz prosinca 2017. i siječnja 2018. (l.s. 79 i 106).

11.2. Kada se uzme u obzir povijesni izvadak iz sudskog registra (l.s. 120-124) proizlazi da DV dana 14. ožujka 2018., u vrijeme zaključenja predugovora, više nije bio ovlašteni zakonski zastupnik tuženika pod 1) Sinapi d.o.o., a da njegov otac ĐV još uvijek nije bio ovlašteni zakonski zastupnik tuženika pod 1) u vrijeme primitka kupoprodajne cijene u prosincu 2017. i siječnju 2018. godine.

11.3. Prema tome su predugovor tužiteljice i potvrde o primitku kupoprodajne cijene, potpisane i izdane od neovlaštene osobe, odnosno od osoba koje u vrijeme obavljanja tih radnji nisu bile zakonski zastupnici prodavatelja i ovdje tuženika pod 1) Sinapi d.o.o. Osim toga se u tekstu predugovora od 14. ožujka 2018. navodi da će glavni ugovor biti zaključen najkasnije do 31. siječnja 2018. (l.s. 13-15), što je neodrživo. Međutim, bez obzira na manjkavost predugovora i potvrda o isplati kupoprodajne cijene radi očite omaške u datumu zaključenja glavnog ugovora i jer su potpisani od neovlaštenih osoba, iz e-mailova Sinapi d.o.o. u spisu upućenih tijekom 2022. godine ocu tužiteljice proizlazi da je tuženik pod 1) naknadno odobrio valjanost predugovora, ali nije imao saznanja je li tužiteljica platila kupoprodajnu cijenu, pa je pozivao je oca tužiteljice GV na plaćanje kupoprodajne cijene.

11.4. Nadalje, u postupku je utvrđeno da je GV, u ime tužiteljice, dogovarao kupnju stana s PV, te da je PV tijekom 2017. i 2018. godine isplatio ukupnu stvarno (usmeno) dogovorenu kupoprodajnu cijenu od oko 97.000 eura, koja se razlikuje od cijene navedene u predugovoru od 66.346,00 eura.

11.5. Pregledom punomoći koja je uložena u spis od 28. svibnja 2019. (l.s. 97), proizlazi da je PV ovlašten pristupiti tehničkom pregledu radi izdavanja uporabne dozvole, ali ne proizlazi da je ovlašten pregovarati o kupnji stanova, zaključivati predugovore i primiti kupoprodajnu cijenu.

11.6. Sporna je uloga i ovlaštenje PV za primitak kupoprodajne cijene i je li on taj novac stvarno proslijedio tuženiku pod 1) Sinapi d.o.o.

12. Radi utvrđenja navedenih bitnih i spornih činjenica je sud proveo saslušanje svjedoka: EV, VV, GV, PV i DV, te je provedeno stranačko saslušanje tuženice pod 2) ČV i zz tuženika pod 3) SV.

12.1. Analizirajući iskaze svjedoka sud nalazi da su istiniti iskazi svjedoka GV i DV jer se radi o svjedocima koji su iskazivali uvjerljivo i logično, te sukladno materijalnim dokazima.

12.2. Tako sud vjeruje svjedoku GV koji navodi da je predmetni stan kupio za kćerku RV jer je bio u procesu razvoda i druga kćerka Ž je preminula u epidemiji korone. On je taj stan otplatio među prvima u ukupnom iznosu od oko 97.000 eura, i to između 2017. i 2018. godine. Prvi iznos isplate stana, koji je bio između 30.000,00 i 33.000,00 eura, je dao PV u kancelariju kod ĆV i dobio je potvrdu za to, a na potvrdi je pisalo da daje novac PV. Kasnije je isplatio ukupnu cijenu stana u manjim iznosima onako kako je od njega tražio PV, a on je znao tražiti i svaki mjesec kakav iznos. Tražio je od PV sto puta da zaključe ugovor, a on mu je rekao da ne brine i da je bitno da ima ključ. Čuo je kasnije od ljudi koji su kupili stan u toj zgradi da je PV prevarant. Kada su počeli problemi sa stanom je njemu odvjetnik Riki Perković rekao da više ne želi biti njihov punomoćnik jer da zna kakav je to PV i da on stalno nešto brlja i mrlja. Nikada nije stupio u kontakt s ĐV, sva njegova komunikacija je išla preko PV. Dao je PV negdje oko 97.000 eura. Ne zna što je s tim novcima i da li ih je ĐV dobio. Kod tehničkog prijema zgrade je bio sa svim drugim stanarima ispred svoga stana, tamo je bio i PV, te im je svima dao ključeve, a čak i prije toga prijema mu je rekao da može birati parket, pločice, sanitarije to postavljati što je on i učinio za predmetni stan. PV je lažno komunicirao u njegovo preko e-maila s tuženicima i njihovim punomoćnikom.

12.3. Sud vjeruje svjedoku DV kada navodi da nije bilo nikakve isplate kupoprodajne cijene. On je u lipnju 2023. godine saznao od GV da su tri kupca, ovdje prvotni tužitelji, isplatiti PV kupoprodajne cijene stanova i tada je saznao da su ti ljudi prevareni. Sve troje navedenih kupaca uključujući tužiteljicu nisu firmi Sinapi d.o.o. isplatili kupoprodajnu cijenu, a ušli su u stanove. Od majke ČV je saznao da nisu mogli stupiti u kontakt s ovim kupcima jer je samo PV imao kontakte s njima, a osim toga je PV i doveo oca tužiteljice GV kao kupca jer mu je to prijatelj. Problemi sa PV su počeli negdje 2021. ili 2022. godine, a tada svjedok više nije bio u kontaktu s roditeljima, a niti s PV. Inače je prethodno PV dolazio na gradilište svaki dan, on je imao povjerenja u PV, a za odnos oca i PV ne zna kakav je bio.

12.4. Analizirajući iskaze svjedoka EV i VV sud nalazi da se radi svjedocima koji nisu imali saznanja o bitnim činjenicama jer izričito navode da ne znaju je li GV ili netko njegov platio kupoprodajnu cijenu ili zaključio ugovor o kupnji stana. Radi se o svjedocima koji su kupili svoje stanove od Sinapi d.o.o. i viđali su GV da boravi u jednom od stanova, što je nesporno.

12.5. Sud nema razloga ne vjerovati svjedoku EV kada navodi da je plaćao novac za svoj stan PV jer je njemu stariji ČV rekao da može dati riječima: „dajte novac za stan PV jer sam sina (DV) potjerao“.

12.6. Također sud vjeruje svjedoku VV kada navodi da je on svoj novac za kupnju stana davao na ruke PV, a on bi mu donio potvrdu da je novac plaćen, a da je jedan dio novca plaćao i preko banke firmi Sinapi, a PV mu je davao potvrde koje su opća uplatnica s pečatom firme Sinapi. Kroz razgovor s ĐV je zaključio da može dati novac PV, inače je njegov ugovor o kupnji stana odnesen na potpisivanje u Sinapi i potpisao ga je ĐV.

12.7. Navedena utvrđena činjenica da su neki od kupaca stanova u predmetnim zgradama dijelove kupoprodajne cijene plaćali PV na ruke po ovlaštenju ĐV i da je taj novac proslijeđen tuženiku pod 1), nisu presudne u ovoj pravnoj stvari jer svjedok GV, otac tužiteljice koji je za tužiteljicu kupovao predmetni stan, ni ne tvrdi da je po odobrenju ĐV platio stan PV, već navodi da uopće nije komunicirao sa tadašnjim zakonskim zastupnikom tuženika pod 1) Sinapi d.o.o., a da je sve dogovarao preko PV, kao što navodi i da ne zna je li PV proslijedio njegov novac za stan tuženiku pod 1).

13. Ocjenjujući stranačke iskaze, sud nalazi da nema razloga ne vjerovati iskazu tuženice pod 2) ČV jer je njezin iskaz uvjerljiv i logičan, te je u suglasju sa svim provedenim materijalnim i personalnim dokazima, a nije doveden u pitanje ni jednim izvedenim dokazom. Tako sud vjeruje tuženici pod 2) kada navodi da je u vrijeme gradnje direktor Sinapi d.o.o. bio njezin sin DV, pa se potom njezin suprug ĐV uključio i preuzeo funkciju direktora kako bi završio započeti posao. Jedini kontakt s kupcima je imao PV koji ima kuću iza predmetnih zgrada pa je njegov telefonski broj bio naznačen kao kontakt za kupnju stanova. Njezin suprug nije odlazio na gradilište radi zdravstvenih tegoba i drugih obaveza, pa je dao povjerenje PV da odlazi i nadgleda te radove. PV se lažno predstavljao kupcima kao zastupnik Sinapi d.o.o. i kupci su bili uvjereni da on predstavlja Sinapi d.o.o. Njegovo je bilo samo da pokaže stanove i tlocrt stana kupcima, te da ih proslijedi na dogovor s investitorom. Bila je u kontaktu sa PV tijekom 2021. godine i on je tvrdio da će kupci tri stana ŽV, RVH i RV uplatiti kupoprodajnu cijenu stanova, te da RV nije uplatila ni centa. Potom je preko odvjetnika Klarendića i putem e-maila stupila u kontakt s ova tri kupca stanova koji su prvotni tužitelji, i u prvom e-mailu koji je razmijenjen negdje u ožujku 2022. godine otac tužiteljice GV navodi da nije uplatio novac za kupnju stana. Zatim je otac tužiteljice u drugom e-mailu, iz travnja ili svibnja 2022., naveo da još nije uplatio 66.000,00 eura PV i da mu je ovaj rekao da ne govori da je jedan iznos plaćen. Nakon toga su oni s ta tri kupca raskinuli predugovor jer nisu uplatiti kupoprodajnu cijenu u dogovorenom roku. Kasnije saznaje da su svi e- mailovi koji su prethodno s njima kupci razmijenili bili lažni e-mailovi i da ih je pisao PV. Tvrtka Sinapi nije poduzela radnje da naplati kupoprodajnu cijenu od navedena tri kupca jer nije imala telefonske brojeve, a niti e-mailove, sve je dogovarao PV. Većina kupaca je platila kupoprodaju cijenu po predugovorima i knjižili su se kao vlasnici. Na koncu je u listopadu 2022. bila u komunikaciji s GV koji je bio osupnut činjenicom da je ona kupila taj stan i da njegova kćerka nije vlasnik, te je pokretnuo kazneni postupak protiv PV jer je shvatio da je prevaren. GV je dao PV kupoprodajnu cijenu na ruke i više od kupoprodajne cijene jer se spominje iznos preko 90.000,00 eura.

13.1. Ocjenjujući iskaz zakonskog zastupnika tuženika pod 3) SV proizlazi da nema vlastitih saznanja o spornim činjenicama jer nije sudjelovao u bilo kakvim razgovorima i pregovorima oko predmetnog stana, tako da njegov iskaz nije od značaja za presuđenje.

14. Sud ne vjeruje iskazu svjedoka PV kada navodi da je ĐV proslijedio iznos od oko 92.000,00 eura koji iznos je njemu prethodno za kupnju predmetnog stana isplaćen od oca tužiteljice GV, kao i kada navodi da je od firme Sinapi d.o.o. imao punomoć za zastupanje kod kupnje, za sve pravne radnje i ishođenje dokumentacije. Takvi navodi ovog svjedoka nisu podržani niti jednim provedenim dokazom.

14.1. Doduše, sud dopušta ovlasti PV kod prodaje stanova bilo veće od sadržaja onoga što se navodi u punomoći koja je uložena u spis od 28. svibnja 2019. (l.s. 97), a prema kojoj je predstavljao vlasnika i investitora Sinapi d.o.o. kod tehničkog pregleda u postupku izdavanja uporabne dozvole, te je PV bio usmeno ovlašten od DV i ĐV, zakonskih zastupnika tuženika pod 1) u različitim razdobljima, koji su mu vjerovali i koji su radi svojih tadašnjih realitetnih životnih problema ovlastili PV, ponekad primiti dijelove kupoprodajne cijene u gotovini stanova od nekih kupaca i da im proslijedi taj novac. Zaključak je suda da je u konkretnom slučaju PV primio i zadržao kompletni iznos od oko 97.000 eura koji mu je isplaćen od oca tužiteljice GV na ime kupovne cijene za kupnju stana tužiteljice RV, te da je svojim ponašanjem zlouporabio povjerenje oca tužiteljice GV koji mu je bio prijatelj, kao i povjerenje obitelji ĐV koja je tada bila vlasnik i zakonski zastupnik firme Sinapi d.o.o.

14.2. Takvo utvrđenje suda da PV nije proslijedio prodavatelju Sinapi d.o.o. kupoprodajnu cijenu koju mu je platio otac tužiteljice GV proizlazi iz činjenice da su svi preostali kupci 18 stanova u dvije zgrade, osim trojice kupaca među kojima je tužiteljica, isplatili kupoprodajnu cijenu Sinapi d.o.o. u gotovini ili na račun firme Sinapi d.o.o., kako to proizlazi iz financijske kartice Sinapi d.o.o. (l.s. 138-139), te iskaza svjedoka EV, VV, DV, kao i iz iskaza tuženice pod 2) ČV. Također proizlazi da su s ovim kupcima zaključeni glavni ugovori jer su isplatili kupoprodajnu cijenu za kupnju svojih stanova prodavatelju i vlasniku stanova tvrtki Sinapi d.o.o, a da ni tužiteljica, a niti njezin otac GV, nisu platili niti jedan dio kupoprodajne cijene direktno tvrtki Sinapi d.o.o. Navedeni zaključak suda se temelji i na iskazu svjedoka GV, oca tužiteljice, koji navodi da nije vršio uplate na račun firme Sinapi d.o.o. i da ne zna je li prodavatelj Sinapi d.o.o. primio onaj novac koji je u više navrata dao PV na ruke tijekom 2017. i 2018. godine, a to ne zna jer nikada nije komunicirao s prodavateljem već isključivo s PV. Osim toga nije sporno da se protiv PV vodi kazneni postupak za počinjenje kaznenog dijela prijevare i krivotvorenja, gdje se navodi i krivotvorenje ovih e-mailova, i to pred Općinskim sudom u Zadru, koji postupak pred sudom se vodi prema potvrđenoj optužnici broj KO-DO-673/2024 od 12. studenog 2024.

14.3. Kada se analizira sadržaj naprijed navedenih krivotvorenih e-mailova proizlazi da je PV prvim e-mailom iz ožujka 2022., predstavljajući se kao GV, izvijestio tuženika pod 1) Sinapi d.o.o. da zna kako GV uopće nije platio stan, a u e-mailu iz lipnja 2022. je dao prijedlog za uplatu ostatka od 66.000,00 eura, iako je nedvojbeno da je GV zapravo još 2018. godine isplatio PV ukupnu usmeno dogovorenu kupoprodajnu cijenu stana od oko 97.000 eura. Takvim postupanjem je PV pred strankama ovog postupka pokušao prikriti činjenicu da je primio i zadržao novac za kupnju stana RV ostavljajući oca tužiteljice GV u uvjerenju da je kupoprodajna cijena proslijeđena prodavatelju Sinapi d.o.o., a prodavatelja Sinapi d.o.o. ostavljajući u uvjerenju da tužiteljica RV uopće nije isplatila kupoprodajnu cijenu, a koje prikrivanje je bilo uspješno jer stranke do podnošenja tužbe u ovoj pravnoj stvari nisu bile u bilo kakvom kontaktu i komunikaciji.

15. Slijedom svega izloženog je sud utvrdio da tužiteljica RV nije ispunila svoju obvezu plaćanja kupoprodajne cijene iz predugovora zaključenog 14. ožujka 2018., jer je obvezu plaćanja ispunila prema trećoj osobi PV, pa nema pravo zahtijevati sklapanje glavnog ugovora u odnosu na tuženika pod 1) Sinapi d.o.o. Iz provedenih dokaza proizlazi da je otac tužiteljice GV nedvojbeno isplatio cijenu trećoj osobi PV koji nije imao ovlaštenje primiti isplatu u ime prodavatelja, pa takvo plaćanje nema učinak ispunjenja obveze prema prodavatelju Sinapi d.o.o. i kupčeva obveza plaćanja prema prodavatelju nije prestala obzirom da prodavatelj Sinapi d.o.o. nije naknadno odobrio takvo primanje. U ovoj situaciji kupac RV može jedino isticati zaseban zahtjev prema trećoj osobi PV radi povrata novca ili naknade štete.

15.1. Sama činjenica da je otac tužiteljice GV ključeve stana i posjed stana još 2019. godine kod tehničkog pregleda zgrade od PV nije odlučujuća za presuđenje u ovom sporu jer PV nije imao ovlaštenje ili punomoć tuženika pod 1) za predaju ključeva stana i predaju stana u posjed, tako da je GV ključeve dobio od neovlaštene osobe. Kazati je da ova činjenica dodatno podupire utvrđenje suda da je otac tužiteljice GV do primitka ključeva stana isplatio PV u gotovini iznos od oko 97.000 eura na ime kupoprodajne cijene stana jer u protivnom ne bi dobio ključeve i stan u posjed. Međutim se ponavlja da to ne utječe na osnovanost tužbe i tužbenog zahtjeva u ovoj pravnoj stvari jer novac nije isplaćen tuženiku pod 1) Sinapi d.o.o. kao prodavatelju i vlasniku stana.

16. Slijedom svega naprijed navedenog je valjalo odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice u odnosu na tuženika pod 1), dok je u odnosu na tuženike pod 2) do 4) tužbeni zahtjev odbijen radi promašene pasivne legitimacije obzirom da protiv ovih osoba nije ni uperen zahtjev da im sud naloži za sklapanje glavnog ugovora o kupoprodaji stana, te je odlučeno kao u izreci ove presude.

17. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 155/23 i 146/25), obzirom da su tuženici pod 2) do 4) zatražili parnični trošak u kojem su bili zastupani po punomoćniku iz reda odvjetnika, prema VPS od 1.327,23 eura, i odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23 i 107/25 - dalje u tekstu: Tarifa), te je tuženicima pod 2) do 5) dosuđen trošak za: sastav odgovora na tužbu 100 bodova (Tbr. 8.1.), za pristup na ročišta od 9. srpnja 2025. 11. studenog 2025., 19. siječnja 2026., 16. ožujka 2026., i 17. lipnja 2026. po 100 bodova za svako ročište (Tbr. 9.1.) i za odgođeno ročište od 21. travnja 2026. 25 bodova (Tbr. 9.5.), ukupno 625 bodova što uz vrijednost boda od 2,00 eura iznosi 1.250,00 eura, dok se preko zatraženog odbija zahtjev tuženika pod 2) do 5) za naknadom parničnog troška, kao u točki II. izreke ove presude.

17.1. Sud nije priznao tuženicima pod 2) do 5) zatražen trošak pristupa na ročišta od 18. siječnja 2024. i 7. ožujka 2024. jer toga dana nisu zakazana, a ni održana ročišta u ovoj pravnoj stvari.

U Zadru, 24. srpnja 2026.

Sutkinja

Maja Ivković

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovome sudu, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivne stranke, u roku od 15 dana od ročišta za objavu odluke, odnosno od primitka odluke, ovisno o ispunjenju uvjeta određenih u čl. 355. ZPP, a o njoj odlučuje županijski sud.

DNA:

- Tužiteljici po punomoćniku

- Tuženici pod 1) po stečajnoj upraviteljici

- Tuženicima pod 2) do 5) po punomoćniku