REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

Franjevačke stube 2, Pazin

Poslovni broj Pn-41/2020-42

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu po sutkinji Mihaeli Kaligari Hek, u pravnoj stvari u kojoj sudjeluju tužitelj CT, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Ivan Milanović, odvjetnik u Umagu, 8. ožujka 6, i tuženik OT, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Alen Kalčić, odvjetnik u Poreču, Partizanska 13, radi naknade štete, nakon održane glavne rasprave zaključene 8. srpnja 2026. u prisutnosti tužitelja i zamjenika njegovog punomoćnika, Emila Košeta, odvjetnika u Umagu, te tuženika i njegovog punomoćnika, 24. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku da tužitelju isplati 702,96 eura (sedamsto dva eura i devedeset šest centi) sa zateznim kamatama od 8. srpnja 2026. do isplate, po stopi iz čl. 29. st. 2. i 8. Zakon o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 35/2005., 41/2008., 125/2011. – Zakon o rokovima ispunjenja novčanih obveza, 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., 145/2023. i 155/2023.; dalje: ZOO), uvećanoj za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 (petnaest) dana.

II. Odbija se tužbeni zahtjev kojim tužitelj od tuženika zahtijeva isplatu 518,77 eura, kao i isplatu zateznih kamata na iznos od 1.221,73 eura za razdoblje od 23. veljače 2020. do 8. srpnja 2026.

III. Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio tužbu (30. ožujka 2020., str. 1–2) protiv tuženika radi naknade štete u iznosu 1.221,71 eura (9.205,00 kn; fiksni tečaj konverzije 7,5345) sa zateznim kamatama od 23. veljače 2020. do isplate. U tužbi je naveo da je tužitelj na nekretninama k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina], koje su u suvlasništvu stranaka, svakog u 1/2 dijela, postavio plastificiranu žičanu mrežu na željeznim i drvenim stupovima, koje je tuženik uklonio, što nije učinio s pažnjom dobrog gospodara, te je tom prilikom na plastificiranoj žičanoj ogradi, željeznim i drvenim stupovima nastala ukupna šteta u utuženom iznosu.

2. U odgovoru na tužbu (od 1. prosinca 2020., str. 15–17) tuženik je osporio tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Istaknuo je prigovor aktivne legitimacije odnosno da bi tužitelj bio vlasnik predmetnih pokretnina. Napomenuo je da tužitelj nije pojasnio u čemu se sastoji šteta u utuženoj visini niti na koji je način tuženik počinio štetu odnosno kojom štetnom radnjom. Nije osporio da je kao suvlasnik s k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina], 19. lipnja 2019., pomaknuo određene pokretnine (stupove i mrežu) i posložio ih na predmetne nekretnine, ali pri tome nije postupao protupravno, te na pokretninama nije nastala nikakva šteta, odnosno postupao je pažljivo kao dobar gospodar.

3. Radi ocjene osnovanosti tužbenog zahtjeva, proveden je dokazni postupak u kojem su pročitane i razgledane isprave koje se nalaze u spisu, i to: izvatci iz zemljišne knjige (str. 4, 18–19), ponuda-predračun Gipo d. o. o. [adresa] za radove od 25. lipnja 2019. (str. 5–6), dopis punomoćnika tužitelja od 30. prosinca 2019. upućen tuženiku, uz preslik dostavnice (str. 7–8), te fotografije lica mjesta (str. 34–37, 40–43, 58). Pored toga, sud je izašao na uviđaj, na k. č. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] (zapisnik od 4. lipnja 2021.; str. 51–57) na kojem je saslušao svjedoka GT. Provedeno je vještačenje po stalnom sudskom vještaku građevinske struke JT, dipl. ing. građ. (pisani nalazi i mišljenja od 25. veljače 2025., str. 73–85, i 27. ožujka 2026., str. 115–116; te usmeno iznošenje nalaza od 8. srpnja 2026., str. 94–97). Saslušane su i stranke (zapisnici od 1. srpnja 2025.; te dopunski 8. srpnja 2026., zapisnik na str. 94–97).

3. 1. Sud nije prihvatio prijedlog tuženika da se zbog izmijenjene osobe suca provede novi uviđaj i da se odredi novo građevinsko vještačenje te da se ponovno sasluša svjedok, smatrajući nepotrebnim njihovo ponovno provođenje, a sud je ovlašten odlučiti o tome koje će od predloženih dokaza izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica (čl. 220. st. 2. Zakona o parničnom postupku, „Narodne novine“ br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. – Odluka USRH, 123/2008., 57/2011., 148/2011. – pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014. – Odluka USRH, 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023.; dalje: ZPP).

4. Na temelju rezultata cjelokupnog postupka, te savjesne i brižljive ocjene dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, sukladno čl. 8. ZPP-a, sud je odlučio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

5. Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja za naknadu (imovinske) štete u iznosu 1.221,73 eura od tuženika, kojeg drži odgovornim za njezin nastanak.

6. Sukladno odredbi čl. 1045. st. 1. ZOO-a tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je, ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Za ostvarivanje prava na naknadu štete moraju kumulativno biti ispunjene sve opće pretpostavke glede odgovornosti za štetu, što znači da moraju postojati subjekti obveznog odnosa odgovornosti za štetu – štetnik i oštećenik, štetna radnja koju je počinio štetnik, šteta na strani oštećenika, uzročna veza između štetne radnje i štete, te protupravnost štetne radnje. Tek kad su ispunjene sve navedene pretpostavke, tada određena osoba može biti odgovorna za nastalu štetu.

7. Konkretno, sve su pretpostavke glede odgovornosti za štetu između stranaka sporne. Na tužitelju je bio teret dokaza spornih činjenica. Tužitelj je na okolnosti osnove i visine štete, uz isprave koje je uložio u spis, predložio uviđaj, građevinsko vještačenje, saslušanje svjedoka i stranaka. Iz rezultata spomenutih izvedenih dokaza utvrđeno je kako slijedi u nastavku presude.

8. Prema izvatku iz zemljišne knjige, na k. č. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] (u vrijeme podnošenja tužbe), kao suvlasnici, upisani su tužitelj i tuženik, svaki u 1/2 dijela.

9. Tužitelj je na tim nekretninama postavio ogradu, o čemu je iskazivao tužitelj, a tu je ogradu tuženik uklonio, što tuženik u konačnici nije osporio. Što je točno tužitelj postavio, a tuženik uklonio, te na koji način, utvrđivano je na uviđaju te su o tome iskazivale stranke.

10. Tužitelj je na licu mjesta pokazao predmetnu ogradu i oštećenja. Iskazao je da je ograda bila od metalnih i drvenih stupova visine 1,25 cm od mrežastog pletiva plastificiranog i povezanog zatezačima. Za postavljanje ograde bilo je potrebno iskopati te stupove ugraditi u betonske temelje. Za svaki stup, i za drveni i metalni bio je iskopan temelj. Bio je i jedan betonski stup. Ogradu je postavio uz pomoć prijatelja. Ogradu je skinuo tuženik, bila je rezana na više mjesta, više neupotrebljiva. Drvene stupove nije našao, izuzev jednog. Nakon što je tuženik skinuo ogradu, postavio je novu. Kupio je nove stupove, novu žicu i zatezače. Nije se sjećao točnog iznosa za koji je izradio ogradu, a iznos iz ponude koju je priložio uz tužbu odgovara tom iznosu. Tuženik je uklonio i metalne stupove koji su bili rezani. Jedan je ostao. Bilo je 6 metalnih stupova. Stupove i žicu za novu ogradu kupio je u trgovinama koje to prodaju (u više trgovina u [adresa]). Nije znao točno koliko je dugo ponovno postavljao novu ogradu, to je radio vikendima, negdje oko 3 mjeseca. Nije sačuvao račune od nove ograde, nije imao razloga za to. Novu ogradu nije dovršio do kraja jer se bojao da će mu je tuženik opet ukloniti. Skoro ništa nije iskoristio od stare ograde jer starih drvenih stupova nije bilo, a metalni stupovi su bili rezani.

10. 1. Dopunski saslušan, tužitelj (upitan je li vratio istu ogradu s istim stupovima nakon što je ona uklonjena) iskazao je da nije vratio istu ogradu niti je vratio iste stupove, osim onoga što je ostalo, a nije uništeno. Nije uništeno otprilike 20 % pletiva (predmetne plastificirane žičane ograde) koje se povezuje paralelno s tri žice koju je nanovo morao nabavljati jer je bilo presječeno. Nadalje nisu uništeni jedan drveni stup i jedan metalni, to je ostalo stajati u funkciji. Ono što je bilo rezano ostalo je na terenu, ali više nije bilo u funkciji. Jedino drvene stupove nije našao na terenu, osim tog jednog koji je bio u funkciji. Potvrdio je da je kod temelja riječ o iskopu dimenzija 40x40x30, s time da naveo da su tamo gdje je zemlja bila tvrđa dimenzije vjerojatno manje. Kada je radio iskope nije točno mjerio. Vezano za betonski stup, dopunski je naveo da je njega naknadno napravio, on nije bio kod prvotne ograde. Na ogradi koju je prvotno postavio bilo je 6 metalnih i 10 drvenih stupova visine otprilike 125 cm (dio iznad zemlje koliko je visoka ograda, inače su stupovi u temelju još dodatnih 20-30 cm). Ograda je sveukupno duga otprilike 32-33 metra. Nova ograda nije postavljena u cijelosti, jedan dio nije postavio ponovno, pri dnu i pri samom vrhu. Nova ima oko 25-28 metara. Tamo gdje nema ograde nije stavio ni stupove. Nije brojao koliko ima u novoj ogradi stupova. Ogradu je postavljao povremeno kako je imao vremena, i dosta je dugo postavljao. Isto vremena mu je trebalo i za postaviti novu. Sve metalne stupove osim jednog, tuženik je rezao do visine zemlje. Ogradu je postavio kako bi štitio svoja vozila i svoj materijal, i voćke. Upitan zna li okvirno promjer stupova, iskazao je da je vjerojatno fi50 mm te jedan ili dva s fi25-30 mm. Samo dva betonska temelja nije radio na novo, jer su ostali u funkciji. Nije mogao procijeniti radne sate, nije pisao niti brojao.

11. Visinu utužene štete tužitelj je utvrdio prema ponudi (predračunu) za radove (postava žičane ograde sa stupovima) u kojoj su navedeni materijal („nabava“) i rad potrebni za postavljanje plastificirane žice između stupova u tri reda i zatezanje zatezačima, ukupne dužine 35 m (35 m x 18 = 630,00 kn / 83,62 eura), te montažu plastificirane pletene mreže na pripremljenu i zategnutu žicu visine 125 cm (35 m x 85 = 2.975,00 kn / 394,85 eura), uz prethodno navedeno „čišćenje zaraslog terena od grmlja i drače, izmjera i iskop rupa“ (paušalno 600,00 kn / 79,63 eura), „ručni iskop rupa u terenu dim. 35x35x40 kao priprema za betoniranje temelja“ (kom. 12 x 60,00 kn = 720,00 kn / 95,56 eura, kom. 4 x 50,00 kn = 200,00 kn / 26,54 eura), „nabava i ugradnja željeznih i drvenih stupova visine cca 170 cm u pripremljene temeljne rupe, stupovi se zalijevaju betonom uz prethodno niveliranje“ (kom 12 x 260,00 kn = 3.360,00 kn / 445,95 eura), te „nabava i ugradnja željeznih i drvenih stupova za kosinu visine cca 150 cm s učvršćivanjem i betoniranjem u pripremljene rupe“ (kom. 4 x 180,00 kn = 720,0 kn / 95,56 eura).

12. Tu je ponudu je 25. lipnja 2019. izradio Gipo d. o. o. [adresa] (za građevinarstvo i trgovinu), odnosno GT, koji je kao svjedok saslušan u postupku. On je vidio ogradu koju je postavio tužitelj i zna da je ona srušena jer ga je o tome obavijestio tužitelj kada ga je tražio da sastavi predmetnu ponudu. Nije znao pokazati na terenu što čini novu, a što staru ogradu, ali je znao da je cijela ograda srušena i da je tužitelj to prikrpao jer se vidi da na novoj nema zatezača i da su tri vrste žice. O rušenju ograde zna samo što mu je rekao tužitelj. Prilikom sastavljanja ponude svjedok je iskazao da je došao drugi dan nakon rušenja i pogledao ogradu, te je zajedno s tužiteljem pobrojao stupove i (na temelju toga) sastavio ponudu.

13. Tuženik je u tijeku postupka isticao da je tužitelj nakon uklanjanja predmetne ograde od strane tuženika ponovno na isto mjesto postavio istu ogradu s istim stupovima, pa tužitelju prilikom uklanjanja ograde nije nastala nikakva šteta na ogradi, eventualno je nastala šteta rada u ponovnom postavljanju ograde. Napomenuo je da je prilikom uklanjanja ograde od alata koristio obične kombinirke i kliješta, a sve drugo je obavio ručno (s time da je i neke od metalnih stupova slomio rukama jer su bili zahrđali; a jedan stup je odrezao fleksericom) s time da su tri metalna stupa sa sjeverne strane nekretnina ustvari željezni te su prilikom uklanjanja odrezani u visini zemlje.

13. 1. U svojem iskazu tuženik je pojasnio da je ograda koju je skinuo gotovo identična onoj koja je zatečena uviđaju (4. lipnja 2021.). Razlika je u dva metalna stupa, sve ostalo, drveni stupovi kao i žičana mreža isti su kao oni koje je skinuo. Betonskih stupova nije bilo niti na licu mjesta ima traga da je bilo. U odnosu na betonske temelje, smatra da se radi o proforma rupama s ulivenom jednom lopatom betona. Novi postavljeni, naknadno postavljeni stari stupovi, zapravo su postavljeni u betonski temelj. Kada je skinuo stupove i žičanu ogradu ostavio ih je na dio parcele koji si je tužitelj svojatao. Izvadio je oko 10 drvenih stupova, i 2 metalna stupa. Bio je još jedan metalni ali ga nije dirao. Kada je izvadio drveni stup izvađen je i taj betonski temelj koji je bio vezan za stup, a koji je i danas tamo na isti tim stupovima koji su vraćeni u zemlju.

13. 2. Dopunski saslušan, tuženik je iskazao da se ograda koja je bila postavljena na terenu sastojala od 12 stupova, točnije, 3 stupa bila su metalna, a 9 stupova bili su drveni. Što se tiče metalnih stupova, jedan je bio uz samu cestu stabiliziran bočnom ukosnicom, obojan crveno-bijelo zbog blizine ceste, taj je bio već postavljen u betonu i njega nije mogao izvaditi, već ga je trebalo odrezati, što je i učinio. Drugi metalni stup bio je sav zahrđali i njega je skinuo ručno, a treći metalni stup nalazio se na dnu ograde prema jugu, pretpostavlja da je on bio u temelju, njega nije dirao, taj je ostao i danas na terenu. Svi metalni stupovi bili su postavljeni u betonskom temelju, ali ne kako se kroz postupak navodi u dimenzijama 40x40x30, već u rupama s otprilike možda 1-2 lopate betona, odnosno oko 20 kg betona po temelju. Metalne stupove koje je odrezao ostavio je na parceli. Što se tiče drvenih stupova, nakon što je skinuo ogradu kliještama (nije je rezao), i demontirao je sa stupova te je zarolao, maknuo je i stupove. Ručno je vadio drvene stupove i stavio ih pokraj zarolane ograde, a to sve blizu kuće tužiteljeve majke, tako da ih je on zasigurno vidio. Da je u temelju bila minorna količina betona proizlazi iz činjenice da je on ručno uz drveni stup izvadio i njegov temelj, jer je beton bio obuhvaćen oko stupa i on je automatski išao van kako je on izvadio stup. Što se tiče žice koja služi kao stabilizator ograde, nju je odvojio na prvom i na zadnjem stupu i kasnije je naknadno skidao sa svakog stupa jer je ona fiksirana na stupu, a ograda visi na toj žici. Na žici ili ogradi nije ništa rezao, nije bilo potrebno jer je riječ o žici debljine možda 1-2 mm. Drveni stupovi i ograda koje je tužitelj naknadno postavio su oni isti koje je on skinuo, i u to je tuženik bio siguran, a smatra da to pokazuju i fotografije, s time da je napomenuo da tužitelj nije u cijelosti postavio ogradu nanovo. Rupe su ostale, nije bilo potrebno ponovno kopati temelj, a nije bilo potrebno ni nanovo betonirati jer je beton ostao na stupu. Prvo je pred majkom tužitelja demonstrativno izvadio nekoliko drvenih stupova, ručno ih izvalio iz zemlje. Ogradu je nagnuo pa su stupovi izašli iz zemlje, a ograda je ostala kakva je. To dva ili tri stupa. Drugi dan je došao i demontirao ogradu kao što je ranije opisivao. Kao oštećenje tuženik je priznao jedino dva metalna stupa. Sve drugo je ostavio na terenu na licu mjesta.

14. Ogradu i pokazana oštećenja po tužitelju fotografirao je građevinski vještak, koji je imao zadatak utvrditi vrijednost ograde te pojedinačnu vrijednost svakog stupa, te ukupno nastalu visinu štete na ogradi i stupovima, kao i visinu ograde i kvalitetu temelja, uzimajući u obzir stanje ograde prije skidanja (a prema fotografijama u spisu na str. 34–37) i zatečeno stanje na terenu.

14. 1. Stanje ograde prije demontiranja vidljivo je na fotografijama na str. 40–43 spisa. Stanje ograde nakon demontiranja i ponovnog postavljanja vidljivo je na fotografijama na str. 75–85 spisa.

14. 2. U pisanom nalazu i mišljenju od 25. veljače 2025. vještak je procijenio vrijednost ograde na 1.654,13 eura. U troškovniku radova naveo je: 1. iskop temelja dimenzija 40x40x30 cm, 6 komada x 15 = 90,00 eura; 2. ugradnja stupova u betonski temelj dimenzija 40x40x30 cm u stavci beton, 8 komada x 30,00 eura = 240,00 eura; 3. dobava i ugradnja stupova d=160 cm, i to metalni stup promjera 32 mm, 2 kom x 40,00 eura = 80,00 eura, metalni stup promjera 50 mm, 4 kom x 50,00 eura = 200,00 eura, drveni stup, kom 8 x 20,00 eura = 160,00 eura, betonski stup, 2 kom x 25,00 eura = 50,00 eura; 4. ugradnja drvenih i betonskih stupova u zemlju, 10 km x 20,00 eura = 200,00 eura; 5. dobava i ugradnja ograde od žičanog pletiva visine 130 cm, 33,70 m x 9,00 eura = 303,30 eura. Utvrdio je da su stupovi koji su betonirani u kvalitetnom temelju za namjenu stupova dimenzija 40x40x30cm.

14. 3. Naknadno je, u nalazu od 27. ožujka 2026., na traženje tuženika, odvojio rad i materijal te je utvrdio da od ukupnog troška 1.654,13 eura na rad otpada 1.266,12 eura, a na materijal 388,01 eura.

14. 4. U usmenim iznošenjima nalaza i mišljenja, te očitovanju na primjedbe tuženika, pojasnio je da je u nalazu prikazano šest komada iskopa temelja, a osam komada ugradnji stupova (po čemu bi ispalo da nije bilo temelja za dva stupa), zato jer je dio stupova bilo metalni za koje je potreban iskop temelja, a dio drveni koji nisu ugrađeni u temelj, a moguće je da su neki od temelja bili od ranije. Betonski stupovi vidljivi su u fotodokumentaciji, a izbrojani su i prikazani sa zapisnika. Vrijednost u nalazu i mišljenju procijenjena je prema nabavnim cijenama u trgovačkim centrima, te normama sati potrebnim za izvođenje takvih radova.

14. 5. Upitan je su li količine navedene u nalazu i mišljenju dobivene po stanju na terenu ili po ponudi, odgovorio je da je nalaz izrađen prema viđenome na terenu (na dan uviđaja) i prema dokumentaciji koja se nalazi u spisu. U inicijalnom nalazu bila je prikazana ukupna cijena materijala i rada, naknadno je u dopunskom nalazu i mišljenja to razdvojeno, odnosno odvojeno je prikazana cijena ukupnog rada, a odvojeno materijala. Naznačenih 33,70 metara u nalazu je ukupna dužina ograde. S obzirom na to da je od uviđaja (2021.) pa do saslušanja (2026.) prošlo duže vremena, nije se mogao sjetiti je li na licu mjesta pobrojao 16 stupova, ali je negdje imao taj podatak. Nije mogao pojasniti zašto je u dopunskom nalazu i mišljenju dvaput evidentirana ugradnja stupova, i to pod t. 3. kao dobava i ugradnja stupova, a pod br. 4. kao ugradnja drvenih i betonskih stupova u zemlju. Ponovno upitan da razjasni zašto je u t. 1. dopunskog nalaza evidentiran iskop temelja za 6 komada, a u t. 2. ugradnja stupova u temelj 8 komada, odgovorio je da su na terenu ostale rupe od prethodnih betonskih temelja stupova. Upitan koliko težinski iznosi temelj za stupove, 40x40x30, odgovorio je volumen x 2300-2500 kg, a na daljnji upit koliko kg ima betona u temelju pojedinog stupa, to bi bilo 115 kg. Upitan je li mjerio iskope za temelje, odgovorio je da je koristio fotografiju u spisu, kao što je i naloženo u nalogu suda s uviđaja.

15. Nalaz i mišljenje vještak je iznio objektivno. Svoju procjenu izvršio je na temelju pokazivanja stranaka te sveukupne dokumentacije u spisu, a nakon obavljenog uviđaja na licu mjesta, pri čemu nije procjenjivao (jer to nije ni njegov zadatak) njihovu vjerodostojnost.

15. 1. Kod vještačenja općenito zadatak je da se utvrde i sudu predstave one činjenice koje se mogu dobiti samo od stručnjaka koji provodi stručno objektivno promatranje. Vještak sudu dostavlja činjenice u skladu sa svojim specijalnim znanjem, obrazovanjem i iskustvom, što onda sudu omogućuje provođenje objektivne i jasne procjene činjenica odnosno izvođenje zaključaka. Vještak ne može, niti je to na bilo koji način njegov zadatak, preuzeti odgovornost za procjenu ili vrednovanje činjenica koje su temelj za presudu. Ocjena vjerodostojnosti podataka na temelju kojih je vještak u konkretnom slučaju izradio nalaz i mišljenje je na sudu, pa eventualna nedokazanost činjenica koje bi proizlazile iz takvih podataka, ne može utjecati na stručnost nalaza i mišljenja vještaka. U tom smislu, sud nije našao razloga sumnjati u zaključak vještaka glede procijenjene vrijednosti rada i materijala za postavljanje predmetne ograde.

16. Sud je pozitivno ocijenio iskaz tužitelja koji je detaljno opisivao kada je, kako i koliko dugo postavljao predmetnu ogradu. Broj od 16 stupova koje je postavio, evidentirao je i svjedok GT u pisanoj ponudi koju je sastavio na traženje tužitelja neposredno nakon uklanjanja predmetne ograde, a koji je prije sastavljanja ponude bio na licu mjesta. Taj je svjedok vidio o kojoj je ogradi riječ, pobrojao je stupove i sastavio ponudu. Stoga je kao suglasne, njihove iskaze u tom dijelu prihvatio. Kao tome proturječan, sud nije prihvatio iskaz tuženika o stanju ograde prije njezina uklanjanja, prvenstveno o tome da se ograda sastojala od 12 stupova. Tuženik je nedvojbeno ogradu uklonio, pa neovisno o tome je li ogradu (stupove, pletivo, žicu) koju je skinuo ujedno oštetio ili nije, ne može osnovano tvrditi da ne postoji štetna radnja, a kako ne proizlazi da je za to imao suglasnost tužitelja, ne može osnovano tvrditi ni da ne postoji njezina protupravnost.

17. Pod popravljanjem štete općenito podrazumijeva se uklanjanje, naknađivanje ili ublažavanje štetnih posljedica koje su nastupile zbog određene štetne radnje. Temeljni je princip kod popravljanja imovinske štete naturalna restitucija što znači da je odgovorna osoba dužna uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala (čl. 1085. st. 1. ZOO-a), a ako uspostava prijašnjeg stanja ne otklanja štetu potpuno, odgovorna osoba dužna je za ostatak štete dati naknadu u novcu (st. 2.). Kad uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, odgovorna osoba je dužna isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete (st. 3.). Naknada u novcu dosuđuje se oštećeniku ako on to zahtijeva, a okolnosti danog slučaja ne opravdavaju uspostavu prijašnjeg stanja (st. 4.). U onim situacijama u kojima oštećenik ima pravo na naknadu štete isplatom novčanog iznosa, visina naknade ovisi o tome je li šteta popravljena. Kada šteta nije popravljena, visina naknade štete određuje se prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke (čl. 1089. st. 2 ZOO-a), a ako je oštećenik sam o svom trošku popravio oštećenu stvar tada se oštećeniku naknađuju troškovi popravka štete (naturalna restitucija), u svoti u kojoj su ti troškovi stvarno nastali, odnosno u visini stvarnih izdataka. Prema čl. 1090. ZOO-a visina naknade određuje se u novčanom iznosu u visini cijene dobara i usluga potrebnih za popravljanje stvari, odnosno u onom iznosu koji je (uzimajući u obzir i okolnosti koje su nastupile poslije prouzročenja štete) potreban da bi se oštećenikova materijalna situacija dovela u prijašnje stanje odnosno stanje u kojem bi se nalazila da štetne radnje nije bilo.

18. Kako proizlazi da je tužitelj sanirao štetu koja mu je nastala navedenim protupravnim (jer je tuženik bez pravne osnove i bez suglasnosti uklonio tužiteljevu ogradu) štetnim događajem, i to jer je ogradu nedvojbeno ponovno postavio, te kako je, sukladno čl. 1045. ZOO-a, oštećenik svaka pravna ili fizička osoba koja trpi štetu, to je tužitelj kao oštećenik aktivno legitimiran potraživati od štetnika naknadu štete koja mu je nastala. Stoga ne stoji prigovor tuženika o nedostatku aktivne legitimacije tužitelja.

19. Tužitelju je svakako nastao trošak rada postavljanja ograde. Trošak rada vještak cijeni u ukupnom iznosu 1.012,90 eura, s PDV-om (253,22 eura), ukupno 1.266,12 eura, od čega: 1. za iskop temelja dimenzija 40x40x30 cm, komada 6, 15,00 eura, ukupno 90,00 eura; 2. za ugradnju stupova u betonski temelj dimenzija 40x40x30 cm, komada 8, 24,72 eura, ukupno 197,76 eura; 3. za dobavu i ugradnju stupova d=160 cm, i to metalni stup promjera 32 n (komada 2, 20,88 eura, ukupno 41,76 eura), metalni stup promjera 50 n (komada 4, 24,80 eura, ukupno 99,20 eura), drveni stup (komada 8, rad 15,00 eura, ukupno 120,00 eura), betonski stup (komada 2, 19,53 eura, ukupno 39,06 eura), 4. za ugradnju drvenih i betonskih stupova (komada 10, rad 20,00 eura, ukupno 200,00 eura), 5. za dobavu i ugradnju ograde od žičanog pletiva visine 130 cm (33,70 m, rad 6,68 eura, ukupno 225,12 eura).

20. Kao nužne i razumne te u uzročnoj vezi s protupravnim uklanjanjem ograde i postavljanjem nove ograde, te dokazane, (primjenjujući načelo slobodne ocjene dokaza), sud je utvrdio troškove rada na ugradnji stupova, odnosno točke 2. nalaza i mišljenja (197,76 eura), djelomično točku 3. (ugradnja metalnih stupova, komada 6, 41,76 eura i 99,20 eura, te ugradnja drvenih stupova (8 komada 120,00 eura) i točku 5. nalaza i mišljenja (ugradnja ograde od žičanog pletiva za 33,7 m, 225,12 eura), u ukupnom iznosu 683,84 eura (bez PDV-a, jer ne proizlazi da je plaćen). To stoga jer sud utvrdio da tužitelju za postavljanje nove ograde nije bio potreban (ponovni) iskop temelja (točka 1., 90,00 eura), da trošak ugradnje betonskih stupova (točka 3., 2 komada, 39,06 eura) nije u uzročnoj vezi sa štetnom radnjom (jer njih prema iskazu tužitelja nije bilo kod prvotne ograde), te da je u točki 4. nalaza i mišljenja (očito omaškom, jer drugog obrazloženja sud nije našao) ponovno navedena ugradnja drvenih stupova (kao u točkama 3. i 4.), a osim toga, tom su točkom obuhvaćeni i betonski stupovi. Tužitelju pripada trošak za postavljanje 33,70 m ograde (koliko je utvrdio vještak) neovisno o tome što novu ogradu nije postavio u cijelosti, jer stara ograda bila te dužine.

21. Kako je unatoč svim provedenim dokazima ostalo nedokazano da bi tužitelj imao trošak kupnje novih stupova (jer je tuženik iskazao da je sve ostavio na terenu, a sud je taj dio njegovog iskaza prihvatio kao uvjerljiv) i novog pletiva (jer je tuženik iskazao da je neoštećeno pletivo također ostavio na terenu, a sam tužitelj je priznao da je iskoristio 20 % pletiva od stare ograde), izuzev dva metalna stupa koje je tuženik sam priznao da je uništio, a nabava kojih prema nalazu i mišljenu vještaka košta 19,12 eura po komadu (za promjer 32 n, ukupno 38,24 eura), sud tužitelju troškove materijala za izradu ograde nije priznao.

22. Slijedom svega iznijetog, utvrđeno je da tužitelj ovlašten potraživati od tuženika naknadu štete u iznosu 702,96 eura isplata kojeg iznosa je naložena tuženiku kao u t. I. izreke presude, dok je za preostali iznos do 1.221,73 eura (518,77 eura) njegov zahtjev odbijen, kao u t. II. izreke presude.

22. 1. Zatezne kamate, s obzirom na to da je visina naknade određena prema cijenama u vrijeme donošenja odluke, teku od zaključenja glavne rasprave (8. srpnja 2026.) do isplate, pa je zahtjev tužitelja za isplatu zateznih kamata na iznos od 1.221,73 eura za razdoblje od 23. veljače 2020 do 8. srpnja 2026. odbijen, kao u t. II. izreke presude.

23. Stranke su potraživale troškove postupka. Prema čl. 154. st. 1. ZPP-a odluka o troškovima donosi se prema uspjehu stranaka u sporu. Tužbeni zahtjev je djelomično prihvaćen kao osnovan (kako u pogledu osnove, tako i visine), a djelomično odbijen, a prema mišljenju suda uspjeh obiju stranaka približno je jednak, pa je na temelju čl. 154. st. 4. ZPP-a odlučeno da svaka stranka snosi svoj trošak postupka, kao u t. III. izreke.

U Pazinu 24. srpnja 2026.

Sutkinja

Mihaela Kaligari Hek

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od 15 (petnaest) dana od dostave presude.

DNA:

– tužitelj po pun., uz rješenje o pristojbi za presudu

– tuženik po pun.