REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PULI-POLA

Kranjčevićeva 8,52100 Pula-Pola

Poslovni broj P-756/2024-49

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Puli - Pola, po sucu toga suda Nataši Horvat, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice LE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Nevenu Bastijančiću, odvjetniku iz Pule, protiv tuženika 1. EE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. AE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Radivoju Mačešiću-Biscuoliu, odvjetniku iz Pule, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon zaključene glavne rasprave održane 9. lipnja 2026. u prisutnosti tužiteljice, punomoćnika tužiteljice Nevena Bastijančića, odvjetnika iz Pule, tuženika i zamjenice punomoćnika tuženika Nataše Glavaš, odvjetnice iz Pule, a odluke objavljene 24. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica vlasnica nekretnine kč. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te su tuženici dužni trpjeti uknjižbu prava vlasništva tužiteljice u cijelosti na nekretnini kč. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], provedbom ove presude u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Puli-Pola.

II. Svaka stranka snosi svoj parnični trošak.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je vlasnica kč. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koju je stekla darovanjem od svog oca DE koji je predmetnu nekretninu stekao od Grada Pule temeljem Ugovora o prodaji. Na predmetnoj nekretnini postoji samo jedna samostalna uporabna cjelina u naravi stan. Naknadno je tuž iteljica sa Gradom Pula zaključila Aneks ugovora o prodaji u kojem je naznačeno da je stan situiran i dijelom na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tijekom trajanja postupka koji se vodi kod ovoga suda pod posl.br. P-671/16 tužiteljica je saznala da je dio svog stana sagradila na kč. br. zgr. [katastarska čestica] i kč. br. zgr. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] a koje su u vlasništvu tuženika. Tužiteljica je na kč. br. zgr. [katastarska čestica] sagradila blagovaonu na prvom katu i dio terase na drugom katu, dok je na kč. br. zgr. [katastarska čestica] izgradila kupaonicu u prizemlju, kuhinju na prvom katu i dio terase na drugom katu. Predmetni radovi ozakonjeni su Rješenjem o izvedenom stanju izdanom od Grada Pule Klasa: UP/I-361-03/12- 07/377. Navodi kako su dijelovi kč. br. zgr. [katastarska čestica] i kč. br. zgr. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] oduvijek predstavljali dijelove stanova a sada stan u zgradi na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] . Nakon provedene dopune građevinskog vještačenja tužiteljica je na ročištu dana 14. ožujka 2022. konačno postavila tužbeni zahtjev na način kako je to navedeno u izreci presude. Slijedom navedenog predlaže da sud prihvati tužbeni zahtjev, te postavlja zahtjev za naknadom parničnog troška.

2. Tuženici u cijelosti osporavaju tužbeni zahtjev. Ističu kako su isključivi knjižni vlasnici kč. br. zgr. [katastarska čestica] i kč. br. zgr. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina], tako da svaka gradnja, rekonstrukcija i dogradnja na njihovim nekretninama je podložna primjeni čl. 156. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Netočno je da je tuž iteljica tijekom trajanja parnice pod posl.br. P-671/16 saznala da je dio svoga stana nezakonito sagradila na tuđoj nekretnini iz razloga što je Rješenjem građevinske inspekcije od 26. listopada 2010. tužiteljici naloženo da ukloni nezakonito izvedenu rekonstrukciju nadogradnje i dogradnje postojeće stambene građevine, što znači da je voljno i svjesno gradila na tuđem. Legalizacijom se ne stječe pravo vlasništva, radi se o institutu koji omogućava legalizaciju bespravno sagrađenih objekata na vlastitoj nekretnini. Predlaže tužbeni zahtjev odbiti, te postavlja zahtjev za naknadom parničnog troška.

3. U dokaznom postupku izvršen je uvid u Ugovor o prodaji od 29. travnja 1996., Ugovor o darovanju od 29. veljače 2008., anex ugovora o prodaji od 17. srpnja 2009., zk izvatke, rješenje o izvedenom stanju, rješenje građevinske inspekcije od 5. svibnja 1997., uz suglasnost stranaka pročitan je nalaz i mišljenje vještaka Krešimira Horvata iz ovosudnog spisa posl.br. P-671/16, proveden je uviđaj na licu mjesta, građevinsko vještačenje po vještaku Suadu Kadriću koji je 15. travnja 2021. dostavio pisani nalaz i mišljenje, pisana i usmena dopuna nalaza i mišljenja vještaka Suada Kadrića. Izvršen je uvid u fotografiju sa lista 77 spisa, te je proveden dokaz saslušanjem svjedoka KE i parničnih stranaka te uvid u spis ovoga suda posl.br. P-671/16. U ponovljenom postupku sud je proveo dokaz ponovnim saslušanjem svjedoka KE i parničnih stranaka.

4. Nakon ocjene svih provedenih dokaza sud je tužbeni zahtjev tužitelj ice ocijenio u cijelosti osnovanim.

5. Sud je u ovom predmetu donio presudu pod posl.br. P-82/2019 od 28. travnja 2022. kojom je u cijelosti prihvatio tužbeni zahtjev tužiteljice. Odlukom Županijskog suda u Dubrovniku posl.br. Gž-493/2022 od 16. listopada 2024. presuda je u t. I. preinačena na način da se odbija dio tužbenog zahtjeva u odnosu na kč. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok je u odnosu na kč. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] presuda ukinuta i vraćena na ponovni postupak. U navedenoj odluci ističe se da je prednik tužiteljice sa Gradom Pula Ugovor o prodaji stana zaključio temeljem zakona o prodaji stanova na kojim postoji stanarsko pravo, kako je navedeno u uvodu Ugovora, stoga ovaj sud pogrešno u rok za stjecanje dosjelosti računa vrijeme kada je prednik tužiteljice imao stanarsko pravo na predmetnom stanu, jer tada govorimo o drugoj pravnoj osnovi posjedovanja. Isto tako, ne manje bitno, a što sud također nije utvrđivao jest stanje vlasništva predmetne nekretnine, prije upisa vlasništva tuženika, odnosno da li je i do kada na predmetnoj nekretnini bilo upisano društveno vlasništvo, a u kontekstu zaključka suda da se radi o redovnoj dosjelosti. Potrebno je razmotriti da li je vlasništvo utuženih nekretnine tužiteljica mogla steći po drugom osnovu, građenjem, ukoliko činjenice dosjedanja ne budu utvrđene, a utvrde se činjenice za građenje, bilo kao nesporne bilo dokazivanjem.

6. Između stranaka nije sporno:

- da je tužiteljica vlasnica kč. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a da su tuženici suvlasn ici svaki u ½ dijela na kč. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da je tužiteljica vlasništvo kč. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stekla temeljem Ugovora o darovanju od 29. veljače 2008. od svog oca DE,

- da je tužiteljičin otac DE predmetnu nekretninu stekao temeljem Ugovora o prodaji od 29. travnja 1996. koji je zaključen sa Gradom Pula kao prodavateljem,

- da je tužiteljica dana 17. srpnja 2009. sa gradom [adresa] zaključila Aneks ugovora o prodaji od 29. travnja 1996.

7. Između stranaka je sporno da li je tužiteljica imala valjani pravni osnov stjecanja nekretnine tuženika i to kč. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u cijelosti.

8. Stranke su se suglasile da se u ovom postupku koristi nalaz i mišljenje vještaka mjernika Krešimira Horvata sačinjen u predmetu ovoga suda posl.br. P - 671/16. Iz nalaza vještaka proizlazi da je kč. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u posjedu tužiteljica, u naravi predstavlja dio obiteljske kuće na adresi [adresa], dok se ostali dio kuće proteže na kč. br. zgr. [katastarska čestica] i kč. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Nekretnina kč. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u suposjedu je parničnih stranaka, u naravi predstavlja dijelove kuće. Tužiteljica pristupa iz pravca Motovunskog prolaza 8, a tuženici iz pravca [adresa]. Nekretnina kč. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u suposjedu je parničnih stranaka, u naravi predstavlja dijelove kuće.

9. Proveden je uviđaj na licu mjesta uz vještaka građevinske struke Sulek d.o.o. pri čemu je utvrđeno da je stanje nekretnina neizmijenjeno u odnosu na nalaz i mišljenje vještaka Krešimira Horvata. Iz nalaza i mišljenje vještaka koji je zaprimljen 15. travnja 2021. (list 53-68 spisa) proizlazi da se predmetna kč. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi se na adresi [adresa] u [adresa], da je evidentirana u katastarskom planu, kao kuća, površine 44 m2 , a u zemljišnoj knjizi evidentirana je kao kuća, podul. 10261 KPU, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Zgrada je izvedena kao uglovni interpolirani objekt, etažnosti prizemlje i dva kata. Zgrada kako je zatečena očevidom, danas čini uporabnu cjelinu s cijelom česticom k. č. [katastarska čestica] zgr. i dijelom čestice k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina]. U prizemlju predmetne čestice nalazi se ulazni dio sa stepeništem, iz kojeg se lijevo ulazi u kuhinju, iz koje se dalje ulazi u dnevnu sobu (spavaću sobu). Iz stepenišnog dijela prizemlja ulazi se u kupaonicu koja se nalazi na kč.br.uzg. 1659/2, koja je ozakonjena Rješenjem o izvedenom stanju od 10. rujna 2014. Na I katu, nalazi se stepenište iz kojeg se pristupa u predsoblje iz kojeg se dalje ide u dnevnu sobu (spavaću sobu) situirano na kč. br. zgr. [katastarska čestica]. Iz predsoblja se pristupa u kuhinju s blagovaonicom i kupaonicu koje su situirane na cijeloj kč. br. zgr. [katastarska čestica] i dijelom na kč. br. zgr. [katastarska čestica] koje prostorije su ozakonjene Rješenjem o izvedenom stanju od 10. rujna 2014. Na II katu, nalazi se stubišni podest i hodnik, a nastavno kroz spomenuti hodnik, pristupa se u tri sobe s kosim podgledima. Sa stubišnog podesta pristupa se krovnoj terasi koja je situirana u cijelosti na kč. br. zgr. [katastarska čestica] i dijelom na kč. br. zgr. [katastarska čestica]. Prostorije na II katu, odnosno potkrovlju, nastale su bespravnom nadogradnjom, koja je ozakonjena Rješenjem o izvedenom stanju od 10.rujna 2014. Predmetna kč. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi se na adresi [adresa], kao ugrađena zgrada. Nekretnina je evidentirana u katastarskom planu kao kuća površine 30 m2, od toga kuća 21 m2 i dvorište površine 9 m2. U zemljišnoj knjizi čestica je evidentirana kao kuća, dvorište površine 30 m2. Zgrada je izvedena kao ugrađen interpolirani objekt, etažnosti prizemlje i kat. ( P+1) U prizemlju zgrade nalazi se dnevni boravak s unutarnjim stepeništem za pristup katu. U prizemlju se nalazi i kuhinja, na suprotnoj strani od ulaza koja se po položaju nalazi u dvorišnom dijelu predmetne čestice kako je opisano u popisu katastarskih čestica. Na I katu nalazi se spavaća kojoj se pristupa iz prizemlja dnevnog boravka unutarnjim stepeništem. U spavaćoj sobi nalazi se zidna niša u obliku prozora dimenzija 100 x 80 cm, koja je zazidana. Zidna niša pozicionirana je u nosivom zidu prema dvorišnom dijelu kč. br. zgr. [katastarska čestica], odnosno prema kuhinji i blagovaonici tužiteljice. Nasuprot zidnoj niši na I katu, na dijelu kč. br. zgr. [katastarska čestica], nalazi se dio kuhinje s blagovaonicom koja danas čini dio stana na I katu tužiteljice i u posjedu je tužiteljice. Nekretnina kako je zatečena očevidom, ne odgovara katastarskom opisu, već je u cijelosti izgrađena ( 100%). Predmetna kč. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je evidentirana u katastarskom planu kao dvorište površine 12 m2. U zemljišnoj knjizi čestica je također evidentirana kao dvorište površine 12 m2. Nekretnina kako je zatečena očevidom, ne odgovara katastarskom opisu, već je u c ijelosti izgrađena (100%), etažnosti P+1 s ravnim krovom kao krovnom prohodnom terasom. U prizemlju se nalazi kupaonica, kojoj se pristupa sa kč. br. zgr. [katastarska čestica], iz stubišnog hodnika, koja je u cijelosti u posjedu tužiteljice. Na I katu nalazi se izvedena kupaonica i dio kuhinje s blagovaonicom kojima se također pristupa sa kč. br. zgr. [katastarska čestica] i preko dijela kč. br. zgr. [katastarska čestica]. Kupaonica i dio kuhinje s blagovaonicom na kč. br. zgr. [katastarska čestica] također se nalaze u posjedu tužiteljice. Na II katu, nalazi se krovna prohodna terasa kojoj se pristupa sa kč. br. zgr. [katastarska čestica]. Krovna terasa prostire se u cijelosti preko kč. br. zgr. [katastarska čestica] i manjim dijelom preko kč. br. zgr. [katastarska čestica] i cijela je u posjedu tužiteljice.

10. Budući je sud dao zadatak vještaku da se očituje koje su prostorije bile predmetom Ugovora o prodaji između prednika tužiteljice i Grada Pule od 29. travnja 1996. i Aneksa tog ugovora od 17. srpnja 2009. vještak je u svom nalazu i mišljenju naveo da je zelenom bojom u prizemlju ( prostorije 1, 2, 3 i dijelom 4) i na I katu ( prostorije 5, 6 i 7) označio etaže tužiteljice na kč. br. zgr. [katastarska čestica] a koje su bile predmetom Ugovora i Aneksa ugovora. Na poziciji broj 4 u tlocrtu prizemlja (kč. br. zgr. [katastarska čestica]) nalazio se vanjski nužnik nepoznatog položaja i nepoznate površine (približna površina iznosi oko P=0,60 m2). Žutom bojom na II katu-potkrovlju označena je cijela etaža (prostorije 11, 12, 13 i 14) – nadogradnja koja je ozakonjena Rješenjem o izvedenom stanju i nije bila predmetom Ugovora i Aneksa ugovora. Narančastom bojom na prvom katu (prostorije 8 i 9) označene su prostorije koje se nalaze na cijeloj kč. br. zgr. [katastarska čestica] i dijelu kč. br. zgr. [katastarska čestica], zatim narančastom bojom na II katu potkrovlje (prostor terase 15) također na cijeloj kč. br. zgr. [katastarska čestica] i dijelu kč. br. zgr. [katastarska čestica], označene su prostorije koje su ozakonjene prema Rješenju o izvedenom stanju, a nisu bile predmetom Ugovora i Aneksa ugovora. Prostorija broj 4 u prizemlju, koja se nalazi na kč. br. zgr. [katastarska čestica] također je bila predmetom ozakonjenja, dok je samo jedan njen dio predstavljao nužnik koji je bio predmetom Ugovora i Aneksa ugovora. Iako se u Aneksu ugovora spominje i podrum na kč. br. zgr. [katastarska čestica] koji se smatra zajedničkim dijelom zgrade za istog nema podataka o postojanju.

11. Sud u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenje vještaka kao stručan i objektivan sačinjen sukladno pravilima struke. Iz tako provedenog dokaza sud je utvrdio da je tužiteljica nelegalno na kč. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sagradila dodatnu etažu - potkrovlje koja se sastoji od stubišta i hodnika i tri sobe (prikazano žutom bojom u nalazu vještaka) a što nije predmet ovoga postupka, te je na cijeloj kč. br. zgr. [katastarska čestica] i dijelu kč. br. zgr. [katastarska čestica] napravila terasu koja nije bila predmetom Ugovora i Aneksa ugovora (prikazano narančastom bojom). Osim navedenog tužitelja je na cijeloj kč. br. zgr. [katastarska čestica] na I katu sagradila kupaonicu, te dijelom na kč. br. zgr. [katastarska čestica] i kč. br. zgr. [katastarska čestica] kuhinju i blagovaonicu koje nisu bile predmetom Ugovora i Aneksa ugovora. U prizemlju zgrade u dijelu dvorišta na dijelu kč. br. zgr. [katastarska čestica] nalazio se nužnik koji je dio Aneksa ugovora, međutim tužiteljica je na cijeloj čestici sagradila kupaonicu. Predmetom stjecanja prava vlasništva u naravi bila bi kč. br. zgr. [katastarska čestica] u cijelosti i to u prizemlju dio osim nužnika, na I katu kupaonica i dio kuhinje, te na II katu dio terase, te dio kč. br. zgr. [katastarska čestica] u naravi na I katu dio kuhinje i blagovaonice i na II katu dio terase, sve označeno narančastom bojom. Nije sporno da je tužiteljica navedeni sporni prostor ozakonila temeljem Rješenja o izvedenom stanju, međutim u pravu su tuženici da se temeljem navedenog ne može stjecati pravo vlasništva osim na dijelu gdje je tužiteljica bespravno sazidala etažu iznad kč. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je u njezinom samovlasništvu.

12. Stan u posjedu tužiteljice prostire se kroz tri etaže i to u cijelosti na kč. br. zgr. [katastarska čestica], kč. br. zgr. [katastarska čestica] i dio kč. br. zgr. [katastarska čestica] tako da površina stana iznosi 126,42 m2 korisne površine. Stan koji je bio predmetom kupoprodaje i aneksa ugovora imao je površinu 55,10 m2 i bio je situiran na kč. br. [katastarska čestica] u prizemlju i na I katu, te nužnik u dvorištu na kč. br. zgr. [katastarska čestica].

13. Vještak je prilikom usmene dopune na ročištu dana 26. listopada 2021. u cijelosti ostao kod svog pisanog nalaza i mišljenja. Pisanim putem dopunio je svoj nalaz 4. studenog 2021. (list 84-88 spisa) radi utvrđivanja suvlasničkog omjera na kč. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] obzirom na dogradnju na I katu. Iz pisane dopune proizlazi da tužiteljici pripada 11/61 dijela (11 m2), a tuženicima 51/61 dijela (51 m2) kč. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Na navedeno stranke nisu imale primjedbe sukladno čemu je tužiteljica i postavila tužbeni zahtjev koji je ovaj sud prihvatio međutim odlukom Županijskog suda u Dubrovniku posll.br. Gž-493/2022 od 16. listopada 2024. odluka je preinačena u odnosu na kč. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a ukinuta u odnosu na kč. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

14. Iz iskaza svjedoka KE utvrđeno je da je do ožujka 1991. stanovao u zgradi na adresi [adresa] i to on sa svojom obitelji na katu, a obitelj tužiteljice na prizemlju. Na prizemlju su bile dvije prostorije i izlazi kroz jedan hodnik prema dvorištu u kojem je bila drvarnica i WC. Na katu su bile dvije prostorije jedan prolaz prema terasi koja je zidom bila vezana za susjednu zgradu. Prije terase nalazila se jedna čajna kuhinja i WC u kojem se nalazila samo tuš kabina a koje je koristila samo njegova obitelj. Prostor dvorišta u prizemlju na kojem se nalazio WC i drvarnica koristila je njegova obitelj i obitelj tužiteljice. Njegova obitelj je do dvorišta dolazila metalnim stepenicama koje su vodile od njegove terase na katu do dvorišta. Obje obitelji smještaj su dobile na korištenje od Grada Pule i točno im je pokazano što imaju prvo koristiti. Prije tuženika u kući je živjela jedna gospođa koja je na katu imala jedan prozor, malih dimenzija, koji je uvijek bio zatvoren a gledao je na njegovu terasu. Ne sjeća se da bi iz njihovog prizemlja vrata vodila do dvorišta u kojem se nalazio WC i drvarnica.

15. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da se njezina obitelj u stan u prizemlju na adresi [adresa] doselila 1978. Stan su dobili na korištenje od Grada Pule i to dvije prostorije u prizemlju te u dvorištu WC i šupa koji su predstavljali zajednički prostor budući ih je koristila i obitelj KE koji su stanovali na katu. Nitko od susjeda nije im branio da koriste dio dvorišta u prizemlju gdje je bila drvarnica i WC, kao što obitelji KE nitko nije branio da koriste terasu na katu. Njezini roditelji saznali su da nisu upisani kao vlasnici dvorišta u prizemlju u vrijeme kada su svoju nekretninu kupili tuženici. Ranije je u kući tuženika stanovala FE koja je kuću prodala BE. Od kada su njezini roditelji kupili stan na katu gdje je ranije stanovala obitelj KE nastavili su koristiti nekretninu na isti način kako su to činili od 1978. Dio prizemlja gdje se nalazio WC i drvarnica zatvoren je i radovi su obavljeni 2001., a dio na katu na nekadašnjoj terasi zatvoren je 2004. ili 2005. Sve navedeno tužiteljica i ranije njezini prednici koristili su kao da je njihovo, to im nitko nije osporavao.

16. Iz iskaza tuženika proizlazi da su svoju nekretninu kupili 1997. od ĐE, a kako je u to vrijeme to bila gotovo ruševina krenuli su ju renovirati. Živjeli su u Njemačkoj te su samo povremeno dolazi u [adresa]. Iz prizemlja su postojala vrata koja su vodila prema dvorištu u kojem se nalazila jedna mala šupa, dok WC nisu vidjeli. Nije im poznato tko je to dvorište koristio, oni nisu jer je taj prostor sazidan u vrijeme dok su oni bili u Njemačkoj. Prilikom kupoprodaje BE nije im pokazao što točno kupuju ali im je rekao da uz stan imaju i dvorište iza zgrade od 12 m2. Nije im rekao da je dio njihovog stana bespravno sagrađen. Njihov stan istih je gabarita kao i u trenutku kupoprodaje 1997. U trenutku kada su oni kupili svoju nekretninu na katu je postojala samo terasa, dok drugotužena tvrdi da terasa nije postojala već je iznad njihovog stana bio krov u taj krov su gledali iz prozora koji se nalazio u njihovoj spavaćoj sobi.

17. U ponovljenom postupku svjedok i parnične stranke ostali su kod svog ranijeg iskaza. Potvrđeno je da su roditelji tužiteljice od Grada Pule na korištenje dobili sporno dvorište do kojega se pristupala isključivo kroz hodnik zgrade gdje su oni živjeli, a ne prednik tuženika. Kada su roditelji odlučili navedeno otkupiti od Grada Pule na lice mjesta došla je predstavnica grda gđa. L koja im je točno pokazala što im pripada odnosno da dvorište pripada zgradi u kojoj su oni živjeli. Prednik tuženika BE nikada nije koristio dvorište na kč. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] , a što potvrđuje prvotuženik u svom iskazu dana 9. lipnja 2026. te ističe kako u trenutku kada su tuženici 1997. kupili svoju nekretninu nije postojao otvor-prolaz iz njihove nekretnine u sporno dvorište (bila su vidljiva zazidana vrata), a niti su se prilikom kupoprodaje prošetali po spornom dvorištu. I sami tuženici ističu da su od ĐE kupili jednu katastarsku česticu a ne dvije, kupili su u naravi zgradu, iako im je prodavatelj rekao da prodaje zgradu i dvorište iza zgrade.

18. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz saslušanog svjedoka budući je isti suglasan tužiteljičinim navodima iz tužbe i ostalim dokazima provedenim tijekom postupka, kao i iskazu tužiteljice. Sud je prihvatio i iskaz tuženika osim dijela iskaza drugotužene u kojem navodi da iznad njihove prizemne etaže nije postojala terasa već da su oni sa prozora spavaće sobe na katu gledali u svoj krov. Takav iskaz drugotužene u suprotnosti je sa iskazom prvotuženika koj i navodi da je upravo na tom dijelu postojala terasa, na koju se pristupalo sa stana na I. katu nekretnine tužiteljice.

19. Odredbom čl. 159. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (u daljnjem tekstu ZV) propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno trajanje zakonom određeno vrijeme, što bi značilo da su kao pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću predviđene – samostalan posjed određene kakvoće i vrijeme dosjelosti određeno zakonom. U slučaju redovite dosjelosti, koja se temelji na kvalificiranom (zakonom, istinitom i poštenom) posjedu, za stjecanje prava vlasništva dosjelošću potreban je rok od 10 godina, dok je kod izvanredne dosjelosti, koja se temelji samo na poštenom posjedu, taj rok 20 godina. Poštenje posjeda se presumira pa tko tvrdi suprotno to mora dokazati. Tuženici koji su svoju nekretninu kupili još 1997. ni na koji način nisu tužiteljici ili njezinom pravnom predniku osporavali pravo posjedovanja spornih nekretnina. Tvrde da su znali da netko koristi dvorište, da ga oni nisu koristili, da u trenutku kupnje njihove nekretnine nisu postojala vrata prema dvorištu, ali tek 2016. ustaju tužbom radi uspostave prijašnjeg stanja. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da je sa radovima na dogradnji započela 2001. (zatvaranjem vanjskog WC-a u prizemlju), a tuženici su je građevinskoj inspekciji zbog nelegalne gradnje prijavili tek 2008.

20. Prema ocjeni ovoga suda tužiteljica je putem svog pravnog prednika – oca spornu kč. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stekla temeljem instituta redovne dosjelosti. Naime, njezin otac je 1978. dobio na korištenje stan u prizemlju zgrade na kč. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji se sastojao od samo dvije prostorije, kako to navodi svjedok i tužiteljica u svom iskazu, te dvorište na kč. br. zgr. [katastarska čestica] na kojem se nalazio WC i drvarnica. Takav posjed nitko im nije osporavao niti branio , čak niti tuženici sporno dvorište nisu koristili iako im je prodavatelj rekao da imaju 12 m2 dvorišta kao to u svom iskazu navodi prvotuženik. Stan na katu koji se sastojao također od dvije sobe, te nadograđene čajne kuhinje i prostorije sa tušem prema terasi i terasu koja je dijelom bila na kč. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i tu prema utvrđenju građevinskog vještaka u površini od 11 m2, koristila je do 1991. obitelj KE. Otac tužiteljice je 29. travnja 1996. zaključio ugovor o prodaji sa Gradom Pula u kojem se kao predmet prodaje navodi stan ukupne površine 55,10 m2 koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, hodnika i nužnika u dvorištu, a kupio je i terasu na koju se pristupalo sa I kata predmetnog stana iako to nije posebno navedeno ali iz iskaza svjedoka proizlazi na što se ranije odnosilo pravo korištenja. Iako u tom ugovoru nije specificirano na kojoj se katastarskoj čestici nalazi sporni nužnik naknadno je Aneksom ugovor o prodaji od 17. srpnja 2009. navedeno da se nužnik nalazi na kč. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 12 m2. Tužiteljičin prednik, a prije njih i obitelj KE su kao kvalificirani posjednici koristili predmetne nekretnine od 1978., a da su u zemljišnim knjigama kao vlasnici upisane treće osobe saznali su u trenutku kada su tuženici kupili svoju nekretninu, odnosno 1997., što znači da je za stjecanje prava vlasništva dosjelosti za kč. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prošao rok od 10 godina za stjecanje prva vlasništva temeljem redovne dosjelosti.

21. Iz provedenih dokaza valjalo je utvrditi kvalitetu posjedovanja tužiteljice odnosno kumulativno moraju biti ispunjeni svi uvjeti kvalificiranog posjeda. Sukladno odredbi čl. 18. st. 1. ZV da bi posjed bio zakonit posjednik mora imati valjani pravni temelj toga posjedovanja, pravni posao, odluka državnog tijela vlasti odnosno osnove koje se traže i za stjecanje prava vlasništva, što u konkretnom slučaju prednik tužiteljice ima pravo korištenja od 1978. a što tuženici nisu osporili. Iz iskaza svjedoka proizlazi da je kč. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj se nalazio vanjski WC u dvorištu dana na korištenje ocu tužiteljice i obitelji KE.

22. Osim navedenog za redovnu dosjelost potrebno je da posjed bude istinit odnosno stečen na dopušten i pravilan način te pošten, odnosno da posjednik u vrijeme kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed sukladno čl. 18. st. 2. i 3. ZV, a koji uvjeti su bili zadovoljeni sve do 1997. kada su tuženici kupili svoju nekretninu a prednik tužiteljice saznao da mu ne pripada pravo na posjed. Poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. Ocjena je suda kako je tužiteljica putem svog pravnog prednika bila u kvalificiranom posjedu predmetnih nekretnina od 1978. do 1997. ukupno 19 godina, tako da je pravo vlasništva stekla temeljem redovne dosjelosti.

23. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 4. ZPP-a budući su obje stranke djelomično uspjele u parnici u približno jednakim dijelovima, tužiteljica je odlukom Županijskog suda odbijena za kč. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok je ovaj sud prihvatio zahtjev tužiteljice u odnosu na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

U Puli, 24. srpnja 2026.

S u d a c

Nataša Horvat

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu, u tri istovjetna primjera, u roku od petnaest (15) dana od dana ročišta za objavu presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu. O žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

DNA:

1. tužiteljici po punomoćniku

3. tuženicima po punomoćniku