REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: Ps-59/2025-17
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu tog suda Ani Santini Gazilj, u pravnoj stvari tužitelja, ALUMONT d.o.o., Zagreb, Kovinska ulica 21, OIB: 31625416147, koje zastupa punomoćnik Denis Bajs, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Mihočević & Bajs d.o.o. u Zagrebu, protiv tuženika IF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Jurica Sarić, odvjetnik u Zagrebu, radi iseljenja, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 1. srpnja 2026., u prisutnosti punomoćnika tužitelja Denisa Bajsa - odvjetnika i tuženika te punomoćnika tuženika Jurice Sarića - odvjetnika, dana 24. srpnja 2026.,
p r e s u d i o j e
I Nalaže se tuženiku IF, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] predati u posjed nekretninu upisanu u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb, u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi obiteljska stambena zgrada pop.br.12880 i dvorište u Jandrićevoj ulici br. 5, kat čest. br. [katastarska čestica], površine 407 m2 ili 113,2 čhv tužitelju ALUMONT d.o.o., iz Zagreba, Kovinska 21, OIB: 31625416147, slobodnu od osoba i stvari, u roku od 15 dana.
II Nalaže se tuženiku IF, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknaditi tužitelju ALUMONT d.o.o., iz Zagreba, Kovinska 21, OIB: 31625416147 trošak parničnog postupka u iznosu od 1.143,77 eur sa zateznim kamatama od 24. srpnja 2026. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope, koja je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi navodi da je zemljišnoknjižni vlasnik nekretnine upisane u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb, u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi obiteljska stambena zgrada pop.br.12880 i dvorište u Jandrićevoj ulici br. 5, kat čest. br. [katastarska čestica], površine 407 m2 ili 113,2 čhv, da je predmetnu nekretninu stekao od prednika KOMOP d.o.o. iz Zagreba, Kovinska 21, OIB: 34604587904 koji je istu stekao u ovršnom postupku koji se kod naslovljenog suda vodio posl.br. Ovr-1105/17, i to u omjeru od 19/24 dijela te da je predniku tužitelja u ovršnom postupku kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. Ovr-1105/17 ovrhovoditelja AMCO-ASSET MENAGEMENT COMPANY S.S.A. protiv ovdje tuženika kao ovršenika temeljem Rješenja o dosudi od 15. prosinca 2021. godine dosuđena nekretnina, i to: 10/24 i 9/24 idealnog dijela nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi obiteljska stambena zgrada pop.br.12880 i dvorište u Jandrićevoj ulici br.5, kat čest. br. [katastarska čestica], površine 407 m2 ili 113,2 čhv , da je tuženik odbijao predati nekretninu u posjed radi čega je prednik tužitelja putem suda u ovršnom postupku dana 18. listopada 2023. godine ušao u (su)posjed predmetne nekretnine. Tužitelj dalje navodi da je prednik tužitelja preostali dio predmetne nekretnine u omjeru od 5/24 dijela stekao temeljem Ugovora o kupoprodaji nekretnine koji je dana 26. lipnja 2024. godine sklopio s tuženikovim sinom SF te da unatoč tome što su ranije prednik tužitelja i sada tužitelj postali vlasnici predmetne nekretnine u cijelosti, tuženik se nije želio iseliti iz nekretnine odnosno istu dragovoljno predati niti predniku tužitelja niti sada tužitelju. Slijedom navedenog tužitelj zahtjeva naložiti tuženiku da preda tužitelju u posjed predmetnu nekretninu slobodnu od osoba i stvari te naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka sa zateznim kamatama od dana donošenja presude do isplate.
2. U odgovoru na tužbu tuženik se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, navodi da je tužitelj Alumont d.o.o. društvo s ograničenom odgovornošću osnovano dana 12. kolovoza 2022. od strane jedinog osnivača i direktora i jedinog člana uprave gosp. UF iz [adresa], da je Komop d.o.o. društvo s ograničenom odgovornošću koje je tužitelju na nepoznat način prenijelo vlasništvo predmetne nekretnine, a osnovano je dana 28. veljače 2017. od strane istog jedinog osnivača i direktora i jedinog člana uprave Lopac Marka iz Zagreba, da je Komop d.o.o. pokrenulo ranije pred ovim istim sudom parnični sudski postupak radi predaje u posjed iste nekretnine, protiv istog tuženika, koji se vodio pod brojem Ps-198/2024 te da je u tom postupku tužitelj Komop d.o.o. povukao tužbu nakon što je tuženik predao odgovor na tužbu te je pravomoćnim rješenjem od 26. ožujka 2025. utvrđeno da je tužba povučena. Tuženik navodi da je predmetna nekretnina dosuđena i predana pravomoćnom odlukom Općinskog građanskog suda u Zagrebu u ovršnom sudskom postupku oznake Ovr-1105/2019 u 19/24 dijela trgovačkom društvu Komop d.o.o. iz Zagreba, da je zapisnikom Općinskog građanskog suda u Zagrebu Ovr-1105/2019 od 18. listopada 2023. koji je sačinjen po nadležnom sudu prilikom vanjskog uredovanja radi predaje ove nekretnine utvrđeno da je ovdje tuženik IF kao ovršenik predao nekretninu tužitelju, ovrhovoditelju, trgovačkom društvu Komop d.o.o. prilikom tog vanjskog uredovanja te da je utvrđeno da je "predmetni prostor predan punomoćniku ovrhovoditelja (ovdje tužitelja) i da je ovrha dovršena, "čime je ovrha u cijelosti dovršena." Tužitelj dalje navodi da iz zapisnika o primopredaji nekretnine koji je sačinjen dana 4. srpnja 2024. (prilog tužbi) proizlazi da je Komop d.o.o. kao kupac preuzeo cijelu nekretninu od prodavatelja JF u odnosu na predmet prodaje, dio od 5/24 dijela, dok je u ovršnom postupku Ovr-1105/2019 pravomoćnim rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu utvrđeno da je ovršenik (ovdje tuženik IF) predao predmetni prostor (19/24 dijela predmetne nekretnine) ovrhovoditelju Komop d.o.o. pa da pored ovakvih činjenica nije moguće udovoljiti tužbi i tužbenom zahtjevu uperenom ka "predaji u posjed nekretnine" te navodi da budući da je tužitelj Alumont d.o.o. stekao predmetnu nekretninu od povezanog trgovačkog društva Komop d.o.o. tužbu radi predaje u posjed ono može izjaviti protiv trgovačkog društva Komop d.o.o. od kojega je nekretninu steklo i kojemu je ista predana u ovršnom postupku i primopredajnim zapisnikom. Tuženik predlaže tužbu odbiti kao neosnovanu uz obvezu tužitelja da naknadi tuženiku nastale parnične troškove.
3. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u: izvadak iz zemljišne knjige za zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 4-5 spisa), preslik rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-1105/17 od 15. prosinca 2021. (list 6-9 spisa), preslik zapisnika Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-1105/17 od 18. listopada 2023. (list 10-11 spisa), Ugovor o kupoprodaji nekretnine od 26. lipnja 2024. (list 12-19 spisa), zapisnik o primopredaji nekretnine temeljem Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 26.6.2024. (list 20-25 spisa) te izveo dokaz saslušanjem stranaka.
4. Potvrdu Ministarstva unutarnjih poslova, PU zagrebačke, V Policijske postaje Zagreb od 17. travnja 2026. (list 51 spisa) sud u smislu odredbe čl. 299. st. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, dalje u tekstu ZPP) u vezi s odredbom čl. 299. st. 2. ZPP-a nije uzeo u obzir jer je sastavljena o intervenciji od 23. prosinca 2025. pa je tužitelj istu mogao dostaviti u spis do zaključenja prethodnog postupka na pripremnom ročištu održanom dana 24. veljače 2026.
5. Ocjenjujući rezultate provedenih dokaza, u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, dalje u tekstu ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.
6. Predmet spora je zahtjev tužitelja protiv tuženika za predaju tužitelju slobodne od osoba i stvari nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi obiteljska stambena zgrada pop.br. 12880 i dvorište u Jandrićevoj ulici br. 5, kat čest. br. [katastarska čestica], površine 407 m2 ili 113,2 čhv.
7. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige za zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je u istom upisana kat. čest. br. [katastarska čestica], obiteljska stambena zgrada pop.br. 12880 i dvorište u Jandrićevoj ulici br. 5, površine 407 m2 ili 113,2 čhv te da je kao vlasnik iste upisan tužitelj.
8. Saslušan za tužitelja, osoba ovlaštena za zastupanje-direktor tužitelja NF je iskazao da je firma KOMOP d.o.o. kupila putem suda na javnoj dražbi udio u predmetnoj nekretnini, a od sina tuženika kao drugog vlasnika misli 3/8 dijela i kod kupoprodaje da je ustanovljeno i da postoji zapisnik da gospodin IF živi u toj nekretnini i da se ne želi iseliti, da se poslovnom odlukom napravila podjela firme KOMOP d.o.o., a on da je direktor obje firme, da se napravilo izdvajanje nekretninskog poslovanja iz tvrtke KOMOP d.o.o. u ALUMONT d.o.o., što je sve provedeno na Trgovačkom sudu te da je tvrtka ALUMONT d.o.o. sada jedini vlasnik te nekretnine u 100% djelu, da koliko ima saznanje tuženik nije tužio KOMOP d.o.o. ili ALUMONT d.o.o. osporavajući vlasništvo, da je trgovačko društvo KOMOP d.o.o. prije jedno možda godinu i pol dana išlo s javnim bilježnikom na primopredaju nekretnine koja je tražena putem suda jer je putem suda i kupljeno, da je sastavljen zapisnik te da je IF tada predao ključeve kolegici koja je tamo bila prisutna za KOMOP d.o.o. i kada su u prosincu 2025. željeli ući u predmetnu nekretninu s tim ključevima da nisu mogli ući u nekretninu, a u nekretnini se zatekao IF i njegova supruga i da po njegovim saznanjima IF cijelo vrijeme živi u predmetnoj nekretnini.
9. U svojem iskazu tuženik je naveo da živi u predmetnoj nekretnini od 1958. ili 1959., da mu je poznato da je tužitelj vlasnik predmetne nekretnine, ali ovršni postupak u kojem je kupljena ta nekretnina da je vođen bez postojeće tražbine i to je sve predmet jednog drugog sudskog procesa, da ovrha po kojoj je ta nekretnina kupljena je nedopustiva zbog nepostojeće tražbine i da zato odbija predati nekretninu do okončanja ovog postupka o toj tražbini te da nema nikakve druge nekretnine, a ima primanja u vidu mirovine.
10. S obzirom da je tužitelj u zemljišne knjige upisan kao vlasnik predmetne nekretnine to za odluku u ovoj pravnoj stvari nisu odlučni navodi tuženika da je trgovačko društvo KOMOP d.o.o. na nepoznat način prenijelo vlasništvo predmetne nekretnine ovdje tužitelju, da su oba društva u isključivom vlasništvu jedinog osnivača i pod upravom jednog člana uprave i direktora te da je KOMOP d.o.o. pokrenulo ranije pred ovim sudom parnični postupak radi predaje u posjed iste nekretnine u kojem je pravomoćnim rješenjem utvrđeno da je tužba povučena.
11. Tuženik je u svojemu iskazu izričito naveo da živi u predmetnoj nekretnini i da mu je poznato da je tužitelj vlasnik predmetne nekretnine pa je stoga sud ocijenio kao iskren i uvjerljiv iskaz osobe ovlaštene za zastupanje tužitelja u dijelu u kojem je naveo da tuženik cijelo vrijeme živi u predmetnoj nekretnini.
11.1. U odnosu na prigovor tuženika da je iz zapisnika o primopredaji nekretnine koji je sačinjen 4. srpnja 2024. nesporno da je KOMOP d.o.o. kao kupac preuzeo cijelu nekretninu od prodavatelja JF u odnosu na predmet prodaje valja istaknuti da iz zapisnika o primopredaji nekretnine temeljem Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 26. lipnja 2024. proizlazi da je sastavljen između JF kao prodavatelja i KOMOP d.o.o. kao kupca, da je predmet primopredaje bio 5/24 dijela kat čest. br. [katastarska čestica], obiteljska stambena zgrada pop.br. 12880 i dvorište u Jandrićevoj ulici br. 5, površine 407 m2 ili 113,2 čhv upisane u zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koji KOMOP d.o.o. preuzima te da su stranke (JF i KOMOP d.o.o.) suglasno utvrdile kako se u posjedu predmetne nekretnine nalazi otac prodavatelja IF koji se odbija iseliti.
11.2. Iz navedenog nedvojbeno proizlazi da je tuženik u posjedu predmetne nekretnine pa navodi tuženika kako je u zapisniku Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-1105/17 od 18. listopada 2023. utvrđeno da je tuženik kao ovršenik predao nekretninu ovrhovoditelju KOMOP d.o.o. nisu relevantni za odluku u ovoj pravnoj stvari te nije osnovan prigovor tuženika da tužitelj tužbu radi predaje u posjed može podnijeti protiv tog trgovačkog društva kojem je nekretnina predana u ovršnom postupku i od koga je nekretninu steklo.
12. U odnosu na navode tuženika da je ovrha po kojoj je ta nekretnina kupljena nedopustiva zbog nepostojeće tražbine i da zato odbija predati nekretninu do okončanja ovog postupka o toj tražbini valja navesti da je tuženik isto naveo tek u svojem iskazu na ročištu dana 1. srpnja 2026. Međutim, za istaknuti je i da iz rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-1105/17 proizlazi da je trgovačkom društvu KOMOP d.o.o. kao kupcu u ovršnom postupku dosuđena predmetna nekretnina za 19/24 dijela, a pokretanje sudskih postupaka vezano za tražbinu koja se namirivala u tom ovršnom postupku nije odlučno za predmet spora obzirom da je kupac u ovršnom postupku pravo vlasništva predmetne nekretnine stekao na temelju sudske odluke - pravomoćnog rješenja o dosudi te postupci koji su pokrenuti nakon pravomoćnosti istog rješenja nisu od utjecaja na prava kupca kao niti na prava pravnih slijednika kupca koji su stekli pravo vlasništva predmetne nekretnine na temelju pravnog posla. Stoga navedeni prigovori tuženika nisu osnovani.
13. S obzirom da je tuženik u svojem iskazu naveo da u predmetnoj nekretnini živi od 1958. ili 1959. sud je razmotrio i pravo na dom u smislu odredbe čl. 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" broj 18/97, 6/99,14/02,13/03, 9/05, 1/06 i 2/10, dalje: Konvencija). Prema odredbi čl. 34. i čl. 16. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10, 5/14) dom je nepovrediv, slobode i prava se mogu ograničiti samo zakonom da bi se zaštitile slobode i prava drugih ljudi, pravni poredak, javni moral i zdravlje, s time da svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju, dok je odredbom čl. 8. Konvencije propisano da svatko ima pravo na poštivanje doma te da se javna vlast neće miješati u ostvarivanje tog prava, osim u skladu sa zakonom i ako je u demokratskom društvu to nužno radi interesa državne sigurnosti, javnog reda i mira ili gospodarske dobrobiti zemlje te radi sprečavanja nereda ili zločina, radi zaštite zdravlja ili morala ili radi zaštite prava i sloboda drugih.
13.1. Sud je u konkretnom predmetu razmotrio pitanja je li predmetna nekretnina dom tuženika, da li bi nalog za njegovo iseljenje predstavljao miješanje u pravo na poštivanje njegova doma te da li je takvo miješanje odnosno prisilno iseljenje tuženika u skladu sa zakonom, ima li legitimni cilj i je li nužno u demokratskom društvu.
13.2. Kako je tuženik u svojem iskazu u dijelu kojeg je sud ocijenio kao iskren naveo da u predmetnoj nekretnini živi od 1958. ili 1959., sud smatra da je razdoblje korištenja predmetne nekretnine od strane tuženika razdoblje u kojem se mogla razviti toliko kontinuirana veza s predmetnom nekretninom na način da tuženik upravo tu nekretninu može smatrati svojim domom. Međutim, miješanje je u skladu sa zakonom i proizlazi iz odredbe čl. 161. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" 91/96, 68/98,137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15) odnosno ima legitimni cilj - zaštitu vlasništva tužitelja s obzirom da tuženik ničim nije dokazao da bi imao pravo na posjed predmetne nekretnine. U odnosu pak na pitanje je li prisilno iseljenje tuženika nužno u demokratskom društvu odnosno postoji li dovoljan stupanj razmjernosti između mjere koja se traži (iseljenje) i legitimnog cilja koji bi se tom mjerom ostvario valja istaknuti kako sud nalazi da tuženik pravo na dom mora steći prvenstveno na zakonit način. Stoga bi se tužitelju kao vlasniku predmetne nekretnine nametao prekomjeran teret da u istoj ostane osoba koja ga bespravno koristi. Dakle, legitimni cilj se ne može postići primjenom blaže mjere odnosno iseljenje je nužno radi zaštite vlasničkih prava tužitelja, pri čemu je sud uzeo u obzir i interes pravne sigurnosti, javnog reda i mira, jer je prvenstveno potrebno štititi legitimno vlasništvo nasuprot posjeda bez valjane pravne osnove. U konkretnom slučaju suprostavljena su dva pojedinačna privatna prava, a pravo vlasništva tužitelja u svakom slučaju preteže nad pravom tuženika koji predmetnu nekretninu posjeduje bez valjane pravne osnove.
14. S obzirom da je činjenično stanje dovoljno utvrđeno izvedenim dokazima kao nepotrebno se u daljnjem tijeku postupka ukazalo izvođenje dokaza priklopom i uvidom u spis naslovnog suda poslovni broj Ovr-1105/17 i preostalih predloženih dokaza.
15. Slijedom navedenog, kako se u ovom predmetu radi o zahtjevu za predaju stvari–nekretnine te sud nalazi da su kumulativno ispunjenje pretpostavke neophodne za pružanje pravne zaštite iz odredbe čl. 161. i čl. 162. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06,146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17) i to da je osoba koja traži predaju stvari vlasnik iste te da se stvar nalazi u posjedu tuženika koji ničim nije dokazao postojanje pravnog temelja svog posjedovanja, to je tužbeni zahtjev valjalo prihvatiti i odlučiti kao pod stavkom I izreke presude.
16. Odluka o trošku parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP -a.
16.1. Tužitelju je trošak postupka odmjeren prema tbr. 7. tč. 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (dalje u tekstu OT) i to jednokratna nagrada u visini 250 bodova koja obuhvaća četiri radnje i to: sastav tužbe, sastav podneska od 28. svibnja 2025., zastupanje na ročištu dana 24. veljače 2026., zastupanje na ročištu dana 29. travnja 2026., što iznosi 500,00 eur te za svaku daljnju radnju izvan navedene četiri radnje 50 bodova i to za zastupanje na ročištu dana 20. svibnja 2026. u iznosu od 100,00 eur i za zastupanje na ročištu dana 1. srpnja 2026. u iznosu od 100,00 eur, sve uvećano za 25% PDV-a što ukupno iznosi 875,00 eur.
Tužitelju je dosuđen trošak sudske pristojbe za tužbu u plaćenom iznosu od 89,59 eur i trošak sudske pristojbe za presudu u zahtijevanom iznosu od 179,18 eur. Slijedom navedenog tužitelju je dosuđen trošak postupka u ukupnom iznosu od 1.143,77 eur.
16.2. Tužitelju u smislu odredbe čl. 155. st. 1. ZPP-a nije dosuđen trošak sastava podneska od 17. travnja 2026. jer nije bio potreban za vođenje parnice.
16.3. Odluka o kamati na dosuđeni trošak postupka temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a i na odredbi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 78/15, 29/18, 126/21).
16.4. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod stavkom II izreke presude.
U Zagrebu, 24. srpnja 2026.
Sudac:
Ana Santini Gazilj
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe županijskom sudu, koja se podnosi pisano u četiri istovjetna primjerka, putem ovoga suda. Žalba se podnosi u roku od 15 dana, a koji rok se računa:
-od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje presude, bez obzira da li je stranka na to ročište pristupila, odnosno
-od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.
DNA:
1. tužitelj po pun. uz rješenje za sudsku pristojbu za presudu u iznosu od 252,73 eur
2. tuženik po pun.
3. spis
