REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Čakovcu

Ruđera Boškovića 18

40000 Čakovec

Poslovni broj: Ovr-672/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Čakovcu po sutkinji toga suda Valentini Varga Gombar, a na prijedlog sudskog savjetnika Emanuela Melnjaka u pravnoj stvari predlagateljice osiguranja ZE, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], sa faktičnom adresom [adresa] zastupane po punomoćnici Andreji Fileš-Ružić, odvjetnici u [adresa], protiv protivnika osiguranja CE, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi ovrhe, 24. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagateljice osiguranja ZE, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], sa faktičnom adresom [adresa], protiv protivnika osiguranja CE, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], određuje se

p r i v r e m e n a  m j e r a

- zabranom protivniku osiguranja da otuđi ili optereti nekretninu upisanu kod Općinskog suda u Čakovcu, kod Zemljišnoknjižnog odjela Čakovec, katastarska općina: 303534, Strahoninec, broj ZK uloška: [broj ZK uloška], broj katastarske čestice [katastarska čestica], Broj D. L. 8, [adresa] od 1852 m2, dvorište od 1463 m2, stambena zgrada, [adresa] od 73 m2, gospodarska zgrada od 104 m2, gospodarska zgrada od 54 m2, nadstrešnica od 16 m2, nadstrešnica od 13m2, gospodarska zgrada od 50 m2, gospodarska zgrada od 79 m2, ukupno 1852 m2, koja nekretnina je upisana kao vlasništvo protivnika osiguranja CE, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], u 1/1 dijela,

uz zabilježbu ove zabrane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Čakovcu, Zemljišnoknjižni odjel Čakovec.

Zabilježbu će provesti Općinski sud u Čakovcu, Zemljišnoknjižni odjel Čakovec.

Zabrana se smatra provedenom dostavom ovog rješenja zemljišnoknjižnom odjelu toga suda.

- zabranom protivniku osiguranja da otuđi ili optereti nekretninu upisanu kod Općinskog suda u Čakovcu, Zemljišnoknjižni odjel Čakovec, katastarska općina: 303534, Strahoninec ,broj ZK uloška: [broj ZK uloška] , broj. katastarske čestice [katastarska čestica], broj D.L. 4, Strahoninec površine 432 m2, dvorište od 417 m2, pomoćna zgrada od 15 m2, ukupno: 432 m2, koja nekretnina je upisana kao vlasništvo protivnika osiguranja CE, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], u 1/1 dijela.

uz zabilježbu ove zabrane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Čakovcu, Zemljišnoknjižni odjel Čakovec.

Zabilježbu će provesti Općinski sud u Čakovcu, Zemljišnoknjižni odjel Čakovec.

Zabrana se smatra provedenom dostavom ovog rješenja zemljišnoknjižnom odjelu toga suda.

II. Predlagateljica osiguranja dužna je podnijeti tužbu radi opravdanja privremene mjere u roku od 3 mjeseca od dana dostave ovog rješenja.

III. Ova privremena mjera traje do proteka 15 dana od stjecanja uvjeta za ovrhu temeljem odluke u ovom parničnom postupku koji će se naknadno pokrenuti, odnosno do okončanja navedenog postupka ukoliko tužiteljica-predlagateljica osiguranja ne uspije sa zahtjevom za ostvarenje prava koje je osigurano ovom privremenom mjerom.

VI. Vrijednost predmeta spora u ovom postupku određuje se u iznosu od 1.327,22

EUR (tisućutristodvadesetisedam eura i dvadesetidva centa).

V. Nalaže se protivniku osiguranja da predlagateljici osiguranja nadoknadi trošak ovog postupka u iznosu od 235,00 EUR (dvjestotridesetpet eura) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodnom tekućem polugodištu za tri postotna poena, a u slučaju promjene po stopi koja se određuje sukladno članku 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, računatom od dana donošenja rješenja pa do isplate, sve u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe, dok se u preostalom iznosu iznad dosuđenog iznosa zahtjev predlagateljice za naknadu troškova odbija.

Obrazloženje:

1. Predlagateljica osiguranja je dana 22. srpnja 2026. podnijela prijedlog za određivanje privremene mjere u kojem navodi da su ona i protivnik osiguranja sklopili brak 10. travnja 2010. u [adresa], koji brak je razveden rješenjem Općinskog suda u Varaždinu posl. br. R1 Ob-637/2026-2 od 17. lipnja 2026. U nastavku ističe da su tijekom trajanja braka zajedničkim radom i sredstvima stečenima za vrijeme bračne zajednice stekli više nekretnina koje predstavljaju bračnu stečevinu, iako je kao jedini vlasnik u zemljišnim knjigama upisan protivnik osiguranja. Posebno navodi dvije nekretnine u katastarskoj općini [katastarska općina], nekretninu u Dravskoj ulici 69, koja je kupljena 2011. te tijekom braka dograđivana, i nekretninu kupljenu 2021. na kojoj su srušili postojeći objekt i izgradili novu obiteljsku kuću koja još nije upisana u zemljišne knjige. Predlagateljica tvrdi da su obje nekretnine financirane zajedničkim prihodima ostvarenima radom tijekom braka te kreditnim sredstvima koja su također otplaćivana iz zajedničkih prihoda, zbog čega smatra da joj temeljem zakona pripada suvlasnički udio od jedne polovice na svakoj od njih. Nadalje navodi da je više puta pokušala postići sporazum s protivnikom osiguranja kako bi se njezino pravo suvlasništva od ½ dijela uredno upisalo u zemljišne knjige ili kako bi se bračna stečevina pravedno podijelila, no protivnik je takav dogovor neprestano odgađao i predlagao rješenja koja nisu uvažavala njezina zakonska prava. Smatra da takvim postupanjem protivnik namjerno izbjegava upis njezina suvlasničkog prava te nastoji onemogućiti ostvarivanje njezinih prava koja proizlaze iz bračne stečevine. Predlagateljica također ističe da postoji ozbiljna opasnost da protivnik osiguranja predmetne nekretnine otuđi ili optereti prije nego što se odluči o njezinom pravu suvlasništva. Kao dodatnu okolnost navodi da je uvidom u zemljišne knjige utvrdila kako je 20. srpnja 2026. na jednoj od nekretnina izvršena zabilježba vezana uz akt o uporabi, što prema njezinu mišljenju upućuje na pripreme za moguće otuđenje ili opterećenje nekretnine. Smatra da bi takvim raspolaganjem bilo znatno otežano ili potpuno onemogućeno ostvarenje njezina prava na suvlasnički udio od ½ dijela nekretnina. Pozivajući se na odredbe Ovršnog zakona, predlagateljica tvrdi da su ispunjene pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja njezine nenovčane tražbine. Naglašava da predložena mjera zabrane otuđenja i opterećenja nekretnina ne zadire u pravo vlasništva protivnika osiguranja niti mu uzrokuje štetu, već služi isključivo očuvanju postojećeg stanja do pravomoćnog okončanja parničnog postupka o utvrđenju i podjeli bračne stečevine. Stoga predlaže da sud hitno odredi privremenu mjeru kojom će se protivniku osiguranja zabraniti otuđenje i opterećenje obje navedene nekretnine uz upis zabilježbe zabrane u zemljišnim knjigama, odredi rok za podnošenje tužbe radi opravdanja privremene mjere te obveže protivnika osiguranja na naknadu troškova postupka.

2. Uz prijedlog za određivanje privremene mjere predlagateljica je dostavila izvadak iz matice vjenčanih kao dokaz sklapanja braka te rješenje Općinskog suda u Varaždinu, posl. br. R1 Ob-637/2026 od 17. lipnja 2026., kojim dokazuje razvod braka. Nadalje je priložila zemljišnoknjižne izvatke i povijesne zemljišnoknjižne izvatke za predmetne nekretnine, ugovor o prodaji nekretnine broj 972-N-2/11-O od 14. veljače 2011., kao i ugovor o kupoprodaji broj OU-179/21-1 od 27. travnja 2021., kojima dokazuje način i vrijeme stjecanja predmetnih nekretnina. Osim navedenih isprava, predložila je da sud, prema potrebi, provede saslušanje predlagateljice, saslušanje svjedoka te izvede i druge potrebne dokaze radi utvrđenja svih odlučnih činjenica

3. Sud je o predmetnom prijedlogu za određivanje privremene mjere odlučio bez očitovanja protivnika osiguranja i bez održanog ročišta, budući sadržaj samoga prijedloga za određivanje privremene mjere daje sudu dovoljno elemenata za donošenje pravilne i zakonite odluke u konkretnom slučaju. Naime, odredbama Ovršnog zakona kojima se regulira institut privremenih mjera nije propisana obveza suda dostavljanja prijedloga protivniku osiguranja na odgovor niti obveza suda za održavanje ročišta. Odredbom čl. 7. st. 1. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16,73/17, 131/20, 114/22, 6/24; dalje u tekstu: OZ), propisano je da sud u ovršnom postupku i postupku osiguranja postupa temeljem podnesaka i drugih pismena, a stavkom 2. istoga članka je propisano da se ročište održava kad to zakon određuje ili kad sud smatra da je održavanje ročišta svrhovito, dok u konkretnom slučaju obveza održavanja ročišta nije propisana zakonom, niti sud smatra da je održavanje ročišta svrhovito iz svih naprijed navedenih razloga, pri čemu je sud osobito imao u vidu načelo hitnosti propisano čl. 13. st. 1. OZ-a i načelo ekonomičnosti propisano čl. 10. st. 1. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25; dalje u tekstu: ZPP). Sud je prilikom odlučivanja uzeo i u obzir potrebu da se spriječi daljnje raspolaganje ili opterećenje nekretnine, prije nego u ovom postupku donese odluku. Isto će se sada dostaviti protivniku osiguranja uz ovo rješenje suda.

4. Prijedlog predlagateljice osiguranja za određivanje privremene mjere je osnovan.

5. Odredbom čl. 346. st. 1. OZ-a propisano je da se privremena mjera određuje radi osiguranja nenovčane tražbine ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, te ako učini vjerojatnim i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

6. Prema čl. 344. st. 2. OZ-a predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

7. Sukladno odredbi čl. 347. st. 1. OZ-a radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja, ako je to nužno radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nasilja ili ako je iz drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnog reda, a kao jednu od privremenih mjera sud može odrediti mjeru zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine na koju je upravljena tražbina ili stvarnih prava upisanih na nekretnini na koja je upravljena tražbina, uz zabilježbu zabrane u zemljišnu knjigu; oduzimanje nekretnine i njezino povjeravanje na čuvanje i upravu predlagatelju osiguranja ili trećoj osobi.

8. Sukladno odredbi članka 342. OZ-a u rješenju o određivanju privremene mjere sud će, ako je to potrebno s obzirom na vrstu mjere i svrhu koja se njome treba postići, odrediti na prijedlog predlagatelja osiguranja i sredstva kojima će se ona prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila OZ-a o određivanju sredstava i predmeta ovrhe u rješenju o ovrsi. Ako je radi ostvarenja naloga ili zabrane koji su izrečeni u rješenju o određivanju privremene mjere potrebno naknadno odrediti sredstva prisile iz stavka 1. ovoga članka ili već određenim sredstvima dodati nova ili ih zamijeniti drugima, predlagatelj osiguranja može predložiti, u istom postupku, da se na temelju već izrečenih naloga ili zabrana odrede ta sredstva. Rješenja o određivanju privremene mjere imaju učinak rješenja o ovrsi.

9. Prema odredbi iz čl. 36. 1. i 3 Obiteljskog zakona (NN 103/15, 98/19, 47/20 i 156/23 – dalje u tekstu: ObZ) bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za trajanja bračne zajednice i u jednakim dijelovima su suvlasnici bračne stečevine, ako nisu drugačije ugovorili.

10. Sud je ponajprije izvršio uvid u elektronički zapis iz Matice vjenčanih iz kojeg je utvrdio da je u Matici vjenčanih Matičnog ureda Čakovec, za matično područje [adresa], za 2010. pod rednim brojem 43 upisan brak sklopljen 10. travnja 2010. u [adresa] između predlagateljice osiguranja i protivnika osiguranja.

11. Iz rješenja Općinskog suda u Varaždinu posl. br. R1 Ob-637/2026-2 od 17. lipnja 2026., proizlazi da je tim istim rješenjem razveden brak između predlagateljice osiguranja i protivnika osiguranja, koji je bio sklopljen 10. travnja 2010. u [adresa] te upisan u maticu vjenčanih Matičnog ureda Čakovec za 2010. pod rednim brojem 43. Sud je ujedno odobrio Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi od 14. studenoga 2025., koji su roditelji sporazumno sklopili u odnosu na svoju zajedničku maloljetnu djecu, pri čemu navedeni plan čini sastavni dio rješenja. Rješenje je doneseno u izvanparničnom postupku bez održavanja usmene rasprave, s obzirom na to da su stranke postigle sporazum.

12. Iz priloženih zemljišnoknjižnih izvatka za nekretnine razvidno je da je nekretnina upisana kod Općinskog suda u Čakovcu, kod Zemljišnoknjižnog odjel Čakovec, katastarska općina: 303534, [adresa], broj ZK uloška: [broj ZK uloška], broj katastarske čestice [katastarska čestica], Broj D. L. 8, [adresa] od 1852 m2, dvorište od 1463 m2, stambena zgrada, [adresa] od 73 m2, gospodarska zgrada od 104 m2, gospodarska zgrada od 54 m2, nadstrešnica od 16 m2, nadstrešnica od 13m2, gospodarska zgrada od 50 m2, gospodarska zgrada od 79 m2, ukupno 1852 m2, upisana kao vlasništvo protivnika osiguranja u 1/1 dijela, kao i nekretnina upisana kod Općinskog suda u Čakovcu, Zemljišnoknjižni odjel Čakovec, katastarska općina: 303534, [adresa], broj ZK uloška: [broj ZK uloška] , broj katastarske čestice [katastarska čestica], broj D. [adresa] površine 432 m2, dvorište od 417 m2, pomoćna zgrada od 15 m2, ukupno: 432 m2, koja je također upisana kao vlasništvo protivnika osiguranja u 1/1 dijela.

13. Iz Ugovora o kupoprodaji sastavljenog kod javne bilježnice Mirjane Zvonarek u [adresa] dana 27. travnja 2021. godine, pod brojem OU-179/21-1, proizlazi da je IE, kao prodavatelj, prodao CE, kao kupcu, cijelu nekretninu upisanu u zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čest. br. 74/3, koja u naravi predstavlja kuću, dvor i vrt domaćina površine 243 čhv. Kupac CE stekao je pravo na uknjižbu prava vlasništva na navedenoj nekretnini nakon isplate cjelokupne kupoprodajne cijene, koja je ugovorena u iznosu od 150.000,00 kuna, od čega je iznos od 50.000,00 kuna prethodno isplaćen kao kapara, a preostali iznos od 100.000,00 kuna kupac se obvezao isplatiti prodavatelju na dan sklapanja ugovora. Prodavatelj je izjavio da nakon isplate ugovorene kupoprodajne cijene nema nikakvih daljnjih potraživanja prema kupcu te se obvezao predati nekretninu u posjed kupcu slobodnu od osoba i stvari, bez tereta i nepodmirenih troškova. Troškove sastavljanja ugovora i porez na promet nekretnina snosi kupac. Ugovor su potpisali prodavatelj IE i kupac CE, a javna bilježnica je potvrdila da je ugovor sastavljen sukladno njihovoj stvarnoj i ozbiljnoj volji.

14. Iz Ugovora o prodaji nekretnine broj 972-N-2/11-0, sklopljenog dana 14. veljače 2011. godine između Croatia banke d.d. Zagreb, kao prodavatelja, i CE iz [adresa], kao kupca, proizlazi da je kupac kupio nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Čakovcu, k. č. br. [katastarska čestica] kuća i dvor Z površine 125 čhv te k. č. br. [katastarska čestica] vrt Poleve površine 397 čhv, upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Kupoprodajna cijena nekretnina ugovorena je u iznosu od 249.468,06 kuna, od čega je kupac odmah uplatio iznos od 20.000,00 kuna, dok se preostali iznos obvezao podmiriti u 60 mjesečnih obroka. Prodavatelj se obvezao nakon isplate cjelokupne kupoprodajne cijene izdati kupcu tabularnu ispravu podobnu za uknjižbu prava vlasništva na predmetnim nekretninama. Kupac je preuzeo obvezu snositi troškove povezane s korištenjem i održavanjem nekretnina, kao i druge ugovorene obveze, dok je ugovorom određeno da nekretnine kupuje u viđenom stanju te da preuzima posjed i odgovornost za njihovo korištenje.

15. Ostale dokaze (saslušanje svjedoka i stranaka ) sud nije provodio zbog hitnosti samog postupka osiguranja, određivanjem privremene mjere, te je odmah donio rješenje o osiguranju i to bez prethodnog izjašnjenja protivnika osiguranja, s obzirom da donošenje mjere osiguranja ne iziskuje prethodno očitovanje protivnika osiguranja.

16. U konkretnom slučaju sud je stava kako je predlagateljica osiguranja učinila vjerojatnim da ima nenovčanu tražbinu prema protivniku osiguranja koja se sastoji u činjenici kako nije utvrđena bračna stečevina između stranaka kao bivših supružnika, niti je sklopljen bračni ugovor, odnosno u činjenici da postoji mogućnost utvrđenja prava suvlasništva na predmetnim nekretninama u ½ dijela, te izdavanja valjane zemljišnoknjižne isprave podobne za zemljišnoknjižni prijenos ½ dijela nekretnina sa imena protivnika osiguranja na ime predlagateljice osiguranja.

17. Naravno, postojanje vjerojatnosti ove nenovčane tražbine predlagateljice osiguranja, koja se ovom privremenom mjerom osigurava, ne znači da je ta njezina tražbina i osnovana (to će se tek utvrditi u parničnim postupkom koji je ona obvezna pokrenuti radi opravdanja odnosne privremene mjere), međutim postojanje ovih, do sada, utvrđenih činjenica daje dostatnu vjerojatnost postojanja te nenovčane tražbine, a koja je vjerojatnost potrebna da bi se ova mjera osiguranja mogla odrediti u smislu odredbe čl. 346. st. 1. OZ-a.

18. Sud smatra da je predlagateljica osiguranja učinila vjerojatnom opasnost iz čl. 346. st. 1. OZ-a da bi bez određivanja privremene mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje njezine nenovčane tražbine. Iz navoda prijedloga proizlazi da protivnik osiguranja osporava njezina prava na bračnoj stečevini, pri čemu predlagateljica tvrdi da je pokušala sporazumno urediti njihove imovinskopravne odnose, ali do sporazuma nije došlo, da je protivnik osiguranja kao jedini zemljišnoknjižni vlasnik ovlašten samostalno raspolagati predmetnim nekretninama pa i prodati bez saznanja predlagateljice osiguranja, a da prethodno između stranaka uopće nije utvrđeno koja imovina predstavlja bračnu stečevinu, niti je pokrenut bilo kakav postupak oko utvrđenja imovinskih odnosa stranaka, te da je na jednoj od njih 20. srpnja 2026. izvršena zabilježba vezana uz akt o uporabi, što u okolnostima konkretnog slučaja dodatno upućuje na mogućnost njihova otuđenja ili opterećenja prije okončanja parničnog postupka. Zabilježba akta o uporabi predstavlja tek jednu od okolnosti koje je sud uzeo u obzir pri ocjeni postojanja opasnosti, a ne jedini razlog za određivanje privremene mjere.

19. Sud smatra da pravni standard vjerojatnosti (kojeg zahtijeva odredba čl. 346. st. 1. OZ-a) podrazumijeva (i iznimno dopušta) da je za donošenje nekih meritornih sudskih odluka dostatan niži stupanj uvjerenosti suda u postojanje činjenica na kojima se temelje takve odluke, pri čemu se u hrvatskoj pravnoj doktrini zastupa stav da je vjerojatnost takvo uvjerenje koje ima više argumenata u prilog postojanju/nepostojanju neke činjenice od onih koji govore protiv njezinog postojanja/nepostojanja pri čemu se tražena pretpostavka vjerojatnosti prosuđuje prema slobodnoj ocjeni suda, imajući u vidu ostale okolnosti svakog pojedinog slučaja. Tako je odlučio i u svojem rješenju Županijski sud u Varaždinu pod brojem Gž Ovr-742/15-2.

20. Budući da bi takvim raspolaganjem ostvarenje eventualne presude o utvrđenju suvlasništva bilo znatno otežano, odnosno moglo biti onemogućeno, sud smatra da je druga pretpostavka iz čl. 346. st. 1. OZ-a učinjena vjerojatnom.

21. Neovisno o navedenom, i kada bi se smatralo da opasnost iz čl. 346. st. 1. OZ-a nije učinjena dovoljno vjerojatnom, u konkretnom bi slučaju bilo mjesta primjeni čl. 344. st. 2. OZ-a, prema kojem predlagatelj osiguranja nije dužan dokazivati opasnost ako učini vjerojatnim da bi protivnik osiguranja određivanjem privremene mjere pretrpio samo neznatnu štetu. Naime, predložena mjera predstavlja isključivo zabranu otuđenja i opterećenja predmetnih nekretnina uz zabilježbu u zemljišnim knjigama, pri čemu protivnik osiguranja i dalje ostaje njihov upisani vlasnik, zadržava posjed i mogućnost njihova korištenja te mu se imovina ne oduzima niti se umanjuje njezina vrijednost.

22. Osiguranje vjerovnikovih tražbina mjerama osiguranja služi svojevrsnom zamrzavanju postojećeg stanja, kako bi vjerovnik čija se tražbina time osigurava, u slučaju uspjeha u sporu mogao ostvariti svoju tražbinu. Mora se raditi o realnim okolnostima koje ukazuju na tu vjerojatnost.

23. Stoga sud ocjenjuje da bi eventualna šteta za protivnika osiguranja bila tek neznatna.

24. Isto tako, određivanjem privremene mjere zabranom otuđenja ili opterećenja nekretnine protivniku osiguranja ne može nastati nikakva šteta, ako isti ne namjerava raspolagati navedenom nekretninom. A ako isti namjerava raspolagati istom, na način da istu namjerava prodati ili opteretiti, onda se privremena mjera ukazuje osnovanom jer bi se na taj način promijenilo postojeće stanje stvari i otežalo ostvarenje tražbine tužiteljice - predlagateljice osiguranja (tako i Županijski sud u Zagrebu u svojoj odluci od Gž Ob-1260/2019-2 od 9. prosinca 2019.).

25. Slijedom navedenoga, sud smatra da su u konkretnom slučaju ispunjene pretpostavke za određivanje privremene mjere iz čl. 346. st. 1. OZ-a, dok primjena čl. 344. st. 2. OZ-a predstavlja dodatnu osnovu koja potvrđuje opravdanost određivanja predložene mjere.

26. Obzirom kako stranke nisu pokrenule postupak radi utvrđenja bračne stečevine, o čijem ishodu i trajanju ovisi i trajanje ove privremene mjere, predlagateljica osiguranja se ovim rješenjem upućuje na pokretanje takvog postupka, kao što je naloženo pod toč. II. izreke ovog rješenja, te ova privremena mjera traje do okončanja istog, kao što je odlučeno pod toč. III. izreke.

27. Odluka o troškovima temelji se na odredbi čl. 14. st. 4. OZ-a, a predlagateljici osiguranja su priznati nastali troškovi, ali s obzirom da se radi o prijedlogu za izdavanje privremene mjere, sukladno čl. 19. Zakona o sudskim pristojbama (NN broj 118/18, 51/23) vrijednost predmeta spora u ovom postupku je 1.327,22 EUR (tisućutristodvadesetisedam eura i dvadesetidva centa), jer se predmet postupka radnja, konkretno činjenje, pa se tako uzima i iznos za VPS, a ne kako to pogrješno naznačava predlagateljica osiguranja koji je ista naznačio u VPS tržišne vrijednosti te nekretnine.

28. Stoga je sud u pogledu VPS donio rješenje kao u izreci.

29. Dakle, zatraženi troškovi predlagateljice osiguranja priznaju se sukladno VPS 1.327,22 EUR i to i troškovi odvjetnika i troškovi sudskih pristojbi.

30. Predlagateljici osiguranja se priznaju troškovi zastupanja po punomoćniku odvjetniku sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23, 107/25; u daljnjem tekstu: Tarifa) i to prema gornjem VPS za svaku radnju 100 bodova i to 2,00 EUR/bod i to za sastav prijedloga za osiguranje u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 11. u svezi tbr.7. toč.1. Tarife), uvećano za PDV-om (Tbr. 46. Tarife), odnosno sveukupno u iznosu od 125,00 EUR.

31. Predlagateljici osiguranja se priznaje i trošak sudske pristojbe na prijedlog i rješenje u iznosu i to temeljem Zakona o sudskim pristojbama i Uredbi o tarifi sudskih pristojbi (NN 50/26) u iznosu od ukupno 110,00 EUR, koji je određen isto sukladno prednje naznačenom VPS.

32. Tako ukupno priznati trošak predlagateljice osiguranja iznosi 235,00 EUR, dok je u preostalom iznosu zahtjev predlagateljice za naknadu troškova odbijen.

33. Predlagateljica na dosuđeni trošak ima pravo i na zakonske zatezne kamate, ali samo od datuma donošenja ovoga rješenja kojim je sud odlučio o naknadi i visini tog zatraženog troška.

34. Slijedom svega navedenog, riješeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Čakovcu, 24. srpnja 2026.

Sutkinja:

Valentina Varga Gombar

Sudski savjetnik:

Emanuel Melnjak

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana dostave prijepisa rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu, u tri primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

Rokovi za žalbu iz stavka 1. ovoga članka ne teku od 1. do 15. kolovoza (čl. 348.st.4. ZPP-a).

DNA:

1. ZE, [adresa] zastupane po punomoćnici Andreji Fileš-Ružić, odvjetnici u [adresa]

2. CE, [adresa]

3. ZK odjel u Čakovcu - odmah