Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru,

Stalna služba u Benkovcu,

Stjepana Radića 10, Benkovac

Poslovni broj: P-2246/2024-17

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Benkovcu, OIB: 78866932443, po sutkinji toga suda Danijeli Števanji, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice VE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Draganu Jurjeviću, odvjetniku iz Zadra, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, Građansko-upravni odjel, radi ispravka upisa, nakon održane i zaključene javne glavne rasprave 24. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Ispravlja se pogrešan zemljišnoknjižni upis u zemljišnoknjižnom ulošku br. [broj ZK uloška] za č.z. 6456; zk. ul. [broj ZK uloška] za č.z.6448 i zk. ul. [broj ZK uloška] za č.z. 6435, sve k. o. [katastarska općina], upisani na ime tužene koji su određeni Rješenjima br. Z-751/2012/895; br. Z- 751/2012/896, br. Z-751/2012/897, što je sve prikazano na skici, izrađenoj od strane stalnog sudskog vještaka Frane Vlatkovića, dipl. ing. goed. od 7. travnja 2026.g. koja skica čini sastavni dio ove presude, na način da se u zemljišnoj knjizi, na temelju ove presude, a po pravomoćnosti iste upiše kao vlasnica VE, OIB: [osobni identifikacijski broj], za cijelo uz istovremeni upis brisanja prava vlasništva sa imena tužene, sve u roku od 15. dana

II. Nalaže se tuženoj nadoknaditi tužiteljici troškove ovog postupka u iznosu od 1.437,50 eura, sa zakonskom zateznom kamatom od presuđenja pa do isplate, sve u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je rješenjem Općinskog suda u Zadru poslovni br. Z- 29095/24 u odnosu na č.z. 6456 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], č.z. 6448 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] i č.z. 6435 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] sve k. o. [katastarska općina] odbijen je kao neosnovan prigovor tužiteljice VE, zaprimljen pod poslovno broj Z-20595/18, te je ostala ne promijenjena uknjižba prava vlasništva na č.z. 6456 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], č.z. 6448 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] i č.z. 6435 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] sve k. o [katastarska općina], te je tužiteljica upućena u parnicu temeljem članka 202. st. 3. i čl. 203 st. 6 ZK. Naime, za predmetne čestice vođen je postupak preoblikovanja zemljišnih knjiga, te je zapisnikom br. Z-751/2012/895 riješen upis, odnosno uknjižba prava vlasništva predmetne čestice 6456 na ime tužene Republike Hrvatske , te zapisnikom br. Z- 751/2012/896 riješen upis, odnosno uknjižba prava vlasništva predmetne čestice 6448 na ime tužene RH i zapisnikom Z-751/2012/897 riješen upis, odnosno uknjižba prava vlasništva predmetne čestice 6435 na ime tužene Republike Hrvatske. Ovakav upis na Republiku Hrvatsku ne odgovara stvarnom stanju, jer je tužiteljica vlasnica za cijelo čestica 6456, 6448 i 6435 sve k. o. [katastarska općina] koje su nastale od nekretnine stare oznake č.z. 1612 k. o. [katastarska općina] i ista predstavlja vlasništvo tužiteljice za cijelo koja je vlasništvo stekla nasljeđivanjem svoga oca SE temeljem rješenja o nasljeđivanju O-69/99 od 17.1 2001. g., te diobom s nasljednicima odnosno sestrama EE, FE JE i bratom DE, dok je otac tužiteljice stekao nasljeđivanjem svoga oca PE temeljem Rješenja o nasljeđivanju O-153/81 od 12.11.1981. godine te diobom sa svojom braćom IE, TE, ČE i sestrom V S, rođ. PE. Tužiteljica se nalazi u posjedu predmetne nekretnine, koja u naravi predstavlja pašnjak, lokalno zvan „Osječak“ i nekada je bio ograđen suhozidom, koji posjed traje više od 200 godine osobno i putem njezinih prednika i nema drugih koji bi tužiteljicu osporavali to pravo vlasništva. Sa predmetnim zemljištem tužiteljice graniče nekretnine u vlasništvu djeljenika ZE i nasljednika pok. NE, čiji prigovor je u novoj izmjeri uvažen , tako da su se isti upisali i to OE u odnosu na č.z. 6450, č.z. 6408, č.z. 6465, č.z. 6463, č.z. 6445, te IE za č.z. 6467, č.z. 6444, č.z. 6457, č.z. 6454 i č.z. 6466, sve k. o. [katastarska općina], dakle, stričevi tužiteljice su se upisali kao vlasnici, znači radi se o identičnim prigovorima i identičnom pravnom slijedu stjecanja prava vlasništva kao i tužiteljice VE, jer su sve ove nekretnine nastale od č.z. 1612, koja je bila od prve revizije 1956. g. upisana katastru na djeda tužiteljice, pa zatim na oca tužiteljice i njegovu braću. Slijedom navedenog predlaže da se usvoji tužbeni zahtjev u cijelosti.

2. Nakon provedenog uviđaja tužiteljica je podneskom od 7. svibnja 2026., uredila tužbeni zahtjev koji glasi kao u izreci (l.s. 124 ).

3. Tuženica u odgovoru na tužbu navodi da u cijelosti protivi tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu. Predmetnom tužbom tužitelj zahtjeva ispraviti zemljišnoknjižno stanje u odnosu na kat. čest. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te kat. čest. [katastarska čestica] upisana u zk. ulošku [broj ZK uloška] i kat. čest. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Prvenstveno se ističe da predmetne nekretnine prema zapisnicima sastavljanim povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] odgovaraju dijelu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere, koja je bila uknjižena kao vlasništvo Republike Hrvatske, dok evidentirani posjednici nisu dostavili sudu isprave na okolnost stjecanja svog prava vlasništva. Tužiteljica nije uz tužbu dostaviti isprave kojim bi dokazala stjecanje prava vlasništva. Naime u dostavljenim rješenjem o nasljeđivanju se ne navodi čest. zem [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere od koje su nastale utužene nekretnine dok dostavlja zapisnike u kojima se odlučivalo o prigovorima ZE i RE koji se ne odnose na predmetne nekretnine i nisu relevantni za odlučivanje u ovoj pravnoj stvari. Napominje se kako je u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] ovdje označena tužiteljica bila u popisnim listovima evidentirana kao suposjednica predmetnih nekretnina za 1/5 dijela, dok ovom tužbom traži vlasništvo utuženih nekretnina za cijelo pri čemu nije dostavila dokaze o diobi sa ostalim suposjednicima. Prema tome, sud je pravilno postupio kada je Republiku Hrvatsku upisao kao vlasnicom predmetnih nekretnina u postupku obnove zemljišne knjige. Slijedom svega naprijed navedenog zakonski zastupnik tuženice Republike Hrvatske predlaže tužbeni zahtjev tužiteljice odbiti u cijelosti kao neosnovan.

3. U dokaznom postupku sud je izveo dokaze uvidom u zapisnik poslovni broj Z- 29095/24 (l.s. 5-6), skica iz katastarskog plana (l.s. 7), Zapisnik povodom preoblikovanja zemljišne knjige broj Z- 751/2012-895 od 2. ožujka 2015. (l.s. 9-11), Zapisnik povodom preoblikovanja zemljišne knjige broj Z- 751/2012-896 od 2. ožujka 2015. (l.s. 12-13), Zapisnik povodom preoblikovanja zemljišne knjige broj Z-751/2012- 897 od 2. ožujka 2015. (l.s. 14-15), rješenje o nasljeđivanju poslovni broj O-153/81 iz pok. UE zv. IE (l.s. 16-17), rješenje o nasljeđivanju poslovni broj O- 69/99 iza ŠE (l.s. 19-21), Zapisnik Općinskog suda u Zadru poslovni broj

Z-19659/2018, Z-19661/2018, Z-19662/2018, Z-19663/2018, Z-19664/2018, Z- 19655/2018; Z-19654/2018, Z-19653/2018, Z-19657/2018, Z-19658/2018 (l.s. 22-41), povijest promjena na kat. česticama DGU, Područni ured za katastar Zadar, Odjel za katastar nekretnina Benkovac klasa 930-04/23-05/265, (l.s. 42-43), posjedovni list broj 219 k. o. [katastarska općina] (l.s. 44-68), Zapisnik Socijalističke Republike Hrvatske Općina Benkovac, Općinska uprava za katastar i geodetske poslove od 30.10.1990. (l.s. 69), rješenje DGU Ispostava Benkovac klasa UP/I 932-07/00-09/138 od 1.9.2000. (l.s. 70), rješenje o nasljeđivanja poslovni broj O-44/88 (l.s. 71-73), rješenje DGU Ispostava Benkovac klasa: UP/I 932-07/10-02/00055 od 18.8.2010. (l.s. 74-79), Rješenje o određivanju područja, granica i imena katastarskih općina [katastarska općina] , Središnji ured, klasa:

932-02/06-02/04 od 26. lipnja 2006. (l.s. 80-81), posjedovni list 219. k. o. [katastarska općina] (l.s.82-82), zk. uložak broj [broj ZK uloška], sve k. o. [katastarska općina] (l.s. 84-86), Izjave BE, FE, EE, HE i VE kao nasljednika LE (l.s.101-106), nalaz i mišljenje vještaka Frane Vlatkovića (l.s. 116-118).

4. Tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti je osnovan.

5. Predmet ovog parničnog postupka je zahtjev tužiteljice za ispravak pogrešnog upisa u zemljišnu knjigu za nekretninu kat. čest. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], č.z. 6448 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] i č.z. 6435 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] sve k. o [katastarska općina] nastale u postupku preoblikovanja zemljišnih knjiga, te je zapisnikom br. Z-751/2012/895 riješen upis, odnosno uknjižba prava vlasništva predmetne čestice 6456 na ime tužene Republike Hrvatske ,zapisnikom br. Z-751/2012/896 riješen upis, odnosno uknjižba prava vlasništva predmetne čestice 6448 na ime tužene RH i zapisnikom Z- 751/2012/897 riješen upis, odnosno uknjižba prava vlasništva predmetne čestice 6435 na ime tužene Republike Hrvatske.

6. Odredom čl. 205. Zakona o zemljišnim knjigama (NN br. 63/19,128/22 i 155/23 dalje ZZK propisano je da pravo zahtijevati ispravak upisa u zemljišnu knjigu pokretanjem parnice ili drugoga postupka pred nadležnim tijelom (tužba za ispravak) imaju osobe čijim prijavama ili prigovorima sud nije u cijelosti ili dijelu udovoljio u ispravnom postupku u roku od 30 dana od dana zaprimanja rješenja, kao i osobe čiji je upis ili prvenstveni red upisa odlukom donesenom u ispravnom postupku sud naredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati a stavkom 2. tog članka je propisano da pravo tužbom zahtijevati ispravak prestaje istekom rokova određenim tim Zakonom za podizanje brisove tužbe s tim da trogodišnji rok počinje teći od časa provedbe spornoga upisa odnosno otkad je dostavljeno rješenje o odbijanju prijave ili prigovora.

7. Između stranaka nije sporno da je tuženica upisana vlasnicom predmetne nekretnine za cijelo u postupku preoblikovanja zemljišne knjige i to rješenjima donesenim na zapisnik sastavljen povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] te je zapisnikom br. Z-751/2012/895 uknjižba prava vlasništva čestice 6456,zapisnikom br. Z-751/2012/896 uknjižba prava vlasništva čestice , te zapisnikom Z-751/2012/897 uknjižba prava vlasništva predmetne čestice 6435, iz zapisnika kao i iz skice vještaka geodetske struke Frane Vlatkovića proizlazi da kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ima površinu od 323 m2, kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ima površinu 319 m2, te kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ima površinu 320 m2.

8. Zapisnik poslovni broj Z-29095/2024 od 25. rujna 2024., sastavljen je povodom prigovora ovdje označene tužiteljice podnesenog u ispravnom postupku za k. o. [katastarska općina] u odnosu na kat. čest. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], iz kojeg je razvidno da je odbijen prigovor tužiteljice kao neosnovan.

9. Nadalje, iz zapisnika sastavljenog povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] poslovni broj Z-751/2012/895, Z-751/2012/895 i Z-751/2012/896 i Z- 751/2012/897 od 2. ožujka 2015. kao i uvjerenja o identifikaciji proizlazi kako kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odgovaraju dijelu kat. čest. [katastarska čestica] stare izmjere k. o. [katastarska općina].

10. Iz povijest promjena na katastarskim česticama s privicima je razvidno da je na kat. čest. [katastarska čestica] stare izmjere k. o. [katastarska općina] od 1956. kao posjednik upisan ME, E iz [adresa], odnosno da je nekretnina u posjedu fizičkih osoba od pedesetih godina prošlog stoljeća, tj. pravnih prednika tužiteljice (potvrđeno rješenjem o nasljeđivanju i suglasnim iskazima svjedoka kao i da je kat. čest. [katastarska čestica] stare izmjere k. o. [katastarska općina] imala površinu od 7640m2.

10.1. Ističe se da priložena povijest promjena na katastarskim česticama predstavlja javnu ispravu iz članka 230. stavka 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08-ispr., 57/11 i 148/11- proč. tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) u pogledu evidencije posjeda na nekretninama, a tuženica je nije osporila niti jednim dokazom u ovoj pravnoj stvari.

10.2. Nadalje, iz priloženih zapisnika koji se dovodi u vezu s iskazima svjedoka, a osobito svjedoka OE, te skicom iskolčenja proizlazi da je od kat. čest. [katastarska čestica] stare izmjere k. o. [katastarska općina] nastalo više nekretnina koje su u postupku preoblikovanja zemljišne knjige upisane na braću tužiteljice sukladno diobi unutar obitelji.

10.3. U tom smislu, imajući u vidu da je da je kat. čest. [katastarska čestica] stare izmjere k. o. [katastarska općina] imala površinu od 7640 m2, te da je od iste nastalo više nekretnina nove izmjere u postupku preoblikovanja zemljišne knjige, to je logično da je tužiteljica temeljem iste dokumentacije zatražila ispravak upisa i za druge nekretnine koje su također formirane od kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere.

11. Na uviđaju na licu mjesta sud je saslušao svjedoke ŽE i OE. Njihovi iskazi su suglasni, potvrđuju navode iz tužbe, pa je sud istima poklonio vjeru, a iz istih proizlazi da se radi o nekretnini koja je prije bila vlasništvo RE, koji je u nekim ispravama zvan i UE, a njega da su naslijedila njegova djeca ČE, TE , IE i F. Predmetne nekretnine da su pripale TE, kojeg je naslijedila njegov kći VE, ovdje tužiteljica. Ranije da je predmetna bila ograđena suhozidom te se koristila za ispašu ,i da se tu sijalo žito. Svjedoci su također suglasni i oko toga da oko predmetne nekretnine nije bilo sporova, te da tužiteljici a ranije i njezinim pravnim prednicima nije nitko osporavao posjed te nekretnine, niti da bi država ikad osporavala vlasništvo obitelji RE.

11.1. Napominje se da su svi iskazi suglasni s materijalnom dokumentacijom u spisu, a osobito povijesti promjena na katastarskim česticama .

12. Odredba članka 18. stavak 5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, dalje: ZV) propisuje da se posjed smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno, dok će se prema članku 11. stavku 3. ZV-a posjed smatrati samostalnim, ako se ne dokaže suprotno.

12.1. Odredbama članka 159. stavak 4. ZV-a, samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave, čiji je posjed barem pošten, pravo vlasništva stvari stječe dosjelošću, protekom 40 godina, takvog posjedovanja, s time da se sukladno odredbi članka 160. stavka 2. ZV-a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici.

12.2. Odredbom članka 388. stavak 4. ZV bilo je određeno da se u rok stjecanja dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana, no odlukom Ustavnog suda RH od 17. studenog 1999. (Narodne novine, broj 137/99) ta je odredba ukinuta. Ipak, ukinuta odredba članka 388. stavka 4. ZV/96, koja je bila na snazi i u primjeni od 1. siječnja 1997. do stupanja na snagu pravnih posljedica njezinog ukidanja objavom odluke Ustavnog suda u Narodnim novinama, broj 137/99 od 14. prosinca 1999., prema odredbi članka 53. stavka 2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (Narodne novine“ broj: 99/99), te je u tom vremenskom razdoblju mogla proizvesti pravni učinak stjecanja vlasništva dosjelošću, u korist posjednika nekretnine u društvenom vlasništvu ukoliko su najkasnije do njenog ukidanja bile ispunjene sve potrebne pretpostavke koje se odnose na duljinu i kvalitetu posjeda.

13. Prema odredbi članka 29. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Sl. SFRJ broj 6/80 i 36/90 – dalje: ZOVO), koji je stupio na snagu 1. rujna 1980., na nekretninama u društvenom vlasništvu pravo vlasništva nije se moglo steći dosjelošću, sve do donošenja Zakona o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine, broj 53/91, od 08.10.1991.) kad je ta odredba stavljena je izvan snage.

14. Europski sud za ljudska prava u presudama J i dr. protiv [adresa], te D protiv Republike Hrvatske, u kojima su tužbe podnesene nakon 17. studenog 1999. kada je Ustavni sud ukinuo odredbe članka 388. stavka 4. ZV, zauzeo je shvaćanje da nije od značaja je li postupak pokrenut prije ili nakon 17. studenog 1999., te da dosjelost na nekretninama u ranijem društvenom vlasništvu neprekidno teče do 17. studenog 1999. pod pretpostavkama da time nisu povrijeđena prava trećih osoba odnosno da ne postoji suprotstavljeni pravni interes. I Vrhovni sud Republike Hrvatske zauzeo je pravno shvaćanje da kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su do 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba računati i vrijeme prije 8. listopada 1991. ako se time ne vrijeđaju prava osoba koja ta prava nisu stekli na temelju odredaba članka 388. stavka 4. ZV, već drugih odredaba istog Zakona. (Rev-x-974/2017 od 7. svibnja 2019.).

15. Tužiteljica je u postupku dokazala, i to prvenstveno s povijesti promjena na katastarskim česticama te suglasnim izjavama svjedoka, ali i ostalim izvedenim dokazima, da su se njezini prednici nalazili u mirnom i nesmetanom posjedu predmetne nekretnine preko 40 godina .

16. Što se tiče poštenja posjeda tužiteljice i njezinih prednika prvenstveno treba istaknuti kako se prema citiranoj odredbi članka 18. stavka 5. ZV-a posjed smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno, a tuženica Republika Hrvatska tijekom postupka nije osporavala poštenje tužitelja i njegovih prednika, niti je predlagala dokaze na tu okolnost.

17. Dakle, sud nalazi da bi prednici tužiteljice bili pošteni i samostalni posjednici preko 40 godina do 17. studenog 1999., pa su isti stekli pravo vlasništva dosjelošću, stupanjem na snagu ZV, sukladno odredbi članka 159. stavak 4. u vezi odredbe članka 388. stavak 4. ZV, odnosno prije početka postupka preoblikovanja zemljišne knjige.

18. Nadalje, kako je u postupku utvrđeno i da je tužiteljica predmet spora stekla od svog oca nasljeđivanjem, a on ranije da je iste stekao diobom unutar obitelji , što nesporno potvrđuju saslušani svjedoci, a navedeno se potvrđuje i iz Izjava sunasljednika oca tužiteljice. Tužiteljica je od nasljeđivanja u samostalnom i nesmetanom posjedu predmetnih nekretnine, pa je tužbeni zahtjev prihvaćen u cijelosti kako je i odlučeno u izreci presude.

19. Odluka o trošku je donesena na temelju članka 154. stavka 1. ZPP te odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj: 138/23 i 107/25, dalje: OT).

19.1. Dakle, tužiteljici, zastupanoj po odvjetniku, su priznati troškovi za sastav tužbe 100 bodova (Tbr. 7. toč. 1. OT), za zastupanje na ročištima 9.2.2026, 7.4.2026. i 17.6.2026. od po 100 bodova, sukladno Tbr. 9. toč. 1 . Tarife,, za sastav podnesaka od 1.8.2025. 100 bodova sukladno Tb. 8. toč. 1. Tarife, za sastav neobrazloženih podnesaka od 13.2.2025., 27.2.2026. i 7.5.2026. od po 25 bodova sukladno Tbr. 8. toč. 4. Tarife,. Tako tužitelju pripada naknada od 575 bodova, što uvećano za bod od 2,00 eura sukladno Tbr. 54. Tarife, iznosi 1.150,00 eura, te uvećano za pdv od 25 % iznosi 1.437,50 eura. Navedeni iznos uvećana se za trošak prijevoza na relaciji Benkovac- Karin- Benkovac 14,40 eura, trošak predujma za očevid u visini od 650,00 eura, trošak sudski pristojbi u iznosu od 53,09. Ukupan trošak tužiteljica tako iznosi 2.154,99 Eura. U preostalom dijelu do zatraženog iznosa tužiteljica je odbijena sa zahtjevom i to za naknadu podnesaka od 13.2.2025. 27.2.2026. i 7. 5. 2026. u visini od 100 bodova, budući da se radi o neobrazloženim podnescima, pa joj pripada 25 bodova po podnesku sukladno Tbr. 8. toč. 4. Tarife, isto tako odbijena je sa zahtjevom za naknadu troškova prijevoza na relaciji Benkovac- Karin- Benkovac u iznosu od 80,00 eura, budući da navedena relacija u jednom smjeru iznosi 15 km, u oba smjera 30 km , pa za uporabu vlastitog automobila odvjetniku pripada naknada u visini od 30% cijene bezolovnog benzina od 100 oktana za svaki prevaljeni kilometar (1,60x30%) sukladno Tbr. 50. Tarife, što iznosi 14,40 eura. Napominje se da je tužiteljica u zahtjevu za obračun troškova ovog postupka navela da ukupan troška iznosi 2.133,10 eura, međutim kada se zbroju sve popisane radnje ukupan trošak tužiteljice, kako je ista tražila treba iznositi 2.793,09 eura.

19.2. Na temelju članka 151. stavka 3. ZPP-a, tužiteljici je priznato pravo na zatražene zakonske zatezne kamate tekuće na dosuđeni mu iznos troškova ovog parničnog postupka od dana presuđenja do isplate, a visina istih je utemeljena na odredbi članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 31/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23).

20. Slijedom naprijed navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

Benkovac, 24. srpnja 2026.

S u t k i nj a

Danijela Števanja

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od petnaest (15) dana. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano u 3 (tri) istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje sud drugog stupnja.

DNA:

Tužiteljici po punomoćniku,

Tuženici po zakonskom zastupniku.