REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PULI-POLA

Kranjčevićeva 8

52100 Pula

Poslovni broj Psp-52/2024-16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Puli-Pola, po sutkinji Ani Brgles Keser, u pravnoj stvari tužiteljice HI iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik TI, odvjetnik u [adresa], protiv tuženika HIB iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zbog smetanja posjeda, nakon glavne rasprave zaključene 10. lipnja 2026. u prisutnosti tužiteljice uz zamjenicu punomoćnika Nine Vukičević Veljović, odvjetnice u Puli, 24. srpnja 2026. objavio i

r i j e š i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"1. Utvrđuje se da je tuženik smetao tužiteljicu u posljednjem mirnom posjedu nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] ORANICA površine 12153 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to na način da je uklonio metalne stupove koji označavaju rub tužiteljičine nekretnine, te nasuo dio tužiteljičine nekretnine, neovlašteno pristupa i prolazi nekretninom tužiteljice te se stoga tuženiku nalaže uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja vraćanjem stupova i same nekretnine na način na koji je ista bila prije čina smetanja, te se zabranjuje tuženiku bilo kakvo daljnje isto ili slično smetanje posjeda, sve u roku od 8 dana, pod prijetnjom ovrhe.

2. Nalaže se tuženiku da naknadi prouzročeni parnični trošak tužiteljici u roku od 8 dana, uvećan za pripadajuće zakonske zatezne kamate prema ZOO-u, od dana donošenja presude pa do isplate."

Obrazloženje

1. Tužiteljica je navela u tužbi da je vlasnica i posljednja mirna posjednica nekretnina označenih kao kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Tuženik je vlasnik nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tužiteljica je zapadni rub svoje nekretnine, koja gleda prema nekretnini tuženika, omeđila metalnim stupovima kako bi se znao rub nekretnine, odnosno međa. Tvrdi da je međe svoje nekretnine izmjerila po ovlaštenom inženjeru geodezije OI. Tuženik je neposredno uz svoju nekretninu uklonio metalne stupove koje je postavila tužiteljica te zašao u njenu nekretninu na način da je na nju nasuo određeni materijal, a što je tužiteljica opazila 1. prosinca 2024. kada je bila u obilasku nekretnina. Takvim postupanjem tuženik je smetao tužiteljicu u posljednjem mirnom posjedu pa predlaže da sud nakon provedenog postupka prihvati njen tužbeni zahtjev naznačen u izreci.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je u cijelosti osporio tužbeni zahtjev navodeći da nije uklonio metalne stupove koja je postavila tužiteljica niti je na njenu nekretninu nasuo materijal. Napominje da na spomenutoj nekretnini nedostaje nekoliko metalnih stupova, a ne samo onaj koji se, kako navodi tužiteljica, nalazi neposredno uz nekretninu tuženika. Tih metalnih stupova nema već neko vrijeme. Tko je i zašto uklonio te metalne stupove ne zna, budući da tim putem osim vozila, povremeno prolaze građevinski strojevi i poljoprivredna mehanizacija, poput traktora i kamiona (miksera) koji zbog svoje veličine na tom dijelu puta jedva prolaze. Za nasuti materijal kojeg je tužiteljica fotografirala, nema nikakvih saznanja.

3. U tijeku postupka pročitani su izvadci iz zemljišne knjige, pregledane su fotografije dostavljene uz tužbu, pročitani su iskazi svjedoka SI i TI te iskaz tužiteljice, kao i sva druga dokumentacija priležeća spisu.

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka u skladu s odredbom članka 8. Zakona o parničnom postupku - "Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje: ZPP), sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za pružanjem sudske posjedovne zaštite u pogledu posjeda nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji posjed joj je, kako navodi, smetan na način da je tuženik uklonio metalne stupove koji označavaju rub njene nekretnine te nasuo dio njene nekretnine materijalom, kao i na način da neovlašteno pristupa i prolazi njenom nekretninom.

6. Prema čl. 20. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. – pročišćeni tekst, dalje: ZVDSP) tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed.

6.1. Odredbom čl. 21. st. 1. ZVDSP propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda.

6.2. Prema čl. 22. st. 1. ZVDSP posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. Odredbom čl. 22. st. 2. ZVDSP propisano je da sud pruža zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu.

6.3. Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja, kako je propisano čl. 21. st. 3. ZVDSP.

6.4. Odredbom čl. 10. st. 1. ZVDSP posjednik je definiran kao osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari.

6.5. Odredbom čl. 441. ZPP propisano je da će se raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničiti samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja te je isključeno raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

7. Uzimajući u obzir citirane zakonske odredbe, tužiteljica u parnici zbog smetanja posjeda treba dokazati činjenicu posljednjeg mirnog posjeda i čin smetanja, kao i okolnost da je sudska zaštita zatražena unutar subjektivnog i objektivnog roka određenog čl. 21. st. 3. ZVDSP.

8. Svjedoci TI i SI, sinovi tužiteljice, u bitnom su istovjetno iskazivali te su u svojim iskazima naveli da je njihova majka naslijedila nekretninu koja je predmet spora nakon čega je pozvala geodeta kako bi utvrdila granice i omeđila nekretninu. Parcelu su omeđili metalnim stupovima napominjući da su se, u dijelu koji graniči s putem, uvukli 30 cm unutar parcele kako ne bi dirali put, a stupove su postavili na svakih 10 metara kako bi se vozila koja se sretnu na putu mogla mimoići. Za smetanje posjeda saznali su 1. prosinca 2024., kada ih je majka obavijestila da su metalni stupovi, koji su bili postavljeni uz put, prepiljeni. Datuma se vjerno sjećaju navodeći da je sljedećeg dana SI rođendan. Kako su utvrdili da su prepiljeni stupovi ispred ulaza u dvorište svakog susjeda, uključujući ovdje tuženika, dok stupovi koji nisu bili postavljeni ispred ulaza nisu posječeni, vodili su se logikom da su to mogli napraviti samo vlasnici parcela ispred kojih su posječeni stupići, pa su te vlasnike i tužili. Nisu vidjeli tuženika, kao ni ostale vlasnike koje su tužili, da čine radnje smetanja posjeda, ali smatraju da to nije mogao napraviti nitko drugi osim njih. Nikog od njih nisu kontaktirali znajući da imaju rok od samo 30 dana za podizanje tužbe. Dodali su i to da je na dijelu parcele nasut nekakav materijal, a to se događalo i prije, na njihovu parcelu su neke osobe znale nositi šljunak, baciti smeće, paliti granje i dr. Nisu vidjeli tko je to učinio, ali mogu pretpostaviti s obzirom na to ispred čije kuće se to događalo.

9. Tužiteljica se u cijelosti pridružila navodima svjedoka svojih sinova. Njihovi su iskazi vjerodostojni jer su, iako u uskom srodstvu s tužiteljicom, iskazivali uvjerljivo i sigurno.

10. Analizirajući iskaze tužitelja i saslušanih svjedoka, sud je utvrdio da je tužiteljica nekretninu koja je predmet smetanja, a koja se nalazi uz makadamski put, omeđila metalnim stupovima koji su bili postavljeni na udaljenosti od 10 m. Iz njihovih iskaza proizlazi da je te stupove netko uklonio, odnosno prepilio, što je tužiteljica primijetila početkom prosinca 2024., dok je tužbu zbog smetanja posjeda podnijela 30. prosinca 2024., dakle unutar subjektivnog roka od 30 dana od saznanja za čin smetanja. Pritom, ni tužiteljica ni po njoj predloženi svjedoci (njeni sinovi), nemaju saznanja o počinitelju, već su tužbe podnijeli protiv vlasnika svih okolnih nekretnina ispred kojih su posječeni stupići, uključujući i tuženika, vodeći se logikom da su jedino oni imali interes za poduzimanjem opisanih radnji. Radi se, dakle, samo o pretpostavci vezanoj za počinitelja, a ne o stvarnom saznanju za istog. Dakle, ni tužiteljica ni itko od saslušanih svjedoka, nisu potvrdili da je tuženik počinio opisano smetanje.

11. Iz njihovih je iskaza, kao i držanja stranaka tijekom cijelog postupka, zaključio da je cilj podnošenja tužbe, osim zaštite posjeda, bio ukazivanje na nesavjesnost na drugoj strani kako vlasnici susjednih parcela, uključujući i tuženika, ne bi jednog dana mogli tvrditi da su stekli pravo služnosti ili neko drugo pravo na parceli tužiteljice.

12. Međutim, u parnici zbog smetanja posjeda teret dokazivanja odlučnih činjenica leži na tužiteljici, koja je u ovom postupku bila dužna dokazati, kako posljednji mirni posjed, tako i čin smetanja počinjen upravo od strane tuženika. Točno je da u ovoj vrsti sporova počinitelj smetanja nerijetko ne bude neposredno zatečen i opažen u samom činu smetanja, posebno uzimajući u obzir da tužiteljica na predmetnu nekretninu (zemljište) ne dolazi svakodnevno niti se nalazi u neposrednoj blizini njene kuće, već ju samo povremeno obilazi. Međutim, u takvim okolnostima, postojanje smetanja od strane tuženika mora proizlaziti iz drugih utvrđenih i međusobno povezanih okolnosti koje s dostatnim stupnjem vjerojatnosti upućuju na zaključak da je počinitelj upravo tuženik. U konkretnom slučaju takve okolnosti nisu utvrđene. Tužiteljica ni svjedoci nisu vidjeli tuženika kako uklanja metalne stupove niti na tužiteljičinu nekretninu donosi materijal (koji od strane tužiteljice nije ni opisan), a tijekom postupka nisu izvedeni drugi dokazi koji bi, posredno ili neposredno, upućivali na zaključak da je upravo tuženik počinio navedeno smetanje. Tužiteljica je zaključila da je riječ o tuženiku jer su stupovi uklonjeni (između ostalog) ispred njegove nekretnine i da je na taj način podnosila tužbe i protiv ostalih susjeda, međutim tužiteljica u ovom postupku nije predložila njihovo saslušanje. Osim toga, iz iskaza tužiteljice proizlazi da se i u prošlosti dogodila situacija micanja međnih oznaka od strane druge nepoznate osobe pa u ovom postupku ništa ne upućuje na to da bi počinitelj smetanja bio upravo tuženik. U odnosu na nasipavanje materijala na njenu nekretninu te neovlašteni pristup i prolazak njenom nekretninom (što je također sadržano u tužbenom zahtjevu) tužiteljica također nije predočila ni jedan dokaz koji upućuje da su navedene radnje povezane s tuženikom.

13. Naime, valja reći, a što su svjedoci i tužiteljica naveli u svojim iskazima, da je pri ovome sudu u tijeku više postupaka istovjetnih ovome zbog smetanja posjeda na istovjetan način protiv drugih tuženika, ostalih susjeda nekretnina uzduž puta. Utvrđeno je da je u ovosudnim predmetima posl.br. Psp-53/2024, Psp-54/2024 i Psp- 56/2024 doneseno rješenje kojima se tužbeni zahtjev tužiteljica odbija i sva tri postala su pravomoćna.

14. Slijedom svega navedenog, kako tužiteljica nije dokazala da je tuženik počinio smetanje posjeda opisano u tužbi, valjalo je odbiti njen tužbeni zahtjev (uključujući i zahtjev za naknadu troška) i odlučiti kao u izreci.

15. S obzirom da navedena utvrđenja, nije bilo potrebno provoditi druge dokaze u ovom predmetu stoga su isti odbijeni kao nepotrebni, a od nekih je i sama tužiteljica odustala.

U Puli 24. srpnja 2026.

Sutkinja

Ana Brgles Keser

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu, u tri istovjetna primjera, u roku od petnaest (15) dana od dana ročišta za objavu za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa rješenja za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dna:

1. Tužiteljici po punomoćniku uz R/pristojba na rješenje o smetanju (uz točku II.)

2. Tuženiku osobno