REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-2525/2025-13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji Mateji Cvitić Gašparac, u pravnoj stvari tužitelja VI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koga zastupa punomoćnica Ana Ivanović, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Lozo & partneri d.o.o. u Zagrebu, protiv tuženika ZAGREBAČKOG ELEKTRIČNOG TRAMVAJA d.o.o., Zagreb, Ozaljska 105, OIB: 82031999604, koga zastupa punomoćnica po zaposlenju KI, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 18. lipnja 2026., u prisutnosti tužitelja, punomoćnice tužitelja i punomoćnice tuženika, 23. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku ZAGREBAČKOM ELEKTRIČNOM TRAMVAJU d.o.o. isplatiti tužitelju VI iznos 2.637,65 EUR (slovima: dvije tisuće šesto trideset sedam eura i šezdeset pet centi), te zatezne kamate, osim zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u svakom pojedinom brutoiznosu, koje teku na iznos od:

- 112,39 EUR od 11. svibnja 2021. do isplate,

- 104,86 EUR od 11. lipnja 2021. do isplate,

- 120,35 EUR od 11. srpnja 2021. do isplate,

- 98,62 EUR od 11. kolovoza 2021. do isplate,

- 118,14 EUR od 11. rujna 2021. do isplate,

- 110,44 EUR od 11. listopada 2021. do isplate,

- 114,11 EUR od 11. studenog 2021. do isplate,

- 109,10 EUR od 11. prosinca 2021. do isplate,

- 130,57 EUR od 11. siječnja 2022. do isplate,

- 100,90 EUR od 11. veljače 2022. do isplate,

- 103,65 EUR od 11. ožujka 2022. do isplate,

- 112,99 EUR od 11. travnja 2022. do isplate,

- 98,31 EUR od 11. svibnja 2022. do isplate,

- 119,49 EUR od 11. lipnja 2022. do isplate,

- 127,18 EUR od 11. srpnja 2022. do isplate,

- 120,33 EUR od 11. kolovoza 2022. do isplate,

- 131,71 EUR od 11. rujna 2022. do isplate,

- 111,26 EUR od 11. listopada 2022. do isplate,

- 116,44 EUR od 11. studenog 2022. do isplate,

- 124,71 EUR od 11. prosinca 2022. do isplate,

- 118,33 EUR od 11. siječnja 2023. do isplate,

- 124,14 EUR od 11. veljače 2023. do isplate,

- 109,63 EUR od 11. ožujka 2023. do isplate,

sve po stopi koja se od dospijeća do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja VI za iznos 116,28 EUR (slovima: stotinu šesnaest eura i dvadeset osam centi) zajedno sa zateznim kamatama koje teku na iznos od:

- 20,76 EUR od 11. ožujka 2021. do isplate,

- 95,52 EUR od 11. travnja 2021. do isplate.

III Nalaže se tuženiku ZAGREBAČKOM ELEKTRIČNOM TRAMVAJU d.o.o. naknaditi tužitelju VI trošak parničnog postupka u iznosu 1.062,50 EUR (slovima: tisuću šezdeset dva eura i pedeset centi) zajedno sa zateznim kamatama koje teku od 23. srpnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

IV Odbija se zahtjev tužitelja VI za naknadu troška postupka u preostalom iznosu 187,50 EUR zajedno sa zateznim kamatama koje teku od dana donošenje presude do isplate.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi od 18. prosinca 2025. navodi da je od 2021. zaposlen u organizacijskoj jedinici Poslovno područje Nabava, Skladište Dubrava pri čemu cijelo vrijeme obavlja isti posao skladištara, da mu je Ugovorom o radu na određeno vrijeme od 22. veljače 2021., Ugovorom o radu na određeno vrijeme od 16. ožujka 2022. i Ugovorom o radu na neodređeno vrijeme od 18. kolovoza 2022. za radno mjesto skladištar II utvrđen koeficijent složenosti poslova 2,20, Ugovorom o radu na neodređeno vrijeme od 27. travnja 2023. za radno mjesto skladištar mu je utvrđen koeficijent složenosti poslova 2,40, a 2025. godine su stranke sklopile ugovor o radu za radno mjesto glavni skladištar s koeficijentom 2,65, da je tužitelj u radnom odnosu kod tuženika gotovo pet godina (sve do sklapanja ugovora o radu za radno mjesto glavni skladištar) obavljao iste poslove skladištara, jednako kao i svi ostali radnici tuženika s kojima se po završetku smjena znao zamjenjivati te bez promjene nastavljao s vršenjem radnih zadataka, ali mu je koeficijent složenosti poslova po kojem mu se obračunavala plaća bio manji (2,20 umjesto 2,40), da je tuženik tužitelja, radi stjecanja posebnih znanja te provjere vještina i sposobnosti tužitelja, uputio na poseban liječnički pregled, na kojem je utvrđeno da je tužitelj zdravstveno sposoban za obavljanje poslova za punjenje motornih vozila tehničkim plinom i naftnim derivatima, da je tuženik tužitelja uputio na edukacije i osposobljavanje za rad na plinskoj stanici i benzinskoj pumpi, koje je tužitelj prošao i stekao kvalifikacije za obavljanje poslova radnog mjesta skladištar III, koje poslove je i obavljao, za što mu tuženik nije isplaćivao odgovarajuću plaću, da je tužitelj na taj način bio diskriminiran u odnosu na ostale radnike budući da je za jednak rad i rad jednake vrijednosti dobivao znatno manju plaću od kolega, da su rukovodeće osobe odjela tužitelja zahtijevale da se tužitelju ponudi ugovor za radno mjesto skladištar III, ali to nikada nije učinjeno. Ističe kako je poslodavac dužan isplatiti jednaku plaću za jednak rad i rad jednake vrijednosti, koje odredbe se, po mišljenju tužitelja, ne odnose samo na jednakost plaća žena i muškaraca, već općenito na rad jednake vrijednosti. Konačno uređenim tužbenim zahtjevom iz podneska od 15. svibnja 2026. predlaže naložiti tuženiku isplatu iznosa 2.753,93 EUR zajedno sa zateznim kamatama koje na pojedinačne mjesečne iznose teku kako je to specificirano citiranim podneskom te naknadu troška postupka zajedno sa zateznim kamatama koje teku od dana donošenja presude do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu od 22. siječnja 2026. osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva. Ne osporava da je tužitelj zaposlen kod tuženika na radnom mjestu glavnog skladištara u organizacijskoj jedinici Odjel za skladištenje robe, Skladište Trešnjevka. Navodi da je tužitelju u utuženom razdoblju bio utvrđen koeficijent složenosti poslova 2,20 za radno mjesto skladištar II, sukladno Katalogu radnih mjesta po grupama složenosti poslova, koji je sastavni dio Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta ZET d.o.o., kojima su utvrđena radna mjesta skladištar s koeficijentima složenosti poslova od 2,11-2,40, koji raspon koeficijenata složenosti poslova je u skladu s člankom 71. Temeljnog kolektivnog ugovora za radnike u trgovačkim društvima u vlasništvu Grada Zagreba te člankom 70. Kolektivnog ugovora za radnike u trgovačkom društvu ZET d.o.o. iz 2019. i trenutno važećeg Kolektivnog ugovora iz 2023. Plaća tužitelja je bila određena ugovorom o radu, u skladu s važećim aktima koje je donio tuženik, kao poslodavac, te je tuženik tako ugovorenu plaću obračunao i isplatio tužitelju u utuženom razdoblju i time izvršio svoju ugovornu obvezu. Navodi da je tužitelj mogao odbiti ponudu ugovora o radu ukoliko nije bio zadovoljan ponuđenim koeficijentom složenosti poslova 2,20 za radno mjesto skladištar II budući da je to dvostranoobvezni pravni posao. Osporava visinu tužbenog zahtjeva jer tužitelj nije priložio valjane dokaze na kojima temelji razlike plaće koje tužbom potražuje te zahtjev tužitelja po osnovi zateznih kamata na porez na dobit i prirez, kao sastavni dio bruto plaće. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti.

3. Sud je na ročištu održanom 18. lipnja 2026., na temelju odredbe članka 193. stavka 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25; dalje: ZPP), rješenjem utvrdio da je tužba tužitelja povučena za iznos 106,36 EUR zajedno sa zateznim kamatama koje teku na pojedinačne mjesečne iznose kako je to specificirano u tužbi, budući da je tužitelj podneskom od 15. svibnja 2026. uredio tužbeni zahtjev sukladno dostavljenom izračunu od strane tuženika, na način da je smanjio ranije postavljeni tužbeni zahtjev, što predstavlja povlačenje tužbe za predmetni iznos (tako i VSRH u rješenju od 6. rujna 2022. poslovnog broja Rev 899/2022).

4. Tijekom postupka izvedeni su dokazi pregledom i čitanjem ugovora o radu (list 7-23 spisa), opisa radnog mjesta skladištar II (list 24 spisa), opisa radnog mjesta skladištar III (list 25 spisa), Liječničke svjedodžbe (list 26 spisa), Potvrde Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (list 27 spisa), Uvjerenja Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja (list 28 spisa), e-mail korespondencije (list 29-32 spisa), obračunskih isprava za isplatu plaća tužitelja (list 37-62, 187 spisa), Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Zagrebačkog holdinga d.o.o., Podružnice Zagrebački električni tramvaj od 24. srpnja 2015. (list 69-85 spisa), izvoda iz Temeljnog kolektivnog ugovora za radnike u trgovačkim društvima u vlasništvu Grada Zagreba iz veljače 2002. (list 86-89 spisa), Kolektivnog ugovora za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački električni tramvaj d.o.o. iz veljače 2023. (list 90- 130 spisa), izračuna (list 182 spisa), saslušani su svjedoci AI (list 190- 191 spisa ), MI (list 191-192 spisa) te tužitelj VI (list 192 spisa).

5. Tužitelj je na ročištu održanom 16. travnja 2026. odustao od dokaznog prijedloga za saslušanje zastupnika po zakonu tuženika, slijedom čega sud navedeni dokaz nije izvodio.

6. Temeljem tako provedenog postupka, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, sukladno odredbi članka 8. ZPP, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja, kao radnika tuženika, za isplatu razlike plaće zbog primijenjenog manjeg koeficijenta (2,20 umjesto 2,40) prilikom obračuna i isplate plaća u razdoblju od 22. veljače 2021. do veljače 2023.

8. Među strankama nije sporno da je tužitelj zaposlen kod tuženika na radnom mjestu glavnog skladištara, a da je u utuženom razdoblju bio zaposlen na radnom mjestu skladištar II u organizacijskoj jedinici Odjel za skladištenje robe, Skladište Dubrava. Nije sporna niti visina tužbenog zahtjeva.

9. Sporno je u ovom predmetu je li tužitelj u utuženom razdoblju obavljao poslove radnog mjesta skladištar III te ima li tužitelj, slijedom toga, pravo na isplatu razlike u bruto plaći u iznosu razlike između koeficijenta 2,40 i 2,20 za utuženo razdoblje.

10. Odredbom članka 7. stavka 1. Zakona o radu ("Narodne novine" broj: 93/14, 127/17, 98/19; dalje: ZR) propisano je da je poslodavac obvezan u radnom odnosu radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću, a radnik je obvezan prema uputama koje poslodavac daje u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao.

11. Uvidom u Potvrdu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo od 20. listopada 2021. utvrđeno je da je tužitelj pohađao tečaj za stjecanje znanja o zaštiti od opasnih kemikalija - osnovni program.

12. Uvidom u Uvjerenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja od 2. prosinca 2021. utvrđeno je da je tužitelj položio stručni ispit za obavljanje poslova i radnih zadataka punitelj motornih vozila ukapljenim naftnim plinovima ili komprimiranim plinovima.

13. Iz obračunskih isprava za isplatu plaća tužitelju vidljivo je da je tuženik tužitelju u utuženom razdoblju isplaćivao plaću prema koeficijentu složenosti poslova 2,20.

14. Iz iskaza svjedoka AI i BI u bitnome proizlazi da su dugogodišnji zaposlenici tuženika, da su obojica radili na radnom mjestu skladištar III, odnosno skladištar goriva i maziva, da im je koeficijent složenosti poslova za obračun plaće na tim radnim mjestima iznosio 2,40, odnosno 2,30, da su na tim radnim mjestima radili na izdavanju rezervnih dijelova te na pumpi (točenje autobusa naftnim derivatima i tehničkim plinovima), da su za potonje bili osposobljeni od strane tuženika, da poznaju tužitelja budući da su u utuženom razdoblju radili s njim i to iste poslove, da nema razlike u poslovima koje su obavljali svjedoci od onog kojeg je u utuženom razdoblju obavljao tužitelj te da je tužitelj nekada znao zamijeniti svjedoka AI kada je ovaj bio na godišnjem odmoru ili privremeno nesposoban za rad.

15. Iz iskaza tužitelja VI proizlazi da je kod tuženika zaposlen od veljače 2021. na radnom mjestu skladištar II, da mu je od početka zaposlenja kod tuženika plaća bila obračunavana po koeficijentu složenosti poslova 2,20, da ga je tuženik vrlo brzo nakon početka rada uputio na liječnički pregled, a potom i na edukaciju za rad s plinom i naftom, da je prvih mjesec, mjesec i pol dana radio poslove koji spadaju u opis poslova skladištar II, a nakon toga je zbog nedostatka radne snage bio upućen na rad na pumpi, iako u početku za isto nije bio osposobljen od strane tuženika, i tako je radio sve do veljače ili ožujka 2023., da je u opis njegova posla spadalo izdavanje autobusnih dijelova, motornog ulja, primanje i otpremanje robe te rad na pumpi, da se u utuženom razdoblju njegov posao nije razlikovao od posla svjedoka AI s kojim je znao raditi u isto vrijeme u smjeni, svatko na svojoj pumpi.

16. Sud je u cijelosti povjerovao iskazima svjedoka AI i BI te tužitelja VI budući da su iskazivali uvjerljivo, životno logično te u suglasnosti jedni s drugima i materijalnom dokumentacijom koja je priložena spisu (list 27-32 spisa).

17. S obzirom na pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske da je plaća ekvivalent davanja za faktični rad te njezina isplata ovisi o obavljenom faktičnom radu (tako u odlukama Revr-704/2014 od 2. prosinca 2014., Revr- 925/2017 od 2. svibnja 2018., Rev-3629/2019 od 18. svibnja 2022., Rev-2088/2019 od 13. srpnja 2022., Rev-3371/19 od 12. rujna 2024.), prema ocjeni ovog suda tužitelj ima pravo na isplatu razlike plaće između obračunate i isplaćene plaće za radno mjesto skladištar II prema koeficijentu 2,20 i plaće za radno mjesto skladištar III prema koeficijentu složenosti poslova 2,40 za razdoblje od travnja 2021. do veljače 2023. budući da je iz iskaza tužitelja i svjedoka utvrđeno da je tužitelj u predmetnom razdoblju obavljao poslove radnog mjesta skladištar III, odnosno radio je na pumpi i punio motorna vozila tehničkim plinom i naftnim derivatima, čak i prije nego je od strane tuženika za potonje bio osposobljen, te da je tijekom utuženog razdoblja pohađao stručne i specijalističke tečajeve.

18. Tužbeni zahtjev tužitelja za isplatu razlike plaće za razdoblje od početka zaposlenja kod tuženika, odnosno veljače 2021. do ožujka 2021. odbijen je kao neosnovan budući da iz iskaza tužitelja proizlazi da u tom razdoblju nije obavljao poslove radnog mjesta skladištar III.

19. Stoga je, na temelju odredbe članka 7. stavka 1. ZR, odlučeno kao u stavcima I i II izreke ove presude.

20. Ostali priloženi dokazi nisu posebno ocijenjeni jer isti nisu odlučni za rješavanje u ovoj pravnoj stvari.

21. Tužitelju su na mjesečne iznose glavnog potraživanja dosuđene zatezne kamate, na temelju odredbe članka 29. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23; dalje: ZOO), koja, sukladno članku 87. Kolektivnog ugovora za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački električni tramvaj d.o.o., teče od jedanaestog dana u mjesecu za prethodni mjesec do isplate, osim u dijelu koji se odnosi na isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza sadržanih u bruto plaći.

22. Stopa zatezne kamate je određena na temelju odredbe članka 29. stavaka 2. i 8. ZOO.

23. Odluka o trošku parničnog postupka temelji se na odredbi članka 154. stavka 5. ZPP i članka 155. ZPP, a troškovi su odmjereni sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23; dalje: Tarifa) prema vrijednosti konačno postavljenog tužbenog zahtjeva u iznosu 2.753,93 EUR.

24. Tužitelju je dosuđen trošak sastava tužbe od 100 bodova (Tbr. 7/1), sastava podneska od 24. veljače 2026. (kojim se očitovao na odgovor na tužbu) od 100 bodova (Tbr. 8/1), sastava podneska od 15. svibnja 2026. (kojim je uredio tužbeni zahtjev u skladu s izračunom tuženika) od 25 bodova (Tbr. 8/4) te pristupa na ročišta održana 16. travnja 2026. i 18. lipnja 2026. od 2x100 bodova (Tbr. 9/1), što, uz vrijednost boda od 2,00 EUR (Tbr. 54 u vezi Tbr. 52/3) i uvećano za trošak PDV-a od 25% (Tbr. 46) ukupno iznosi 1.062,50 EUR. Stoga je odlučeno kao u stavku III izreke presude.

25. Tužitelju nije priznata razlika preko dosuđenog iznosa za sastav podneska od 15. svibnja 2026. budući da je isti u troškovniku zatražen u previsokom iznosu. Stoga je odlučeno kao u stavku IV izreke presude.

26. Na dosuđeni trošak parničnog postupka, tužitelju su dosuđene zatezne kamate koje teku od dana donošenja presude do isplate, sukladno odredbi članka 151. stavka 3. ZPP, u visini određenoj člankom 29. stavkom 2. i 8. ZOO.

27. Paricijski rok u ovom postupku iznosi 15 dana, sukladno odredbi članka 328. stavka 2. ZPP.

28. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 23. srpnja 2026.

Sutkinja

Mateja Cvitić Gašparac

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu pisano, a o istoj odlučuje nadležni županijski sud.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (čl. 335. st. 9. ZPP).

DNA:

1. Tužitelju po pun.

2. Tuženiku