Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Gž Ovr-274/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Splitu, kao drugostupanjski sud, po sucu tog suda Marku Pribisaliću, na temelju nacrta odluke koji je izradila sudska savjetnica Tereza Nejašmić, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja HŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Saša Drobnjak, odvjetnik u Puli, protiv ovršenice OŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenice protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-615/2026-4 od 3. ožujka 2026., 23. srpnja 2026.
r i j e š i o j e:
I. Uvažava se žalba ovršenice, ukida rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-615/2026-4 od 3. ožujka 2026. i predmet vraća na ponovni postupak.
II. Odluka o troškovima postupka u povodu izjavljene žalbe ostavlja se za konačnu odluku.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem o ovrsi sud je na temelju prijedloga ovrhovoditelja od 6. veljače 2026. ispravljenog prijedlogom od 27. veljače 2026. po ovršnoj ispravi - Ugovora o utvrđivanju potraživanja s osnivanjem založnog prava na nekretnini od 01. veljače 2016. godine potvrđenog po javnom bilježniku Tihani Sudar iz Zagreba pod poslovnim brojem OV-1723/16 s iskazanom izvršnosti (ovršnosti) predmetnog ugovora s danom 23. listopada 2021. radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja u iznosu od 46.660,83 eura s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 23. listopada 2021. godine pa do isplate, naknade troška javnog bilježnika Tihane Sudar iz Zagreba u iznosu od 599,08 s pripadajućom zateznom kamatom, te radi naplate troškova ovog ovršnog postupka sa zateznom kamatom koja teče od dana izdavanja rješenja o ovrsi do isplate odredio ovrhu zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi, utvrđenjem vrijednosti nekretnine, prodajom nekretnine i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenoga prodajom i to nekretnine
- k. č. [katastarska čestica], [adresa], dvorište, pomoćna zgrada, kuća, [adresa], površine 600 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to 3. suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-3) Stan u prizemlju lijevo koji se sastoji od tri i pol sobe i ostalih prostorija u površini od 102,27 m2, koji je neodvojivo povezan sa odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i dijelovi ostalih suvlasnika. Rješenjem o ovrsi sud je odredio i trošak ovrhovoditelja u iznosu od 1.300,00 eura.
2. Protiv prvostupanjskog rješenja žalbu podnosi ovršenica pobijajući to rješenje u cijelosti iz svih žalbenih razloga dakle iz razloga propisanih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, dalje u tekstu ZPP), vezano uz odredbu članka 21. stavak 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12., 25/13., 93/14. i 55/16., dalje u tekstu OZ). Žalbom se predlaže pobijano rješenje ukinuti, ukinuti provedene radnje i odbaciti prijedlog za ovrhu, podredno, predlaže se nadležnom sudu ukinuti pobijano Rješenje, te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Ovršenica popisuje troškove žalbenog postupka.
3. Ovrhovoditelj u odgovoru na žalbu ističe neosnovanost žalbenih navoda pa ju predlaže odbiti te postupak ovrhe nastaviti i prije odluke po žalbi.
4. Žalba je osnovana.
5. Ovršenica u žalbi u bitnom ističe kako predmetni prijedlog za ovrhu ne udovoljava pretpostavkama propisanim odredbom članka 39. stavka 3. OZ-a slijedom čega je prijedlog za ovrhu trebalo odbaciti kao neuredan bez poziva na ispravak prijedloga. Nadalje, ovršenica ističe prigovor prava na dom obzirom predmetna nekretnina predstavlja njen dom u smislu odredbe čl. 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda a nepovredivost vlasništva je zajamčena i Ustavom Republike Hrvatske te kako joj je to jedina nekretnina. Ističe kako je obveza suda da se u svakom pojedinom slučaju pravni predmet podvrgne tzv. testu razmjernosti, odnosno da svakoj osobi kojoj prijeti rizik od miješanja u njezino pravo na dom, mora biti omogućeno da nezavisni sud ocijeni razmjernost i razumnost mjere. Nadalje, ovršenica ističe kako je ugovor temeljem kojeg ovrhovoditelj predlaže provesti predmetnu ovrhu prividan pravni posao slijedom čega isti nije nastao, a podredno je ništetan s obzirom da se temelji na nepostojećoj tražbini ovrhovoditelja. Žaliteljica ističe kako je pobijanim rješenjem ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. točke 11. ZPP-a.
6. Ovaj ovršni postupak na nekretnini pokrenut je na temelju ovršne isprave i to potvrđenog javnobilježničkog ugovora odnosno isprave koja nije rezultat kontradiktornog postupka u kojem je prigovor prava na dom mogao biti raspravljen. U vezi osnovanosti prava na dom odlučno je pitanje pravične ravnoteže između prava ovrhovoditelja da naplati svoju tražbinu i prava ovršenice na dom na istoj nekretnini.
7. Pravo na dom zajamčeno je člankom 34. stavkom 2. Ustava RH i članka 8. stavaka 1. i 2. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, te o tom pitanju postoji ustaljena praksa Europskog suda za ljudska prava, Ustavnog suda RH i Vrhovnog suda RH, prema kojoj se u ispitivanju postoji li Ustavom zaštićeno pravo na dom mora provesti test razmjernosti na okolnosti konkretnog slučaja, koji traži odgovor na slijedeća pitanja: a) Može li se sporna nekretnina smatrati domom?, b) Jesu li se nadležne vlasti umiješale u ostvarivanje prava žalitelja na poštovanje njegovog doma?, c) Je li miješanje bilo opravdano?,
8. Kod razmatranja pitanja pod c), potrebno je ispitati je li miješanje bilo u skladu sa zakonom, je li imalo legitiman cilj, je li bilo nužno u demokratskom društvu i je li bilo razmjerno cilju koji se želio postići odnosno je li bilo razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u konkretnom slučaju.
9. Pri tome, kod ocjene nužnosti i razmjernosti pitanja pod c), potrebno je provesti test razmjernosti i nužnosti, polazeći od osobitosti konkretnog slučaja, te ocijeniti može li se miješanje u pravo na dom opravdati razlozima javnog interesa odnosno postoji li za njega prijeka društvena potreba. Kad je riječ o dva suprotstavljena prava potrebno je ocijeniti koje pravo preteže.
10. Može li neka od propisanih iznimki iz člankom 8. stavkom 2. Konvencije opravdati miješanje javne vlasti u pravo na dom, prosuđuje se primjenom testa razmjernosti na okolnosti konkretnog slučaja.
11. Nadalje, odredbom članka 80.b stavka 2. OZ je propisano da ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži prelazi 5.300,00 eura sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja dok će pri ocjeni je li narušena pravična ravnoteža sud uzeti u obzir okolnosti slučaja u smislu odredbe članka 80.b stavka 3. OZ a osobito, je li vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu, je li ovrhovoditelju činio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, služi li nekretnina za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika te ima li ovršenik drugih nekretnina ili drugih mogućnosti da svoje potrebe zadovolji, ima li ovrhovoditelj osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitoga uzdržavanja ili drugih važnih razloga kao i da li se ovršenik izričito suglasio s time da ovrhovoditelj radi namirenja ove tražbine zatraži namirenje prodajom određene nekretnine.
12. Tako su sudovi dužni ispitati razmjernost i nužnost miješanja polazeći od osobitih okolnosti predmetnog slučaja, a u ovom predmetu nije se proveo test razmjernosti ni ocjena nužnosti i razmjernosti, te su stoga odlučne činjenice neutvrđene, odnosno rješenje ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama kao što to ispravno ističe ovršenica u žalbi pa je time počinjena bitna povreda postupka iz članka 354. stavka 1. točke 11. ZPP-a.
13. Dakle, ako ovdje ovršni sud, prilikom ocjene osnovanosti prijedloga za ovrhu (a ni nakon izjavljene žalbe) nije razmotrio prigovor miješanja u pravo na dom koji je izrijekom istaknut u žalbi, pa su tako u pobijanom rješenju su izostali razlozi o ocjeni razmjernosti i razumnosti zadiranja ovrhovoditelja u pravo ovršenika na dom, te o pravičnoj ravnoteži između stranačkih interesa.
14 . Stoga je uslijed propuštanja postupanja po označenom trebalo na temelju odredbe članka 380. točke 3. ZPP-a, u svezi članka 21. stavka 1. OZ uvažiti žalbu ovršenice i pobijano rješenje o ovrsi ukinuti te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
15. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud utvrdit će činjenice odlučne za provođenje testa razmjernosti, potom ocijeniti nužnost i razmjernost u vezi prigovora prava na dom po gornjoj uputi ovog drugostupanjskog suda, nakon čega će donijeti odgovarajuću odluku povodom ovršnog prijedloga.
16. Nadalje, ovaj drugostupanjski sud smatra bitnim očitovati se i na žalbene navode kojima ovršenica u bitnome navodi da je prijedlog za ovrhu podnesen izvan propisanog obrasca iz Priloga 6. Pravilnika o obrascima u ovršnom postupku, zbog čega smatra da je prvostupanjski sud bio dužan isti odbaciti primjenom članka 39.a stavka 2. Ovršnog zakona.
17. Nije sporno da je predmetni prijedlog podnesen po punomoćniku – odvjetniku kroz sustav e-Komunikacije u obliku slobodno sastavljenog podneska, a ne unutar generiranog tehničkog obrasca. Međutim, suprotno žalbenim navodima, formalni nedostatak tehničke naravi u ovoj fazi postupka ne može imati prednost pred sadržajnom valjanošću i supstancom samog pismena.
18. Uvidom u spis utvrđeno je da podneseni prijedlog sadržajno u potpunosti zadovoljava sve imperativne pretpostavke iz članka 39. OZ-a. On sadrži jasan i točan identitet stranaka s pripadajućim OIB [osobni identifikacijski broj]ima, precizno specificira ovršnu javnobilježničku ispravu s klauzulom ovršnosti te postavlja jasan i podoban ovršni zahtjev na temelju kojeg je prvostupanjski sud mogao zakonito postupiti i donijeti rješenje o ovrsi.
19. Inzistiranje na deklaratornoj formi tehničkog obrasca u situaciji kada pismeno sadrži sve elemente za meritorno odlučivanje, predstavljalo bi pretjerani pravni formalizam suprotan pravu na učinkovitu pravnu zaštitu i ustavnom načelu pristupa sudu.
20. Slijedom navedenog, nisu osnovani žalbeni navodi kojima se ističe nedostatak forme prijedloga za ovrhu.
21. U odnosu na žalbene navode kojima se ističe kako je ugovor koji predstavlja ovršnu ispravu u ovom predmetu prividan pravni posao pa da nije ni nastao odnosno da se radi o ništetnom pravnom poslu isti navodi predstavljaju paušalne žalbene navode jer ovršenica te navode ne obrazlaže detaljnije niti prilaže ikakve dokaze za navedene tvrdnje. Uostalom naglašava se da o istim žalbenim navodima sukladno članku 52. OZ-a odlučuje prvostupanjski sud.
22. Odluka o troškovima postupka u povodu izjavljene žalbe ostavljena je za konačnu odluku, a sve na temelju odredbe članka 166. stavka 3. ZPP-a u vezi sa člankom 21. stavkom 1. OZ-a.
23. Zbog navedenog je odlučeno kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.
Split, 23. srpnja 2026.
SUDAC
Marko Pribisalić
