REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: Pž-2528/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac Mladen Šimundić, u pravnoj stvari predlagateljice osiguranja ZDČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv protivnika osiguranja FORTICA d.o.o., [adresa], OIB: 12340845441, povodom prijedloga za oslobađanje plaćanja sudskih pristojbi, odlučujući o žalbi predlagateljice osiguranja protiv rješenja Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj R1-39/2026-6 od 13. svibnja 2026., 23. srpnja 2026.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba predlagateljice osiguranja kao neosnovana te potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj R1-39/2026-6 od 13. svibnja 2026.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem Trgovački sud u Rijeci oglasio se nenadležnim za odlučivanje o prijedlogu predlagateljice osiguranja za oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi te je prijedlog predlagateljice osiguranja od 29. travnja 2026. odbačen kao nedopušten.
2. Iz obrazloženja rješenja proizlazi da je prvostupanjski sud tako odlučio primjenom odredaba iz čl. 16. st. 1. i 2. te čl. 21. st. 1. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći („Narodne novine“ broj: 143/13 i 98/19), kao i čl. 172. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25) jer je ocijenio da sud nije nadležan donijeti odluku o prijedlogu stranke za oslobađanje od plaćanja sudskih pristojbi, već da je za to u konkretnom slučaju nadležno upravno tijelo.
3. Protiv navedenog rješenja predlagateljica osiguranja je podnijela žalbu kojom ga pobija zbog pogrešne primjene materijalnog prava i bitne povrede odredaba postupka. U žalbi u bitnome navodi da je rješenje u suprotnosti s načelom ekonomičnosti postupka jer prvostupanjski sud zanemaruje narav postupka koji je izravno povezan s obustavom starosne mirovine predlagateljici osiguranja od strane HZMO-a. Smatra da je od plaćanja sudskih pristojbi oslobođena po samom zakonu odnosno temeljem odredbe iz čl. 15. t. 15. i 16. Zakona o sudskim pristojbama. Ističe da joj je egzistencija ugrožena nezakonitim stanjem u sudskom registru jer ju sud protivno zakonu drži u statusu člana uprave, čime je uzrokovao sedmogodišnju obustavu njezine mirovine. Ističe da sud već ima dokaze u vidu potvrde Porezne uprave iz koje je vidljivo da predlagateljica osiguranja ostvaruje 0,00 EUR dohotka, kao i rješenje o obustavi mirovine. Budući da sud ima uvid u imovinsko stanje predlagateljice osiguranja, predlagateljica osiguranja smatra da je sud bio dužan primijeniti odredbe iz čl. 11. i 12. Zakona o sudskim pristojbama te da upućivanje na dugotrajni postupak ishođenja rješenja o sekundarnoj pravnoj pomoći, u situaciji kad sud ima sve preduvjete da sam donese odluku, predstavlja izbjegavanje urednog uredovanja i nepotrebno odugovlačenje postupka. Predlaže ukinuti pobijano rješenje i naložiti prvostupanjskom sudu da sam donese odluku o oslobođenju od plaćanja sudskih pristojbi, primjenjujući izravno Zakon o sudskim pristojbama.
4. Žalba nije osnovana.
5. Pobijano rješenje ispitano je na temelju odredbi iz čl. 365. st. 2. i čl. 381. Zakona o parničnom postupku, u granicama žalbenih razloga, pazeći pritom po službenoj dužnosti na bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava.
6. U ovom drugostupanjskom postupku sporna je primjena materijalnog prava u pogledu podnesenog zahtjeva predlagateljice osiguranja za oslobođenjem od plaćanja sudske pristojbe.
7. U skladu s odredbom iz čl. 172. Zakona o parničnom postupku, pravo na oslobođenje od plaćanja troškova postupka (pa tako i sudske pristojbe koja ulazi u troškove postupka) stranka ostvaruje na način i uz uvjete propisane posebnim propisom kojim se uređuje besplatna pravna pomoć.
8. Posebni propis kojim se uređuje besplatna pravna pomoć je u konkretnom slučaju upravo Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći koji u odredbi iz čl. 12. st. 2. propisuje da sekundarna pravna pomoć obuhvaća i oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi, a u odredbi iz čl. 16. propisuje da o tome odlučuje nadležni ured državne uprave u županiji prema mjestu prebivališta ili boravišta podnositelja.
9. Slijedom toga, pravilno se prvostupanjski sud pozvao na odredbu iz čl. 16. st. 1. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći kojom je odlučivanje o tzv. sekundarnoj pravnoj pomoći (koja sukladno odredbi iz čl. 12. st. 2. istog Zakona obuhvaća i oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi) stavljeno u nadležnost nadležnom Uredu državne uprave.
10. Dakle, suprotno shvaćanju žaliteljice, prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo iz čl. 16. st. 1. i 2. i čl. 21. st. 1. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći te čl. 172. Zakona o parničnom postupku, prilikom donošenja pobijanog rješenja.
11. Slijedom navedenog, riješeno je kao u izreci temeljem odredbe iz čl. 380. t. 2. Zakona o parničnom postupku.
Zagreb, 23. srpnja 2026.
Sudac
Mladen Šimundić