Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-6518/2026

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A I R J E Š E NJ E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda: Karmen Novak Hrgović kao predsjednice vijeća, te Nediljka Bobana i Davorka Kučana, kao članova vijeća uz sudjelovanje više sudske savjetnice Marcele Soljačić-Prester, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika ŽN, zbog prekršaja iz članka 282. stavka 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 89/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22 i 114/22) i zbog prekršaja iz članka 286. stavka 12. cit. Zakona, odlučujući o žalbi okrivljenika ŽN, podnesenoj po braniteljima iz Odvjetničkog društva Vukić & partneri, iz Rijeke, protiv presude Općinskog suda u Šibeniku od 18. svibnja 2026., poslovni broj: Pp-1448/2026-6, na sjednici vijeća održanoj 23. srpnja 2026.,

r i j e š i o j e :

I. Djelomičnim prihvaćanjem žalbe okrivljenika ŽN, ukida se prvostupanjska presuda u dijelu kojim je okrivljeniku ŽN temeljem članka 76.a Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22), oduzet osobni automobil motocikl marke Yamaha, reg. oznake [registarska oznaka] sa pripadajućim ključem i predmet se u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje i donošenje rješenja.

p r e s u d i o j e:

II. U ostalom dijelu odbija se kao neosnovana žalba okrivljenika ŽN i prvostupanjska presuda se u pobijanom, a nepreinačenom dijelu potvrđuje.

III. Temeljem članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) okrivljenik ŽN je obvezan naknaditi trošak žalbenog postupka u paušalnom iznosu od 100,00 (sto eura) u roku od 30 (trideset) dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom, okrivljenik je proglašen krivim okrivljenik da je, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaje iz članka 282. stavka 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i iz članka 286. stavka 12. cit. Zakona, za koje je okrivljeniku primjenom članka 39. Prekršajnog zakona, izrečena kazna zatvora u trajanju od 30 dana, s time da je u trajanje izrečene kazne zatvora okrivljeniku temeljem Rješenja prvostupanjskog suda od 18. svibnja 2026. uračunato vrijeme zadržavanja tako da okrivljenik ima još za izdržati 15 dana zatvora.

2. Istom presudom, temeljem članka 76.a Prekršajnog zakona, okrivljeniku je oduzet motocikl marke Yamaha, reg. oznake [registarska oznaka] sa pripadajućim ključem, a koji postaje vlasništvo Republike Hrvatske.

3. Istom presudom okrivljenik je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u iznosu od 131,24 eura.

4. Protiv navedene presude okrivljenik je pravodobno putem branitelja podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i zbog odluke o sankciji.

5. U žalbi okrivljenik u bitnome ističe povredu prava obrane, načela kontradiktornosti, te povredu načela jednakosti oružja, jer da je postupak proveden bez sudjelovanja branitelja u postupku koji je 20. svibnja 2026. dostavio u spis urednu punomoć te mu nije dostavljena i pobijana presuda. Neovisno o navedenom, pobijana presuda da ne može opstati niti u dijelu odluke o kazni, jer da je prvostupanjski sud gotovo u cijelosti svoju odluku o izricanju bezuvjetne kazne zatvora utemeljio na ranijoj kažnjavanosti okrivljenika, dok je istodobno propustio cjelovito vrednovati sve okolnosti koje mu idu neposredno u korist. Posebno se pobija odluka o trajnom oduzimanju motocikla marke Yamaha reg. oznake [registarska oznaka]. Iz samog obrazloženja proizlazi da vozilo nije u vlasništvu okrivljenika, već njegove majke. Posljedice pobijane odluke da ne pogađaju samo počinitelja prekršaja nego i treću osobu koja nije sudjelovala u počinjenju prekršaja te prema njoj nije utvrđena nikakva protupravna aktivnost. Napominje kako oduzimanje imovine treće osobe predstavlja iznimno ozbiljno ograničenje Ustavom zajamčenih prava te stoga zahtijeva osobito strogu i detaljnu ocjenu razmjernosti. U konkretnom slučaju takva ocjena da nije provedena. Sud da nije obrazložio zbog čega bi upravo trajno oduzimanje vozila koje pripada trećoj osobi bilo nužno i razmjerno sredstvo za ostvarenje svrhe zaštite prometa. Ističe kako nije utvrđeno je li vlasnica vozila znala za korištenje motocikla, je li ga dala na uporabu, postoji li njezin doprinos događaju niti kakve posljedice za nju proizvodi trajni gubitak imovine.

6. Predlaže da se, iz žalbenih razloga, žalba prihvati.

7. Žalba je djelomično osnovana.

8. Rješavajući predmet te ispitujući prvostupanjsku presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) uz ocjenu navoda žalbe, ovaj sud je utvrdio da pobijanom presudom nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. tog Zakona, da nisu povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, na koje ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.

9. Ispitujući dalje žalbu nađeno je da okrivljenik osnovano ističe u žalbi, u odnosu na odluku o predmetu uporabljenom za počinjenje prekršaja, motociklu marke Yamaha, reg. oznake [registarska oznaka] sa pripadajućim ključem privremeno oduzetog od okrivljenika temeljem potvrde o privremenom oduzimanju predmeta MUP-a RH serijski broj: [serijski broj] od 17. svibnja 2026., te se predmet u tom dijelu vraća na ponovni postupak i donošenje rješenja, jer u tijeku prvostupanjskog postupka nije u postupak uključena i ispitana vlasnica privremeno oduzetog vozila MN, suprotno odredbi članka 116. stavka 7. Prekršajnog zakona, kojom je propisano:

„(7) Sudionik u postupku je i osoba koja nije oštećena prekršajem ali je od nje privremeno oduzet kakav predmet ili se predlaže oduzimanje njezinog predmeta kao predmeta kojim je počinjen prekršaj ili je nastao prekršajem ili se predlaže da se od nje oduzme imovinska korist pribavljena prekršajem, ili je već donesena takva odluka. Svoja prava u postupku ostvaruje na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.

Nadalje, odredbom članka 76.a stavka 4. Prekršajnog zakona propisano je:

(4) Oduzeti predmeti i sredstva postaju vlasništvo Republike Hrvatske. To ne utječe na pravo trećih osoba za naknadu štete prema počinitelju zbog oduzetog predmeta ili sredstva. Vlasnik oduzetog predmeta ili sredstva koji nije počinitelj djela ima pravo na povrat predmeta i sredstva ili naknadu njihove tržišne vrijednosti iz državnog proračuna, osim ako je najmanje krajnjom nepažnjom pridonio da predmet ili sredstvo bude namijenjeno ili uporabljeno za počinjenje prekršaja ili da nastane njegovim počinjenjem ili ako je pribavio predmet ili sredstvo znajući za okolnosti koje omogućuju njegovo oduzimanje.

10. Stoga, u odnosu na odluku o predmetu uporabljenom za počinjenje prekršaja, motociklu marke Yamaha, reg. oznake [registarska oznaka] sa pripadajućim ključem vlasništvo MN, a koji je pobijanom presudom oduzet od okrivljenika, nisu u tom dijelu utvrđivane odlučne činjenice, a s tim u vezi nisu dani dovoljni razlozi odlučni za takvu odluku.

11. Slijedom iznijetog ovaj Sud prihvatio je osnovanom žalbu okrivljenika. Prvostupanjski će sud u ponovnom postupku u dijelu koji se odnosi na oduzeto vozilo provesti postupak, u kojem će prvenstveno saslušati vlasnicu vozila u smislu odredbe članka 76.a stavka 4. Prekršajnog zakona, te će ponovnom ocjenom svih provedenih dokaza, imajući u vidu i navode žalbe okrivljenika, kao i stanje spisa predmeta u odnosu na raniju kažnjavanost okrivljenika (visina i vrste sankcija) donijeti posebno rješenje u odnosu na predmet kojim je počinjen prekršaj, koje će obrazložiti valjanim razlozima.

12. Stoga će prvostupanjski sud posebnim rješenjem ponovno utvrditi odlučne činjenice i odlučiti o oduzimanju ili vraćanju vozila sukladno navodima ovog rješenja te će donijeti novu valjano obrazloženu odluku u tom dijelu.

13. Postupajući dalje po službenoj dužnosti u odnosu na prekršaje činjenično i pravno opisane pod točkom I. izreke pobijane presude ovaj sud nije utvrdio da bi pobijanom presudom bile povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika, niti da su počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona.

14. Suprotno žalbenim tvrdnjama, prvostupanjski sud nakon detaljno provedenog dokaznog postupka, nije propustio ni o jednoj odlučnoj činjenici u obrazloženju presude iznijeti razloge, jer je, nakon vjernog iznošenja dokaznog materijala, jasno i bez proturječja iznio koje odlučne činjenice i iz kojih razloga je uzeo dokazanima, pri čemu je dao ocjenu vjerodostojnosti dokaza na temelju kojih je došao do zaključka o počinjenju prekršaja i prekršajnoj odgovornosti okrivljenika, dajući za to razloge koje je u cijelosti prihvaća i ovaj sud, pri čemu valja istaknuti da je okrivljenik priznao djela koja mu se stavljaju na teret, što navodi i u svojoj žalbi.

15. Potpuno je neosnovan žalbeni navod okrivljenika o povredi prava obrane.

16. Naime, sam okrivljenik je kako je to i naveo u žalbi punomoć priložio 20. svibnja 2026., a pobijana presuda je donesena 18. svibnja 2026., dakle prije dostavljanja punomoći, pa svi navodi o povredi prava obrane gdje žalitelj ističe da je postupak proveden bez sudjelovanja branitelja, iako je isti bio uredno angažiran i poznat sudu, pozivajući se u vezi s time i na povredu načela kontradiktornosti, te povredu načela jednakosti oružja, su potpuno neosnovani.

16.1. Samim time je potpuno bespredmetan navod žalitelja kako branitelju u postupku nije osiguran uvid u spis, s obzirom da je isti angažiran nakon provedenog postupka i donošenja presude.

16.2. Imajući u vidu navedeno neutemeljen je i netočan navod žalitelja da je odmah nakon lišenja slobode angažirao stručnu pravnu pomoć, s obzirom, da je upravo suprotno, nakon lišenja slobode, potpisao izjavu da se odriče prava na branitelja.

17. Ispitujući pobijanu presudu povodom žalbe okrivljenika u odluci o kazni zatvora, ovaj sud je utvrdio da je prvostupanjski sud okrivljeniku za počinjene prekršaje iz članka 282. stavka 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i iz članka 286. stavka 12. cit. Zakona pravilno i zakonito utvrdio kazne zatvora za svako djelo u trajanju od 15 dana.

18. Kazna zatvora u ukupnom trajanju od 30 dana izrečena primjenom članka 39. Prekršajnog zakona nije prestroga i valjano je obrazložena, te ovaj sud smatra da je primjereno odmjerena težini počinjenih prekršaja, stupnju krivnje okrivljenika, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja. Naime, prvostupanjski je sud kao otegotnu okolnost ocijenio raniju prekršajnu kažnjavanost, odnosno činjenicu da je okrivljenik višestruko kažnjavan zbog težih prekršaja, konkretno prekršaja iz članka 289. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a prema stanju spisa i za prekršaj iz članka 286. stavka 13. cit. Zakona, za koje je alternativno propisana kazna zatvora u trajanju do 60 dana, te je također kažnjavan i zbog posjedovanja droge, te da izrečene novčane kazne nisu preventivno djelovale na okrivljenika budući je nastavio sa činjenjem istih prekršaja, dakle, iskazao je izrazitu upornost u činjenju teških prekršaja, a što je sve valjano obrazloženo u pobijanoj presudi. Stoga mu je pravilno prvostupanjski sud izrekao bezuvjetnu kaznu zatvora u navedenom trajanju, kako bi se na taj način preventivno utjecalo na njegovo ponašanje u prometu, te spriječilo u činjenju ostalih prekršaja, s obzirom da prethodno izrečene novčane kazne nisu utjecale na okrivljenika da više ne čini ovakve prekršaje.

19. Nadalje, u vezi navoda žalbe da je svrha kažnjavanja u konkretnom slučaju ostvarena samim uhićenjem, zadržavanjem i provođenjem postupka valja navesti da se svrha kažnjavanja ne postiže radnjama u tijeku postupka, već izricanjem konačne sankcije po okončanju postupka.

20. S obzirom da je ovaj sud, odlučujući o žalbi okrivljenika, donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, sukladno odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan na naknadu paušalne svote

troškova žalbenog postupka. Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj: 18/13) propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna / 13,27 eura do 663,61 eura, pa visina paušalnog iznosa troškova žalbenog postupka određena u iznosu od 100,00 eura, po mišljenju ovog suda, primjerena je složenosti i trajanju postupka.

21. Slijedom svega navedenog valjalo je temeljem članka 205. i 206. Prekršajnog zakona odlučiti kao u izreci ove odluke.

U Zagrebu 23. srpnja 2026.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Marcela Soljačić-Prester v.r.

Karmen Novak Hrgović, v.r.

Odluka se dostavlja Općinskom sudu u Šibeniku u 5 otpravaka: za spis, branitelja, okrivljenika i tužitelja.