REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U POŽEGI

Sv. Florijana 2, POŽEGA

Poslovni broj: Psp-9/2023-20

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Požegi, po sucu ovoga suda Ljubomiru Mirkoviću, u građansko-pravnoj stvari tužitelja ĐK (Mario) Paponja, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po opunomoćeniku Robertu Subotiću, odvjetniku u Požegi, Cehovska ulica 8/I, 34000 Požega, protiv tuženice DK, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po opunomoćeniku Ivanu Boškoviću, odvjetniku u Požegi, Dr. Filipa Potrebice 4, 34000 Požega, radi smetanja posjeda, v.r.ps. 663,61 EUR, nakon zaključene javne glavne rasprave 8. lipnja 2026. u nazočnosti tužitelja, njegovog opunomoćenika i zamjenika opunomoćenika tuženika Nikole Raguža, odvjetnika u Požegi, a u nenazočnosti uredno pozvane tuženice,

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se da je tuženica DK, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], smetala tužitelja ĐK (Mario) Paponja, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], u posljednjem mirnom posjedu nekretnine upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to k. č. br. [katastarska čestica] kuća, dvije zgrade i dvorište od 766 m2, na način da je dana 10. srpnja 2023. izvodila radove postavljanja zidova od lima i njene nadstrešnice dužine preko 4 m na svojoj garaži i zidu tužitelja, visine cca 2 m i to cca 120 cm do krova (visina do žlijeba) te cca 80 cm preko visine krova tužitelja, čime je tužitelju onemogućen pristup njegovom zidu, krovu, krovnom prozoru te žlijebu (oluku) sa istočne strane tužiteljeve nekretnine, kao i na način da je na garažu postavljena limena ograda sa prozorom, visine cca 120 cm po cijeloj širini garaže, sve do istočnog zida tužitelja, sve gledajući sa čelne strane (sjeverne strane nekretnina), a zbog čega je u potpunosti tužitelju onemogućen bilo kakav pogled u njegov istočni zid na njegovoj nekretnini, slijedom čega se tuženici nalaže uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja te joj se zabranjuje svako takvo i slično smetanje, uznemiravanja i onemogućavanje tužitelja u posjedu, a u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženici DK, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], da tužitelju ĐK (Mario) Paponja, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 1.222,75 EUR (tisućudvjestodvadesetdvaeurasedamdesetpetcenti), a u roku od 15 dana.

III. U preostalom dijelu zahtjev za naknadom troška parničnog postupka u iznosu od 163,27 EUR (stošezdesettrieuradvadesetsedamcenti) odbija se kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj ŽK (Mario) Paponja, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], podnio je tužbu radi smetanja posjeda protiv tuženice DK, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], (u daljnjem tekstu: tužitelj i tuženica), a u tužbi je istakao da je u posljednjem mirnom posjedu nekretnine koja je u naravi kuća, dvije zgrade i dvorište, izgrađena na k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], a na kojoj je on suvlasnik zajedno s ostalim suvlasnicima i to svojom majkom MK, bratom SK i sestrom OK, kako je i upisano u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (ranije z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]), dok je tuženica upisana kao vlasnik susjednih nekretnina i to k. č. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište te k. č. br. [katastarska čestica] voćnjak, ukupne površine 1194 m2, upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (ranije z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]), da svoju nekretninu posjeduje preko 40 godina na način da živi u istoj i nikada nije imao problema sa susjedima koji su ranije bili vlasnici kuće koju je kupila i sada je vlasnik tuženica, na adresi [adresa]. U tom pravcu je tužitelj istakao da je uvijek koristio garažu, odnosno vrh garaže tuženice kao pristup svom zidu, krovu svoje kuće i žlijebu (oluk) svoje nekretnine, budući su garaža tuženice i njegov istočni zid nekretnine spojeni te je pristup njegovom istočnom zidu njemu nužan preko predmetne garaže tuženice.

2. Tužitelj u tužbi ističe da ga je tuženica onemogućila u pristupu svojoj nekretnini na način da ga je smetala u posljednjem mirnom posjedu, a na način da je dana 10. srpnja 2023. izvodila radove postavljanja zidova od lima i njene nadstrešnice dužine preko 4 m na predmetnoj njenoj garaži i njegovom istočnom zidu, visine cca 2 m, cca 120 cm do krova (visina do žlijeba) te cca 80 cm preko visine krova njegove kuće, a čime mu je onemogućen pristup njegovom zidu, krovu i krovnom prozoru te i oluku sa istočne strane njegove nekretnine. Postavljanjem limene ograde s prozorom na svoju garažu, visine cca 120 cm po cijeloj širini garaže, sve do njegovog istočnog zida, a gledajući objekt sa čelne strane tj. sjeverne strane, tuženica je, tvrdi tužitelj u potpunosti njemu onemogućila bilo kakav pogled u njegov istočni zid njegove nekretnine.

3. Tužitelj je zaključio da je tuženica njega smetala u njegovom zadnjem mirnom posjedu njegove nekretnine i kako nije postupili po opomeni koju je uputio tuženici putem opunomoćenika tj. nije vratila njegovu nekretninu u prvobitno stanje, od suda je zatražio pravnu zaštitu podnošenjem tužbe za smetanje posjeda u kojoj je zahtijevao da sud utvrdi čin smetanja njegova posjeda i naredi uspostavu posjedovnog stanja kako je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće, zahtijevajući od tuženice i troškove parničnog postupka.

4. U odgovoru na tužbu, tuženica je istakla da osporava tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja jer da tužitelj nije posjednik k. č. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište od 996 m2 niti bi to mogao biti, budući da je riječ o dijelu nekretnine kojem tužitelj nema pristup niti ga je ikada imao. Također je tuženica istakla da nikakvi radovi nisu izvršeni na tužiteljevoj nekretnini niti je tužitelj posjednik ili suposjednik njene nekretnine pa u izostanku svojeg posljednjeg mirnog posjeda da tužitelj nema pravo na posjedovnu zaštitu. U tom pravcu je tuženica obrazložila da ni na koji način tužitelj nije onemogućen u prilasku vlastitom krovu i krovnom prozoru jer isto može činiti preko vlastite nekretnine, a isto može učiniti čak i preko nekretnine koja je njena. Uzimajući u obzir navedeno, tuženica je zaključila da radi potpunog uvida u stanje posjeda treba nužno provesti dokaz uviđajem na licu mjesta, a kojim će se utvrditi da su radovi vršeni na nekretnini u njenom posjedu i da tužitelj ni na koji način nije smetan u eventualnom pristupu vlastitom krovu i krovnom prozoru.

4.1. Tuženica je istakla prigovor promašene pasivne legitimacije, a kraj tako istaknutog prigovora i istakla da je sam tužitelj svjestan da ona nije izvršila niti jednu od radnji opisanih tužbom već je to učinio njen otac. Predložila je na te okolnosti saslušanje kao svjedoka FK. Tuženica je predložila da sud odbije tužbeni zahtjev uz obvezu tužitelja da joj naknadi troškove parničnog postupka zajedno sa zateznom kamatom od donošenja odluke pa do isplate.

5. Na pripremnom ročištu održanom 24. listopada 2023., tužitelj je izjavio da bi bio voljan da se ovaj parnični postupak pretvori u izvanparnični postupak radi uređenja međe, a jer bi izvanparnični sud u nazočnosti geodetskog vještaka mogao utvrditi činjenice koje su bitne za uređenje međe i sud bi mogao urediti među. Tuženica se tome prijedlogu protivila, ali je molila rok od 15 dana kako bi ocijenila da li je u njenom interesu, a obzirom na istaknuti prigovor promašene pasivne legitimacije, da se ovaj parnični postupak pretvori u izvanparnični, radi uređenja međe.

5.1. Sud je prihvatio prijedlog tužitelja i omogućio tuženici da se određeno izjasni prihvaća li prijedlog tužitelja da se ovaj parnični postupak obustavi i nastavi postupak po pravilima izvanparničnog postupka, sukladno pravilima Zakona o izvanparničnom postupku ("Narodne novine" broj: 59/23), radi uređenja međe.

5.2. U ostavljenom roku tuženica se nije očitovala o prijedlogu tužitelja pa je sud na pripremnom ročištu od 23. travnja 2025. zaključio prethodni postupak i odlučio prihvatiti prijedloge tužitelja i saslušati tijekom dokaznog postupka svjedoke ĐK, VK i NK, a uz suglasan prijedlog stranaka podržati i uviđaj na mjestu gdje se nalaze nekretnine u nazočnosti geodetskog vještaka, prvenstveno stalnog sudskog vještaka geodetske struke pri Županijskom sudu u Slavonskom Brodu.

5.3. Rješenjem poslovni broj Psp-9/2023-9 sud je odredio održati uviđaj na dan 23. listopada 2025., na nekretninama stranaka, uz sudjelovanje mjerničkog vještaka Tomislava Kučinića, mag. ing. geod., iz [adresa], stalnog sudskog vještaka iz područja geodezije i to radi, ne samo neposrednog opažanja nekretnina stranaka već i neposrednog opažanja spornih činjenica vezanih za navodno postavljanje zida od lima, nadstrešnice, garaže i zida tužitelja.

5.4. Vještak je trebao identificirati nekretnine stranaka, a nakon toga dostaviti pisani Nalaz i mišljenje u vezi mjesta i položaja nekretnina stranaka te i utvrđenja mjesta izgrađene limene nadstrešnice, zidane prostorije koja služi kao drvarnica tuženici te i mjesta koje je u gornjem dijelu određeno kao prostorija prekrivena limenom nadstrešnicom. Vještak je trebao utvrditi i dio na gornjem dijelu prostorije, koja je također prekrivena limenom nadstrešnicom, a sa strane je obložena limom i zidovima objekata, u onom dijelu koji je nakon neposrednog opažanja vještak u svojoj Skici trebao posebno označiti kao dio površine koji pripada kući tužitelja.

6. Na uviđaju održanom 23. listopada 2025., sud je neposrednim opažanjem stvarno opazio one činjenice i predmete koje je tužitelj prikazao na fotografijama koje se preslikane nalaze na stranicama 13 – 14 ovog spisa, a to znači da su svi nazočni ovom uviđaju zajedno pristupili prostoru koji se doima kao pomoćna prostorija u kojoj se nalazi alat za popravak predmeta, domaćinstva i ostava za druge predmete. Gledajući okomito do istočnog zida kuće tužitelja, položena je rina koja vodi od južne strane kuće tužitelja prema [adresa] i ta rina je izrađena od građevinskog lima, na način da je fiksirana na istočni zid kuće tužitelja. Postavljena rina je omeđena građevinskim limom i to na način da je lim fiksiran na rini. Nespornim je na uviđaju utvrđeno da su sve stvari koje se nalaze u tom gornjem dijelu (kat), u vlasništvu tuženice koja je na uviđaju izjavila da je radi zaštite i svoje i tužiteljeve nekretnine postavljen, ne samo taj limeni dio, a koji je očito sporan za tužitelja, već i cijela konstrukcija koja drži krovište. No, istakla je kako ona nije trebala biti tužena jer, ako tužitelj želi čistiti svoju rinu tada bi ona kao vlasnik tužitelju dopustila da rinu očisti, a po potrebi i da zamijeni eventualno puknuti crijep ili nosače – letve koje su postavljene na krovištu radi polaganja crijepova na krovište. Tužitelj je izjavio da ne prihvaća prijedlog tuženice i bez obzira na njenu ocjenu da je postavljanjem navedenog lima ona zaštitila i svoju i njegovu nekretninu. Nije prihvatio da postavljeni lim ostaje i dalje na rini, bez obzira na eventualnu štetu koju bi eventualno pretrpio, ako tog lima ne bi bilo.

6.1 Tuženica je nakon konzultacije predložila tužitelju da utvrde sporazum da će ona maknuti sve svoje stvari koje su položene u toj gornjoj prostoriji, na onom dijelu za koji tužitelj tvrdi da je njegov, ako bi se u postupku uređenja međe doista utvrdilo da bi pravac međe bio takav da bi ona svoje stvari trebala maknuti. Predložila je da se izmjeri površina spornog dijela koji bi eventualno bio u vlasništvu tužitelja i u tom slučaju bi ona isplatila tužitelju za taj sporni dio tržišnu vrijednost tog spornog dijela, a zatečeno stanje bi ostalo i ubuduće. Kako tužitelj nije prihvatio ovaj prijedlog, a niti prijedlog da se u toj fazi parničnog postupka isti obustavi i nastavi postupak za uređenje međe, u nastavku postupka je sud neposredno opazio i onaj dio vlasništva tužiteljice koji se doimao kao nadstrešnica postavljena na čeličnim nosivim stupovima pokrivena limenim pločama, a u kojoj se u južnom dijelu nađe prostor u kojem su bila složena drva za ogrjev. Ranije je taj prostor eventualno bio prostor za garažiranje automobila s time da je sporni dio postavljenog lima bio na gornjem dijelu betonske ploče ove prostorije.

6.2. Imenovani vještak je prilikom dolaska na lice mjesta izvršio identifikaciju nekretnina i konstatirao da je k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] u posjedu tužitelja, a k. č. br. [katastarska čestica] u posjedu tuženice. Izvršivši sva potrebna mjerenja, utvrdio je da se sporni dijelovi protežu od prizemlja do kata odnosno iznad postojeće nadstrešnice i njene gornje terase koja je natkrivena. Na uviđaju vještak nije mogao točno odrediti da li površina betonske ploče garaže točno odgovara onom dijelu prostora gdje su opaženi sporni dio lima i oluka. Krovni prozor na kući tužitelja je tako postavljen, istako je vještak, da se kroz taj krovni prozor ne može doći do krovišta kuće tužitelja i spomenute rine tj. oluka, koji je postavljen na istočnom zidu kuće tužitelja. Vještak je odgovorio na upit stranaka da je najjednostavnije do krovišta i rine doći tako da se to učini prolaskom kroz nekretninu tuženice.

7. Kako između stranaka nije bilo moguće utvrditi sudsku nagodbu, a niti je ovaj parnični postupak obustavljen i nastavljen izvanparnični postupak radi uređenja međe, u nastavku postupka je sud razgledao priložene fotografije (stranice 13 – 14 spisa), fotografiju na stranici 12 spisa, priložene po tužitelju, ali i one priložene po tuženici uz podneseni odgovor na tužbu (stranice 25 – 35 spisa), pročitan je pisani Nalaz s mišljenjem vještaka Tomislava Kučinića, mag. ing. geod. et. geoinf. (stranica 60 spisa), razgledani su njegovi Prilozi i to Nacrt kuće stranaka, Skica prizemlja i Skica kata, a i saslušani su na glavnoj raspravi od 8. lipnja 2026., svjedoci ŽK, VK i FK. Stranački iskaz tužitelja je također zaprimljen na raspravi, a izostao je stranački iskaz tuženice jer ista, iako uredno pozvana, nije pristupila ročištu za glavnu raspravu od 8. lipnja 2026.

8. Na temelju ovako izvedenih dokaza, savjesnom analizom svakog dokaza zasebno, svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata čitavog dokaznog postupka sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

8.1. Prigovor promašene pasivne legitimacije nije osnovan.

9. Naime, izvršenim uvidom u izvadak iz zemljišne knjige, nedvojbeno je utvrđeno da je tužitelj jedan od suvlasnika na k. č. br. [katastarska čestica] kuća, dvije zgrade i dvorište od 766 m2, a to znači da on sukladno odredbi članka 24. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 - u daljnjem tekstu: ZVDSP), kao suposjednik ima ovlast štititi suposjed putem suda od samovlasnoga smetanja treće osobe, a prema pravnoj teoriji pasivno legitimiran u parnici za smetanje posjeda može biti, prije svega, onaj koji je sam izvršio čin smetanja tj. oduzeo posjed ili na bilo koji drugi način smetao posjednika u posjedovanju. No, kao tuženik može biti i onaj koji je dao nalog za smetanje kao i onaj u čijem je interesu počinjeno smetanje, a on se od toga nije ogradio.

10. Istina, saslušan kao svjedok FK je istakao da mu nije poznato jesu li bivši vlasnik nekretnine na kojoj je sada vlasnik njegova kćerka DK i tužitelj bilo što dogovarali u smislu prava da tužitelj smije dolaziti do istočnog zida i postavljenog oluka na tom istočnom zidu i to prolazeći preko nekretnine koja je sada u vlasništvu tuženice, a prije je bila u suvlasništvu obitelji UK, ČK i VK. Međutim, FK je određeno istakao da je sve radove, vezano za radove na garaži i u gornjem dijelu pa i oko postavljanja tih limova učinio on osobno jer mu je to struka. Obrazložio je da je to radio zato što je krov garaže bio puknut od oborina koje su padale i onda je postavljanjem limova nastojao zaštititi imovinu svoje kćerke. Na opisani način je od prostora koji se može opaziti na fotografiji na stranici 62 spisa učinio prostor koji se koristi kao garaža.

10.1. Na ovaj način je sud utvrdio da je sve radove koji se odnose na promjenu postojećeg stanja nekretnine tužitelja, poslije 10. srpnja 2023. izveo upravo otac tuženice FK. Međutim, kraj činjenice da tuženica nije pristupila na ročište za glavnu raspravu i sud ju kao stranku nije saslušao u svrhu dokazivanja, prihvatljiva je tvrdnja tužitelja da je tuženica njega smetala u posjedu, a jer je nalog za izvođenje opisanih radova dala upravo svom ocu FK. Dakle, u interesu tuženice je počinjeno smetanje i kako se ona od toga smetanja nije ogradila tada je istaknuti prigovor promašene pasivne legitimacije odbijen kao neosnovan.

10.2. Nesporno je između stranaka da od strane tuženice za vrijeme trajanja ovog parničnog postupka, ali ni ranije, nije vođen postupak u kojem bi tuženici eventualno bilo priznato pravo vlasništva na onom spornom dijelu natkrivenog prostora tuženice koji joj služi kao alatnica (ostava), a koji sporni dio je prikazan na stranici 63 spisa, a vještak je taj sporni dio obojao na svojoj Skici žutom bojom i utvrdio da taj sporni dio koji pripada nekretnini tužitelja iznosi 2,80 m2.

11. Između stranaka je ostalo sporno je li tužitelj prije izvođenja opisanih radova po ocu tuženice, stvarno bio u posjedu spornog dijela označenog na Skici vještaka žutom bojom u površini od 2,80 m2 te da li je do rine koja je postavljena na njegovoj kući te i kući ostalih suvlasnika, kao i krovišta, ranije dolazio preko nekretnine tuženice i da li je počinjeno smetanje nakon što je izvođenjem opisnih radova tužitelju onemogućeno posjedovanje njegovog istočnog zida kuće, rine i krovišta, u pravcu da mu je onemogućena faktična vlast održavanja istočnog zida kuće, čišćenja rine i održavanja krovišta na kući.

12. Saslušan kao svjedok ŽK je istakao da je on suprug tužiteljeve sestre, da je i prije zaključenja braka s tužiteljevom sestrom, dakle prije 2012. dolazio u kuću svog sada preminulog punca BK i zajedno s ZK je odlazio preko nekretnine tuženice, a ranije nekretnine spomenutih srodnika tužitelja, ČK UK, ČK i VK, radi dolaska do istočnog zida kuće njegovog punca, radi čišćenja oluka. Naglasio je kako VK nikada njegovom puncu ili njemu branila da pristupe na prostor koji je bio u vlasništvu i posjedu njegovog punca, a niti je to sprječavao otac gđe. VK. Zaključno je istakao da zna kako je gđa. VK dolazila kod njegovog punca da joj potpiše suglasnost ili dogovor da se taj sporni dio nekretnine tužitelja (ranije istaknut i da je označen žutom bojom) prepiše za korist gđe. VK. Međutim, naglasio je kako njegov punac nikada nije prihvatio prijedlog gđe. VK.

12.1. Sud poklanja vjeru iskazu ovog svjedoka jer je isti uvjerljiv, istinit i objektivno iznesen pa na temelju iskaza ovog svjedoka sud utvrđuje da je tužitelj prije 10. srpnja 2023. bio u posjedu svog istočnog zida kuće, postavljenog oluka na kući te i u posjedu kompletnog krovišta do kojeg je dolazio preko nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], a koja je sada u vlasništvu tuženice.

13. Svjedok VK je također uvjerljivo i istinito prikazala činjenice vezane za način kako je njen bratić tj. tužitelj KK dolazio do svog istočnog zida kuće, postavljene rine i krovišta svoje kuće. Određeno je istakla da je otac tužitelja njen ujak i da nikada nije bilo problema u susjedskim odnosima između ove dvije obitelji, a zbog čega je ona doista htjela zbog budućih susjedskih odnosa riješiti problem oko spornog dijela nekretnine tužitelja (po vještaku označen žutom bojom na Skici i utvrđen u površini od 2,80 m2). Istakla je da njen ujak BK nakon što je angažirala geodeta koji je utvrdio stanje na terenu i sačinio Skicu izmjere, nije htio potpisati dokument geodeta i da joj je zbog toga jako neugodno prema prema obitelji tuženice kojoj je prodala kuću. Ponovno je naglasila da između obitelji BK i njene obitelji nikada nije bilo problema i njen ujak BK i tužitelj su do svoje nekretnine na istočnom dijelu uvijek dolazili preko njene nekretnine tj. nekretnine koja je bila ranije u vlasništvu njenih roditelja. Naglasila je kako su njen ujak BK i tužitelj do svog spornog dijela nekretnine mogli uvijek doći bez pitanja. Na kraju je istakla kako je i suvlasnik OK odbila potpisati joj suglasnost na Skicu izmjere geodeta Bobana, a onda se nije obraćala za potpise za izmjenu postojećeg stanja ni prema ostalim suvlasnicima. Naglasila je kako joj je žao što nasljednici iza pokojnog BK nisu ispoštovali dogovor koji je on postigao s njenim roditeljima oko toga spornog dijela.

14. Saslušan u svrhu dokazivanja tužitelj je iskazao u bitnom da njegova obitelj i on nikada nisu imali problema kada su trebali doći do spornog dijela njihove nekretnine, a to znači i do istočnog zida njihove kuće na kojem je postavljena rina. Tužitelj je potvrdio kako je radove oko postavljanja zidova od lima i na nadstrešnici izvodio otac tuženice, 10. srpnja 2023. i na dalje, a na način da je izvodio radove postavljanja zidova od lima i nadstrešnicu duljine preko 4 m na svojoj garaži, ali i njegovom zidu, visine oko 2 m i oko 120 cm do krova (visina do žlijebe) te je oko 80 cm preko visine krova njegove nekretnine. Na ovaj način, istakao je tužitelj, njemu je onemogućen pristup na njegov zid, krov i pristup do krovnog prozora koji se nalazi na njegovoj kući tj. krovu. Također je istakao kako više zbog postavljenih limova ne može čistiti žlijebu tj. oluk sa istočne strane svoje nekretnine pa je zbog opisanih radova htio postići sporazum s tuženicom na način da ona ukloni limene ograde i da mu dozvoli da on bude u posjedu spornog dijela svoje nekretnine kako je to nekada bilo. Određeno je istakao kako ga je gđa. VK puštala da prolaskom kroz njenu nekretninu dođe do žlijebe tj. oluka postavljenog na njegovoj kući, a tuženica i njen otac ga nisu pustili da uđe u njihovo dvorište i da dođe do istočnog zida i postavljene rine.

15. Sud poklanja vjeru iskazu tužitelja i utvrđuje da je tuženica samovlasno smetala tužitelja u posjedu, na opisani način kako stoji u izreci rješenja. Dakle, tuženica je tužitelju oduzela raniji posjed i tužitelj ima pravo na zaštitu u smislu odredbe članka 21. stavak 1. ZVDSP jer prema odredbi članka 22. stavak 1. ZVDSP posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kako je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.

16. Potrebno je istaći da je sud osobnim opažanjem mogao utvrditi da tužitelj iz svog stambenog prostora kroz postavljeni krovni prozor nikako ne može doći do krovišta kuće, spomenute rine te i onog dijela svoje nekretnine koji je označen od strane vještaka na Skici žutom bojom u površini od 2,80 m2.

17. Naime, vještak je u pisanom Nalazu i mišljenju utvrdio da se sporni dio posjeda nalazi na gornjoj etaži (katu) između objekata tužitelja i tužene, da se u donjem dijelu (prizemlju) nalazi limena nadstrešnica koja služi za parkiranje automobila, a u produžetku postoji izgrađena zidana prostorija koja služi kao drvarnica. U gornjem dijelu (kat) postoji prostorija koja je prekrivena limenom nadstrešnicom a sa strane je obložena limom i zidovima objekata. Na ovom prostoru, između kuće tužitelja i tuženice, iznad zidane donje prostorije (drvarnice) nalazi se i sporni dio za koji tužitelj tvrdi da je njegov, a vještak ga je označio žutom bojom na Skici.

18. Na ovaj način je sud utvrdio pravno-relevantne činjenice i zaključio da tužitelj kao suposjednik u smislu članka 24. stavak 1. ZVDSP ima ovlast štititi suposjed od samovlasnog smetanja treće osobe tj. tuženice i kako je sud utvrdio da je na opisani način tužitelj kao suposjednik samovlasno smetan, tada mu je pružena sudska zaštita u smislu odredbe članka 22. ZVDSP.

19. Odluka o trošku temelji se odredbi članka 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - u daljnjem tekstu: ZPP) jer je tužitelj u cijelosti uspio u parnici i kako je imao izdatke koji se očituju u plaćanju nagrade svom opunomoćeniku – odvjetniku tada je radi pravilnog određivanja ovih troškova trebalo primijeniti Tarifu o naknadi i nagradi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23, u daljnjem tekstu: OT), a kako je u postupku određen i uviđaj u nazočnosti vještaka, tada su nastali i troškovi koji se odnose na nazočnost uviđaju, kako suca i vještaka tako i zapisničara. Tužitelj je obveznik plaćanja sudskih pristojbi i to sukladno Zakonu o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj: 118/18, 51/23 – dalje u tekstu ZSP/18) i Tarifi sudskih pristojbi koja je bila u primjeni u vrijeme podnošenja tužbe ("Narodne novine" broj: 37/23), ali kako je rasprava zaključena 8. lipnja 2026. tada je u primjeni i Tarifa sudskih pristojbi ("Narodne novine" broj: 50/26), jer je nakon primjene ove Tarife tužitelj u obvezi platiti sudsku pristojbu za doneseno rješenje. To znači da je sukladno Tbr. 7. točka 2. OT tužitelj odvjetniku kao opunomoćeniku u obvezi isplatiti jednokratnu nagradu u iznosu od 250 bodova ili 500,00 EUR jer je vrijednost jednog boda 2,00 EUR. Kako je jednokratna nagrada obuhvatila najviše do četiri radnje za ovaj prvostupanjski postupak, a sud je nakon tih radnji procesno postupao i 5. svibnja 2026. i 8. lipnja 2026., kada su održana ročišta za glavnu raspravu, iznosu od ukupno 500,00 ERU valjalo je pribrojiti i daljih 100,00 EUR radi zastupanja tužitelja po opunomoćeniku – odvjetniku. Trošak izlaska na nekretnine stranaka, sukladno navedenom rješenju iznosi ukupno 549,48 EUR, jer je nagrada vještaku 500,00 EUR, a trošak za suca i zapisničara ukupno 49,48 EUR. Tužitelj je obveznik plaćanja sudskih pristojbi i to za tužbu u iznosu od 26,54 EUR, a budući da nije koristio pravo propisano odredbom članka 7. stavak 1. ZSP/18, tada mu je za plaćenu sudsku pristojbu valjalo priznati 13,27 EUR, dok je za doneseno rješenje tužitelj u obvezi platiti pristojbu u iznosu od 60,00 EUR i to onda kada putem opunomoćenika primi odluku suda. Sveukupan trošak sud je tužitelju priznao do iznosa od 1.222,75 EUR, a s viškom zahtjeva je tužitelj odbijen, uz napomenu da je sud vrijednost predmeta spora utvrdio sukladno odredbi članka 21. stavak 1. točka 2. ZSP/18, u iznosu od 663,61 EUR.

20. Zbog iznesenih razloga odlučeno je kao u izreci.

U Požegi, 8. lipnja 2026.

Sudac:

Ljubomir Mirković

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ovog rješenja dozvoljena je žalba. Podnosi se ovom sudu u dva istovjetna primjerka, u roku od 15 dana, računajući od dana primitka rješenja. O žalbi odlučuje županijski sud.

Dna:

1. Odvjetnik Robert Subotić, Cehovska ulica 8/I, [adresa] Požega

2. Ivan Bošković, Dr. Filipa Potrebice 4, [adresa] Požega