REPUBLIKA HRVATSKA

59. P-2463/2023-47

Trgovački sud u Zagrebu

Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu Jeleni Antonić Šego, u pravnoj stvari tužitelja CROATIA OSIGURANJE d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862 protiv tuženika Lovačko društvo "Žuna" Zagreb, Vukomerečka cesta 26, OIB: 26900631235, kojeg zastupa punomoćnik Marko Horvat, odvjetnik u Zagrebu, Trg Drage Iblera 9 i umješača EUROHERC OSIGURANJE d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 kojeg zastupa Tamara Stanić Sertić, odvjetnica u OD Grgić & Partneri d.o.o. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 1. srpnja 2026. u prisutnosti punomoćnika stranaka, s danom objave 23. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku isplati tužitelju iznos od 795,34 eura sa zateznim kamatama koje teku od 8. prosinca 2021. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, od 30. prosinca 2023. do isplate, po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 373,27 eura sa zateznim kamatama koje teku od 23. srpnja 2026. do isplate, po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi kako je 5. listopada 2021. oko 23,25 sati LV upravljao osobnim automobilom reg. oznaka [registarska oznaka] krećući se kolnikom lokalne ceste u mjestu Zagreb na križanju Crnkovečke ulice i Ulice Novi Petruševec kada je sa njive na kolnik istrčala divljač (srna) kojom prilikom je došlo do udara prednjeg dijela u tijelo divljači, nakon čega je divljač uginula na licu mjesta. Policijski službenici PPP Zagreb izašli su na lice mjesta te sačinili Potvrdu o nastanku predmetnog štetnog događaja Klasa 211-04/21-O/9476. Prema Središnjoj lovnoj evidenciji mjesto štetnog događaja nalazi se na području lovišta kojim gospodari tuženik kao lovoovlašenik. Vozilo reg. oznake [registarska oznaka] bilo je na dan štetnog događaja osigurano temeljem ugovora o osiguranju automobilskog kaska kod tužitelja kao osiguratelja. Oštećenjem vozila reg. oznake [registarska oznaka] nastala je imovinska šteta u iznosu od 795,34 EUR / 5.992,50 KN. Na temelju podnesenog zahtjeva tužitelj je dana 07.12.2021. isplatio svom osiguraniku u navedenom iznosu s osnove osigurnine. Isplatom osigurnine na tužitelja kao osiguratelja prešlo je pravo osiguranika prema tuženiku kao osobi odgovornoj za štetu zahtijevati naknadu štete temeljem čl. 963. st. 1. Zakona o obveznim odnosima. Naime, divljač koja se nalazi na cesti uvijek predstavlja opasnu stvar budući da divljač čini povećanu opasnost prouzročenja štete na vozilima koja se kreću tom cestom. Zbog navedenog za štetu koja je nastala uslijed naleta vozila na divljač koja se nalazila na cesti lovoovlaštenik kao imatelj te stvari odgovara po načelu objektivne odgovornosti u skladu s odredbama članka 1063.-1067. Zakona o obveznim odnosima u vezi članka 76. stavka 2. Zakona o lovstvu.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Navodi da iz isprava priloženih tužbi nije vidljivo da se navodni štetni događaj uopće dogodio unutar granica bilo kojeg lovišta, pa tako niti lovišta tuženika, slijedom čega tuženik opreza radi osporava da se štetni događaj dogodio unutar granica lovišta kojeg je isti lovozakupnik, odnosno da tuženik upravlja predmetnom životinjom. Ističe kako iz isprava koje prileže tužbi nije vidljivo da je šteta nastala naletom divljači s obzirom da tužbi ne prileži fotoelaborat sastavljen od strane nadležne policijske uprave, pa se opreza radi osporava da je riječ o divljoj životinji i kojoj. Također, iz po tvrde Policijske uprave zagrebačke, pod točkom 1. 2. proizlazi da je Republika Hrvatska vlasnik životinje, a ne tuženik. Stoga ističe prigovor promašene pasivne legitimacije. Navodi da vozač predmetnog vozila nije prilagodio brzinu kretanja vozila osobinama i stanju ceste, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i dr., kako propisuje čl. 51. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Stoga, odgovornost za predmetnu štetu ni u kojem slučaju ne može biti na tuženiku, neovisno o tome što je tužitelj isplatio vlasniku vozila bilo koji iznos (temeljem police kasko osiguranja). Predlaže pozvati u predmetni parnicu Euroherc osiguranje d.d.

3. Podneskom od 7. prosinca 2023. Euroherc osiguranje d.d. prijavio je miješanje u ovoj parnici na strani tuženika koje je sud prihvatio raspravnim rješenjem od 22. travnja 2024. Umješač navodi da je tuženik na dan štetnog događaja kod umješača imao sklopljenu policu osiguranja broj [broj police osiguranja]. Pridružio se u cijelosti navodima tuženika, spori osnovu i visinu jer osiguranik tuženika nije vlasnik lovišta niti divljači budući se divljač smatra javnim dobrom. Osporava uzročnu vezu da bi nastala oštećenja na vozilu bila uzrokom naleta od divljači jer divljač nije pronađena niti preuzeta od strane tuženika. Navodi da nema dokaza da bi predmetna šteta na vozilu tužitelja nastala zbog provođenja lova od strane lovoovlaštenika. Ističe kako se predmetni štetni događaj odigrao izvan područja lovišta tj. na nelovnoj površini, pa se ne radi o šteti za koju odgovaraju lovoovlaštenici i davatelji prava lova sukladno Zakonu o lovstvu, a posebice ne tuženik pa time niti umješač.

4 . Tijekom postupka sud je izvršio uvid u uvid u nalog za doznaku po šteti (list 4 spisa), fotografije oštećenja vozila (list 6-9 spisa), prijavu štete (list 10 -11, 30-33 spisa), Potvrdu MUP-a, Policijske uprave Zagrebačke (list 12 -14 spisa), nalozi za doznaku po šteti (list 18-21 spisa), potvrda o izvršenom nalogu (list 22 spisa), račun R1 br. 36/2021 (list 24 spisa), Izvid štete (list 26-28 spisa), Policu kasko osigruanja br. 004626223197 (list 34 spisa), presliku prometne dozvole (list 36-38 spisa),

Zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola (list 40 spisa), dopis tužitelja tuženiku .regresni zahtjev od 3. listopada 2022. (list 42 spisa), karta lovišta (lst 44 spisa), mail korespondencija (list 48 spisa), Uvjeti za osiguranje automobilskog kaska (list 50-53 spisa), odluka po regresnom zahtjevu (list 66 spisa), Polica osiguranja od odgovornosti broj: 804271894 (list 115 spisa), Uvjeti za osiguranje izvanugovorne odgovornosti (list 116-124 spisa), dokumentacija prometne nesreće dostavljena od strane MUP-a- Zapisnik o očevidu , CD, Izvješće (list 129-130 spisa), Izjava predsjednika Lovačkog društava Žuna od 6. lipnja 2024 (list 137 spisa), dopis Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (list 232 spisa), te je proveden dokaz saslušanjem svjedoka LV (list 139-141 spisa) i provedeno je prometno vještačenje (list 151-157, 210-212 spisa).

5. Na temelju odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 dalje: ZPP) ovaj sud je ocijenio tužbeni zahtjev osnovanim.

6. Predmet spora je regresni zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 795,34 eura, koji iznos je tužitelj svome osiguraniku isplatio na temelju ugovora o kasko osiguranju, na ime štete koja je nastala na vozilu osiguranika u nezgodi koja se dogodila 5. listopada 2021. kad je predmetno vozilo oštećeno uslijed naleta na divlju životinju (srnu) na križanju Crnkovečke ulice i Ulice Novi Petruševec u Zagrebu.

7. Među strankama je sporna pasivna legitimacija te odgovornost osiguranika tuženika za nastanak štetnog događaja odnosno sporna je osnova tužbenog zahtjeva te visina istog.

8. Uvidom u policu kasko osiguranja broj: 004626223197 (list 34 spisa) utvrđeno je da je ŠV kao ugovaratelj i osiguranik sklopio sa tužiteljem policu osiguranja za vozilo marke Volkswagen golf 1.6 TDI, broj šasije: [broj šasije] (prema prometnoj vozilo registarske oznake [registarska oznaka]) .

9. Nadalje iz Potvrde Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, I postaja prometne policije, od 13. listopada 2021. proizlazi kako se 5. listopada 2021. u Zagrebu-Pešćenica , na križanju Črnkovečke ulice i Novi Petruševec dogodila prometna nezgoda u kojoj je sudjelovao LV kojom prilikom je svojim osobnim vozilom registarske oznake [registarska oznaka] naletio na divlju životinju- srndaća. Na mjesto događaja izašla je ophodnja ZAG-Vet koja je preuzela uginulu divlju životinju- srndaća, a tom prilikom konstatirana su i oštećena na predmetnom vozilu i to oštećenje prednjeg lijevog branika, prednje lijevo putno svijetlo, prednji lijevi blatobran, te hladnjak motora.

10. U Prijavi štete koja je podnesena tužitelju 7. listopada 2021. opisan je nastanak štetnog događaja (list 30-33. spisa), povodom kojeg je tužitelj sačinio izvide štete 7. listopada 2021. (list 26-28 spisa) a vozilo je popravljeno kod Sabo Petruševec d.o.o. (list 24 spisa) koji je izdao račun za popravak R1 br. 36/2021 te je tužitelj svom osiguraniku 3. prosinca 2021. isplatio 7.105,00 kn , odnosno 5.992,50 kn obzirom na povrat iznosa od 1.112,50 kn od strane osiguranika tužitelju (list 16 i 48 spisa).

11. Nadalje uvidom u kartu lovišta utvrđeno je da je je tuženik ovlaštenik prava lova u lovištu XXI/105 Žitnjak što također proizlazi i iz Izjave od 6 lipnja 2024. (list 137 spisa). Dakle , Crnkovečka ulica i ulica Novi Petruševec spadaju pod administrativno i katastarsko područje (naselje Petruševec/Žitnjak) koje pokriva lovište XXI/105 "Žitnjak". Ujedno iz dopisa Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstvao (list 232 spisa) proizlazi kako vode podatke o lovištima ustanovljenima u Republici Hrvatskoj ali ne o pojedinim lokacijama unutar lovišta, te da bi se uvidom u javno dostupne servise moglo pretpostaviti da se mjesto štetnog događaja nalazi unutar opisa granica zajedničkog otvorenog lovišta broj XXI/105 Žitnjak.

12. Odgovornost osoba koje gospodare lovištem utvrđuje se prema propisima Zakona o lovstvu („Narodne novine“ broj: 99/18, 32/19, 32/20; dalje: ZL) te općim propisima obveznog prava, odnosno Zakon o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 dalje: ZOO) i to odredbama čl. 1045. st. 3. u vezi s čl. 1063. do 1067.

13. Naime, odredbom čl. 80. st. 6. ZL-a je propisano da za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara:

- vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi odnosno,

- lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

U konkretnom slučaju tuženik je dostavio Izjavu od 6. lipnja 2024. iz koje proizlazi da se dana 5 listopada 2021. nisu provođeni lovovi odnosno druge lovne aktivnosti na području lovišta XXI/105 -Žitnjak, a kojeg je tuženik lovoovlaštenik, bilo organizirano ili pojedinačno, a također tužitelj nije ni tvrdio da je do štete došlo zbog provođenja lova. Međutim, u slučaju kada je došlo do štete na vozilu naletom vozila na divljač kada se nije provodio lov, za odgovornost za štetu mjerodavne su odredbe Zakona o obveznim odnosima kao lex generalis. Naime odredbom čl. 76. st. 2. ZL-a propisano je da u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, ako Zakon o lovstvu ne propisuje drugačije (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci poslovni broj: Rev 166/24 od 24. rujna 2024).

14. Dakle, divljač na javnoj cesti smatra se opasnom stvari, a za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik sukladno odredbi čl. 1064. ZOO-a. Odredbom čl. 1063. ZOO-a propisano je da se za štetu nastalu u vezi s opasnom stvari, smatra da potječe od te stvari, osim ako se dokaže da ona nije bila uzrok štete. Slijedom toga, lovoovlaštenik (odnosno njegov osiguratelj u smislu članka 964. stavka 1. ZOO -a ) s tog područja gdje se dogodila prometna nezgoda kao vlasnik divljači koji se smatra opasnom stvari, odgovora za štetu po pravilima objektivne odgovornosti, odnosno po principu uzročnosti. Okolnost da se šteta dogodila na cesti, odnosno izvan granica lovišta nije odlučna jer se odgovornost lovoovlaštenika proteže i na štete nastale na cestama koje se nalaze u blizini lovišta u situacijama kad divljač koja je uzrokovala štetu potječe iz lovišta, a ukoliko se u blizini ceste nalazi više lovišta kojima upravljaju i gospodare različiti lovoovlaštenici pa se ne može sa sigurnošću utvrditi iz čijeg lovišta potječe divljač koja je uzrokovala štetu, njihova je odgovornost solidarna. Slijedom navedenog nije osnovan prigovor promašene pasivne legitimacije.

15. Tijekom postupka izveden je dokaz saslušanjem svjedoka ŽV te jz njegovog iskaza proizlazi kako se 5. listopada 2021. vraćao s posla kući između 10 i 11 navečer kada mu je u Novom Petruševcu u blizini njegove kuće, sa lijeve strane iz njive, izletjela srna no istu nije mogao izbjeći te ju je udario svojim prednjim lijevim dijelom vozila. L je uginula na licu mjesta, pozvao je policiju koja je došla na uviđaj, alkotestirali su ga te je rezultat bio 0,0 g/kg alkohola u krvi, budući da toga dana ni je niti konzumirao alkohol. Prije udara u srnu kretao se oko 50 do 60 km/h vidljivost na cesti je bila dobra, jer na tom dijeli postoji javna rasvjeta, nije bilo kiše, međutim sa lijeve strane nalazi se njiva i taj dio se nalazi u mraku. Na tom dijelu ceste nema znaka upozorenja "divljač na cesti". L je uočio tek kada je ista praktički bila niti metar od auta te je stisnuo kočnicu, međutim bilo je prekasno i nikako nije mogao izbjeći nalet. Prometna nezgoda dogodila se na ravnom dijelu ceste koje je na tom dijelu ravna cca 500 m, te se s desne strane nalazi šikara, a sa lijeve je njiva koja se obrađuje, međutim tada se uz rub ceste nalazila i visoka trava. Nije bilo prometa na cesti, a imao je upaljena kratka odnosno oborena svjetla. U blizina ima jedna velika šuma. Uginulu životinju pokupila veterinarska služba koju je policija zvala. Nakon štetnog događaja obratio se Euroherc osiguranju koji su bili osiguravatelji lovačkog društva te su isti napravili izvid štete i utvrdili su oštećenje prednjeg branika, prednjeg fara i senzora, tom prilikom im je rekao da mu je iz vozila curila nekakva tekući i da bi trebali otvoriti auta, međutim isti to nisu napravili te je otišao kod svog automehaničara koji je pored navedenih oštećenje utvrdio puknuće posude tekuće za brisače i još neka dodatna oštećenja koja Euroherc nije konstatirao. Na kraju se obratio Croatia osiguranju kod kojeg je imao sklopljenu policu kasko osiguranja i preko njih je riješio štetu.

Sud je ocijenio iskaz svjedoka vjerodostojnim obzirom je isti logičan, životan i uvjerljiv te je u skladu sa materijalnom dokumentacijom u spisu.

16. Nadalje tijekom postupka provedeno je prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku dipl. ing. Robertu Spudiću na okolnost dinamike nastanka štetnog događaja i visine štete.

Iz provedenog prometnog vještačenja, a prema oštećenju osobnog automobila proizlazi da je došlo do naleta prednjeg lijevog dijela osobnog automobila na srneću divljač. Na lijevoj strani kolnika u smjeru kretanja osobnog automobila ostali su tragovi krhotina plastike od osobnog automobila osiguranika tužitelja. Divljač je pronađena izvan lijevog ruba kolnika na mekom terenu – livadi, udaljena oko 1,2 m od lijevog ruba kolnika. Približno mjesto naleta je bilo na desnoj strani kolnika Črnkovečke ulice, oko 5,0 m prije pronađenih prvih tragova krhotina plastike osobnog automobila osiguranika tužitelja. Brzina kretanja osobnog automobila u trenutku naleta na srneću divljač iznosila je oko 58,3 km/h, a zaustavni put osobnog automobila pri brzini od oko 58,3 km/h, iznosi oko 28,9 m. Prosječna brzina srneće divljači u skokovitom kretanju iznosi od 25-40 km/h.Vozač osobnog automobila je mogao uočiti srneću divljač kada se nalazila oko 2,1 m lijevo, bočno od vozila. Srneća divljač je put od oko 2,1 m mogla prijeći u vremenu od oko 0,23 s. U tom trenutku osobni automobil je od mjesta naleta bio udaljen oko 3,7 m. 6. Da je vozač osobnog automobila u trenutku stupanja srneće divljači na kolnik reagirao intenzivnim kočenjem, ne bi uspio zaustaviti vozilo prije mjesta naleta jer je zaustavni put kočenjem iznosio oko 28,9 m. U ovom bi slučaju nalet bi bio izbjegnut da je brzina osobnog automobila bila manja od 14,0 km/h. 7. Sveukupni troškovi popravka osobnog automobila s uključenim PDV-om iznose 884,76 eura ili 6.666,25 kn.

Nadalje iz dopune vještačenja utvrđeno je da bi na osobnom automobilu nastala ista oštećenja pri brzini kretanja od 58,3 km/h i brzini kretanja od 50 km/h, u vidu oštećenja vodilice prednjeg branika u lijevom dijelu, prednjeg lijevog putnog svjetla, prednjeg lijevog blatobrana i obloge kućišta prednjeg lijevog kotača. Svi navedeni dijelovi su predviđeni za zamjenu, a također je bilo potrebno izvršiti popravak i lakiranje pokrova prednjeg branika i prednjeg lijevog blatobrana. Sveukupni troškovi popravka osobnog automobila s uključenim PDV-om iznose 884,76 eura ili 6.666,25 kuna . U nalazu nije priznata nastala šteta posude tekućine za stakla i mlaznice za prskanje vode, iz razloga jer navedeni dijelovi za zamjenu nisu predviđeni izvidom štete.

17. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje prometnog sudskog vještaka kao i dopunu istog obzirom su izrađen i u skladu s pravilima struke, detaljni, jasni i argumentirani. Također vještak se dodatno očitovao na primjedbe stranaka i na ročištima dana 27. ožujka 2025. i 11. veljače 2026. te je u cijelosti otklonio sve prigovore stranaka. U odnosu na prigovor o težini životinje navodi da iako se radilo o ženki (srni) u konačnici ne bi utjecalo na cjelokupnu dinamiku nastanka prometne nesreće na način uočavanja i mogućnosti izbjegavanja naleta odnosno utvrđivanje prostora vremenske analize prometne nesreće. Različita težina divlje životinje sa razlikom od 5 kg može dovesti do istih oštećenja na vozilu, jer obzirom na veoma malu razliku težine gubitak kinetičke energije je zanemariv, pa bi na osobnom automobilu nastala ista oštećenja. Niti razlika brzine od 7 km/h ne bi predstavlja veća oštećenja na osobnom automobilu, odnosno oštećenja koja su nastala pri utvrđenoj brzini kao i pri većoj brzini o 7 km/h bi bila ista oštećenja, i to u vidu prednjeg lijeva kutnog svjetla, prednjeg lijevog blatobrana i prednjeg branika u lijevom dijelu kao i obloge kućišta prednjeg lijevog kotača.

18. Nakon usmenog saslušanja vještaka na ročištu 11. veljače 2026. , tuženik i umješač su predložili provođenje novog prometnog vještačenja ne navodeći posebno razloge. Sud je odbio prijedlog za provođenje novog vještačenja ocijenivši da za to nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 261. ZPP-a jer je vještak , prema ocjeni ovog suda, na jasan i precizan način dao nalaz i mišljenje te je argumentirano otklonio primjedbe tuženika i umješača. Vještak je analizom raspoložive dokumentacije i iskaza vozača te na osnovu pravila znanosti i vještine utvrdio dinamiku nastanka štetnog događaja te je izračunao mogućnost izbjegavanja naleta na srnu u varijantama brzine kretanja vozila kao i visinu štete na vozilu. Ovaj sud smatra da tuženik i umješač svojim navodima nisu doveli u sumnju pravilnost izračuna sudskog vještaka pa je stoga njihov prigovor na nalaz i mišljenje neutemeljen i paušalan, a prijedlog za provođenje novog vještačenja nesvrsishodan.

19. Dakle , da bi se lovoovlaštenik (odnosno njegov osiguratelj) mogao osloboditi od obveze naknade štete nastale naletom vozila na divljač kada se nije provodio lov, on je u smislu odredbe članka 1067. ZOO-a morao dokazati da šteta na vozilu potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti odnosno morao je dokazati da je šteta nastala radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti, međutim navedeno tuženik nije niti dokazivao. Također iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka proizlazi kako je na mjestu štetnog događaja dozvoljena brzina kretanja od 50 km/h te je utvrđeno da se osiguranik tužitelja kretao brzinom od 58,3 km/h. Međutim utvrđeno je kako se niti pintenziivnim kočenjem pri takvoj brzini osiguranik tužitelja nije mogao izbjeći nalet divljači na njegovo vozilo , odnosno u konkretnom slučaju nalet bi bio izbjegnut da je brzina osobnog automobila bila manja od 14,0 km/h. Sud ocjenjuje da je brzina kretanja vozila osiguranika tužitelja bila primjerena iako je bila iznad ograničenja od 50 km/h, a s obzirom na izračun vještaka da vozilo, čak i da se kretalo dozvoljenom brzinom od 50 km/h (nalet bi bio izbjegnut pri brzini od 14 km /h), ne bi imalo mogućnost izbjegavanja naleta na srnu. Stoga nije utvrđeno da bi osiguranik tužitelja bio odgovoran ili suodgovoran za nastanak štetnog događaja zbog nepostupanja u skladu s čl. 51. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

20. Kako na tuženiku leži teret dokaza ekskulpacijskih razloga, a postojanje istih sud u ovom postupku nije utvrdio, zaključak je suda da je tuženik odgovoran za štetu koja je nastala naletom srne na vozilo osiguranika tužitelja.

21. Nadalje prema odredbi čl. 963. st. 1. ZOO-a isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu .

22. Dakle kako je u konkretnom slučaju tužitelj svome osiguraniku isplatio nesporni iznos štete od 795,34 eura (5.992,50 kn) 7. prosinca 2021. (list 22 spisa u svezi lista 48 spisa) to su upravo isplatom naknade 7. prosinca 2021. po samom zakonu sva osiguranikova prava prešla na osiguratelja ovdje tužitelja.

23. U pogledu visine tužbenog zahtjev provedenim vještačenjem utvrđeno je kako visina štete na vozilu osiguranika tužitelja s PDV-om iznosi 884,76 eura, stoga kako je tužitelj tuženiku isplatio iznos od 795,34 eura, dakle iznos unutar visine nastale štete, to tužitelj osnovano potražuje štetu u navedenom iznosu.

24. Tužitelju je šteta nastala isplatom imovinskog odštetnog zahtjeva osiguraniku prema polici kasko osiguranja dana 7. prosinca 2021., stoga od prvog sljedećeg dana teku i zakonske zatezne kamate po stopi sukladno odredbi čl. 29. st. 2. ZOO-a a koja s primjenjuje za ostale odnose.

25. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci pod točkom I.

26. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbama čl. 154 st. 1. i čl. 155. ZPP-a.

Tužitelju je priznat trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 13,27 eura i presudu u iznosu od 60,00 eura sukladno Zakonu o sudskim pristojbama ("Narodne novine", broj: 118/18) i Uredbi o Tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine", broj: 53/19) kao i trošak prometnog vještačenja od 300,00 eura odnosno ukupni parnični trošak u iznosu od 373,27 eura, kako je i odlučeno pod točkom II. izreke ove presude. Tužitelju su u smislu odredbe čl. 151. st. 3. ZPP-a na trošak priznate i zakonske zatezne kamate koje teku od presuđenja do isplate.

Zagreb, 23. srpnja 2026.

Sudac:

Jelena Antonić Šego

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka presude, odnosno od dana objave presude ukoliko uredno pozvana stranka nije pristupila na ročište za objavu, i to u dva primjerka za sud i po jedan primjerak za svaku protivnu stranu. Žalba se podnosi Trgovačkom sudu u Zagrebu, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

Presuda u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, osim zbog povrede iz čl. 354. st. 2. toč. 3. ZPP-a (čl. 467. st.1. ZPP-a).