REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Avenija Dubrovnik 6, Zagreb

Poslovni broj: Us I-2025/2024-21

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji tog suda Jeleni Maltar Benjak, uz sudjelovanje Anđele Hambašić, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja GC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcije, Zagreb, Margaretska 3, OIB: 02958272670, uz sudjelovanje zainteresirane osobe Zagrebački električni tramvaj d.o.o., Zagreb, Ozaljska 105, OIB: 82031999604 radi priznavanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja s osnova ozljede na radu, 23. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstvo osiguranje, Direkcija, KLASA: UP/II-502-03/23-01/883, URBROJ: 338-01-06-05-23-04 od 7. ožujka 2024. i za poništenje rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Zagreb, KLASA: UP/I-502-03/23-02/2985, URBROJ: 338-21-02-02-23-04 od 4. rujna 2024.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika, KLASA: UP/II-502-03/23-01/883, URBROJ: 338-01-06-05-23-04 od 7. ožujka 2024. odbijena je žalba tužitelja protiv rješenja prvostupanjskog javnopravnog tijela, KLASA: UP/I-502-03/23-02/2985, URBROJ: 338- 21-02-02-23-04 od 4. rujna 2024.

2. Rješenjem prvostupanjskog javnopravnog od 4. rujna 2024. odbijen zahtjev je tužitelja za priznavanje ozljede izražene šifrom prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti i srodnih zdravstvenih problema F43.1 (posttraumatski stresni poremećaj) i F41.2 ( mješoviti anksiozni poremećaj) kao ozljedom na radu nastale 8. svibnja 2023. te mu u vezi navedenih dijagnoza nisu priznata prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja.

3. Tužitelj tužbom osporava zakonitost rješenja upravnih tijela. Smatra da su upravna tijela pogrešno zaključila da ne postoji uzročno-posljedična veza između događaja od 8. svibnja 2023. i bolesti za koje traži da se priznaju ozljedom na radu. Navodi da je kao osoba s invaliditetom, zaposlen na radnom mjestu „Administrator 1“ kod Zagrebačkog električnog tramvaja d.o.o., ovdje zainteresirane osobe te mu poslodavac nije osigurao minimalne uvjete za rad u prikladnom okruženju. Ističe da je bio izložen i mobbingu te je obavljanje radnih obveza kod njega izazvalo povredu duševnog zdravlja. Dostavlja medicinsku dokumentaciju za koju smatra da dokazuje osnovanost njegovih navoda. Ističe da se obratio i Državnom inspektoratu koji je 1. veljače 2024. obavio izvide na radnom mjestu i potvrdio točnost njegovih navoda te je dopis istog od 1. ožujka 2024. dostavio u spis. Smatra da je radi pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja u ovom sporu potrebno provesti dokaz saslušanja tužitelja. Predlaže usvojiti tužbeni zahtjev te poništiti osporena rješenja.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava navode tužbe. Ponavljajući utvrđenja iz upravnog postupka, ističe da je isti u cijelosti proveden u skladu sa zakonskim propisima te da je na temelju pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pravilno primijenjeno materijalno pravo. Upravnom postupku utvrđeno je da je tužitelj podnio prijavu poslodavcu 3. srpnja 2023. zbog mobbinga i višegodišnjeg zanemarivanja osoba s invaliditetom uslijed čega se razbolio zbog stresa. Utvrđeno je i da je tužitelj 9. svibnja 2023. koristio zdravstvenu zaštitu specijalista psihijatrije u Domu zdravlja Zagreb te je prilikom pregleda naveo da se osjeća loše, napet je, sniženog raspoloženja i okupiran laboralnom problematikom. Nalazom, mišljenjem i ocjenom Liječničkog povjerenstva Direkcije od 4. ožujka 2024. utvrđeno je da se kod tužitelja javljaju psihičke tegobe zbog laboralne problematike koju sam opisuje kao mobbing, nerazumijevanje poslodavca za invaliditet osiguranika te uskraćivanje potrebe za bližim radnim mjestom od strane poslodavca. Smatra da iz sadržaja spisa proizlazi da tužitelj 8. svibnja 2023. nije doživio bilo kakvo ozljeđivanje koje bi se moglo okarakterizirati kao ozljeda izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem te ozljeda prouzročena naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, kao i da se dijagnoze šifre F43.1 i F41.2, ne mogu razmatrati kao ozljeda na radu jer predmetni psihički poremećaji po svojim značajkama ne odgovaraju poremećaju koji bi mogao biti tumačen kao akutna povreda duševnog zdravlja koja odgovara opisu ozljede na radu. Predlaže odbiti tužbu.

5. Zainteresirana osoba u odgovoru na tužbu osporava navode tužbe. Ističe da su obrazloženju osporenih rješenja navedene pravno relevantne činjenice i dokazi na temelju kojih su pobijana rješenja donesena. Navodi da se kod tužitelja javljaju psihičke tegobe zbog laborarne problematike koju on opisuje kao mobbing i nerazumijevanje poslodavca za invaliditet osiguranika te uskraćivanja potrebe za bližim radnim mjestom od strane poslodavca. Ističe da nije tuženiku podnio prijavu o ozljedi na radu (putem propisane tiskanice Prijave o ozljedi na radu) jer smatra da nisu stečeni uvjeti za pokretanje postupka priznavanja ozljede na radu, propisani člankom 66. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Dalje navodi da iz Zapisnika o inspekcijskom nadzoru, KLASA: 116-03/24-01/279, URBROJ: 443-02-05-09/24-2 od 1. prosinca 2023. (provedenog po prijavi tužitelja) jasno proizlazi da nisu utvrđeni propusti u provođenju i primjeni Zakona o zaštiti na radu te isti dostavlja uz tužbu. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

6. Tužitelj je podneskom od 15. svibnja 2024. dostavio dopis Pravobranitelja za osobe s invaliditetom od 1. prosinca 2022. kojim se zainteresiranoj osobi preporučuje poduzimanje mjera za prilagodbu radnog mjesta tužitelja, odgovor zainteresirane osobe od 7. prosinca 2022. Pravobranitelju za osobe s invaliditetom i prijavu za verbalni napad od 2. lipnja 2020. Podneskom od 28. svibnja 2025. dostavlja fotografije za koje smatra da iz istih proizlazi da njemu i njegovim kolegama nisu nabavljena osnovna sredstva za rad te ističe da zainteresirana osoba, unatoč preporuci pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, ignorira njegovu potrebu i potrebu drugih osoba s invaliditetom za prilagodbom osnovnih sredstava za rad. Podnescima od 17. siječnja 2025. i 6. ožujka 2025. dostavlja medicinsku dokumentaciju, dokumentaciju koja je donesena u postupku zaštite dostojanstva radnika, prijave državnom inspektoratu iz srpnja 2023., rješenje prvostupanjskog javnopravnog tijela od 15. rujna 2021. kojim mu se ozljeda dijagnoze S 22.4, nastala 26. srpnja 2021., priznaje ozljedom na radu.

7. Strankama je dana mogućnost izjasniti se o svim zahtjevima i navodima drugih stranka, odnosno o činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora u skladu s člankom 6. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, 36/24., 39/26.; dalje: ZUS) te je sud održao usmenu i javnu raspravu 15. srpnja 2026. Na temelju ovlaštenja iz članka 91. stavka 3. ZUS-a rasprava je provedena u odsutnosti tužitelja i tuženika, koji iako uredno pozvani, raspravi nisu pristupili.

8. Zainteresirana osobe ostala je kod navoda iz odgovora na tužbu te je predložila odbiti tužbeni zahtjev.

9. Tužitelj je 16. srpnja 2026. obavijestio sud da nije mogao pristupiti ročištu zbog zdravstvenih razloga te je dostavio medicinsku dokumentaciju. Predložio je preotvaranje rasprave. Budući da je ročište za raspravu bilo zakazano 15. srpnja 2026. u 13:30 sati, da je tužitelj dostavio medicinsku dokumentaciju koja datira iz travnja i svibnja 2026., sud smatra da iz iste ne proizlazi da bi tužitelj zbog zdravstvenog stanja bio spriječen pristupiti ročištu. Osim toga, tužitelj je poziv za ročište zaprimio 19. svibnja 2026. te je, prema mišljenju Suda, imao dovoljno vremena, uzimajući u obzir svoje zdravstveno stanje, da opunomoći treću osobu za zastupanje u ovoj upravnoj stvari ili da obavijesti sud o nemogućnosti dolaska prije početka rasprave. Zbog navedenog, Sud smatra da je ponovno otvaranje rasprave neosnovano i, uzimajući u obzir stanje spisa, nepotrebno te u suprotnosti s načelom učinkovitosti iz članka 8. stavka 1. ZUS- a.

10. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja, sud je pročitao dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka u kojem su donesena osporavana rješenja i u spisu ovoga upravnog spora. Sud je odbio dokazni prijedlog tužitelja za njegovim saslušanjem kao nesvrsishodan jer je odlučne činjenice utvrdio na temelju dokumentacije iz spisa tuženika.

11. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

12. Upravni postupak koji je prethodio ovom upravnom sporu pokrenut je zahtjevom tužitelja od 20. srpnja 2023. za priznavanje ozljedom na radu bolesti pod šifrom dijagnoze F43.1 i F41.2, pretrpljenih 8. svibnja 2023.

13. U postupku je pribavljeno očitovanje poslodavca tužitelja, ovdje zainteresirane osobe, od 25. kolovoza 2023. u kojem se navodi da nije podnio prijavu ozljede na radu jer nije našao nikakve elemente ozljede na radu. Uz prijavu je dostavio izvješće o nastanku ozljede na radu od 3. srpnja 2023.

13.1. Iz izvješća o nastanku ozljede na radu od 3. srpnja 2023. proizlazi da je istim tužitelj prijavio ozljedu koja je nastala 8. ožujka 2023. U istoj se navodi da je tužitelj podnio prijavu zbog mobinga i višegodišnjeg zanemarivanja osoba s invaliditetom, a koje stanje traje tri godine uslijed čega se razbolio. Poziva se na medicinsku dokumentaciju specijalista psihijatrije.

14. U postupku je provedeno vještačenje po Liječničkom povjerenstvu , Vijeće broj 5 te je nalazom, mišljenjem i ocjenom od 2. studenog 2023. Liječničko povjerenstvo utvrdilo da se dijagnoze F43.1 i F41.2 ne mogu priznati ozljedom na radu uz obrazloženje da iste nisu uzročno-posljedično povezana s događajem od 8. svibnja 2025. jer u navedenom događaju nije bilo težih ili životno ugrožavajućih situacija, već se radi o kontrolnom pregledu psihijatra radi laboralne problematike.

15. Povodom žalbe tužitelja u drugostupanjskom upravnom postupku pribavljen je nalaz, mišljenja i ocjena Liječničkog povjerenstva Direkcije, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje od 4. travnja 2024. kojim je potvrđeno utvrđenje iz nalaza, mišljenja i ocjene od 2. studenog 2023. Navodi se da je uvidom u medicinsku dokumentaciju utvrđeno da se radi o osiguraniku kod kojeg se javljaju psihičke tegobe zbog laboralne problematike koju sam opisuje kao mobing i nerazumijevanje poslodavca za invaliditet osiguranika te uskraćivanje potrebe za bližim radnim mjestom od strane poslodavca. Tužitelj se liječio po psihijatru pod dijagnozama F43.1 i F41.2 a koji psihički poremećaji nisu psihički poremećaji koji odgovaraju ozljednom mehanizmu i ne mogu biti tumačeni kao akutna povreda duševnog zdravlja koja odgovara ozljedi na radu.

16. Tuženik je odluku o žalbi tužitelja donio na temelju nalaza, mišljenja i ocjene Liječničkog povjerenstva od 4. travnja 2024.

17. Stav je upravnih tijela da je tužitelj prijavio ozljedu na radu koju je pretrpio 8. svibnja 2023. kod poslodavca, koju opisuje kao mobbing i višegodišnje zanemarivanje od strane poslodavca, pri čemu ne opisuje konkretan događaj koji se dogodio toga ili bilo kojeg drugog dana, a koji bi se mogao okarakterizirati kao ozljeda izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem te ozljeda prouzročena naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma. Psihički poremećaji za koje traži priznavanje ozljede na radu, ne mogu se razmatrati kao ozljeda na radu s obzirom na to da isti psihički poremećaji po svojim značajkama ne odgovaraju poremećaju koji bi mogao biti tumačen kao akutna povreda duševnog zdravlja koja odgovara opisu ozljede na radu.

18. Prema članku 66. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“, 80/13., 137/13., 98/19. i 33/23.; dalje: Zakon), ozljedom na radu prema smatra se:

- ozljeda izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem te ozljeda prouzročena naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je uzročno vezana uz obavljanje poslova odnosno djelatnosti na osnovi koje je ozlijeđena os02ba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju, kao i ozljeda nastala tijekom obveznog kondicijskog treninga vezanog uz održavanje psihofizičke spremnosti za obavljanje određenih poslova, sukladno posebnim propisima,

- bolest koja je nastala izravno i isključivo kao posljedica nesretnog slučaja ili više sile za vrijeme rada, odnosno obavljanja djelatnosti ili u vezi s obavljanjem te djelatnosti na osnovi koje je osigurana osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju,

- ozljeda nastala na način iz točke 1. ovoga članka koju osigurana osoba zadobije na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno te na putu poduzetom radi stupanja na posao koji joj je osiguran, odnosno na posao na osnovi kojeg je osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju,

- ozljeda, odnosno bolest iz točke 1. i 2. članka 14 b. Zakona koja nastane kod osigurane osobe i u okolnostima iz članka 16. Zakona.

19. Člankom 127. stavkom 1. Zakona propisano je da u postupcima o pravima iz obveznoga zdravstvenog osiguranja sudjeluju liječnička povjerenstva Zavoda. Prema stavku 2. članka 127. Zakona liječnička povjerenstva iz stavka 1. tog članka provode stručno-medicinsko vještačenje o pravu osigurane osobe iz obveznoga zdravstvenog osiguranja te donose odluku u obliku nalaza, mišljenja i ocjene. Prema stavku 3. istog članka ovlasti i način rada liječničkih povjerenstava, područje njihove nadležnosti te izgled i sadržaj tiskanice nalaza, mišljenja i ocjene utvrđuje općim aktom Zavod uz suglasnost ministra nadležnog za zdravlje.

20. Prema članku 36. Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti („Narodne novine”, 75/14., 154/14., 79/15., 139/15.,105/16., 40/17., 66/17., 109/17., 132/17., 19/18., 41/19., 221/20., 39/2020. i 2/2022.), ozljeda na radu može se priznati osiguraniku iz članka 7. stavka 4. Zakona te osiguranoj osobi iz članka 16. Zakona kod kojih je došlo do ozljeđivanja, odnosno bolesti u smislu članka 66. Zakona.

21. Prema članku 12. stavku. 1. točki 2. . Pravilnika o ovlastima, obvezama i načinu rada liječničkih povjerenstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje („Narodne novine“, 8/15., 17/15., 41/15., 104/17., 34/18., 63/22.; dalje: Pravilnik) , Liječničko povjerenstvo provodi stručno-medicinsko vještačenje te daje nalaz, mišljenje i ocjenu o priznavanju, odnosno ne priznavanju ozljede, odnosno bolesti kao ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti.

22. Člankom 19. stavkom 2. Pravilnika propisano je da Liječničko povjerenstvo Direkcije Zavoda obavlja stručno-medicinsko vještačenje te daje nalaz, mišljenje i ocjenu o pravima osiguranih osoba u drugostupanjskom upravnom postupku u slučajevima kada je stručno-medicinski vještačeno od strane liječničkog povjerenstva regionalnog ureda Zavoda u prvostupanjskom upravnom postupku ako se žalbeni navodi odnose na provedeno stručno-medicinsko vještačenje u prvom stupnju, kao i u svim drugim slučajevima za potrebe provođenja drugostupanjskog upravnog postupka kada je isto zatraženo od strane službene osobe koja vodi postupak, ako je prema ocjeni službene osobe isto potrebno radi utvrđivanja činjeničnog stanja i donošenja rješenja o pravu osigurane osobe iz obveznog zdravstvenog osiguranja, odnosno prava na rodiljne i roditeljske potpore.

23. Imajući u vidu citirane odredbe zakona i pravilnika, kao i činjenice utvrđene u upravnom postupku, Sud nalazi da su u upravnom postupku pravilno razmotrene sve okolnosti slučaja te je prema ukupno izvedenim dokazima pravilno utvrđeno da dijagnoze F43.1 i F41.2 ne mogu priznati ozljedom na radu.

24. Iz citiranog članka 66. Zakona proizlazi da se ozljedom na radu smatra ozljeda koja je uzročno vezana uz obavljanje poslova, odnosno djelatnosti na osnovi koje je ozlijeđena osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju. U slučaju razmatranja uzročne veze iz članka 66. točke 1. Zakona između obavljanja poslova i nastale ozljede, potrebno je u svakom konkretnom slučaju utvrditi adekvatan uzročnik, odnosno onaj uzročnik koji je neposredno i bez obzira na druge uzročnike doveo do nastanka ozljede, odnosno do oštećenja zdravlja.

25. Iz spisa predmeta ne proizlazi da je do ozljede došlo zbog obavljanja redovnih poslova radnog mjesta tužitelja - administratora 1. U upravnom postupku i u upravnom sporu tužitelj ne opisuje konkretan događaj koji se dogodio 8. svibnja 2023. ili bilo kojeg drugog dana, u kojem bi doživio težu ili životno ugrožavajuću situaciju , a koji bi se mogao okarakterizirati kao ozljeda izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem te ozljeda prouzročena naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, a zbog koje bi prethodno navedenom događaju zatražio pomoć psihijatra.

26. Ujedno su se oba Liječnička povjerenstva Zavoda suglasila da psihički poremećaji dijagnoza F 43.1 i F 41.2, za koje traži priznavanje ozljede na radu, po svojim značajkama ne odgovaraju poremećaju koji bi mogao biti tumačen kao akutna povreda duševnog zdravlja koja odgovara opisu ozljede na radu.

27. Ovaj sud nalaze i mišljenja stručnih tijela medicinskog vještačenja nalazi potpunima, jasnima i dovoljno obrazloženima te pravilnost utvrđenja iz istih nije dovedena u sumnju prigovorima tužitelja iznesenim u upravnom sporu. Provedena vještačenja Liječnička povjerenstva Zavoda u ovoj upravnoj stvari kao zakonita i izrađena u skladu s pravilima struke. Navedena vještačenja stručnih tijela medicinskog vještačenja su jasna u pogledu medicinske dokumentacije koja je bila predmet vještačenja, kao i u pitanju utvrđenih dijagnoza na strani tužitelja i njihove povezanosti s radni procesom tužitelja. Također, sud smatra da su navedena vještačenja iscrpno obrazložena i da su putem istih utvrđene sve relevantne činjenice za pravilno rješavanje ove upravne stvari, a nalazi i mišljenja doneseni su prema odredbama Pravilnika, te su mogli poslužiti tuženiku i prvostupanjskom javnopravnom tijelu kao valjana činjenična osnova za donošenje zakonitih rješenja.

28. Tužitelj nije u upravnom sporu uspješno osporio zaključke upravnih tijela o ne postojanju uzročno-posljedične veze između psihičkih poremećaja dijagnoza F 43.1. i F 41.2 i događaja od 8. svibnja 2023. Stav je suda da se ovdje radi o odlučnoj činjenici medicinske naravi te je za utvrđivanje iste u ovom upravnom sporu bilo potrebno provesti sudsko-medicinsko vještačenje po prijedlogu tužitelja. Tužitelj nije predložio provođenje sudsko-medicinskog vještačenja i time je propustio iskoristiti procesna ovlaštenja koja su mu stajala na raspolaganju da bi, eventualno, osporio činjenično stanje utvrđeno u upravnom postupku. Medicinska dokumentacija koju je tužitelj dostavio tijekom upravnog spora mogla bi se koristiti kao činjenični supstrat na temelju kojega bi vještak utvrđivao uzročno-posljedičnu vezu između psihičkih poremećaja dijagnoza F 43.1. i F 41.2 i događaja od 8. svibnja 2023.

29. Dokumentacijom koju je tužitelj dostavio tijekom upravnog spora, dopis Pravobranitelja za osobe s invaliditetom, prijave za verbalni napad od 2. lipnja 2020. fotografije radnog mjesta, dokumentaciju koja je donesena u postupku zaštite dostojanstva radnika, prijave državnom inspektoratu iz srpnja 2023., nije dovedena u sumnja pravilnost zaključak upravnih tijela. Istom se dokazuje postojanje laboralne problematike, međutim ne i konkretan događaj u kojem bi tužitelj doživio težu ili životno ugrožavajuću situaciju.

30. Slijedom navedenog, nisu se mogli ocijeniti osnovanim prigovori tužitelja . Sud nalazi da osporavanim rješenjem upravnih tijela nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja jer su ista donesena u zakonito provedenom postupku, na temelju pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja i uz pravilnu primjenu materijalnog prava.

31. Stoga je na temelju članka 116. stavka 1. ZUS-a trebalo odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan. Isto tako, po mišljenju ovog suda nisu ostvareni niti razlozi ništavosti osporenog rješenja iz članka 128. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, 47/09., 110/21.), na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, slijedom čega je odlučeno kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 23. srpnja 2026.

Sutkinja

Jelena Maltar Benjak

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dna:

1. Tužitelj, GC, [adresa]

2. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Direkcija, [adresa] Zagreb, Margaretska 3

3. ZAGREBAČKI ELEKTRIČNI TRAMVAJ d.o.o., Zagreb, [adresa] Zagreb, Ozaljska

4. U spis