Republika Hrvatska

Općinski sud u Sisku

Sisak, Trg Lj. Posavskog 5

Poslovni broj: K-642/2025-18

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sisku po sutkinji Mariji Jurić kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Tamare Šimunec kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženog IG zbog kaznenih djela iz članka 139. stavka 1. i 3. Kaznenog zakona Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23. i 36/24., dalje u tekstu: KZ/11), u svezi članka 51. KZ/11, povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Sisku broj:

KO-DO-329/2025 od 23. srpnja 2025., nakon javno provedene rasprave, u prisutnosti oštećene RG i TG te opunomoćenika Hrvoja Milkovića, a u odsutnosti Općinskog državnog odvjetništva u Sisku, opunomoćenice oštećene TG odvjetnice VG, optuženika i braniteljice Petre Vuljak Žugaj, dana 28. srpnja 2026. objavio je, a dana 23. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Na temelju članka 455. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj: 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 130/20., 80/22. i 36/24., 72/25. i 13/26 ; dalje u tekstu: ZKP/08)

Optuženi IG, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin I i LG, djevojački R, rođen **.**.1967. u [adresa], s prijavljenim prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, sa završenom srednjom školom, bravar, nezaposlen, u mirovini, s mirovinom od 260,00 eura, vlasnik kuće na adresi prebivališta, vlasnik osobnog automobila Renault Clio godina proizvodnje 2006. i Fiat Punta godina proizvodnje 2010., oženjen, bez djece, bez vojnog čina, neodlikovanog, kazneno neosuđivan

k r i v  j e

što je,

13. lipnja 2025. oko 10,45 sati, na području Siska, dok se nalazio pored svoje izvanbračne supruge BG koja je putem svog mobilnog uređaja nazvala Centar za pružanje usluga u zajednici Vrbina Sisak i u razgovoru s odgojiteljicom AG tražila informacije o svojoj kćeri koja je tamo smještena i izrazila nezadovoljstvo postupcima djelatnica Centra za pružanje usluga u zajednici Vrbina Sisak RG i TG navevši da su joj naštetile lažnim iskazivanjem protiv nje na sudu, uključio se u razgovor i preuzeo mobilni uređaj te, u nakani da ustraši socijalnu radnicu RG i odgojiteljicu TG, rekao ''Mrzim alkoholičare i klošare, sve bi ih ubio da mogu, i ona gospođa TG i RG i svi drugi će najebati!'', a koje riječi je AG prenijela RG i TG, što je njih uznemirilo i uplašilo,

dakle, drugima ozbiljno prijetio kakvim zlom da bi ih ustrašio ili uznemirio, a djela su počinjena prema službenim osobama

čime je optuženi IG počinio dva kaznena djela protiv osobne slobode – prijetnjom – opisana po članku 139. stavak 1. i 3. Kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21.,114/22., 114/23. i 36/24. dalje u tekstu: KZ/11), a kažnjiva po članku 139. stavak 3. KZ/11, sve u vezi članka 51. KZ/11

te se optuženom IG na temelju članka 139. stavak 3. KZ/11 za kazneno djelo prijetnje na štetu RG utvrđuje

KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD 6 (ŠEST) MJESECI

te se optuženom IG na temelju članka 139. stavak 3. KZ/11 za kazneno djelo prijetnje na štetu TG utvrđuje

KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD 6 (ŠEST) MJESECI

temeljem članka 51. KZ/11, optuženi IG osuđuje se na

JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 10 (DESET) MJESECI

te mu se na temelju članka 56. KZ/11, i z r i č e

uvjetna osuda

tako da se kazna zatvora na koju je osuđen neće izvršiti ukoliko optuženik u roku od 2 (dvije) godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.

Temeljem članka 54. KZ/11 optuženom IG u izrečenu kaznu zatvora ima se uračunati vrijeme provedeno u uhićenju na dane 14. i 15. lipanj 2025. Temeljem članka 148. stavak 1. u svezi članka 145. stavak 1. i 2. točka 6. i 8. ZKP/08 optuženik je dužan naknaditi sudu troškove kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 100,00 eura (jedna stotina eura) i nužne izdatke oštećene RG i TG, te nagradu i nužne izdatke njihovih opunomoćenika.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Sisku podiglo je uvodno citiranu optužnicu protiv optuženog IG zbog počinjenja dva kaznena djela protiv osobne slobode – prijetnjom - opisano i kažnjivo u članku 139. stavku 1. i 3. KZ/11, a kažnjivo po članku 139. stavku 3. KZ/11, sve u vezi članka 51. KZ/11, a koju je sud djelomično izmijenio na način da je ispravio očitu pogrešku u pisanju, i to u sedmom redu iza riječi "protiv nje na" na način da je izostavio pogrešno uneseno slovo "e" u riječi "sude", te pravilno naveo "sudu".

2. Pozvan da se očituje o osnovanosti optužnice optuženi IG je izjavio da se ne smatra krivim za počinjenje kaznenih djela koja mu se stavljaju na teret.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je u svojstvu svjedoka ispitao oštećene RG i TG te AG i JG, na kraju dokaznog postupka izvršio je uvid u kaznenu evidenciju za optuženika, a optuženik je ispitan na kraju dokaznog postupka.

3.1. Na temelju članka 421. stavka 1. točke 2. i 4. ZKP/08 sud je odbio prijedlog optuženika da se pročita zapisnik s ročišta održanog dana 9.5.2025. godine kod Općinskog suda u Sisku Kzd-46/2024, s iskazom RG, podnesak BG od 9.5.2025. u predmetu Općinskog suda u Sisku Kzd-46/2024 kojem kontrira iskazu RG s prilozima, a prilog je zapisnik s ročišta u predmetu Općinskog suda u Sisku R1 OB-299/2024 od 30. kolovoza 2024. s iskazima PG, whatsapp poruke JG i ravnatelja CPUZ Vrbina Sisak, medicinski nalazi dr. medicine specijalista psihijatra Željka za BG (sada JG) iz kojeg se vidi da ista nema problema s alkoholizmom, rješenje Općinskog suda u Sisku R1 Ob-299/2024 od 2. rujna 2024. (pravomoćno 24. rujna 2024.), email pritužbe kojeg je BG sada JG pisala Ministarstvu dana 25.6.2025., vjenčani list za BG i IG, rješenje o potvrđivanju optužnice Općinskog suda u Sisku Kov-143/2025 i sadržaj razgovora IG i AG koji je okrivljenik vlastoručno napisao na papir, kao nevažni i odugovlačeći. S obzirom na rezultate već izvedenih dokaza, sud je smatrao da je činjenično stanje u dovoljnoj mjeri utvrđeno za donošenje sudske odluke, a izvođenjem predloženih dokaza ne bi se utvrdile činjenice koje su važne za odlučivanje u ovoj pravnoj stvari, a koje već na nedvojben način nisu utvrđene, zbog čega je sud ocijenio da su takvi prijedlozi nevažni i odugovlačeći.

4. U obrani optuženi IG na raspravi je naveo da je toga dana njegova žena nazvala odgajateljicu da pita za svoju kćer, za njezino stanje, a vezano za zdravlje. U jednom trenutku žena se počela njoj jadati, konkretno jadati AG, da se djelatnice Centra prema njoj ne ponašaju korektno, da lažu i iznose neistinite činjenice. Zatim joj je rekla da je poduzela određene korake da se od toga obrani i da će poduzeti daljnje korake preko institucija. AG je zanimalo preko kojih to institucija će njegova supruga podnijeti daljnje korake. Pitala je njegovu ženu a ona je odgovorila "nema veze, vidjet će se", zatim je pitala njegovu ženu protiv kojih djelatnica će poduzeti te radnje, a njegova žena je odgovorila " nema veze, vidjet će se kada dođe vrijeme". Razgovor se vodio i dalje a AG je inzistirala protiv koga, koje institucije i slično, a njegova žena nije htjela imenovati osobe niti kakve korake niti preko kojih institucija. Mobitel je bio na razglasu tako da je on sve čuo jer su sjedili jedan do drugoga. Zatim je on rekao ženi "što se jadaš toj osobi, ona je obična djelatnica doma Vrbina i ona ti ništa ne može pomoći". Nakon toga je bilo još par riječi, AG je ispitivala a žena je odgovarala na isti način, nije ništa htjela reći. Tada je on zamolio ženu da pita AG da li bi htjela sa njim porazgovarati, da joj on pokuša nešto objasniti. Žena je pitala AG na što je ona prista la i tada je on uzeo telefon i predstavio se AG punim imenom i prezimenom i naveo da je suprug BG. Tada joj je rekao "izvinite gospođo, ja bih vam samo htio nešto objasniti, na što vam se moja žena jada, a neće vam konkretno reći ni protiv koga ni preko kojih institucija, ni kakve će korake poduzeti. Naime, dvije djelatnice iz doma Vrbine su na obiteljskom sudu, ne znam da li i na krivičnom, ali znam na obiteljskom, iznijele grube laži da je moja žena kada je dolazila u posjet u dom Vrbina bila u alkoholiziranom stanju, da se osjetio alkohol, da moja žena omalovažava kompetentnost djelatnica doma Vrbine, da je njeno vlastito dijete ne prepoznaje, da moja žena pri posjetu pokazuje agresivno ponašanje". Zatim je AG rekao "gospođo, ja osobno ne volim alkoholičare i slične loše ljude i da samo pomislim da je moja žena pila alkohol ona više ne bi živjela ni sekunde sa mnom, a moja žena sa monom živi godinu dana, 24 sata pod istim krovom, te ako supruga pokrene postupak protiv te dvije djelatnice zbog grubih laži, i ako ja budem pozvan kao svjedok, svakako ću se odazvati i svjedočiti u korist svoje žene, jer su te grube laži njoj nanijele veliku štetu u borbi za povrat svog djeteta sebi". Zatim joj je rekao da je to to na što se njegova supruga jada, a nije željela reći konkretno protiv koga i kojih institucija. Zahvalio joj se i pozdravio gospođu AG. Nakon toga je njegova supruga preuzela mobitel, rekla AG da pozdravi dijete UG, i zahvalila se. U razgovoru sa AG nije nikoga imenovao imenom i prezimenom ili samo imenom. Nikada nije imao kontakte sa AG, TG ili RG. Nije sa svojom suprugom išao unutar prostorija Centra za pružanje usluga. Svrha njegovog obraćanja djelatnicama Centra je bilo malo nekulturno ponašanje od strane njegove žene, jer se ona jadala a nije ništa konkretno željela reći i objasniti. Njega je to malo izazvalo da on pokuša objasniti toj gospođi nešto iz tog razgovora, da to ne bi bilo povlačenje za nos. Njegova supruga nije rekla da će povući određene poteze prema tim djelatnicama, a ja on je pojasnio da je njegova žena povrijeđena i da joj je nanesena velika šteta, i to je drugačije pojasnio od žene. Sa svojom suprugom dolazio je u posjet u dom [adresa], on ju je vozio do doma [adresa]. Njegova supruga zna ime djelatnice Centra koja je navodno dala lažan iskaz. On je saznao da bi neka djelatnica navodno dala lažan iskaz tako da je njegova žena poslije obiteljskog suda došla kući i pokazala mu izjave, zapisnik sa suda, tako je saznao. On je u cijelosti pročitao taj zapisnik. Vidio je tko je dao taj iskaz. Misli da je TG dala lažan iskaz, nije siguran, jer to nije njegov sud. Na daljnji upit zašto je onda danas rekao da kad je pričao u razgovoru s AG da ne zna o kojim se djelatnicama radi, odgovorio je da je AG tijekom cijelog razgovora sa njim šutila i nije mu postavila niti jedno pitanje. On u razgovoru s AG nije rekao da će TG i RG najebati. Ne zna da li je AG lažljivica, ali zna da je ona prenijela sasvim krive informacije i da ništa od navedenog razgovora nije točno. Također, ona nije navela kompletan razgovor od početka do kraja. Pojasnio je da je bio obiteljski sud gdje je TG ili RG dala lažan iskaz da je njegova žena alkoholičarka i time joj je nanijela štetu. On je u tom postupku trebao biti svjedok ali su njega strpali u zatvor. Nakon toga su ili TG ili RG dojavile sutkinji da njega ne uzmu u obzir kao svjedoka jer je on navodno kazneno gonjen na dva suda.

Nije bio ljut zbog tih izjava, samo smatra da je njegovoj ženi nanesena šteta jer se ona već 2 godine bori za svoje dijete.

4.1 U svom iskazu s prvog ispitivanja u prostorijama Policijske postaje Sisak od dana 14. lipnja 2025. koji je reproduciran na raspravi optuženik je u svoju obranu u bitnom naveo da je jučer njegova supruga nazvala gospođu u domu Vrbina i to odgajateljicu da pita za svoje dijete koje je smješteno u tom domu a vezano za njezino zdravstveno stanje jer je imala streptokok. To je njihov sud, on nema ništa niti sa [adresa] niti sa socijalnom radnicom. Međutim, socijalna radnica iz [adresa] je na obiteljskom sudu protiv njegove žene iznijela neistine, laži, da se osjetio alkohol kada je ona dolazila u posjetu u dom, da nju njena kćer ne prepoznaje kao majku. To je nanijelo veliku nepravdu njegovoj ženi jer ju je jako oštetila na obiteljskom sudu. Njegova žena je bila razočarana sa tom socijalnom radnicom iz [adresa], RG, a koju je tražila obranu a ustvari je RG njoj kontra udarila, nanijela joj je neistine i laži. To su njihove priče, njegova žena će vjerojatno tužiti, sigurno će tužiti, tražit će te koje su rekli neistinu o njoj. On je kazao, istina je da mrzi alkoholičare, klošare i pijance i da nema šanse da BG, njegova žena bude jednu sekundu s njim a da pije, a oni su ju optužili da pije, a što je na obiteljskom sudu pogoršalo i išlo protiv nje. Drugo je dodano, to netko nije dobro razumio, to netko nije dobro protumačio što je on rekao. On je rekao da mrzi pijance i to i sada kaže, ne voli ih. To je istina, a ovo za RG on je samo kazao da će se naći taj koji je lažno svjedočio na tom obiteljskom sudu protive njegove žene, da je ona alkoholičarka i da se osjetio dah iz usta. On će potvrditi ali kao svjedok na obiteljskom sudu da su to neistine i laži, da BG ne pije i da nije takva kakvu ju opisuje. Ovo što je dodano su nebuloze i laži. On protiv doma [adresa] nema ništa, to nije njegovo dijete, to nije njegov spor, on nema ništa sa socijalnim radnicama. Njegova žena je u dva navrata zvala direktora doma Vrbina. On (optuženik) je u ovom slučaju apsolutno nebitan i nevažan. Tako je lažno optužila njegovu ženu i nanijela njoj veliku štetu, ali će se naći onaj tko je to rekao i da će biti prijavljena zbog lažnog svjedočenja na sudu. Oni od njega ne moraju biti u strahu, sa njim nemaju nikakvog posla, niti on njih zna. On odveze ženu u dom, ostavi ju, ona ode djetetu sat vremena i on ju pokupi i ode. On će braniti interese svoje žene na sudu, potvrdit će istinu. Crno na bijelo od suda se vidi što su iskazale. Ono što piše je netočno i one se njega ne moraju bojati. On će stajati iza leđa svoje žene ali na sudu kao svjedok. Oni zajednički rade za dobrobit djeteta da se dijete vrati svojoj majci, a pod njegov krov u zajedničko domaćinstvo. Njega se nitko ne mora bojati a pogotovo ne te koje ga tuže. Njegova žena je nazvala Centar preko mobilnog uređaja dopodne, nije zapamtio kad točno. Centar je nazvala da pita kako je njezino dijete jer je njeno dijete smješteno u centar [adresa], da se informira, svaki dan je pitala za dijete jer je imala streptokok. Još je više bila razočarana time kako se pazi na tu djecu. Nakon dužega govora njih dvije on je uzeo telefon i rekao daj mi gospođu samo malo, i kad je uzeo mobilni telefon rekao je što se jadaš toj gospođi. On je rekao daj mi malo gospođu i rekao joj gospođo izvinite, ja mrzim alkohol i pijance i to je istina. Nije rekao da bi ikoga ubio, nije rekao da bi ubio alkoholičare. Rekao je da BG pije i da se osjeti ne bi živjela s njim. To je bilo sve i da će oni naći osobu koja je izblatila i ona će dobiti krivičnu prijavu. Ni jedno ime nije spomenuo jer nitko ništa nije potencirao. On je rekao da će se naći gospođa koja je oblatila njegovu ženu. On nikoga nije imenovao jer nisu niti znali tko je. To je ženin slučaj on s tim nema ništa. Saznat će se tko je rekao i dobio se papir sa suda i tko je rekao, izjava socijalne radnice da je njegova žena pijanka. Kada njegova žena BG ide na sastanke on s njom ne ide jer ne smije, jer nije otac djeteta. On ode u crkvu Sveti Kvirin i tamo bude sat vremena. Smatra da nije u redu da se tako ponašaju.

4.2. Pozvan da pojasni razlike u iskazima vezano za iskaz iz Policijske postaje Sisak u kojem je naveo da će se naći taj tko je dao lažno svjedočenje, odnosno naći tko je to rekao, naći ta gospođa, a što na raspravi nije spominjao, odgovorio je da to nije on rekao već je to rekla njegova žena. Naveo je da je u policijskoj postaji bio isfrustriran, u šoku te da nije znao što priča, to je bio duševni lom. Pozvan da pojasni razlike u iskazima u dijelu na koji način je započeo razgovor s AG, da li je rekao svojoj ženi da mu da gospođu samo malo ili da pita AG da li bi željela razgovarati sa njim, naveo je da je točno ono što je iskazao na raspravi, odnosno da je rekao ženi da pita AG da li bi željela razgovarati sa njim.

5. U ovom postupku nije bilo sporno da je optuženik 13. lipnja 2025. oko 10,45 sati, bio na području [adresa], da se nalazio pored svoje izvanbračne supruge BG koja je putem svog mobilnog uređaja nazvala Centar za pružanje usluga u zajednici Vrbina Sisak i u razgovoru s odgojiteljicom AG tražila informacije o svojoj kćeri koja je tamo smještena i izrazila nezadovoljstvo postupcima djelatnica Centra za pružanje usluga u zajednici Vrbina Sisak navevši da su joj naštetile lažnim iskazivanjem protiv nje na sude, da se uključio u razgovor i preuzeo mobilni uređaj te rekao da mrzi alkoholičare i klošare.

5.1. U ovom postupku je bilo sporno da li je BG, sada IG, navela djelatnice RG i TG te da li je optuženik u nakani da ustraši socijalnu radnicu RG i odgojiteljicu TG, rekao "sve bi ih ubio da mogu, i ona gospođa TG i RG i svi drugi će najebati!'', da li je te riječi AG prenijela RG i TG, i da li je to njih uznemirilo i uplašilo.

6. Oštećena RG ispitana na raspravi 31. ožujka 2026. iskazivala je kao na zapisniku Policijske postaje Sisak od 14. srpnja 2025. kada je iskazala da je zaposlena u Centru za pružanje usluga u zajednici Vrbina Sisak, sa sjedištem u [adresa], a mjesto rada joj je u [adresa]. T **.**.2025. razgovarala je telefonom s kolegicom AG koja tamo radi kao odgajatelj, a u razgovoru joj je rekla da je prethodnog dana 13.06.2025. centar nazvala BG čije je dijete UG, rođena 2019. smještena u centar odlukom Općinskog suda u Sisku. Nadalje, AG joj je rekla da se BG interesirala o zdravstvenom stanju UG dok se u pozadini čuo muški glas koji je dovikivao i psovao da bi u jednom trenutku preuzeo mobitel i rekao: „Mrzim alkoholičare i klošare, sve bi ih ubio da mogu i ona gospođa TG i RG i svi drugi će najebati", nakon čega se poziv prekinuo. Napomenula je da je 09.05.2025. bila pozvana kao svjedok na Županijskom sudu u Sisku, u predmetu protiv DG gdje je iskazivala da dijete UG izražava naklonost ocu, dok je dijete za majku BG rekla da je umrla, a nakon tog njezinog svjedočenja BG je zajedno s IG krenula sa neugodnostima u komunikaciji, prijavama ravnatelju i sličnim ponašanjima koja su ju doista uznemirila i na određen način uplašila zbog toga što ne zna što je BG spremna učiniti.

6.1. Dodala je da ona i danas osjeća strah i bojazan za svoju sigurnost i za sigurnost svoje obitelji. Ova situacija nije vezana za nju osobno već za situaciju u vezi posla. Naime, optuženik je suprug majke djeteta koje je smješteno u nj ihovoj Ustanovi na narednih godinu dana tako da će ona narednih godinu dana još davati izjave po sudovima. Također, ona će pratiti napredak odnosa majke i djeteta, pisati izvješća i surađivati s voditeljicom mjere nadzora nad roditeljskom skrbi. Radi već 25 godina i nikada u svom životu nije doživjela prijetnje u okviru svog posla pa tako nikada ni je osjećala strah za sebe i svoju obitelj. Optuženik je rekao da će najebati. To je rekao AG i rekao joj da joj te riječi prenese. Boji se za sebe i svoju obitelj zato što optuženik nije precizirao što će napraviti i što to može svašta značiti. Ima obitelj, ima supruga i dvoje maloljetne djece u dobi od 15 i 6 godina pa tako riječi da ona može najebati shvaća da mogu najebati i preko njih. Nikada prije 14. lipnja 2025. nije vidjela optuženika i nije znala kako on izgleda. Nikada u životu nije pričala s IG. Optuženik joj je prijetio posredno putem telefonskog poziva upućenog AG. U subotu ujutro nazvala je kolegicu AG jer je čula da je nešto bilo i ona joj je to tada ispričala. Nakon što joj je predočen dio iskaza u PP Sisak u kojem navodi što joj je AG rekla odgovara da je to tako bilo, da joj je AG tako rekla. Tijekom svog radnog vijeka bila je upoznata sa situacijama u kojima bi djelatnici sustava socijalne skrbi smrtno nastradali. Kada je iskazivala o svom postupanju u narednih godinu dana konkretno je mislila, a vezano za izvješća koja je spominjala, da ta izvješća mogu biti i dobra ali mogu biti i loša. Boji se da će se ovakve prijetnje ponoviti jer je upravo mišljenje koje je nepovoljno za stranke povod ovim prijetnjama. Ona se boji da će se u narednih godinu dana dogoditi situacija koju stranke vide drugačije nego što vide oni, djelatnici, i da će se opet ponoviti prijetnje. Ona strahuje za svoj život jer ne zna kako će to završiti. Pojasnila je da je mišljenje bilo da dijete i nadalje treba ostati smješteno u Centru Vrbina.

7. Oštećena TG ispitana na raspravi 31. ožujka 2026. iskazivala je kao na zapisniku od Policijske postaje Sisak od 14. srpnja 2025. kada je iskazala da je zaposlena u Centru za pružanje usluga u zajednici Vrbina Sisak, sa sjedištem u [adresa], a mjesto rada joj je u [adresa]. Zaposlena je na radnom mjestu odgajateljice, a o prijetnji IG je saznala posredno preko kolegice u telefonskom razgovoru. Tijekom jednog susreta majke BG i maloljetne UG bila je nazočna njihovom druženju, te o istom sačinila bilješku gdje je navela svoje viđenje. U prostoriji se osjećao miris alkoholnog pića, a što joj je BG izrazito zamjerila. BG je kontaktirala ravnatelja Centra i zahtijevala da povuče navedeni iskaz što ona nije učinila. BG je odmah po dolasku arogantnim i napadačkim tonom kritizirala Gabrijelino bivanje u dvorištu, te joj je objasnila kako nije umjesno u prisutnosti djeteta kritizirati i ofenzivno napadati autoritete osobe koje su joj važne u njezinom životu, a misleći pri tom na odgajatelje. Objasnila joj je da unosi nesigurnost djetetu što se može negativno odraziti na njeno pozitivno stvaranje slike o sebi. Ova saznanja koja je dobila od RG su ju uznemirila i ustrašila jer im je poznata anemneza BG i njezine sklonosti i nepredvidivost u ponašanju.

7.1. Odgovarajući na pitanja navela je da se može sjetiti sporne rečenice koja ju je ustrašila. Ona je te riječi čula posredno preko kolegice koja je imala razgovor s optuženikom, čula je da je optuženik rekao da mrzi alkoholičare i klošare. Razgovor je bio između AG i JG vezano za smještaj djevojčice UG. Ona je čula da je optuženik rekao da će gospođa TG i RG najebati. Pretpostavlja da je povod tome bila njezina bilješka o susretu i druženju majke i djeteta UG a koje se odvijalo jednom tjedno u njihovoj Ustanovi na način da je majka dolazila na susrete i druženja. Pri jednom od tih susreta ona je bila prisutna i trebala je opisati sve o tom kontaktu. Ona je to i učinila i opisala je da se majka osjetila na alkohol, jer je to osjetila. Također opisala je i majčino čudno ponašanje u kontaktu s osobljem jer je bila prema njima koji su radili agresivnija. Pretpostavlja da je navedeno bilo povod njihove ljutnje a posljedično i ove prijetnje. U ovom postupku nije niti važno da li je ikada prije ove prijetnje vidjela optuženika jer je važna prijetnja. Ona je njega vidjela prilikom dovođenja JG u njihovu Ustanovu kada ju je dovodio na susrete i druženja s djetetom i tada je on fotografirao oko kuće, fotografirao je UG i JG na dvorištu, vjerojatno na njezin zahtjev. Vidjela ga je s udaljenosti od nekoliko metara. Nije se upoznala s optuženikom niti s njim formalno razgovarala. Za tu prijetnju saznala je telefonskim putem, javila joj je kolegica, a ona je tada bila na putu u Sloveniji. Nju je nazvala kolegica RG i bila je jako uznemirena kada joj je to rekla. Prijetnja se dogodila toga dana kada ju je obavijestila ili dan prije. Treba vremena da to dođe do njih jer rade u smjenama pa ne rade uvijek s istim kolegama. RG je saznala za prijetnju od kolegice AG koja joj je to prenijela. Kada je to čula bila je uznemirena. Kolegica je bila jako uznemirena a ona je bila na putu za Sloveniju pa je to trebala procesuirati. Tada nije imala sve detalje kako bi to mogle iskomunicirati. Kao dugogodišnji radnik centra za socijalnu skrb radila je na raznim slučajevima i susretala se s puno različitih karaktera i različitih sudbina. U ovom konkretnom slučaju uznemirena je jer zna anamnezu obitelji JG i njezinih agresivnih prijestupa i kaznenih djela. Nakon ovakvog postupanja njezinog supruga to je produbilo uznemirenost i bojazan za njezinu sigurnost. Želi naglasiti da je UG starosti 7 godina i da je važno održavati dobre odnose s njezinim roditeljima jer to utječe na njezinu sliku o samoj sebi što je važno za zaštitu njezinog interesa i dobrobiti, posebice što je majka jako važan dio njezinog života bez obzirom na ovu situaciju i sve okolnosti. Osjećaj uznemirenosti i bojazan još uvijek je prisutan i to u smislu neizvjesnosti a osobito što ne poznaje optuženika, a pri tome je i službena osoba i to nije nekakav njezin osobni sukob. Postupati će i dalje vezano za susrete i druženja u vremenskom razdoblju koliko god to bude određeno, i ona i drugi odgajatelji. UG će biti u njihovoj ustanovi sve do drugačije odluke. Poznati su joj slučajevi u okviru socijalne skrbi gdje su prijetnje rezultirale smrtnim slučajem. Prije nekoliko godina takav slučaj je bio u Splitu, nedavno je bio misli u Vinkovcima ili Županji. Bila je riječ o prijetnji sa smrtnim ishodom kada su smrtno stradali pravnik i socijalni radnik. Prijetnje su stalno prisutne a pogotovo u Centru za socijalnu skrb i često završavaju sa smrtnim ishodom. Takva saznanja su ju dodatno uznemirila a vezano za njezinu situaciju, njoj su ta saznanja stalno prisutna zbog nepredvidivosti ljudskog karaktera i ljudske prirode. Nema garancije da netko tko se prijetio da to neće provesti u djelo. N ije joj poznata socijalna anamneza i kaznena evidencija za optuženika jer on nije roditelj djevojčice UG.

8. Svjedok AG ispitana na raspravi 20. svibnja 2026. iskazivala je kao na zapisniku od Policijske postaje Sisak od 14. srpnja 2025. kada je iskazala da je zaposlena u Centru za pružanje usluga u zajednici Vrbina Sisak, sa sjedištem u [adresa], a mjesto rada joj je u [adresa]., na radnom mjestu odgajateljice. Dana 13.06.2025. oko 10,45 sati na službeni mobitel Centra [broj telefona] nazvala je BG i predstavila se, te se raspitivala o zdravlju UG, rođ. 2019. jer je bila dva dana ranije na liječenju radi streptokoka. Razgovor je otprilike 5 min. tekao uobičajeno, uglavnom se raspitivala o UG da bi nakon toga postala uznemirena, počela je pričati brže, ali nije vikala, govoreći da ne može više šutjeti, da će se požaliti na postupke zaposlenika Centra RG i TG jer su navodno lažno svjedočile protiv nje u postupku protiv njenog bivšeg izvanbračnog druga DG, odnosno da nije istina kako joj UG nije privržena i da je došla pod utjecajem alkohola na susret s djetetom. Cijelo vrijeme je čula da pokraj nje muški glas dovikuje, psuje i pokušava se uključiti u razgovor. U jednom trenutku je dotični preuzeo mobitel, predstavio se kao IG , ne sjeća se prezimena, ali zna da ga je rekao, te naveo da je on Smiljin izvanbračni suprug koji s njom živi već nekoliko mjeseci, dobro zna da ona ne pije jer on mrzi alkoholičare i klošare i sve bi ih ubio da može, te da će one gospođe TG i RG i svi drugi koji lažu najebati. Potom je prekinuo poziv i ona piše službenu bilješku i obavještava ravnatelja ustanove MG.

8.1. Odgovarajući na pitanja navela je da je čula prijetnje. Ona je telefonski razgovarala sa BG i na kraju razgovora telefon je preuzeo IG koji joj se predstavio kao muž od BG s kojom živi oko godinu dana i tada je izjavio "da mrzi sve alkoholičare i klošare i da bi ih on sve ubio da može, a da će gospođa RG i TG najebati kao i svi drugi". BG je toga dana konkretno nazvala radi informacija o svojem djetetu koje je prethodno bilo hospitalizirano u bolnici radi streptokoka. Tijekom razgovora BG je pokazivala progresivno uznemirenje i navela je da želi nešto poslati ravnatelju ustanove, i to pritužbu na rad RG i TG jer da su je one lažno optužile za dovođenje u alkoholiziranom stanju. Tijekom tog telefonskog razgovora sa BG u pozadini je čula muški glas koji je psovao i vikao. Kako je bila fokusirana na razgovor da BG nije mogla čuti koje sve točno psovke je izgovorio. Kada je uzeo telefon od BG predstavio se i izrekao riječi prijetnje kako je to prethodno navela. Taj telefonski razgovor je bio oko 10.40 sati otprilike, a trajao je nekih 5-10 minuta, a misli da je bilo 13. lipnja 2025. Odmah po završetku razgovora izvijestila je ravnatelja i sastavila službenu bilješku. Nije podnijela kaznenu prijavu zato što prijetnja nije bila upućena njoj. Naime, prijetnja je bila upućena drugim djelatnicima ustanove, slijednom čega treba postupati Ustanova. Ravnatelj joj je rekao da je upoznat s činjenicom da je BG toga dana bila uznemirena i da ga je pokušala kontaktirati. Ravnatelj njoj nije dužan davati ikakve informacije o svom daljnjem postupanju. Sjeća se da je ona pričala s RG idući dan u jutarnjim satima, a RG je tada već bila upoznata sa sadržajem spornog razgovara. Oni vode dnevnu evidenciju u koju se upisuju svi događaju u danu, pa tako i taj događaj. RG je mogla saznati uvidom u tu knjigu. Ne zna kako je TG saznala. Naknadno je s TG razgovarala o tom spornom događaju, u nekom trenutku, a ne zna točno kada. Nikada prije nije razgovarala s optuženikom. Nakon iznesenih prijetnji osjećala se uznemireno i osjetila je strah za djelatnike svoje ustanove. Nikada prije nije upoznala optuženika. Izrečene riječi prijetnje od optuženika shvatila je ozbiljno.

9. Svjedok JG ispitana na raspravi 20. svibnja 2026. iskazivala je kao na zapisniku od Policijske postaje Sisak od 14. srpnja 2025. kada je iskazala da je dana 14.06.2025. godine u dopodnevnim satima sa svojeg telefona [broj telefona] nazvala Centar za pružanje usluga u zajednici Vrbina Sisak i interesirala se za svoju kćer NG rod. 17.07.2019. godine, a koja je smještena u tom Centru odlukom Općinskog suda u Petrinji. Javila joj se ženska osoba koja se predstavila kao odgajateljica ali se ona njoj predstavila. U razgovoru sa tom odgojiteljicom raspitivala se o Gabrijelinom zdravstvenom stanju, da li je sluša, ide li u vrtić i da li je u vrtiću sve u redu. Nadalje, počela joj se jadati da su joj dvije djelatnice Doma Vrbina nanijele veliku štetu na kaznenom i obiteljskom sudu sa davanjem lažnog iskaza a upozorene su da je davanje lažnog iskaza kazneno djelo. Nakon toga ju je njezin izvanbračni suprug IG pitao da pita odgojiteljicu da li bi htjela porazgovarati s njim, na što je ona pristala. Nakon toga mu je dala mobitel te je on razgovarao sa tom odgajateljicom iako nije znao sa kim priča i iako se on njoj uredno predstavio. U razgovoru je rekao da se ispričava na smetnji i da bi htio objasniti zašto se ona njoj krenula jadati a ne želi konkretno reći na koga, što i kako. Nadalje joj je govorio da su dvije djelatnice centra, ne navodeći imena, lažno svjedočile na kaznenom i obiteljskom sudu, ali im nije ničim prijetio, nego je u razgovoru bio pristojan i nije povisivao ton. Također joj je objašnjavao da ona ne pije alkohol i da on ne voli alkoholičare i slične loše ljude i da samo nasluti da je popila kap alkohola, istog trenutka ne bi živjela s njim, te da ona sa njim živi u istom domaćinstvu i jedino da on zna kakva je ona osoba.

9.1. Na raspravi je dodala da je toga dana nazvala Dom u Vrbini isto kao što zove i svakog drugog dana. Pitala je za zdravlje svog djeteta. Predstavila se gospođi s kojom je pričala, dok se ona njoj nije predstavila. Nakon što su obavile razgovor vezano za dijete, počela joj se jadati na djelatnice doma da nije zadovoljna kako postupaju prema njoj. Gospođa ju je pitala koje su to djelatnice i što se točno dogodilo, a ona joj je odgovorila da to nije bitno jer je poduzela sankcije prema institucijama. Ona ju je ponovno pitala o čemu je riječ, pa joj je opet odgovorila da nije bitno. Nakon toga suprug ju je zamolio da pita gospođu da li bi htjela razgovarati s njime, da joj on objasni o čemu točno je riječ. Gospođa je na to pristala i ona je predala mobitel optuženiku. On je uzeo mobitel, predstavio se, rekao imenom i prezimenom tko je, a gospođa mu nije niti odgovorila niti se predstavila. On je počeo pričati da je jedna djelatnica dala lažni iskaz na kaznenom sudu, a da je druga djelatnica poslala lažni iskaz na obiteljski sud. On joj je rekao da je ona poduzela mjere i da je poslala e mail Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi. Nakon toga on joj se zahvalio što ga je saslušala i rekao joj da će dati mobitel njoj, a što je i učinio. Nakon toga ona se pozdravila sa djelatnicom i završile su razgovor. Optuženik u telefonskom razgovoru djelatnici Centra nije rekao "mrzim alkoholičare i klošare, sve bi ih ubio da mogu i ona gospođa TG i RG i svi drugi će najebati", to nije istina. Optuženik u vrijeme razgovora nije poznavao RG, TG ili AG. On njih nije poznavao niti je imao kontakt s njima. Optuženik tijekom tog razgovora nije povisivao ton, vikao ili derao se, normalno je razgovarao. Svrha obraćanja optuženika djelatnici Centra je da je on samo htio reći toj djelatnici da je ona poduzela mjere prema institucijama radi davanja lažnih iskaza dviju djelatnica. Ona to isto nije prethodno rekla. Optuženik je konkretno naveo da je ona poduzela mjere prema institucijama, a što ona nije rekla, ona je rekla da nije bitno. Optuženik to uopće nije trebao reći. Nikakvom pravomoćnom odlukom nije utvrđeno da bi djelatnice Centra dale lažan iskaz. Ona smatra da je RG davala lažan iskaz u kaznenom postupku jer je njezina braniteljica Petra Vuljak Žugaj (prstom pokazuje na braniteljicu), prigovorila njezinom iskazu kao lažnom. Vezano za situaciju s djetetom nije se jadala optuženiku. Ona se njemu nije jadala, ali mu je rekla da joj dvije djelatnice Centra rade pakao od života, njoj i njezinom djetetu. Rekla mu je da će poduzeti mjere, prijaviti Ministarstvu, ako treba dati i u javnost, da svi vide kako djelatnice odgajaju djecu. Ona je njih pokušala i prijaviti, ali policijski službenici nisu željeli uzeti njezine kaznene prijave, niti [adresa] niti Petrinja. Suprugu nije spominjala imena i prezimena. Suprug je objasnio da nije istina da nju dijete ne poznaje, da ju ne može razlučiti od stranca i da nije istina da se ona dovodila u alkoholizirano stanje, i druge situacije. Pa tako nije istina da je on slikao odgajateljice, nije istina da je slikao nju i dijete kako se igraju jer je ona uvijek tražila odgajateljice da to čine. On je samo išao prema crkvu Sveti Kvirin i tamo je bio sat vremena. U telefonskom razgovoru optuženik je spominjao alkoholičare i svoj stav o alkoholičarima, rekao je da on ne voli alkoholičare niti slične ljude, da je on antialkoholičar, da ne voli ljude koji konzumiraju alkohol i da osjeti da je ona popila kap alkohola da više ne bi dana živjela s njim. Optuženik ju je odvezao na susrete i to 2-3 puta, ali nije dolazio u kontakt s djelatnicima Centra, nije ih niti vidio.

10. Uvidom u kaznenu evidenciju za optuženika utvrđeno je da je optuženi IG kazneno neosuđivan.

11. Sud je prihvatio iskaze oštećene RG i TG da im je optuženik prijetio jer su isti međusobno suglasni te potvrđeni iskazom AG.

12. Sud je prihvatio kao istinit iskaz AG jer je u bitnom suglasan iskazima RG i TG a dan je jasno i određeno o onome što joj je poznato iz neposrednih opažanja.

12.1. Tako je AG iskazala da je na službeni mobitel Centra nazvala BG i da je tijekom razgovora s njom cijelo vrijeme čula da pokraj nje muški glas dovikuje, psuje i pokušava se uključiti u razgovor, da je jednom trenutku je dotični preuzeo mobitel, predstavio se kao IG, ne sjeća se prezimena, ali zna da ga je rekao, te naveo da je on Smiljin izvanbračni suprug koji s njom živi već nekoliko mjeseci, dobro zna da ona ne pije jer on mrzi alkoholičare i klošare i sve bi ih ubio da može, te da će one gospođe TG i RG i svi drugi koji lažu najebati. Dakle, navela je da je telefon preuzeo IG i izjavio "da mrzi sve alkoholičare i klošare i da bi ih on sve ubio da može, a da će gospođa RG i TG najebati kao i svi drugi".

12.2. Takvi navodi potvrđeni su iskazom RG koja je iskazala da je razgovarala telefonom s kolegicom AG koja tamo radi kao odgajatelj, a u razgovoru joj je rekla da je prethodnog dana 13.06.2025. centar nazvala BG koja se interesirala o zdravstvenom stanju UG dok se u pozadini čuo muški glas koji je dovikivao i psovao da bi u jednom trenutku preuzeo mobitel i rekao: „Mrzim alkoholičare i klošare, sve bi ih ubio da mogu i ona gospođa TG i RG i svi drugi će najebati", da je optuženik rekao da će najebati odnosno da joj je optuženik prijetio posredno putem telefona poziva upućenog AG.

12.3. Iskaz AG potvrđen je iskazom oštećene TG koja je iskazala da je o prijetnji IG saznala posredno preko kolegice u telefonskom razgovoru, da je te riječi čula posredno preko kolegice koja je imala razgovor s optuženikom, razgovor je bio između AG i JG vezano za smještaj djevojčice UG i ona je čula da je optuženik rekao da će gospođa TG i RG najebati, čula je da je optuženik rekao da mrzi alkoholičare i klošare.

12.4. Da je AG prenijela oštećenicama riječi prijetnje sud je utvrdio iz njezinih navoda da se sjeća da je pričala s RG idući dan u jutarnjim satima te da je naknadno s TG razgovarala o tom spornom događaju.

12.5. Zaključno, svjedokinja AG je jedini sudionik događaja koji je u cijelosti nezainteresiran za ishod ovog kaznenog postupka i koja je iskazivala o službenom postupanju predmetnog dana.

13. Budući su iskazi oštećene RG i TG u bitnom međusobno suglasni te suglasni sa iskazom svjedokinje AG, a dani su jasno i određeno o onome što im je poznato iz neposrednih opažanja, sud je iste prihvatio kao istinite.

13.1. Također, ističe se da su svjedokinja i oštećenice u više navrata u bitnom iskazivale isto odnosno da je optuženik prijetio. Dakle, iako su više puta ispitane, svaki put su jasno iskazivale o prijetnji optuženika.

14. Iz iskaza AG, a koji je sud u cijelosti prihvatio, utvrđeno je da je BG, sada JG, izrazila nezadovoljstvo postupcima djelatnica Centra RG i TG, jer je svjedokinja dosljedno iskazivala da je BG navela da će se požaliti na postupke zaposlenika Centra RG i TG jer su navodno lažno svjedočile protiv nje te da će nešto poslati ravnatelju ustanove, i to pritužbu na rad RG i TG jer da su je one lažno optužile za dovođenje u alkoholiziranom stanju.

15. Sud nije prihvatio iskaz JG da optuženik nije ničim prijetio, da optuženik u telefonskom razgovoru djelatnici Centra nije rekao "mrzim alkoholičare i klošare, sve bi ih ubio da mogu i ona gospođa TG i RG i svi drugi će najebati", jer je takav iskaz suprotan iskazu svjedokinje AG i oštećene RG i TG, a koje su suglasno iskazivale da je optuženik izrekao riječi prijetnje.

15.1. Njezin iskaz je kontradiktoran sam sebi u dijelu u kojem je navela da ju je AG pitala koje su to djelatnice i što se točno dogodilo, a ona joj je odgovorila da to nije bitno jer je poduzela sankcije prema institucijama. Naime, izrijekom je navela da to ona nije rekla, već da je optuženik konkretno naveo da je ona poduzela mjere prema institucijama, a da je ona rekla da nije bitno.

15.2. Nadalje, u dijelu u kojem svjedokinja navodi sadržaj optuženikovog razgovora sa AG, njezin iskaz je kontradiktoran iskazu optuženika. Naime, JG je iskazala da je optuženik AG rekao da bi htio objasniti zašto se ona njoj krenula jadati a ne želi konkretno reći na koga, što i kako, da joj je govorio da su dvije djelatnice centra, ne navodeći imena, lažno svjedočile na kaznenom i obiteljskom sudu, također joj je objašnjavao da ona ne pije alkohol i da on ne voli alkoholičare i slične loše ljude i da samo nasluti da je popila kap alkohola, istog trenutka ne bi živjela s njim, te da ona sa njim živi u istom domaćinstvu i jedino da on zna kakva je ona osoba time da je dodala da je rekao da je ona poduzela mjere i da je poslala e mail Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi nakon čega joj se zahvalio što ga je saslušala. Nasuprot tome, optuženik je iskazao da je izgovorio puno više sadržaja i to: "izvinite gospođo, ja bih vam samo htio nešto objasniti, na što vam se moja žena jada, a neće vam konkretno reći ni protiv koga ni preko kojih institucija, ni kakve će korake poduzeti. Naime, dvije djelatnice iz doma Vrbine su na obiteljskom sudu, ne znam da li i na krivičnom, ali znam na obiteljskom, iznijele grube laži da je moja žena kada je dolazila u posjet u dom Vrbina bila u alkoholiziranom stanju, da se osjetio alkohol, da moja žena omalovažava kompetentnost djelatnica doma [adresa], da je njeno vlas tito dijete ne prepoznaje, da moja žena pri posjetu pokazuje agresivno ponašanje". Zatim je AG rekao "gospođo, ja osobno ne volim alkoholičare i slične loše ljude i da samo pomislim da je moja žena pila alkohol ona više ne bi živjela ni sekunde sa mnom, a moja žena sa monom živi godinu dana, 24 sata pod istim krovom, te ako supruga pokrene postupak protiv te dvije djelatnice zbog grubih laži, i ako ja budem pozvan kao svjedok, svakako ću se odazvati i svjedočiti u korist svoje žene, jer su te grube laži njoj nanijele veliku štetu u borbi za povrat svog djeteta sebi". Zatim joj je rekao da je to to na što se njegova supruga jada, a nije željela reći konkretno protiv koga i kojih institucija. Dakle, svjedokinja uopće nije iskazala da bi optuženik iznosio bi lo kakve navode o kompetentnosti djelatnica doma, o agresivnom ponašanju niti o svjedočenju u njezinu korist.

15.3. Nadalje, njezin iskaz u dijelu u kojem opisuje da nije zadovoljna kako postupaju prema njoj pa ju je gospođa (AG) pitala koje su to djelatnice i što se točno dogodilo, a ona joj je odgovorila da to nije bitno jer je poduzela sankcije prema institucijama je suprotan obrani optuženika koji je iskazao da njegova supruga nije rekla da će povući određene poteze prema tim djelatnicama.

15.4. Stoga je sud utvrdio da njezin iskaz nije vjerodostojan te da takvim iskazom svjedokinja očito želi zaštititi optuženika i umanjiti njegovu kriminalnu aktivnost odnosno svojim iskazom želi pomoći optuženiku.

16. Sud nije prihvatio kao vjerodostojnu obranu optuženika da on nije izrekao riječi prijetnje jer je suprotna suglasnim iskazima AG, RG i TG, koje su suglasno iskazale da je optuženik prijetio.

16.1. Tako je obrana suprotna iskazu AG koja je iskazala da joj je optuženik rekao da mrzi alkoholičare i klošare i sve bi ih ubio da može, te da će one gospođe TG i RG i svi drugi koji lažu najebati.

16.2. Obrana optuženika je suprotna i iskazu RG koja je iskazala da joj je AG prenijela da joj je optuženik rekao: „Mrzim alkoholičare i klošare, sve bi ih ubio da mogu i ona gospođa TG i RG i svi drugi će najebati", odnosno da joj je optuženik prijetio posredno putem telefona poziva upućenog AG.

16.3. Obrana je suprotna i iskazu TG koja je iskazala da je od kolegice čula da je optuženik rekao da će gospođa TG i RG najebati, čula je da je optuženik rekao da mrzi alkoholičare i klošare.

16.4. Štoviše, obrana optuženika u dijelu da li je naveo ime djelatnice koja je navodno lažno svjedočila je kontradiktorna samoj sebi. Naime, optuženik je u slobodnom izlaganju naveo da je socijalna radnica iz [adresa] na obiteljskom sudu protiv njegove žene iznijela neistine, laži, da je njegova žena bila razočarana sa tom socijalnom radnicom iz [adresa], RG, a koju je tražila obranu a ustvari je RG njoj kontra udarila, da bi kasnije, potpuno suprotno, iskazao da ni jedno ime nije spomenuo, da on nikoga nije imenovao jer nisu niti znali tko je, odnosno da u razgovoru sa AG nije nikoga imenovao imenom i prezimenom ili samo imenom.

16.5. Nadalje, i obrana u dijelu navoda da nisu znali tko je dao lažan iskaz suprotna je samoj sebi budući je optuženik iskazao da je saznao da bi neka djelatnica navodno dala lažan iskaz tako da je njegova žena poslije obiteljskog suda došla kući i pokazala mu izjave, zapisnik sa suda, tako je saznao jer je on u cijelosti pročitao taj zapisnik i vidio je tko je dao taj iskaz.

16.6. Zaključno, njegov iskaz je suprotan sam sebi i u dijelu u kojem opisuje početak komunikacije s AG jer je iskazao da je rekao svojoj ženi da mu da gospođu da bi kasnije naveo da je rekao ženi da pita AG da li bi željela razgovarati sa njim.

16.7. Optuženik je nedvojbeno imao povoda i motiv za prijetnju jer su djelatnice Centra dale službeno mišljenje koje nije išlo u prilog njegovoj tada izvanbračnoj supruzi BG, sada supruzi JG, majci mlt. UG koja je smještena u Centru. Navedeno sud dovodi u vezu i sa navodom optuženika da će on stajati iza leđa svoje žene ali na sudu kao svjedok te da oni zajednički rade za dobrobit djeteta da se dijete vrati svojoj majci, a pod njegov krov u zajedničko domaćinstvo.

16.8. Stoga sud nije prihvatio obranu optuženika da nije izgovorio riječi koje mu se optužbom stavljaju na teret već je sud utvrdio da je obrana optuženika usmjerena isključivo na izbjegavanje kaznenopravne odgovornosti.

16.9. S tim u vezi, nije životno niti logično da bi tri svjedoka dalo lažan iskaz, i to nakon upozorenja da lažni iskaz predstavlja kazneno djelo, a za koje mogu odgovarati i snositi sankcije. Također, niti jedan od navedenih svjedoka nemaju motiv lažno iskazivati i time se dovesti u situaciju da se protiv njih pokrene kazneni progon. Nasuprot tome, optuženik ima motiv, a to je izbjegavanje kaznenopravne odgovornosti.

17. Kazneno djelo prijetnje iz članka 139. stavka 1. KZ/11 je djelo apstraktnog ugrožavanja te je za postojanje djela potrebno da počinitelj drugome ozbiljno prijeti kakvim zlom i to upravo sa namjerom da ga ustraši ili uznemiri. Dakle, počinitelj prijetnjom najavljuje odnosno nagoviješta neko zlo kako bi utjecao na volju i postupanje osobe kojoj upućuje prijetnju.

17.1. Zlo kojim se prijeti može biti jasno određeno ali se može zaprijetiti i posljedicama koje nisu konkretno određene, ali se može zaključiti na kakvo zlo se odnose.

17.2. Radnja počinitelja mora biti ozbiljna prijetnja u objektivnom smislu odnosno najavljivanje ili nagoviještanje zla mora biti podobno da žrtva bude ustrašena ili uznemirena.

17.3. Također, za ostvarenje kaznenog djela odlučna je namjera počinitelja usmjerena na ustrašivanje ili uznemiravanje time da nije odlučan subjektivni doživljaj žrtve niti da li je namjera dovela do posljedice.

18. Sud je utvrdio da su u konkretnom slučaju ispunjene odlučne sastavnice kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavka 1. i 3. KZ/11.

19. Naime, optuženik je nezadovoljan postupanjem djelatnica Centra za pružanje usluga u zajednici Vrbina Sisak uputio inkriminirane riječi AG upravo u namjeri da ustraši i uznemiri djelatnice RG i TG koje su postupale u slučaju djeteta njegove tada izvanbračne supruge, a stavljajući im u izgled zlo da će najebati.

19.1. Da je optuženik bio nezadovoljan njihovim postupanjem sud je utvrdio upravo iz obrane optuženika u kojoj je naveo da je socijalna radnica iz [adresa] na obiteljskom sudu protiv njegove žene iznijela neistine, laž, i da je to nanijelo veliku nepravdu njegovoj ženi jer ju je jako oštetila na obiteljskom sudu, da će njegova žena vjerojatno tužiti, sigurno će tužiti, tražit će te koje su rekli neistinu o njoj, da će se naći onaj tko je to rekao i da će biti prijavljen zbog lažnog svjedočenja na sudu te da će on braniti interese svoje žene na sudu, da će stajati iza leđa svoje žene te da oni zajednički rade za dobrobit djeteta da se dijete vrati svojoj majci, a pod njegov krov u zajedničko domaćinstvo.

19.2. Štoviše, dovodeći takve navode sa iskazom oštećenica da će i ubuduće postupati u slučaju mlt. UG, odnosno da će RG narednih godinu dana još davati izjave po sudovima, pratiti napredak odnosa majke i djeteta, pisati izvješća i surađivati s voditeljicom mjere nadzora nad roditeljskom skrbi a TG postupati i dalje vezano za susrete i druženja u vremenskom razdoblju koliko god to bude određeno, i ona i drugi odgajatelji jer će UG biti u njihovoj ustanovi sve do drugačije odluke, sud utvrđuje da je optuženik navedene riječi izgovorio upravo s namjerom da ustraši i uznemiri RG i TG kako bi one dale pozitivno mišljenje o njegovoj supruzi sve s ciljem vraćanja djeteta majci, te kako je sam optuženik naveo pod njegov krov u zajedničko domaćinstvo.

19.3. U riječima optuženika da će oštećenice "najebati" nije jasno određeno zlo kojim se prijeti već se prijeti posljedicama koje nisu konkretno određene, ali se iz okolnosti i konteksta cijelog događaja zaključuje da se stavlja u izgled napad na tjelesni integritet kako djelatnice Centra više ne bi mogle davati mišljenja koja su nepovoljna za optuženikovu suprugu.

19.4. Naime, navod optuženika da će najebati, je kao takvo ozbiljno zlo koje je podobno da kod osobe izazove strah i uznemirenost.

19.5. Stoga sud smatra da riječi koje je optuženik uputio AG a koje se odnose na RG i TG, uzimajući u obzir okolnosti u kojima su izrečene, predstavljaju prijetnju zlom, a ta prijetnja je bila upućena prema radnicama koje obavljaju poslove iz djelatnosti socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja, i kao takvima službenim osobama.

20. Ostvarenjem kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavka 1. KZ/11 nije potrebno da i nastupi ustrašenost ili uznemirenost osobe kojoj je prijetnja upućena, već je dovoljno da bude upućena s takvim ciljem. Međutim, u ovom konkretnom slučaju posljedice su nastupile, a što sud utvrđuje iz iskaza oštećenih RG i TG. Naime, RG je iskazala da osjeća strah i bojazan za svoju sigurnost i za sigurnost svoje obitelji, da ova situacija nije vezana za nju osobno već za situaciju u vezi posla, da se boji za sebe i svoju obitelj i da strahuje za svoj život jer ne zna kako će to završiti, dok je TG iskazala da kada je čula za prijetnje da je bila uznemirena, da osjeća uznemirenost i bojazan za njezinu sigurnost, da je osjećaj uznemirenosti i bojazan još uvijek prisutan i to u smislu neizvjesnosti a osobito što ne poznaje optuženika, a pri tome je i službena osoba i to nije nekakav njezin osobni sukob te da nema garancije da netko tko se prijetio da to neće provesti u djelo.

20.1. Stoga je sud je utvrdio da su prijetnje kod njih izazvale osjećaj straha za vlastiti život i sigurnost te uznemirenost slijedom čega je očito da je prijetnja bila podobna ostvariti svrhu, s kojom je, prema prethodnim utvrđenjima bila upućena oštećenicama.

21. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka analizirajući svaki dokaz posebno te ih dovodeći u međusobnu vezu sud je našao nedvojbeno dokazanim da je optuženi IG počinio dva kaznena djela prijetnje iz članka 139. stavak 1. i 3. KZ/11 u svezi članka 51. KZ/11 na štetu RG i TG.

21.1. Dakle, optuženi IG je 13. lipnja 2025. oko 10,45 sati, na području [adresa], dok se nalazio pored svoje izvanbračne supruge BG koja je putem svog mobilnog uređaja nazvala Centar za pružanje usluga u zajednici Vrbina Sisak i u razgovoru s odgojiteljicom AG tražila informacije o svojoj kćeri koja je tamo smještena i izrazila nezadovoljstvo postupcima djelatnica Centra za pružanje usluga u zajednici Vrbina Sisak RG i TG navevši da su joj naštetile lažnim iskazivanjem protiv nje na sudu, uključio se u razgovor i preuzeo mobilni uređaj te, u nakani da ustraši socijalnu radnicu RG i odgojiteljicu TG, rekao ''Mrzim alkoholičare i klošare, sve bi ih ubio da mogu, i ona gospođa TG i RG i svi drugi će najebati!'', a koje riječi je AG prenijela RG i TG, što je njih uznemirilo i uplašilo.

21.2. Na opisani je način optuženik time što je prijetio RG i TG, koje su djelatnice Centra za pružanje usluga u zajednici Vrbina Sisak, i kao takve temeljem članka 87. stavka 3. KZ/11 službene osobe, svojim ponašanjem ostvario sva objektivna obilježja kaznenih djela prijetnje iz članka 139. stavak 1. i 3. KZ/11 u svezi članka 51. KZ/11.

21.3. Izgovaranje riječi da će najebati, prijetnja su zlom koje je obrazloženo pod točkom 19.3. presude, dok je iz okolnosti konkretnog događaja utvrđeno da su izrečene s ciljem ustrašivanja i uznemiravanja RG i TG.

21.4. Dakle, svojom radnjom opisano pod točkom 21.1. optuženi IG je ostvario sva bitna obilježja kaznenih djela prijetnje iz članka 139. stavka 1. i 3. KZ/11 u svezi članka 51. KZ/11 na štetu RG i TG.

22. Na temelju članka 23. KZ/11 kriv je za kazneno djelo počinitelj koji je u vrijeme počinjenja kaznenog djela bio ubrojiv, koji je postupao s namjerom ili iz nehaja, koji je bio svjestan ili je bio dužan i mogao biti svjestan da je njegovo djelo zabranjeno, a ne postoji niti jedan ispričavajući razlog.

22.1. Tijekom postupka nije bilo sumnje u ubrojivost optuženika.

22.2. Optuženik je bio svjestan svoje radnje, odnosno da izgovara naprijed navedene riječi kao prijetnju s ciljem ustrašivanja i uznemiravanja oštećenica, a sve kako bi one prestale davati mišljenja nepovoljna za njegovu suprugu. Također, bio je svjestan da su navedene riječi izrečene u prethodno opisanim okolnostima objektivno podobne izazvati strah i uznemirenost. Navedeno jasno ukazuje da je optuženik želio prijetiti sa zlom oštećenicama, dakle htio je to postupanje kao takvo i kao svoje, iz čega je utvrđeno da je postupao s izravnom namjerom.

22.3. Svijest o protupravnosti nije sporna jer je opće poznato da nije dopušteno prijetiti drugim osobama te da je takvo ponašanje u cijelosti društveno neprihvatljivo. Pored toga, nema niti jedne okolnosti koja bi u životnom ili kaznenopravnom smislu opravdala njegovo postupanje.

23. Stoga je utvrđeno da je optuženi IG u vrijeme počinjenja kaznenih djela prijetnje bio ubrojiv, postupao je s izravnom namjerom i bio je svjestan protupravnosti svog postupanja, slijedom čega su ispunjeni svi elementi za kaznenopravnu odgovornost optuženika te je proglašen krivim za počinjenje kaznen ih djela prijetnje iz članka 139. stavak 1. i 3. KZ/11 u svezi članka 51. KZ/11.

24. Pri izboru vrste i mjere kazne optuženiku sud je, temeljem članka 47. KZ/11, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, ocijenio sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža, odnosno olakotne i otegotne okolnosti.

25. Stupanj krivnje optuženika je maksimalan, jer je ubrojiv, postupao je s izravnom namjerom te je bio svjestan protupravnosti svog postupanja, a ne postoji niti jedan ispričavajući razlog.

26. Sud je olakotnim cijenio optuženikovu kaznenu neosuđivanost iz čega proizlazi, s obzirom na dob optuženika od pedeset devet godina, da je veći dio života njegovo ponašanje u okviru socijalno prihvatljivog, iz čega je sud zaključio da je počinjenje ov ih kaznenih djela eksces u njegovom urednom ponašanju, dok otegotnih okolnosti nije našao.

27. Za svako počinjeno kazneno djelo kazneni zakon propisuje kaznu zatvora od šest mjeseci do pet godina.

28. Stoga je sud, odlučujući o vrsti i visini kazne, a cijeneći sve prethodno izložene okolnosti, kako one koje se tiču osobe počinitelja, tako i one koje se tiču počinjenja djela i okolnosti pod kojima su djela počinjena, optuženiku za kazneno djelo iz članka 139. stavak 1. i 3. KZ/11 na štetu RG utvrdio kaznu zatvora u trajanju šest mjeseci, za kazneno djelo iz članka 139. stavak 1. i 3. KZ/11 na štetu TG u trajanju šest mjeseci, te ga potom, a primjenjujući pravila o odmjeravanju kazne za kaznena djela u stjecaju, osudio na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od deset mjeseci, gdje se jedinstvena kazna sastoji u povišenju najviše pojedinačne utvrđene kazne, ali ne smije doseći zbir pojedinačnih kazni, niti premašiti najveću mjeru kazne dugotrajnog zatvora. Uzimajući u obzir sve navedene okolnosti, sud smatra da je optuženiku jedinstvena kazna zatvora u trajanju deset mjeseci s izricanjem uvjetne osude s rokom provjeravanja od dvije godine prikladna počinjenim djelima i težini posljedice kaznenih djela.

28.1. Naime, uvjetna osuda koja je izrečena optuženiku kao prijetnja kaznom, primjerena je i težini počinjenih kaznenih djela i okolnostima pod kojima je svako djelo počinjeno, ali i osobnim svojstvima optuženika, čije ponašanje je stavljeno na provjeru kroz duže vremensko razdoblje, čime se optuženiku daje mogućnost da kroz to vrijeme uskladi svoje ponašanje tako da više ne dolazi u sukob sa zakonom.

28.2. Sud je pri tome vodio računa da optuženik nakon počinjenja ovog kaznenog djela nije dolazio u sukob sa zakonom niti je stvarao bilo kakve probleme Centru i djelatnicama a vezano za smještaj mlt. UG, pa sud smatra da je jedinstvena kazna zatvora od deset mjeseci dovoljna i primjerena svim okolnostima počinjenog djela te da ju nije potrebno neposredno i izvršiti, jer će već i uvjetna osuda postići opću i specijalnu svrhu kažnjavanja. Naime, sud smatra da se i uvjetnom osudom može ostvariti svrha specijalne prevencije, te utjecati i u smislu generalne prevencije na ostale, potencijalne počinitelje kaznenih djela, te da će ovakvom kaznom biti izražena društvena osuda za počinjena djela i jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, a ujedno će se jačati i svijest optuženika, ali i ostalih potencijalnih počinitelja da ne čine nova kaznena djela jer će ovakvom kaznom biti ojačana svijest o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela, ali i o pravednosti kažnjavanja. Također će optuženiku ovakvom kaznom biti omogućeno ponovno uključivanje u društvo, odnosno društveno prihvatljivo ponašanje te ponovno uključivanje u redovne životne tokove u kojima nema mjesta činjenju kaznenih djela.

29. Stoga, kazna zatvora od šest mjeseci za svaku prijetnju u odnosu na svaku oštećenicu, odnosno jedinstvena kazna zatvora u trajanju deset mjeseci s izricanjem uvjetne osude s rokom provjeravanja dvije godine u potpunosti može izraziti društvenu osudu zbog počinjenih kaznenih djela, utjecati na svijest optuženika, ali i na sve ostale da ubuduće ne čine kaznena djela, te utjecati na svijest optuženika i svih ostalih da je činjenje kaznenih djela pogibeljno, a da je kažnjavanje počinitelja pravedno.

30. Dakle, cijeneći da je optuženik kaznena djela počinio s izravnom namjerom te utvrđene okolnosti, svrhu kažnjavanja te zapriječenu kaznu za kazneno djelo prijetnje iz članka 139. stavak 1. i 3. KZ/11 od šest mjeseci do pet godina, ovaj sud je optuženiku za kazneno djelo prijetnje na štetu RG utvrdio kaznu zatvora u trajanju šest mjeseci, za kazneno djelo prijetnje na štetu TG utvrdio kaznu zatvora u trajanju šest mjeseci, te je temeljem članka 51. KZ/11 optuženi IG osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od deset mjeseci te je sud na temelju članka 56. KZ/11 izrekao uvjetnu osudu tako da se kazna zatvora na koju je osuđen neće izvršiti ukoliko optuženik u roku od dvije godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.

31. Iz stanja spisa proizlazi da je optuženik proveo u uhićenju na dane 14. i 15. lipanj 2025. slijedom čega mu je, temeljem članka 54. KZ/11, navedeno oduzimanje slobode u vezi s ovim kaznenim djelima uračunato u izrečenu kaznu zatvora.

32. Temeljem članka 148. stavak 1. u svezi članka 145. stavak 1. i 2. točka 6. i 8. ZKP/08 optuženik je dužan naknaditi sudu troškove kaznenog postupka u paušalnom iznosu od jedne stotine eura, a koji iznos je određen s obzirom na trajanje i složenost postupka kao i nužne izdatke oštećenica te nagradu i nužne izdatke opunomoćenika oštećenica koji će biti određeni posebnim rješenjem. Budući je utvrđeno da optuženik prima mirovinu u iznosu od 260,00 eura mjesečno, da je vlasnik kuće i vlasnik dva osobna automobila, a da nema osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati, ovako odmjerenim troškovima neće biti dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje.

U Sisku, 23. srpnja 2026.

Sutkinja:

Marija Jurić

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana od primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi ovom sudu pismeno, u tri istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

1. ODO Sisak, na broj KO-DO-329/2025

2. Optuženi IG

3. Braniteljica Petra Vuljak Žugaj

4. Oštećena RG

5. Opunomoćenik RG, odvjetnik Hrvoje Milković

6. Oštećena TG

7. Opunomoćenica TG, odvjetnica VG