P-1638/2020.
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
STALNA SLUŽBA U SUPETRU
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Supetru, po sutkinji Katarini Heinrich, u pravnoj stvari tužitelja: ad 1. ŽP, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po punomoćniku Zoranu Vuloviću, odvjetniku u Supetru, te ad 2. KP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Antoniji Galić, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika: ad 1. BP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Josipu Anzuloviću Miroševiću, odvjetniku u Supetru i ad 2. SP, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po punomoćniku Ivanu Karmeliću, odvjetniku u Supetru, te po protutužbi tuženika protutužitelja BP, radi povrata dara u ostavinu te utvrđenja ništetnosti ugovora, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 23. srpnja 2026. godine, održane u prisutnosti tužiteljice ad 1. ŽP osobno uz punomoćnika odvj. Zorana Vulovića, zamjenice punomoćnika tužitelja ad 2. Hele Guić, odvjetnice u Supetru, tuženika ad 1. BP osobno te punomoćnika tužene ad 2. odvjetnika Ivana Karmelića, istog dana, donio je i objavio
p r e s u d u
I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice ad 1.: ŽP, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], protiv tužene ad 2.: SP, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koji glasi:
"1. U ostavinsku imovinu iza pok. GP iz [adresa] vraća se dar učinjen tuženici Darovnim ugovorom od 02. studenog 2010.godine u svezi nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU 759 k. o. [katastarska općina] i to za 1/16 cjeline istih a radi namirenja nužnog dijela tužiteljice, sve u roku od 15 dana.
2. Ovlašćuje se tužiteljica temeljem ove presude zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva za 1/8 cjeline nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU 759, k. o. [katastarska općina], na svoje ime uz istodobni izbris tog prava za navedeni udio sa imena tuženice, sve u roku od 15 dana. "
II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja ad 2.: KP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tužene: SP, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koji glasi:
" U ostavinsku masu iza pok. GP vraća se dar učinjen SP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na osnovi Darovnog ugovora od 05.11.2012.g. u odnosu na nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u
Splitu, zemljišnoknjižni odjel Supetar, i to:
1. suvlasnički dio ½ nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja se nalazi na kč. br. [katastarska čestica] Dočina ukupne površine 700 m2, u naravi dvorište površine 444 m2 i kuća, dočina površine 256 m2 .
u 1/8 dijela radi namirenja nužnog nasljednog dijela tužitelja MP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]. "
III. Odbija se protutužbeni zahtjev tuženika protutužitelja BP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koji glasi:
" Ugovor sklopljen između BP i njegovog oca GP, sklopljen 12.09.2011.god., je ništavan i ne proizvodi pravne učinke."
IV. U ostavinsku imovinu iza pok. GP iz [adresa] vraća se dar učinjen tuženiku ugovorom o darovanju od 12.09.2011. godine u svezi nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU 759, čest.1185/2 ZU 959, čest. zem. [katastarska čestica] ZU 784, čest. zem. [katastarska čestica] ZU 331, čest. zem. [katastarska čestica] ZU 1171 i čest. zgr. [katastarska čestica] ZU 525 sve k. o. [katastarska općina] i to za 1/8 cjeline istih a radi namirenja nužnog dijela tužiteljice ad 1. ŽP, sve u roku od 15 dana
V. Ovlašćuje se tužiteljica ad 1. ŽP, temeljem ove presude zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva za 1/8 cjeline nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU 759, čest.1185/2 ZU 959, čest. zem. [katastarska čestica] ZU 784, čest. zem. [katastarska čestica] ZU 331, čest. zem. [katastarska čestica] ZU 1171 i čest. zgr. [katastarska čestica] ZU 525 sve k. o. [katastarska općina] uz istodobni izbris tog prava za navedeni udio sa imena tuženika, sve u roku od 15 dana.
VI. U ostavinsku masu iza pok. GP vraća se dar učinjen tuženiku BP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na osnovi Ugovora o darovanju od 12.09.2011.g. u odnosu na nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Splitu, zemljišnoknjižni odjel Supetar, i to:
2. vlasnički dio 1/1 nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja se nalazi na kč. br. [katastarska čestica] Dočina ukupne površine 1692 m2, u naravi zgrada površine 20 m2 i pašnjak površine 1672 m2
2. suvlasnički dio ½ nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja se nalazi na kč. br. [katastarska čestica] Dočina ukupne površine 700 m2, u naravi dvorište površine 444 m2 i kuća, dočina površine 256 m2
5. vlasnički dio 1/1 nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja se nalazi na kč. br. [katastarska čestica] Pojatica u naravi maslinik površine 305 m2
4. suvlasnički udio 1162/2193 nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja se nalazi na kč. br. [katastarska čestica] Pojatica u naravi pašnjak površine 2193 m2 3. suvlasnički udio 4/6 nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja se nalazi na kč. br. [katastarska čestica] u naravi pašnjak površine 502 m2
3. suvlasnički udio 4/6 nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja se nalazi na kč. br. [katastarska čestica] Pojatica u naravi pašnjak površine 500 m2
2. vlasnički dio 1/1 nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja se nalazi na kč. br. [katastarska čestica] Pojatica u naravi pašnjak površine 1903 m2
3. vlasnički dio 1/1 nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja se nalazi na kč.br. *140 u u mjestu u naravi prirodno neplodno zemljište površine 90 m2 u 1/8 dijela radi namirenja nužnog nasljednog dijela tužitelja MP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].
Obrazloženje
1. U tužbi tužiteljice ŽP protiv tuženika BP zaprimljenoj dana 27. svibnja 2020.g. ( P-1638/2020), navodi se da je u ostavinskom postupku broj O-2476/19 iza pok.GP pok. Ž iz [adresa] došlo do prekida postupka te je tužiteljica rješenjem od 06.05.2020.godine pod istim poslovnim brojem upućena u parnicu protiv sunasljednika BP (sina ostavitelja) radi vraćanja dara a zbog povrede nužnog dijela. Nadalje se navodi da je tuženiku pokojni ČP darovnim ugovorom od 12.09.2011.godine (te je temeljem tog ugovora i upisan u zemljišnim knjigama rješenjem broj Z-3066/16) prenio u vlasništvo svoju imovinu i to nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU 759, čest.1185/2 ZU 959, čest. zem. [katastarska čestica] ZU 784, čest. zem. [katastarska čestica] ZU 331, čest. zem. [katastarska čestica] ZU 1171 i čest. zgr. [katastarska čestica] ZU 525 sve k. o. [katastarska općina], te da je time povrijedio nužni dio tužiteljice koji iznosi 1/8 idealnog dijela cjeline istih. Naknadno da je pokojni ČP sa tuženikom i SP sklopio i ugovor o doživotnom uzdržavanju od 23.03.2016.godine ali s obzirom da je već raspolagao nekretninama citiranim darovnim ugovorom to je ovaj bez pravnog učinka tim prije što je uknjižba na tuženika izvršena temeljem navedenog darovnog ugovora. Sukladno navedenom, predlaže se kao u izreci presude pod točkom I.
1.1. Podneskom od **.**.2021. KP, ovdje tužitelj ad 2., moli da mu sud dopusti stupanje u parnicu i da potom spoji ovoj predmet sa predmetom P-3778/2020, u kojoj je tužitelj KP podnio tužbu protiv tuženika BP, koju tužbu je podneskom od 5. siječnja 2021. godine proširio i na tuženu ad 2. SP.
1.2. U tužbi tužitelja MP protiv tuženika BP i SP, zavedenoj pod posl. brojem P-3778/2020, navodi se da su tužitelj i tuženik sinovi pok. BP GP iza čije smrti se vodio ostavinski postupak kod javnog bilježnika Dinka Martinovića kao povjerenika naslovnog suda u predmetu O-2476/2019, u kojemu je dana 02. listopada 2019.g. održano ročište na kojem je tužitelj zatražio da se u ostavinsku imovinu vrati dar učinjen tuženiku i to u 1/8 dijela darovanih nekretnina radi namirenja nužnog nasljednog dijela tužitelja. Tuženik da se usprotivio takvom zahtjevu pa je Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Supetru donio rješenje poslovni broj O- 2476/2019 kojim je prekinuo ostavinski postupak iza pok. BP GP, te tužitelja uputio da u roku od 30 dana od pravomoćnosti predmetnog rješenja pokrene parnični postupak protiv tuženika kao sunasljednika radi vraćanja dara i namirenja nužnog nasljednog dijela. Nadalje, da je pok. ČP sklopio sa BP dana 12.09.2011.g. Darovni ugovor kojim istome daruje predmetne nekretnine. Kako iz sadržaja zapisnika sa ostavinskog ročišta od 02.10.2019.g. nedvojbeno proizlazi da je pok. ČP sve nekretnine za života darovao tuženiku, te da u času smrti nema druge imovine koja bi činila ostavinu, te da ostavitelj za života nije učinio niti jedno darovanje tužitelju, čime je povrijeđeno je pravo tužitelja na njegov nužni nasljedni dio., zbog čega predlaže kao u izreci presude pod točkom II. U istom predmetu je tužitelj proširio tužbeni zahtjev i na tuženu SP podneskom od 11. siječnja 2021. godine, koji podnesak je pogrešno zaveden pod poseban poslovni broj predmeta P-814/2022, koji predmet je nakon što je uočena pogreška, dana 5. ožujka 2026. godine spojen sa P- 1638/2020.
1.2.1. U predmetu P-1638/2020. je tuženik BP na zapisnik dana 4. veljače 2021. godine protiv tužitelja istaknuo protutužbeni zahtjev radi utvrđenja ništetnosti ugovora o darovanju od 12. rujna 2011. godine sklopljenog između GP i BP. Protutužba je zavedena pod novi posl. broj predmeta P- 1493/2021. te je spis spojen sa P-1638/2020. dana 28. travnja 2021. godine. protutužbeni zahtjev uređen je podneskom od 23. lipnja 2026. godine.
1.2.2.Predmet P-3778/2020 spojen je sa predmetom P-1638/2020 dana 6. rujna 2021.g.
1.3. U tužbi tužiteljice ŽP i umješača na strani tužiteljice VP, protiv tužene SP, koji se vodio pod posl. brojem P-1429/2025. ( ranije P-3836/2020 ) navodi da je u ostavinskom postupku koji se vodio pod poslovnim brojem O-2476/2019 iza pok. GP pok. Ž, oca i prednika stranaka tužiteljica upućena na pokretanje postupka protiv BP, a koji postupak da je tužiteljica pokrenula te se isti vodi pod poslovnim brojem P-3778/20 ( koji navod je netočan jer se postupak tužiteljice ŽP protiv tuženika BP vodi pod posl. brojem P-1638/2020. kojemu su pripojeni svi drugi spisi koji se vode između istih stranaka odnosno nasljednika pok. GP, radi povrata dara u ostavinu, op.a. ). Protiv rješenja ostavinskog suda o pokretanju i upućivanju u parnicu da je tuženica uložila žalbu, a koja žalba da je odbijena rješenjem Županijskog suda u Puli, broj Gž-888/2020 od 17. rujna 2020. Tuženica da je u međuvremenu izvršila uknjižbu prava vlasništva na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] za ½ idealnog dijela cjeline iste i to temeljem ugovora o darovanju od strane GP, provedeno pod brojem Z-14645/2020 čime da je i ona povrijedila nužni dio tužiteljice iako je znala da tužiteljica isti potražuje jer je sudjelovala u ostavinskom postupku. U predmetu P- 1429/2025. ( ranije P-3836/2020 ), koji se vodio pred drugim raspravnim sucem ovog suda, donesena je dana 5. srpnja 2024. godine presuda kojom je u cijelosti odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice ŽP protiv tužene SP, koja presuda je ukinuta rješenjem Županijskog suda u Zagrebu Gž-5118/2024. od 25. ožujka 2025.g., sa uputom da sud prvog stupnja odluči o spajanju postupaka po čl. 313. st. 1. ZPP-a. Ovaj predmet spojen je na predmet posl. broj P-1638/2020. dana 16. lipnja 2026. godine.
2. Tužba je dostavljena tuženici SP na odgovor te je ista u svom odgovoru na tužbu osporila tužbene navode kao pravno neutemeljene navodeći kako je ½ dijela predmetne nekretnine istoj darovana od strane brata BP, a ne zajedničkog prednika stranaka. Ističe da je brat parničnih stranaka svoj suvlasnički dio od ½ dijela u svrhu smanjenja poreznih opterećenja na ½ dijela nekretnine koja je predmet postupka, darovao zajedničkom ocu, a ovaj odmah proslijedio tuženoj, pa da nema govora da je predmet spora, odnosno ½ dijela istog, bila ostavinska masa pok. GP pok. Ž, već da je riječ o posebnoj imovni brata parničnih stranaka. Također, a kako je predmet postupka ½ dijela predmetne nekretnine to bi usvajanjem tužbenog zahtjeva u korist tužiteljice tužena bila oštećena u nužnom dijelu jer je činjenica da je tužiteljica ustala tužbom i u odnosu na drugog vlasnika predmetne nekretnine te nije jasno koliki dio nekretnine u tom postupku potražuje. Tužiteljica stoga da tužbom svojata više nego što joj pripada te bi prije odluke o nužnom dijelu prethodno trebalo riješiti pitanje vlasništva odnosno utvrditi je li ovdje riječ o imovini ostavitelja ili posebnoj imovini brata parničnih stranaka kako to tvrdi tužena.
2.1. U odgovoru na tužbu tuženik ad 2. BP protivi se tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, navodeći da se predmetni ugovor o darovanju ne može pobijati jer je isti ništetan.
3. U dokaznom postupku pregledana je sva pisana dokumentacija u spisu i to: zk izvadci za predmetne nekretnine, rješenje O-2476/19. od 6. svibnja 2020.g., darovni ugovori iz studenog 2012.g., izveden je dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka za geodeziju te vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina te su pregledani nalazi vještaka za geodeziju od 31. svibnja 2023. godine, vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina od 20. studenog 2023. godine, izveden je dokaz saslušanjem vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina Slavena Runje, izveden je dokaz saslušanjem svjedoka CP, FP, te parničnih stranaka.
4. Tužbeni zahtjevi tužitelja ad 1. i ad 2. u odnosu na tuženu ad 1. SP nisu osnovani, dok su u odnosu na tuženika ad 2. BP tužbeni zahtjevi tužitelja ad 1. i ad 2., osnovani. Nije osnovan protutužbeni zahtjev tuženika radi utvrđenja ništetnosti ugovora o darovanju.
5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za vraćanje dara kojeg je pok. ČP (ostavitelj) darovao tuženiku ad 1. BP darovnim ugovorom od 12. rujna 2011. godine koji dar se odnosi na nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] i čet. zgr. 140 sve k. o. [katastarska općina], radi namirenja nužnog dijela tužitelja.
5.1. Predmet spora je i zahtjev tužitelja za vraćanje dara kojeg je pok. ČP (ostavitelj) darovao tuženoj ad 2. SP darovnim ugovorom od 5. studenog 2012. ovjerenog kod javnog bilježnika iz Supetra, Ervina Kuzmanića, 12. studenog 2012. pod poslovnim brojem OV-5663/12a koji se odnosi na ½ dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], radi namirenja nužnog dijela tužitelja.
5.2. Predmet postupka je i utvrđenje valjanosti predmetnog ugovora o darovanju od 12. rujna 2011. godine, kojim je pok. ČP (ostavitelj) darovao tuženiku ad 1. BP nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] i čet. zgr. 140 sve k. o. [katastarska općina].
6. Kako pitanje utvrđenja valjanosti odnosno osnovanosti protutužbenog zahtjeva na utvrđenje ništetnosti Ugovora o darovanju od 12. rujna 2011. godine predstavlja prethodno pitanje za odlučivanje o osnovanosti zahtjeva za vraćanje dara radi namirenja nužnog dijela ostavitelja, trebalo je najprije odlučiti o protutužbenom zahtjevu.
6.1. Tuženik BP u protutužbi navodi da je predmetni darovni ugovor ništetan te da ne proizvodi pravne učinke, jer da se radi o ugovoru o darovanju bez prave predaje pa da je isti sklopljen protivno zakonskoj formi po kojoj je za valjanost takvih potrebno da budu sklopljeni u formi javnobilježničkog akta ili sudskog zapisnika.
6.2. Na okolnost predaje u posjed predmetnih nekretnina izveden je dokaz saslušanjem svjedoka ( zapisnik od 20.4.2021.g.). Svjedok CP sin GP, naveo je da tuženika BP poznaje još od djetinjstva, prijatelji su cijeli život, tako da već sigurno zadnjih deset, petnaest godina redovito pomaže tuženiku u vrijeme poljoprivrednih radova. Od nekretnina u vlasništvu tuženika poznata mu je samo nekretnina uz koju se nalazi garaža, s tim da osim na toj nekretnini nije bio ni na jednoj drugoj nekretnini u vlasništvu tuženika. Na opisanu nekretninu počeo je odlaziti još za života oca stranaka, pok. GP koji je zajedno s tuženikom obrađivao maslinike a nakon njegove smrti tuženik je iste nastavio obrađivati sam. Upitan je li mu što poznato o nekakvim ugovorima koji su bili zaključeni između članova obitelji BP, navodi da o tome nema saznanja niti mu je tuženik o tome išta govorio. Upitan je li u nekom razdoblju primijetio da se tuženik ne bi bavio poljoprivredom odnosno da ne bi odlazio u maslinik, navodi da je tuženik redovito odlazio na predmetne nekretnine, s time da je u ovo zadnje vrijeme tuženik vodio oca autom u maslinik jer otac nije više mogao toliko hodati. Na poseban upit pun. tužitelja ad 1 navodi da mu ništa nije poznato o tome je li tuženik prodavao neke od ovih predmetnih nekretnina. Svjedok DP, pok. K, iz [adresa], star 47. godina, naveo je da su mu prilike vezane uz predmet spora poznate jer je temeljem ugovora o zakupu, u posjedu poslovnog prostora u kući tuženika na rivi u [adresa], i to već 11 godina. Taj ugovor su zaključili za života roditelja stranaka. Posebno upitan navodi da je bio na predmetnim nekretninama koji u naravi predstavljaju maslinik s tim da je na jednom dijelu izgrađena kuća u kojoj drže alat, i koja se ne koristi za stanovanje. Tim prigodama je pomagao brati masline. Nakon smrti oca stranaka, pred dvije godine sve predmetne nekretnine nastavio je koristiti BP, tuženik. Napominje kako zadnjih pet šest godina nije odlazio u sporni maslinik jer je u [adresa] boravio isključivo tijekom ljetnih mjeseci, kada mu radi lokal. Na poseban upit pun. tužitelja ad 1 kome uplaćuje iznos zakupa navodi da ga uplaćuje tuženiku, a za života roditelja također je plaćao tuženiku jer je živio zajedno s roditeljima, te da zakupnina iznosi 40.000 kuna godišnje. Na poseban upit pun. tuženika navodi da mu je poznato da je tuženik prodao jedno zemljište u sklopu ovog kompleksa na kojem se nalazi maslinik pa sa njegove gornje strane i to jednom B sa kojim ga je on i spojio. Na daljnje pitanje navodi kako je B o toj kupoprodaji pregovarao s ocem stranaka jer je on i odlučivao o prodaji. Na daljnje pitanje navodi da je kupca spojio sa ocem stranaka a ne sa tuženikom. Niti mu je poznato s kim je kupac sklopio ugovor. Posebno upitan od strane tužiteljice je li mu poznato da bi tuženik prodao neke druge zemlje navodi da mu je poznato da je otac stranaka pred 20 godina prodao neku drugu zemlju. Svjedok HP, pok. S, iz [adresa], star 67 godina, naveo je da su mu predmetne nekretnine poznate jer je na njih odlazio, obzirom da je bio dobar sa ocem stranaka, pok. GP. Pok. GP da se cijeli život bavio poljoprivredom i odlazio na svoje nekretnine. Dodaje da su Nikolina djeca dok se nisu oženila i udala, zajedno s njim odlazila u masline a kasnije su prestali. Posljednjih godina GP je u maslinik vodio tuženik s autom kada više do tamo nije mogao hodati a nakon smrti oca taj je posao preuzeo tuženik. Upitan da izrijekom navede u kojem je razdoblju točno tuženik samostalno obrađivao maslinik, navodi da je to bilo u vrijeme kada je otac onemoćao i nakon očeve smrti.
6.3. Svjedok CP, naveo je da su mu okolnosti vezane uz predmetne nekretnine poznate jer je do pred 20 godina živio u kući odmah do obiteljske kuće stranaka, a kasnije se preselio u drugu kuću, također u [adresa]. U dobrim je odnosima i sa tuženikom i sa tužiteljicom ad 1. Navodi da su mu poznate sve nekretnine u vlasništvu obitelji stranaka, i to glavno imanje na području Dočina, na kojem se nalazi zgrada u grubim radovima i manja kućica koje je izgradio otac stranaka pok. GP. Osim toga na jednom dijelu postoji maslinik, a vjeruje da je postojao i manji vinograd, zatim nekretnina zvana Paklena glava na kojoj se također nalazi maslinik. Upitan je li tuženik odlazio na te predmetne nekretnine, navodi da je iste obrađivao otac stranaka pok. GP, a tek je posljednjih godina kada je onemoćao počeo odlaziti s njim i tuženik, s tim da je pok. GP do kraja radio u polju, sjeća se da ga je jedne prigode vidio kako radi zid u Dočinama. Poznato mu je da je otac stranaka umro pred dvije godine. Upitan o odnosima unutar obitelji navodi da je to uvijek bila jako skladna obitelj, roditelji su nastojali ugoditi svojoj djeci a to mu je poznato jer sam kod njih često odlazio kao dijete. Upitan kada su se poremetili odnosi unutar obitelji navodi da je to bilo kada se G oženio nakon čega je prekinuo odnose s obitelji a radi toga je otac patio. O tome mu je govorio tuženik, koji mu je ispričao kako je jedne prigode u očevim hlačama našao telefonski broj brata VP, zbog čega vjeruje da je pok. GP pokušao nazvati sina kriomice. Vjeruje da je pok. GP pokušao nazvati VP kriomice, jer nije želio da itko od druge djece bude prisutan ako mu KP ne bude želio odgovoriti na njegov poziv. Jako je patio zbog takve situacije. Poznato mu je da M nije niti majci niti ocu došao na sprovod. Navodi da su odnosi između ŽP i oca bili dobri, ona je prolazila kroz jedno turbulentno razdoblje u životu koje se djelomično odrazilo i na obitelj, međutim ona je uvijek bila u kontaktu s roditeljima. Vidio sam je na majčinom sprovodu. Oduvijek je vjerovao da je pok. GP svu svoju djecu jednako volio međutim kako Č nije dolazio u [adresa] nije uspio između djece podijeliti imovinu, zbog čega je sa tuženicima zaključio predmetne ugovore. Poznato mu je da se radi o ugovoru o uzdržavanju. Također mu je poznato da je SP od oca dobila jednu nekretninu. Upitan je li o ugovorima koje tuženik zaključio s ocem saznao u vrijeme kada su zaključeni ili naknadno, navodi da je za njih saznao naknadno. Upitan je li primijetio da bi se tuženik u odnosu na nekretnine drugačije ponašao nego prije, navodi da je on samo pokušavao održavati ono što je otac za života radio. Na poseban upit pun. tužitelja ad 1., kakvi su bili odnosi između tužiteljice ad 1. i tuženika navodi da su odnosi bili u početku jako dobri, a prestali su biti tako idilični kada se tužiteljica ad 1. udala po drugi put. Posebno upitan od strane tužiteljice osobno, navodi da nikada nije vidio tužiteljicu i oca da bi se našli izvan obiteljske kuće. Na daljnje pitanje navodi da mu također nije poznato da bi tuženik iščupao telefonski kabel u obiteljskoj kući kako bi spriječio oca da pozove sina u Zagreb. Na poseban upit pun. tužitelja ad 2. kada je zadnji put razgovarao sa V svjedok navodi da je to bilo pred 15-ak godina. Na daljnje pitanje da li je ikada sa V razgovarao o obiteljskim odnosima i razloga njihovog nedolaska u [adresa] navodi da nije već je o tome čuo od BP. Na poseban upit pun. tuženika je li tuženik zlostavljao svoga oca, majku, brata i sestru odgovara da nije. Na daljnji upit istog pun. je li G ikada pomagao ocu i majci skrbio o njima i brinuo o njima svjedok navodi da dok je živio u obiteljskoj kući G je pomagao kao i druga djeca a kasnije ne. Na daljnje pitanje pun. tuženika je li mu poznato da je tuženik uzdržavao i skrbio se za roditelje svjedok navodi da se BP skrbio o ocu, iako su roditelji imali dovoljno financijskih sredstava za život, otac je imao penziju, a osim toga imali su restoran u [adresa] u kojemu su svi radili. Na poseban upit pun. tužitelja ad 2. svjedok navodi da mu je poznato da je majka stranaka bila bolesna i da je za vrijeme bolesti bila kod sina u Zagrebu. To je bilo možda godinu ili dvije prije smrti 2012. godine. Svjedokinja FP, navela je da je vlasnica stana u kojem je tužiteljica ad 1. živjela šest godina s tim da je iz tog stana iselila pred tri godine. Nije joj poznato koje su nekretnine u vlasništvu obitelji stranaka, niti na koji bi način pok. otac stranaka, GP djeci rasporedio imovinu. Posebno upitana od pun. tuženika svjedokinja navodi da joj je poznato da je tuženik BP živio sa roditeljima u istoj kući.
6.4. Sud je iskazima saslušanih svjedoka povjerovao jer su iskazivali spontano i o onome o čemu imaju saznanja.
7. Saslušane su i parnične stranke i to tužiteljica ŽP te tuženik BP tužiteljica ŽP, u svom je iskazu navela da joj nije bilo poznato da je njen otac sa tuženikom, njenim bratom i sestrom SP zaključio predmetne darovne ugovore, a za postojanje istih saznala je nakon smrti oca, u ostavinskom postupku koji je prekinut. Isto tako je i za ugovor o doživotnom uzdržavanju saznala iza smrti oca od javnog bilježnika koji je vodio ostavinski postupak. Upitana je li njen otac obrađivao nekretnine koje su predmet ugovora o darovanju, navodi da se otac bavio poljoprivredom, međutim posljednjih desetak godina, kada je počeo slabije vidjeti i kada je onemoćao više nije na njih odlazio. Navodi da je otac imao dosta nekretnina i to polja i kuću sa konobom na rivi u [adresa]. Konoba radi kao ugostiteljski objekt kojega je njen brat, tuženik ad 1. iznajmio. Navodi da je sa roditeljima bila u dobrim odnosima sve do trenutka kada se sedam godina nakon smrti svog prvog supruga 2008 godine ponovno udala. Ne vjeruje da je to smetalo njenim roditeljima, već najviše bratu (C ) Biserku i njegovoj ženi. Dodaje da su je njen brat BP i sestra SP priječili da dođe u kuću roditelja, nisu joj dopuštali da vidi majku, a sa ocem se potajno nalazila u polju Dočine. Otac joj je govorio da će sastaviti darovni ugovor kojim će sva njegova djeca biti zadovoljna, a spominjao je da će i novac koji je dobio od prodaje zemlje razdijeliti svoj djeci. Upitana je li joj poznato da je brat BP (C) prodao neke nekretnine koje su predmet darovnog ugovora, navodi da je čula o tome da je prodavao neke nekretnine i to još neke za života oca, a neke kasnije. Upitana jesu li joj roditelji za života darovali neke nekretnine ili novac, navodi da joj za svog života nisu dali ništa. Udala se kada je imala 27 godina, kada je odselila u kuću supruga. Tuženik ad 1. BP pok. GP, u svom je iskazu naveo da je 80 % iskaza tužiteljice neistinito, da nije točno da su se on i sestra i SP protivili njenom drugom braku, već da su njihovi majka i otac bili nezadovoljni odnosom njenog novog supruga prema djeci iz ranijeg braka. O tome postoje kaznene i prekršajne prijave, mnogo puta je prijavljivan policiji, te je dobio zabranu prilaska sestri i djeci, nadalje da nije točno da su joj branili da dolazi kod majke i oca, niti njoj niti njenoj djeci. Navodi da je majka umrla je 2012. godine, psihički je bila jako labilna zbog čega ju je događaj sa suprugom tužiteljice jako pogodio. Dvije godine je ležala u krevetu i nije htjela jesti, nakon čega je umrla. Što se tiče ugovora o darovanju ističe da mu je prvenstveno bilo važno da mu otac prepiše kuću i konobu, kako ne bi imao problema sa braćom, da ga za zemlju me nije tada bilo briga, a ipak je otac u ugovoru označio i zemlje. Da je to bila očeva stvarna volja, otac je potvrdio i kasnije sklopljenim Ugovorom o doživotnom uzdržavanju. Ističe kako je prilikom zaključenja ugovora ocu govorio da mu ne mora darovati i zemljišta, a otac mu je na to odgovorio, da će, ukoliko to koja od kćerki zasluži, njima dati neke od nekretnina, ali da on nema nego njega. Upitan jesu li prodavali neke od nekretnina koje su bile predmet ugovora, navodi da je otac neke prodao prije trideset četrdeset godina, a prije nekoliko godina su " B" prodali 300 kvadrata, dok on osobno, nakon smrti oca nije ništa prodao. Ističe kako je sve kupoprodaje dogovarao otac. Upitan od kojih prihoda živi navodi da je sa ocem živio od zakupa konobe, kojoj su i sami radili do 2010. godine, i u kojoj je radila i njihova majka. Navodi da je predmetne nekretnine obrađivao njihov otac do dvije godine prije smrti. Posebno upitan od strane pun. tužiteljice, navodi da tužiteljici nije ništa darovano. Tuženik pojašnjava da je otac rekao da ukoliko neko od braće i sestara zasluži nekim svojim dijelom, da će on odlučiti da im se daruju neke od nekretnina. Brat F nikada nije bio sa roditeljima, nije dolazio, rekao je da otac može njegov nasljedni dio prodati, da njega nekretnine ne zanimaju, ocu nije bio niti na sprovodu. Posebno upitan od strane svog punomoćnika da li je mogao slobodno raspolagati sa nekretninama iz ugovora, navodi da je njima, do svoje smrti raspolagao otac, kao što je i obrađivao polja. Na daljnje pitanje na koji način je zaključen darovni ugovor kojim je pola nedovršene kuće u betonu, sa dvorištem darovano sestri, navodi kako je otac odredio da se ta nekretnina sa njegovog imena najprije prepiše na njega, a onda sa njegovog imena na sestru SP. Na pitanje je li se tome mogao usprotiviti, navodi da je mogao ali se nije usprotivio jer je sestra SP dolazila i pomagala im, pa da je to i zaslužila. Svaki dan je dolazila kod majke. Posebno upitan od strane pun. tužiteljice tko je potpisivao ugovore kojim je sestra SP dobila nekretnine kao i sve druge ugovore, navodi da je on te ugovore morao potpisivati kao zemljišnoknjižni vlasnik s tim da je o svemu uvijek odlučivao otac.
8. Nije sporno da se tuženik ad 1. BP uknjižio kao vlasnik predmetnih nekretnina temeljem predmetnog ugovora o darovanju od 12.09.2011.god..
9. Tuženik tvrdi da predmetni darovni ugovor nije valjan jer da prilikom zaključenja istog nije došlo do prave predaje u posjed. Značenje zakonske formulacije "bez prave predaje stvari", različiti sudovi su na različite načine pokušavali teorijski odrediti, pa je tako Županijski sud u Zagrebu u odluci Gž 4643/2022-2 od 24. rujna 2024. obrazložio da : "Najprije valja reći da ne postoji zakonska definicija prave predaje no, zakonsku formulaciju "prava predaja" ili traditio vera ili effectiva treba tumačiti kao nešto više od obične tradicije. Način ili modus na koji se stječe neposredan posjed tradicijom može biti fizička predaja (traditio de manu ad manum i traditio longa manu) i predaja znacima ili simbolička tradicija (traditio symbolica), dok pod pravom predajom očitovanjem (traditio per declarationem) dolaze u obzir traditio brevi manu i/ili constitutum possessorium. Ugovor o darovanju je sklopljen suglasnošću volja, tj. kada obdarenik prihvati darovateljevo obvezivanje na predaju dara bez protučinidbe. Suglasnost volja ugovornih strana da se izvrši darovanje znači da na strani darovatelja mora postojati namjera da učini darovanje, a na strani obdarenika da prihvati darovanje. Volja ugovornih strana za zaključenje svakog ugovora pa tako i volja za sklapanje Ugovora o darovanju mora biti izjavljena riječima, uobičajenim znakovima ili drugim ponašanjem iz kojeg se sa sigurnošću može zaključiti o postojanju volje darovatelja da prepusti dar bez protučinidbe obdareniku. Odredbom čl. 14. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 37/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06,146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14 - dalje: ZV) propisano je da se posjed prenosi predajom same stvari ili sredstva kojim stjecatelj ima vlast na stvari, a predaja je izvršena čim se stjecatelj s voljom prenositelja nađe u položaju izvršavati vlast glede stvari, a prema čl. 15. st. 1. ZV-a samim očitovanjem volje da se posjed predaje stjecatelju taj stječe neposredni posjed samo ako je već u položaju da izvršava svoju vlast glede stvari. Posjed se, dakle, prenosi predajom stvari ili sredstva tako da stjecatelj zadobiva faktičnu vlast na stvari, a predaja je izvršena tada kada se stjecatelj s voljom prenositelja nađe u položaju da može izvršavati vlast glede stvari. Predaja, kao faktičan čin, se sastoji se od prednikovog voljnog čina predaje i slijednikovog voljnog čina primanja stvari, tako da ona iziđe iz prednikove faktične vlasti i dođe u faktičnu vlast slijednika."
10. Činjenica je da se tuženik BP uknjižio kao vlasnik predmetnih nekretnina temeljem spornog darovnog ugovora iz 2011. godine, te da je kao zemljišnoknjižni vlasnik istih mogao njima i samostalno raspolagati. Predaja predmetnih nekretnina je izvršena čim se stjecatelj tuženik BP, s voljom prenositelja, oca stranaka sada pok. GP našao u položaju da izvršava vlast glede istih, a prema čl. 15. st. 1. ZV-a samim očitovanjem volje da se posjed predaje stjecatelju taj stječe neposredni posjed samo ako je već u položaju da izvršava svoju vlast glede stvari.
11. Tuženik je istakao protutužbeni zahtjev radi utvrđenja ništetnosti Ugovora o darovanju isključivo iz razloga što bi usvajanjem njegovog protututužbenog zahtjeva, tužbeni zahtjev tužitelja sud trebao odbiti, s tim da bi u tom slučaju tuženik izvadio "asa iz rukava" odnosno Ugovor o doživotnom uzdržavanju kojeg je sa svojim ocem, pok. GP, zaključio dana 23. ožujka 2016. godine, a predmet kojeg Ugovora su nekretnine identične onima u predmetnom Ugovoru o darovanju. Očito je da se ovdje radi o zlouporabi prava podnošenjem tužbe radi utvrđenja ništetnosti ugovora o darovanju, jer je očito da tuženik koristi ovaj sudski postupak s očitom namjerom da tužiteljima nanese štetu, odnosno s namjerom da ostvari nepripadajuću dobit, a ne radi stvarne zaštite svog povrijeđenog prava. Obzirom na navedeno, protutužbeni zahtjev tuženika je odbije te je odlučeno kao u izreci presude pod točkom III.
12. Među strankama u tijeku postupka nije bilo sporno da je prednik stranaka pok. ČP Darovnim ugovorom od 5. studenog 2012. ovjerenog kod javnog bilježnika iz Supetra, Ervina Kuzmanića, 12. studenog 2012. pod poslovnim brojem OV-5663/12 darovao tuženici ad 1. SP ½ dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a temeljem kojeg se tuženica i uknjižila kao suvlasnica u zemljišnim knjigama. Također nije sporno niti to da je prednik stranaka pok. ČP Darovnim ugovorom od 12. rujna 2011. godine, darovao tuženiku ad 2. BP nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU 759, čest.1185/2 ZU 959, čest. zem. [katastarska čestica] ZU 784, čest. zem. [katastarska čestica] ZU 331, čest. zem. [katastarska čestica] ZU 1171 i čest. zgr. [katastarska čestica] ZU 525 sve k. o. [katastarska općina], a temeljem kojeg se tuženik i uknjižio kao vlasnik u zemljišnim knjigama.
13. Sporno se među strankama ukazalo jesu li navedenim darovanjem kojim je pok. prednik stranaka za života raspolagao u korist tuženika tužitelji povrijeđeni u svom nužnom dijelu.
11. Iz rezultata provedenog dokaznog postupka proizlazi:
- da je iza prednika stranaka pok. GP, umrlog **.**.2019., vođen ostavinski postupak pod poslovnim brojem O-2476/2019, u kojem postupku su kao nasljednici ostavitelja sudjelovali njegovi potomci, djeca BP, KP (umješač), SP (tužiteljica) i ŽP (tuženica),
- da je rješenjem ostavinskog suda od 6. svibnja 2020. ostavinski postupak prekinut te su njegovi zakonski nasljednici i djeca tužitelji KP, i ŽP, upućeni u roku od trideset dana od pravomoćnosti tog rješenja pokrenuti parnični postupak protiv sunasljednika i sina ostavitelja BP, radi vraćanja dara, a radi namirenja nužnog dijela, a sve s obzirom da ostavitelj u trenutku smrti nije imao ostavinske imovine jer je svojom imovinom raspolagao za života, i to Darovnim ugovorom od 12. rujna 2011. i to u korist svog sina BP,
- da su u navedenom ostavinskom postupku nasljednici KP i nasljednica ŽP, odnosno tužiteljica, podnijeli zahtjev za povratom dara učinjenog BP, radi namirenja njihovog nužnog dijela,
- da je ostavitelj pok. ČP za života, osim u korist svog sina BP, besplatno raspolagao svojom imovinom i u korist svoje kćerke SP, odnosno tuženice u ovom postupku, i to na način da je istoj Darovnim ugovorom od 5. studenog 2012. ovjerenog kod javnog bilježnika iz Supetra, Ervina Kuzmanića, 12. studenog 2012. pod poslovnim brojem OV-5663/12 darovao ½ dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina],
12. Radi procjene vrijednosti predmetnih nekretnina izveden je dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka za geodeziju te vještaka za graditeljstvo i procjenu vrijednosti nekretnina. Vještak za graditeljstvo i procjenu vrijednosti nekretnina dipl. ing. građ. ĆP dostavio je procjembeni elaborat -119-11/23 od 18. studenog 2023., Procjembeni elaborat – 120-11/23 od 18. studenog 2023., procjembeni elaborat – 121-11/23 od 18. studenog 2023., procjembeni elaborat 122- 11/23 od 18. studenog 2023., procjembeni elaborat – 123-11/23 od 18. studenog 2023., te procjembeni elaborat -38-02/24 od 27. veljače 2024., koje elaborate je ovaj sud suglasnošću stranaka pregledao, pročitao i cijenio u dokazne svrhe kako niže slijedi
12.1. Iz procjembenog elaborata – 123-11/23 od 18. studenog 2023.g., proizlazi da tržišna vrijednost svih nekretnina kojima je ostavitelj raspolagao za života u korist nasljednika BP i SP, na dan 21. listopada 2019., odnosno u godini u kojoj je ostavitelj umro, iznosi 1.297.0776,01 eura, dok tržišna vrijednost nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] iznosi 127.000,00 eura
13. Odredbom članka 69. st. 1. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine" broj: 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19, - dalje u tekstu: ZN-a) propisano je da su nužni nasljednici ostaviteljevi potomci, njegova posvojčad i njihovi potomci te njegov bračni drug.
14. Odredbom članka 70. u stavku 1. propisano je da pravo na nužni dio jest nasljedno pravo, a dio koji pripada pojedinom nužnom nasljedniku naziva se nužni dio. Stavkom 3. istog članka propisano je da nužni dio potomaka, posvojčadi i njihovih potomaka te bračnog druga iznosi jednu polovicu, a nužni dio ostalih nužnih nasljednika jednu trećinu od onoga dijela koji bi svakom pojedinom od njih pripao po zakonskom redu nasljeđivanja. Stavkom 5. propisano je da nužni nasljednik na svaki način ima pravo na ime svoga nužnog dijela dobiti onoliku vrijednost koliko na njega otpada kad se obračunska vrijednost ostavine podijeli s veličinom njegova nužnoga nasljednog prava (vrijednost nužnog dijela).
15. Nadalje, odredbom članka 71. ZN-a propisan je način izračunavanja vrijednosti nužnog dijela, pa je u stavku 1. propisano da se vrijednost ostavine na temelju koje se izračunava vrijednost nužnog dijela utvrđuje se na sljedeći način: 1. Najprije treba popisati i procijeniti sva dobra koja je ostavitelj imao u času smrti, računajući tu i sve ono čime je raspolagao oporukom, kao i sve njegove tražbine, pa i one koje ima prema nekom nasljedniku, osim tražbina koje su očito nenaplative. 2. Od utvrđene vrijednosti dobara koja je ostavitelj imao u času smrti odbija se iznos ostaviteljevih dugova, iznos troškova popisa i procjene ostavine i troškova pokopa ostavitelja. 3. Tako dobivenom ostatku pribraja se vrijednost svih darova koje je ostavitelj učinio na bilo koji način nekom zakonskom nasljedniku bez obzira nasljeđuje li ostavitelja, pa i darova učinjenih nasljednicima koji se odriču nasljedstva, kao i onih darova za koje je ostavitelj naredio da se ne uračunaju nasljedniku u njegov nasljedni dio. 4. Tome se pribraja i vrijednost darova koje je ostavitelj u zadnjoj godini svoga života učinio drugim osobama koje nisu zakonski nasljednici, osim manjih uobičajenih darova.
16. Kod određivanja vrijednosti dara, člankom 73. ZN-a propisano je da pri procjenjivanju dara uzima se vrijednost darovane stvari u času ostaviteljeve smrti, a prema njezinu stanju u vrijeme darovanja.
17. Člankom 77. ZN-a propisano je da je nužni dio povrijeđen kad je ukupna vrijednost raspolaganja oporukom i/ili vrijednost darova tolika da zbog nje nužni nasljednik ne bi dobio punu vrijednost svoga nužnoga dijela (članak 70. stavak 5.).
18. Iz rezultata provedenog dokaznog postupka, odnosno po provedenom dokaznom postupku utvrđenih činjenica, proizlazi da su tužitelji zakonski i nužni nasljednici iza smrti ostavitelja pok. GP, te su kao takvi ovlašteni tražiti vraćanje dara kojeg je ostavitelj dao zakonskoj nasljednici (ovdje tuženoj ad 2. SP ) temeljem Darovnog ugovora od 5. studenog 2012., zbog povrede njihovog nužnog dijela, sve u smislu odredbe članka 69. st.1. i članka 70. ZN-a. Također, uzimajući u obzir utvrđene činjenice u postupku, i to činjenice da u trenutku smrti, ostavitelj pok. ČP nije imao imovine, da je utvrđena ukupna vrijednost imovine kojom je ostavitelj raspolagao darovanjem u korist svoje djece BP i SP, tuženika u ovom postupku 1.297,077,01 EUR, sud utvrđuje da ukupna vrijednost ostavine na temelju koje se izračunava vrijednost nužnog dijela tužitelja u smislu odredbe članka 71. ZN-a iznosi 1.297,077,01 EUR.
19. S obzirom da sukladno odredbi članka 70. st. 3. ZN-a nužni dio tužitelja ad 1. i ad 2. kao nužnih i zakonskih nasljednika iznosi 1/8 dijela, to bi isti imali pravo na ime svog nužnog dijela dobiti 1/8 dijela od 1.297,077,01 EUR koliko iznosi obračunska vrijednost ostavine. Dakle, nužni dio svakog od tužitelja, u konkretnom slučaju iznosi 162.134,62 EUR.
20. Nadalje, polazeći od činjenice da je u postupku utvrđeno da vrijednost nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] iznosi 172.000,00 eura, a da je Darovnim ugovorom od 5. studenog 2012. ostavitelj darovao tuženici ½ dijela predmetne nekretnine, to proizlazi da vrijednost predmetnog dara sukladno čl. 73. ZN- a iznosi 86.000,00 EUR.
21. Dakle, polazeći od gore utvrđenih činjenica u ovom postupku, prema kojoj ukupna obračunska vrijednost ostavine iznosi 1.297,077,01 EUR, nužni dio tužitelja za po 162.134,62 EUR, a vrijednost dara kojeg je ostavitelj pok. ČP učinio spram tuženice ad 2. SP iznosi 86.000,00 EUR, to je očito da tužitelji raspolaganjem ostavitelja u korist tuženice ad 2. SP nisu povrijeđeni u svom nužnom dijelu, jer vrijednost dara nije takva da zbog njega tužitelji ne bi dobili punu vrijednost svog nužnog dijela.
22. Slijedom svega navedenog, a kako tužiteljima Darovnim ugovorom od 5. studenog 2012. nije povrijeđen nužni dio u smislu odredbe čl. 77. ZN-a to je tužbeni zahtjev u odnosu na tuženu ad 2. SP, pod točkama I. i II. odbijen kao neosnovan.
23. Posljedično, kako je tužbeni zahtjev kojim tužitelji od tužene ad 2. SP, zahtijevaju vraćanje predmetnog dara, odnosno ½ nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], zbog povrede svog nužnog dijela, neosnovan, to je neosnovan i zahtjev tužitelja da se ovlaste na uknjižbu prava vlasništva predmetne nekretnine.
24. U odnosu na zahtjeve tužitelja ad 1. i ad 2. prema tuženiku ad 2. BP, sud je iste ocijenio osnovanima, te je u tom dijelu tužbeni zahtjev usvojen u cijelosti.
25. Između stranaka nije sporno, a proizlazi i iz rješenja O-2476/19. od 6. svibnja 2020. godine donesenog u ostavinskom postupku iza smrti pok. GP pok. Ž, oca stranaka, da " pregledom je cjelokupnog spisa utvrđeno da ostavitelj u trenutku svoje smrti nije imao ostavinske imovine jer je svojom imovinom za života i to Darovnim ugovorom zaključenim 12. rujna 2011.g., raspolagao u korist svoga sina BP. navedeni ugovor proveden je u zemljišnoj knjizi pod brojem Z-3066/11, a predmet ugovora su bile nekretnine čest. zem. [katastarska čestica]/5m 1185/2, 1186, 1188, 121472 i čest. zgr. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]", i dalje, " međutim, u konkretnom slučaju, a kako upravo iz stanja spis proizlazi da ostavitelj nema ostavinske imovine s obzirom da je svojom imovinom raspolagao za života u korist sina BP, bez eventualnog vraćanja dara, ne postoji nepokretna imovina na kojoj bi se sunasljednicima mogao dodijeli njihov nužni dio. " Obzirom na navedeno odlučeno je kao u izreci presude pod točkama IV., V. i VI.
U Supetru, dana 23. srpnja 2026.
Sutkinja:
Katarina Heinrich
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dostave presude. Žalba se izjavljuje pismeno u tri primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud.
Dostaviti:
- odvj. Zoran Vulović, Supetar
- odvj. Antonija Galić Kondža, Zagreb
- odvj. Josip Anzulović Mirošević, Supetar
- odvj. Ivan Karmelić, Supetar
