REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj:78 Psp-108/2024-33
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu tog suda dr.sc.Ljiljani Matuško Antonić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja BR, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Josipu Mihaljeviću, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženice TR, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Vesni Čulinović-Weygand, odvjetnici iz Zagreba, uz sudjelovanje umješača na strani tuženice Grada Zagreba, Trg Stjepana Radića 1, Zagreb, zastupan po Vanji Perišin, zaposlenici (SU-359/11), radi smetanja posjeda, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 08. lipnja 2026. godine u prisutnosti tužitelja uz punomoćnika tužitelja Ivana Grgića, odvjetnika, tuženice uz punomoćnicu tuženice Vesne Čulinović- Weygand, odvjetnice i Vanje Perišin, punomoćnice umješača, dana 23. srpnja 2026. godine
r i je š i o j e
I. Odbija se tuženi zahtjev koji glasi:
"1. Utvrđuje se da je tuženik TR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] smetao tužitelja BR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u posljednjem mirnom i faktičnom posjeda stana označenog kao:
- 16. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-17) stan na I (prvom) katu, površine 30,00 m2, koji je neodvojivo povezan s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i suvlasnički dijelovi ostalih suvlasnika, na adresi [adresa] s kojim stanom su neodvojivo povezani odgovarajući suvlasnički dijelovi nekretnine i to DVORIŠTE, KUĆA, ILICA 52/1, ZAGREB, POMOĆNA ZGRADA, SPREMIŠTE, ZGRADA MJEŠOVITE UPORABE, ILICA 52, ZAGREB, ZGRADA MJEŠOVITE UPORABE, ILICA 52/2, ZAGREB I ZGRADA MJEŠOVITE UPORABE, ILICA 52/3, ZAGREB površine 1721 m2, DVORIŠTE površine 821 m2, KUĆA, [adresa], površine 63 m2, POMOĆNA ZGRADA površine 20 m2, SPREMIŠTE površine 7 m2, ZGRADA MJEŠOVITE UPORABE, [adresa], površine 402 m2, ZGRADA MJEŠOVITE UPORABE, [adresa], površine 156 m2, ZGRADA MJEŠOVITE UPORABE, [adresa] površine 252 m2, izgrađena i upisana u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu na z. k. č. br. [katastarska čestica], u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] na način da je dana 31.07.2024. godine promjenom brave na ulaznim vratima toga stana izvršio oduzimanje posjeda tog stana.
2. Nalaže se tuženiku TR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da uspostavi ranije posjedovno stanje, na način da tužitelju BR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] preda ključeve stana ili da o svom trošku promjeni bravu na ulaznim vratima predmetnog stana te ključeve preda tužitelju BR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] ili osobi koje on odredi, sve u roku od 8 dana.
3. Zabranjuje se tuženiku TR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] takvo ili bilo kakvo slično smetanje tužitelja u posjedovanju predmetnog stana.
4. Nalaže se tuženiku TR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da naknadi tužitelju BR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] prouzročeni parnični trošak, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od dana nastanka istog pa do isplate, po stopi propisanoj člankom 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima, a sve to u roku od 8 dana."
II. Nalaže se tužitelju BR, iz [adresa], naknaditi tuženici TR, iz [adresa], parnični trošak u visini iznosa od 900,00 EUR, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi navodi da je suvlasnik u 1/2 dijela nekretnine upisane u zemljišnim knjigama u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], oznake na z. k. č. br. [katastarska čestica] - dvorište, kuća, [adresa], pomoćna zgrada, spremište, zgrada mješovite uporabe, [adresa], zgrada mješovite uporabe, [adresa] i zgrada mješovite uporabe, [adresa] površine 1721 m2, dvorište površine 821 m2, kuća, [adresa], površine 63 m2, pomoćna zgrada površine 20 m2, spremište površine 7 m2, zgrada mješovite uporabe, [adresa], površine 402 m2, zgrada mješovite uporabe, [adresa], površine 156 m2, zgrada mješovite uporabe, [adresa] površine 252 m2, a koji je povezan sa suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-10) - stan na I (prvom) katu desno, koji se sastoji od tri sobe i ostalih prostorija, ukupne površine 83,00 čm, koji je neodvojivo povezan s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i suvlasnički dijelovi ostalih suvlasnika i da je tužitelj bio u posljednjem mirnom posjedu suvlasničkog dijela nekretnine označene kao suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-17) stan na I (prvom) katu, površine 30,00 m2, koji je neodvojivo povezan s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i suvlasnički dijelovi ostalih suvlasnika, na adresi [adresa] s kojim stanom su neodvojivo povezani odgovarajući suvlasnički dijelovi nekretnine i to dvorište, kuća, [adresa], pomoćna zgrada, spremište, zgrada mješovite uporabe, [adresa], zgrada mješovite uporabe, [adresa] i zgrada mješovite uporabe, [adresa] površine 1721 m2, dvorište površine 821 m2, kuća, [adresa], površine 63 m2, pomoćna zgrada površine 20 m2, spremište površine 7 m2, zgrada mješovite uporabe, [adresa], površine 402 m2, zgrada mješovite uporabe, [adresa], površine 156 m2, zgrada mješovite uporabe, [adresa] površine 252 m2, izgrađena i upisane u zemljišnim knjigama na z. k. č. br. [katastarska čestica], u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. Navodi da je tužitelj u posjed nekretnine koja je predmet ovog spora. Tužitelj ističe iako se formalno radi o upisu dvije nekretnine u zemljišnim knjigama, naprijed opisane nekretnine čine jednu nekretninu u naravi, da su iste spojene unutarnjim vratima koja su uslijed potresa znatno oštećena te iz zida je curila voda i oštećivala nekretninu u suvlasništvu tužitelja, da je tužitelj neposredno nakon primopredaje nekretnine od ranijih vlasnika primijetio curenje vode te je radi otklanjanja štete za nekretnine kao i drugih nekretnina u zgradi sanirao oštećenja i stupio u posjed sporne nekretnine prije više godina i bio u posjedu iste. Navodi da je tuženica dana 31.07.2024. godine protivno volji dotadašnjih posjednika, odnosno tužitelja izvršila smetanje posjeda nekretnine tako da je bez valjanog pravnog temelja, svojevoljno uz sudjelovanje bravara (naložila bravaru) promijenila bravu na ulaznim vratima sporne nekretnine, a za čije su se otključavanje ključevi nalaze kod tužitelja. Tužitelj navodi da je na taj način tuženica izvršila smetanje posjeda tako što je onemogućila tužitelja u neometanom posjedovanju predmetne nekretnine koja je predmet spora i da tuženica ne želi mirnim putem vratiti posjed tužitelju. Tužitelj predlaže usvojiti tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu troškova postupka.
2. Tuženica u odgovoru na tužbu osporava činjenične navode tužbe, ističe da nije sporno da je tužitelj vlasnik i u posjedu stana na kojem je stekao pravo vlasništva, a da na spornom stanu koji je predmet ovog spora vlasnik stana je Grad Zagreb, a tuženica je zaštićeni najmoprimac u predmetnom stanu i da su prednici tuženice kao stanari, kasnije zaštićeni najmoprimci (baka, djed, otac) neprekidno koristili predmetni stan desetljećima. Tuženica osporava da je tužitelj u faktičnom i mirnom posjedu stana u [adresa], površine 30m2, koji je u vlasništvu Grada Zagreba, a koji stan koristi tuženica kao zaštićena najmoprimka, osporava da bi stan tužitelja i stan koji je predmet ovog spora činio jednu nekretninu u naravi, budući su u zemljišnim knjigama upisana dva stana. Tuženica osporava da su dvije nekretnine spojene vratima, ističe kako su nekretnine odijeljene zidom i da je Grad Zagreb upisan kao vlasnik stana koji je predmet ovog spora, osporava navode tužitelja da je spornu nekretninu sanirao kako ne bi dalje propadala i spriječio nastanak daljnje štete, a ako je tužitelj, zbog curenja vode kako on navodi, i ušao u stan radi otklanjanja štete, navedeno ne znači da je stekao posjed predmetnog stana, niti se prema sudskoj praksi ulazak u posjed radi otklanjanja štete smatra smetanjem posjeda, već dosadašnji posjednik ostaje u mirnom posjedu stana. Tuženica ističe da je zajedno sa svojim pravnim prednicima u faktičnom i mirnom posjedu stana koji je predmet ovog spora od rođena, da je sklopila Ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom s Gradom Zagrebom i nastavila isti koristiti nakon smrti bake djeda. Tuženica ističe da poznaje oca tužitelja, ČR i brata tužitelja FR, a koji je i suvlasnik stana koji graniči sa njezinim stanom koji je predmet spora, da je FR pustio tuženicu u njen stan kroz rupu u zidu između dva stana i isti je bio prisutan kada je došla policija koju je tuženica pozvala, kao i bravara, te i iz priložene Potvrde PUZ-a ne proizlazi da je tuženica smetala posjed, niti je prilikom očevida policije FR iskazao da su on ili njegov brat u posjedu stana koji je predmet tužbe, niti se usprotivio promjeni brave na vratima u stanu tuženice. Ističe da iz Potvrde PUZ-a, koja je priložena uz tužbu, proizlazi da je FR iskazao da je on, a ne tužitelj uklonio parket iz spavaće sobe tuženice da ne bi došlo do daljnjeg uništavanja imovine. Tuženica nema saznanja o tome kada je i tko je probio rupu između dva stana i tko je promijenio bravu na njezinim ulaznim vratima te je zbog toga zvala i bravara i policiju 31.7.2024. godine. Navodi da tužitelj nigdje ne navodi niti ne dokazuje da je on probio rupu u zidu i da je on promijenio bravu stana koji koristi tuženica i kada je to napravio te nije dokazao da je u mirnom posjedu stana kojeg je zaštićeni najmoprimac tuženica. Ističe da tužitelj ne navodi kako je tuženica promjenom brave omela tužitelja u posljednjem mirnom posjedu stana, budući da tužitelj ima zasebna vrata kojima ulazi u stan u njegovom suvlasništvu, a kako iz dostavljene dokumentacije niti iz navoda iz tužbe ne proizlazi da je tužitelj mirni posjednik stana koji je predmet spora, kao što nije obrazloženo kako bi to tuženica ometala tužitelja u mirnom posjedu stana promjenom ključa to predlaže odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu troškova postupka.
3. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u izvadak iz zemljišnih knjiga za z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 5-6, list 25-54 spisa), nacrt stanova i stambenog objekta - zgrade (list 7-15 spisa), Potvrdu PU Zagrebačke od 21.08.2024.g. (list 16 spisa), Ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom i Potvrdu od 13.02.2010.g., Ugovor o korištenju stana, Zapisnik o primopredaji nekretnine (list 55-66, list 77 spisa), rješenje ovog suda poslovni broj Z-20649/2021 od 17. svibnja 2021.g. (list 78-79 spisa), proveden je očevid na licu mjesta, saslušani su svjedoci OR, CR, ZR, FR, PR, AR, ČR, VR, saslušani su tužitelj i tuženica kao stranke u ovom postupku.
Ocjenom provedenih dokaza kako svakog zasebno tako i u njihovoj međusobnoj povezanosti sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 70/19, 80/22, 155/23, 146/25, dalje: ZPP) sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.
Sud je u tijeku postupka ocjenjivao samo dokaze koji su relevantni za odlučivanje u ovoj pravnoj stvari.
4. U tijeku postupka sud je pozvao Grad Zagreb na miješenja u ovoj pravnoj stvari po prijedlogu tuženice. Podneskom od 28. travnja 20205. godine Grad Zagreb izvijestio je sud da kao pretpostavljeni vlasnik nekretnine i najmodavac nekretnine koja je predmet ovog spora ima pravni interes da tuženica uspije u ovoj pravnoj stvari. Pridružuje se svim navodima tuženice istaknutim tijekom postupka i u odgovoru na tužbu.
Rješenjem suda poslovni broj Psp-108/2024-18 od 08. svibnja 2025. godine sud je dopustio Gradu Zagrebu miješanje u ovoj pravnoj stvari na strani tuženice.
5. Predmet ovog spora je smetanje posjeda prostora za kojeg tužitelj tvrdi da je bio u posljednjem i mirnom posjedu.
Sporan je osnov tužbenog zahtjeva, nije sporna aktivna i pasivna legitimacija stranaka.
6. Sud je na okolnost identifikacije spornog prostora za kojeg tužitelj tvrdi da je bio u posjedu te na okolnost utvrđivanja da li je stan bio zasebna stambena cjelina proveo očevid na licu mjesta.
Očevidom na licu mjesta utvrđeno je da se na I. katu na podestu s lijeve strane nalaze vrata stana koji je osobno otključala tuženica i da se nalaze ulazna vrata drugog stana koji nije predmet spora. Na podestu prije stepenica za II. kat lijevo su ulazna vrata stana tužitelja, te preko puta stana tužitelja su ulazna vrata s natpisom B. Na ulaznim vratima od tužitelja nalazi se natpis OR. Ulaskom u stan tuženice iz predsoblja nalaze se s lijeve i desne strane prostorije, te jedna prostorija ravno. Iz predsoblja se ulazi lijevo u dvije prostorije. U stanu se izvode građevinarski radova. Tužitelj navodi da ne izvodi radove u stanu koji je predmet ovog spora. Tuženica osobno pokazuje stan koji je koristila, te pokazuje otvor u zidu koji su probili tužitelji radi pripajanja njezinog stana s njihovim stanom, navodi da je ona osobno stavila trake na otvor u zidu između stana tužitelja i njezinog stana jer se boji. Sud je utvrdio neposrednim opažanjem da stan koji je predmet ovog spora nenamješten, podovi nisu uređeni, samo zidovi. Kupaonica nema sanitarija, u stanu nema struje. Tuženica pokazuje sobu u kojoj se nalazio parket od hrasta kao i u predsoblju, a koji parket je digao po navodima brata tužitelja osobno tužitelj. Na očevidu tužitelj navodi da u zidu koji je probio tužitelj nije napravljen otvor već se tu nalaze vrata koja su se oduvijek tu nalazila. Sud je utvrdo neposrednim opažanjem da od strane tužitelja je vidljivo da se nalazi štok od vrata i panti za vrata prema stanu tuženice i da se izvode i radovi u stanu tužitelja. Nadalje sud utvrđuje neposrednim opažanjem da se na zidovima u stanu tuženice ne nalaze tragovi vode. Tužitelj skreće pažnju sudu da su zidovi u stranu tuženice svježe pofarbani, tuženica navodi da nije friško ofarban stan. Umješač se pridružuje svim navodima tuženice.
7. Sud je na okolnost smetanja posjeda i činjeničnih navoda iz tužbe i odgovora na tužbu saslušao svjedoke, tužitelja i tuženicu.
Svjedok OR u svom iskazu navodi da je prodao stan tužitelju 2021. godine, a u stanu je živio do 30. ožujka 2023. godine i da je njegov stan koji je prodao tužitelju bio odijeljen od stana TR sa šperpločom tako da je svatko imao svoj stan i tako je i prodao svoj stan tužitelju, nije prodao tužitelju stan u kojem su živjeli T. Svjedok navodi da on nikad nije mogao iz svog stana ući u stan TR, jer je bio ovaj zid, odnosno šperploča koja je dijelila stanove. Nadalje iskazuje da je to u prošlosti prije 60 godina bio jedan stan, da svekrva njegove supruge ŽR kako nije mogla plaćati režije za tako veliki stan pregradila je stan i prepustila Gradu Zagrebu stan koji je sporan, da je potom baki tuženice Č dodijelio stan, a najvjerojatnije je Grad Zagreb taj stan prepustio Kamenskom. Ističe da je htio otkupiti ovaj stan od TR i to od Grada Zagreba i pitao je baku tuženice da se taj njezin stan proda, ali je ona odbila. Svjedok iskazuje da se njegova kćer družila sa tuženicom dok su išle u školu, majka tuženice i sad živi u ovoj zgradi, tj. u dvorišnoj zgradi. Svjedok iskazuje da je tuženica rođena u ovom stanu i tu je živjela, ali da zadnjih 20 godina nije živjela u tom stanu, da je u stanu živio otac tuženice, a potom je isključena struja u stanu i bila je isključena 5 godina računajući od 2010. pa nadalje, a da je bila isključena struja poznato mu je jer je bio predstavnik zgrade.
Svjedok CR u svom iskazu navodi da mu je poznato da je tužitelj kupio stan od OR i poznato mu je da prije prodaje ovog stana tužitelju obitelj TR imala tu svoj stan i da su ovi stanovi bili odvojeni. Navodi da se ne sjeća da bi netko u stanu stanovao nakon smrti RR, da se nisu plaćale režije za stan RR zadnjih 10 godina, a to mu je poznato jer je bio predstavnik stanara prije četiri godine. Svjedok navodi da mu je poznato da su F ušli u posjed ovog stana od RR prije 2 godine, nije mu poznato kako je tuženica ušla u ovoj stan i kada.
Svjedokinja ZR, polusestra tuženice, iskazuje da je do ovog događaja dolazila u stan isto kao i tuženica i njihova majka koja živi na istoj adresi i da u mjesecu srpnju- kolovozu 2024. godine otišla je s tuženicom do stana, ali nisu mogle ući u stan. Navodi da je tuženica provjerila kod Grada Zagreba da li su oni možda poduzimali neke radnje jer nije mogla ući u stan, pa su joj rekli da s njihove strane nije ništa poduzeto, da su nakon toga pozvale bravara jer nisu mogle otključati stan, da je ona dobila poziv na mobitel s nepoznatog broja i taj muškarac je pitao zašto njega nisu zvale i predstavio se kao FR koji ih je zamolio da se vrate što prije u zgradu. Potom im je FR rekao da će ih on uvesti u stan kroz ovaj njihov stan i one su prošle kroz njihov stan koji je bio u roh-bau, došle su do zida koji je bio srušen i ušle u stan tuženice. Iskazuje da prije ovog rušenja to je bio pravi zid i tu je bila kuhinja od tuženice, a to zna jer je u taj stan prethodno dolazila u ovaj stan prije potresa u Zagrebu, i nakon potresa koji je bio u Petrinji, ali svakako je bila prije 2024. godine kada je srušen ovaj zid, zadnji put je bila u stanu 2023. godine. Ističe da je dolazila u ovaj stan dok je bio i živ otac tuženice i boravile su u stanu, nije nikada vidjela da bi tužitelj koristio stan koji je predmet ovog spora. Nadalje iskazuje da dolazi kod majke relativno često, najmanje jedanput tjedno, a jednom mjesečno dolaze na cijeli dan suprug i ona, jer je majka dementna i skuplja stvari koje donosi u stan, pa jednom mjesečno to moraju izbacivati iz njezinog stana i čistiti.
Svjedok PR iskazuje da mu je poznato da su F kupili stan i samo jednom je bio u tom stanu, vrlo kratko i da nije nikada vidio na ovoj adresi tuženicu. Svjedok iskazuje da po njegovom sjećanju prije 2 godine su F preuzeli posjed stana koji su kupili od OR, a on osobno o gradskom stanu ne zna ništa, ali zna da je pukla cijev u ovom gradskom stanu.
Svjedokinja AR iskazuje da poznaje majku tuženice i da je tuženica živjela kod majke u stanu, a nakon toga se odselila u inozemstvo gdje se i udala, a to sve zna po pričanju njezine majke. Navodi da može sa sigurnošću reći da tuženica nikada nije živjela u ovom gradskom stanu
ČR, otac tužitelja, iskazuje da su njegovi sinovi BR i O kupili stan od OR i dozvolili mu da živi u tom stanu dok ne riješi stambeno pitanje, pa su oni od OR preuzeli stan 2023. godine, a nakon toga je tužitelj ušao u stan koji su kupili i počeo čistiti ga i onda je u prostoriji gdje su bila vrata između ova dva stana primijetio da vlaži, on je skinuo zid, dakle srušio ga i vidio je da pušta voda iz cijevi pa je to s majstorom sanirano. Poznato mu je tužitelj promijenio bravu na vratima ovog gradskog stanu kako ne bi netko ulazio kroz taj stan u njegov stan, jer u ovom gradskom stanu nije nitko živio i stan je bio prazan. Navodi da su 2024. godine tuženica i njezina polusestra došle u zgradu i pozvale su policiju, tada je bravar promijenio bravu ulaznih vrata od ovog gradskog stana. Ističe da je osobno bio prisutan kad je tužitelj utvrdio da vlaži u njegovom stanu i kad je počelo rušenje tog zida time da je bio prisutan i kad je tuženica došla s polusestrom i s policijom.
Svjedokinja VR iskazuje da joj je poznato da su u stanu živjeli djed i baka i otac tuženice, a da su F kupili stan od OR i da od smrti oca tuženice nije vidjela da ona živi u tom stanu, ne zna da li je ona povremeno dolazila u taj stan.
Svjedok FR, brat tužitelja, iskazuje da su on i brat kupili od obitelji OR stan 2021. godine u proljeće time da su im dali dopuštenje da žive u stanu do 2023. godine, a nakon što se obitelj OR iselila te je tužitelj, njegov brat, preuzeo na sebe uređenje ovog stana pa je redovno dolazio u stan. Navodi da nakon preuzimanja stana u proljeće 2023. godine, tužitelj je vidio da vlaži zid prema gradskom stanu, shvatio je da curi voda u njegov stan, pa kako je između štokova vrata bio zazidan zid od cigle između ova dva stana, tužitelj je probio vrata i zatvorio je tu cijev u kuhinji, a on je i znao da je to stan od Grada Zagreba i da u stanu nitko ne živi, pa kako bi se spriječila daljnja šteta od poplave izbacio je parket koji je bio vlažan i napuhnut. Navodi da tužitelj nije u posjedu ovog stana od Grada Zagreba time da on nije ponovno zazidao ovaj zid između dva stana. Nadalje, navodi da je tužitelj, njegov brat promijenio bravu na ulaznim vratima gradskog stana kako ne bi netko ušao kroz taj stan u njegov stan jer je srušio zid između ova dva stana. Svjedok navodi da se ne može sjetiti kad je točno tužitelj 2023. godine promijenio bravu na ulaznim vratima spornog gradskog stana. Iskazuje da je tuženica došla na ljeto 2024. godine i on ju je pustio u stan tako da je prošla kroz njihov stan, da je ušla u stan s policijom i bravarom i polusestrom. Navodi da je zgrada oštećena u potresu, imala je žutu naljepnicu, dakle nije bila sigurna za stanovanje i sada se radi konstrukcijska obnova zgrade. Svjedok ističe da u ovoj zgradi ima jedan poslovni prostor u prizemlju, njegov otac na ovoj adresi radi preko 40 godina i on je redovno dolazio u poslovni prostor oca, poznato mu je da u ovom stanu nitko nije živio barem zadnjih 15 godina. Svjedok iskazuje da je on osobno zvao Grad Zagreb da je poplava u stanu i da je tužitelj probio ovaj zid kako bi zaustavio curenje vode time da u ovom stanu gradskom nema ventila da bi se zatvorila voda i to je bio problem kako vodu zaustaviti, a isto tako je obavijestio Grad Zagreb da je srušen ovaj zid da se zatvori voda, a da li je brat tužitelj obavijestio Grad Zagreb da je promijenio bravu na vratima gradskog stana nije mu poznato.
Iskazima saslušanih svjedoka ZR, ČR, VR, sud je u cijelosti poklonio vjeru jer su isti iznijeti logično i uvjerljivo. Sud je prihvatio iskaz svjedoka OR i UR te svjedokinje KR osim u dijelu da tuženica nije živjela u stanu zadnjih 20 godina odnosno da nakon smrti njezinog oca nitko nije živio u stanu i da tuženica nikada nije živjela u ovom stanu. Iskaz svjedoka IR sud je prihvatio osim u dijelu da bi on zvao Grad Zagreb jer curi voda u stanu koji je predmet ovog spora i da je obavijestio Grad Zagreb da je promijenjena brava na ulaznim vratima stana tuženice budući da sud nije mogao sa sigurnošću utvrditi takve činjenice, a umješač osporava da bi netko ih kontaktirao u svezi curenja vode u stanu.
Tužitelj BR u svom iskazu navodi da su on i njegov brat FR kupili stan od Zdenka Janušića 2021. godine i suglasili su se da on ostane živjeti u stanu do 2023. godine, a potom su preuzeli ključ od stana i ušli u posjed stana koji su kupili od OR, a da im je OR rekao da je ovaj stan koji su kupili od njega i stan [adresa] jedinstvena cjelina. Navodi da u ljeto 2023. godine počeli su uređivati stan koji su kupili, primijetili su da je jedan zid vlažan pa su pozvali bravara da otvori vrata stana od Grada Zagreba, vidjeli su da je procurila voda u stanu od Grada Zagreba i da je ventil strgan kao i cijev od vode, vidjeli su da je i u tom stanu kao u njihovom podignut parket i da je vlaga. Navodi da je imao ključ od stana [adresa] kada je bravar promijenio bravu na ljeto 2023. godine, da je u vrijeme dok je vršio sanaciju stana srušio zid između njegovog stana i stana [adresa], promijenio je ventil i cijev od vode i brinuo se o tom dijelu stana što je trebalo. Tužitelj iskazuje da su problemi nastali u 7. mjesecu 2024. godine kada je došla tuženica s policijom i otvorila vrata od stana [adresa] i promijenila bravu. Tužitelj ističe da se njegov brat FR kao predstavnik stanara obratio Gradu Zagrebu kada je vidio da curi voda, ne zna što je dogovoreno. Nadalje pojašnjava da je promijenio bravu na stanu [adresa] jer se bojao da će biti većih problema zbog curenja vode pa je to htio odmah sanirati, a da je zid između ove dvije stambene cjeline srušio jer je zid bio vlažan, zid nije mogao vratiti odnosno opet zazidati novi zid kakav je bio između ova dva stana, jer je bio vlažan. Iskazuje da je parket bio dignut u cijelom stanu zbog curenja vode, da je digao parket i u jednom i u drugom stanu, jer je parket bio podignut zbog curenja vode. Navodi da se ovi stanovi nalaze na prvom katu, a ispod su šupe i vlažilo je i u šupama jer je to sve staro. Tužitelj iskazuje da je zadržao ključ od ovog stana [adresa] kada je promijenio bravu jer se bojao da ne bi netko ušao u njegov stan, a i kako ne bi bilo većih problema. Ističe da je njegova namjera bila otkupiti ovaj stan od Grada Zagreba jer su znali da u njemu nitko ne živi, i sada je taj postupak s Gradom Zagrebom u tijeku. Nije mu bilo poznato da bi netko živio u tom stanu niti je poznavao tuženicu niti je vidio da dolazi u stan.
Tuženica TR u svom iskazu navodi da je rođena u ovom stanu, živjela je s bakom, djedom i svojim ocem od rođenja 1987. godine, a potom je otišla studirati u inozemstvo gdje se nakon završetka studija zaposlila i potom razboljela te se liječi u inozemstvu već 4 godine. Nadalje ističe da je 31. srpnja 2024. godine došla u Zagreb sa svojom polusestrom ZR, otišla je do stana, ali nisu mogle ući u stan. Pitala je susjeda FR da li je on nešto čuo ili vidio obzirom da nije mogla otključati vrata, on je odgovorio da nije ništa niti čuo niti vidio. Navodi da je potom nazvala bravara, a onda je njezinu polusestru nazvao FR i rekao da će je pustiti u stan i kada je došao otključao je vrata drugog stana koji je u posjedu tužitelja i oni su kroz stan tužitelja prošle da bi došle do njihovog stana i tada je vidjela da je njezin stan devastiran i da nema njezinih stvari. Iskazuje da je njezina polusestra pozvala policiju pa su oni kroz stan tužitelja zajedno s policijom ušle u njezin stan. Tuženica navodi da je kroz stan tužitelja ušla jer je srušen dio zida koji je odvajao njezin stan i stan tužitelja, nije vidjela osobno da bi tužitelj rušio zid između njihova dva stana i prvi put je vidjela da je srušen ovaj zid 31. srpnja 2024. godine. Navodi da joj je tužitelj rekao da je on izvadio parkete u njezinom stanu i da ne zna tko je srušio zid time da je njegovo objašnjenje za ove parkete bilo da je bila poplava u njezinom stanu. Ističe da nju nitko nije zvao da bi bila poplava u stanu niti njezinu polusestru. Tuženica iskazuje da je u ovom stanu bila godinu i pol prije srpnja 2024. godine, da je plaćala struju za svoj stan time da je struja bila isključena u njezinom stanu, ali ne zna na koje vrijeme. Navodi da se ne sjeća kad je vidjela prvi put punomoćnika tužitelja niti joj je poznato od kada punomoćnik tužitelja ima ured u njihovoj zgradi jer je bio i odvjetnik Mihaljević. Tuženica iskazuje da nije razgovarala sa tužiteljem nego s FR, bratom od tužitelja koji joj je rekao da je bila ta poplava u njezinom stanu i da je dignut parket u njezinom stanu zbog te poplave.
Iskazu saslušane tuženice sud je u cijelosti poklonio vjeru jer je isti iznijet logično i uvjerljivo dočim iskaz tužitelja sud je prihvatio osim u dijelu da je kupio stan tuženice od OR tj. da mu je OR rekao da je ovaj stan koji su kupili od njega i stan [adresa] jedinstvena cjelina, da je imao ključ od stana [adresa] kada je vidio da curi voda iz stana tuženice, da je morao dići parket u stanu tuženice zbog curenja vode i da vodi postupak s Gradom Zagrebom radi kupnje stana koji je predmet ovog spora.
8. Tužitelj u tijeku postupka ostaje kod činjeničnih navoda tužbe, osporava navode iz odgovora na tužbu sadržajno kao u podnesku od 28. listopada 2024. godine (list 69- 70 spisa). Navodi u bitnom da tuženica ne osporava čin smetanja posjeda, da se formalno radi o upisu dvije nekretnine u zemljišnim knjigama, opisane nekretnine u naravi čine jednu nekretninu koja je spojena vratima. Navodi da se nalazi u posljednjem mirnom posjedu nekretnine koja je predmet ovog spora te ju je koristio kao da se radi o jedinstvenoj nekretnini s njegovom nekretninom, što u naravi ista i predstavlja. Ističe u bitnom da iz posljednjeg stanja posjeda proizlazi da tužitelj raspolaže s ključevima brave na ulaznim vratima spornog stana, koju je tuženik samovlasno promijenio i da posljednje stanje posjeda proizlazi i iz činjenice da tuženica prije samovlasne zamjene brave nije mogla ući u stan jer nije imala ključeve kojima bi otključavala vrata, te priznatom činjenicom kako godinu i pol dana uopće nije posjetila stan. Navodi da tuženica najmanje godinu i pol dana nije posjećivala stan, dakle nije bila u posjedu istog, da tuženica nije mogla ući u sporni stan jer je brava promijenjena i da je tuženica svojevoljno i bez valjanog pravnog temelja zamijenila drugom bravom, da se ključevi od ranije brave koju je zamijenio tuženik nalaze kod tužitelja te da tuženica ne želi mirnim putem vratiti posjed navedene nekretnine tužitelju, a da je tužitelj bio u posljednjem mirnom posjedu. Tužitelj tvrdi da tuženica nije u posjedu spornog stana od 2010. godine, a od 2019. godine do 2021. godine tužitelj rješava imovinska pitanja vezana uz predmetnu nekretninu, te je poduzimao radnje za otklanjanje štete na spornom dijelu nekretnine i na njegovoj nekretnini u cijelosti. Ističe kako je stupio u posjed u dogovoru s Gradom Zagrebom, vlasnikom stana, nakon toga je uklonio bravu pregradnih vrata tj. vrata koja se nalaze na pregradnom zidu između dva stana, a sve uz suglasnost vlasnika stana [adresa] pa je time i stupio u posjed, navodi da se konzultirao s vlasnikom Gradom Zagrebom radi kupnje dijela nekretnine koja je predmet ovog spora.
Tuženica u tijeku postupka osporava navode tužitelja, navodi u bitnom da su stan koji je kupio tužitelj i stan tuženice dvije zasebne samostalne uporabne cjeline. Osporava da bi tužitelj bio u posljednjem mirnom posjedu nekretnine kako to tvrdi tijekom postupka.
Umješač u tijeku postupka ističe da nije tužitelj bio u mirnom posjedu stana jer je znao da je stan [adresa] pa ako je i poduzeo radnju radi otklanjanja štete radi curenja vode trebao je vratiti posjed Gradu Zagrebu. Osporava da bi se tužitelj obratio Gradu Zagrebu, jer u odnosu na takve činjenice nije dostavljen dokaz budući da je predstavnik stanara brat tužitelja.
9. Tuženica ističe da tužitelj ne navodi kada se dogodilo navodno smetanje posjeda koje je predmet ovog spora. Sud je navode tuženice ocijenio kao neosnovane. Uvidom u PU Zagrebačku od 21. kolovoza 2024 godine utvrđeno je da je polusestra tuženice ZR podnijela prijavu jer da je u stanu u kojem živi njezina sestra (ovdje tuženica) srušen pregradni zid koji dijeli stan od stana FR, da je promijenjena brava na ulaznim vratima stana sa unutarnje strane, te je TR (ovdje tuženica) potvrdila da je ona od 2009. godine zaštićeni najmoprimac, a da je stan u vlasništvu Grada Zagreba, da je u stanu boravila zadnji puta prije godinu i pol dana, a dana 31. srpnja 2024. godine dolaskom do stana uočila je da ne može ući u stan jer je promijenjena brava te je angažirala brava LR koji je dolaskom na adresu stana po nalogu TR promijenio bravu na ulaznim vratima stana, pa je ulaskom u stan uočila da joj nedostaju određeni predmeti i da je srušen zid koji dijeli njezin stan od stana njezina susjeda FR koji priznaje da tijekom ljetnih mjeseci 2023. godine je ušao u svoj stan koji je kupio i da je uočio da je pregradni zid srušen te da je stan tuženice prazan i da je pod spavaće sobe u njezinom stanu natopljen vodom pa je izvadio parkete u toj sobi kako ne bi došlo do daljnjeg uništavanja imovine TR. Policijski službenici su utvrdili da se radilo o pregradnom zidu okvirnih dimenzija 1,5 mx2,5 m (list 16 spisa).
Iz iskaza saslušanog tužitelja sud je utvrdio da je u ljeto 2023. godine srušio zid, a takva činjenica proizlazi i iz iskaza saslušanog svjedoka NR, a što je i utvrđeno uvidom u sadržaj Potvrde PU Zagrebačke. Tuženica je promijenila bravu 31. srpnja 2024. godine koju činjenicu je sud utvrdio uvidom u sadržaj PU Zagrebačke a tužitelj je podnio tužbu dana 23. kolovoza 2024. godine dakle unutar prekluzivnog roka podnesena je tužba u ovoj pravnoj stvari.
10. U posjedovnoj parnici predmet raspravljanja ograničen je samo na utvrđenje: 1. činjenice posljednjeg posjeda predmeta spora 2. činjenice (iz odredbe članka 22. stavka 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima – "Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15-pročišćeni tekst, 94/17, dalje: ZV) postojanja čina smetanja toga, takvog posjeda, i to ostvarenog "kroz" objektivnu promjenu njegova stanja, "kroz" njegovo oduzimanje ili uznemiravanje, i 3. činjenice "poštivanja" roka za zatraženu posjedovnu zaštitu, onog iz članka 21. stavka 3. ZV, koja uređuje da to pravo prestaje protekom subjektivnog roka od 30 dana računato od dana kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, odnosno najkasnije protekom objektivnog roka od godinu dana od dana nastalog smetanja. Pritom se posjedovna zaštita ne može pružiti ako ne postoji, odnosno ako nije utvrđeno postojanje već i (samo) jedne od tih činjenica.
11. U tijeku ovog postupka sud je u bitnom utvrdio:
- da su stan tužitelja i stan [adresa] koji je predmet ovog spora upisan u zemljišne knjige kao samostalne uporabne cjeline (nesporno između stranaka, izvadak iz zemljišne knjige - list 25-54 spisa),
-da je tužitelj srušio pregradni zid između stana tužitelja i stana [adresa] u odnosu na koji stan je tuženica posjednica kao zaštićeni najmoprimac (nesporno između stranaka)
- da je tuženica došla do svog stana 31. srpnja 2024. godine s polusestrom ZR, da tuženica nije mogla otključati ulazna vrata u svoj stan (iskaz tuženice i svjedokinje ZR, Potvrdu PU Zagrebačke od 21. kolovoza 2024. godine - list 16 spisa),
- da je tuženica promijenila bravu na ulaznim vratima svog stana dana 31. srpnja 2024. godine (nesporno između stranaka).
12. Kako je prethodno navedeno prema odredbi čl. 22. st. 1. ZV-a propisano je da posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. U smislu čl. 22. st. 2. ZV-a sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu. Prema čl. 441. ZPP-a raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.
Prema čl. 21. st. 2. ZV-a posjednik koji je posjed stekao samovlasno ga oduzevši drugome silom, potajno ili zlouporabom povjerenja, ima pravo štititi svoj posjed; jedino ga nema pravo štititi od one osobe kojoj ga je bio samovlasno oduzeo, no smjet će to i protiv nje nakon što mu posjed postane miran. Sukladno čl. 21. st. 3. ZV-a pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja.
13. Sud je u tijeku postupka utvrdio kako je prethodno navedeno i obrazloženo da je tužitelj u ljeto 2023. godine srušio pregradni zid, a koji je zid bio izgrađen od cigle između stana koji je kupio s bratom FR od OR, da su u trenutku prodaje stanovi bili odijeljeni te je stan tužitelj činio zasebnu samostalnu uporabnu cjelinu, a stan koji je predmet ovog spora i kojeg je posjednica tuženica kao zaštićeni najmoprimac, a koji je stan u vlasništvu Grada Zagreba je zasebna stambena cjelina. Da između stana koji je kupio tužitelj i njegov brat FR nisu bila samo vrata kako to tvrdi tužitelj niti zid od šperploče kako to navodi svjedok OR budući da iz iskaza svjedoka FR proizlazi da su stanovi bili odijeljeni zidom od cigle. Da su stanovi zasebno stambene cjeline, a što nije sporno, proizlazi i iz izvatka iz zemljinih knjiga koji prileži na listu 25-54 spisa.
Nadalje je utvrđeno da predmet prodaje nije bio stan koji je predmet ovog spora, a što jasno i nedvosmisleno proizlazi iz iskaza svjedoka OR i UR.
14. Sud je tijekom postupka utvrdio da je tuženica sklopila Ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom s Gradom Zagrebom (list 55-59 spisa), da je tuženica bila u mirnom posjedu stana sve do ljeta 2023. godine kada je tužitelj srušio pregradni zid između stana koji je kupio tužitelj i FR od OR, te je tužitelj promijenio bravu na ulaznim vratima stana tuženice.
15. Iz iskaza tuženice i saslušane svjedokinje SR utvrđeno je da je tuženica došlo do svog stana 31. srpnja 2024. godine, da nije mogla otključati ulazna vrata svog stana, da je pozvala djelatnike PU Zagrebačke koji su utvrdili u prisutnosti FR da je srušen pregradni zid između stana tužitelja i tuženice, da je promijenjena brava na ulaznim vratima stana tuženice. Nije sporno da je tuženica naložila bravaru kojeg je pozvala osobno da promjeni bravu na ulaznim vratima njezinog stana.
16. Tužitelj tvrdi da je promijenio bravu na ulaznim vratima stana tuženice i srušio pregradni zid između stana kojeg je kupio i stana tuženice jer da je curila voda i da je vidio da je pregradni zid vlažan. Nije sporno da je tužitelju bilo poznato da je stan vlasništvo Grada Zagreba.
17. U tijeku ovog postupka tužitelj na kojem je teret dokaza (čl.221.a. ZPP-a) nije dostavio dokaz niti predlaže provođenje dokaznog postupka da je bilo nužno promijeniti bravu na ulaznim vratima stana tuženice i da je bilo nužno rušiti pregradni zid između stana tužitelja i tuženice kako bi se zatvorio ventil u kuhinji tuženice jer je curila voda. Za ovaj sud nije životno logično da bi bilo nužno rušiti pregradni zid između dva stana kako bi se zatvorio ventil u kuhinji ako curi voda. Tužitelj na kojem je teret dokaza nije dostavio dokaz da bi pozvao Grad Zagreb (ako već nije imao kontakt tuženice) da otključa vrata kako bi se zatvorila voda u stanu tuženice. Nadalje očevidom na licu mjesta utvrđeno je da na mjestu gdje je bio pregradni zid koji je srušio tužitelj u stanu tuženice je kuhinja, a u stanu tužitelja soba. S tim u svezi sud je ocijenio kao neosnovan dio iskaza svjedoka i tužitelja da su dizali parket u spavaćoj sobi tuženice kako bi se spriječila daljnja šteta od poplave, jer su u kuhinji tuženice gdje je navodno curila voda postavljene pločice. Iz iskaza tužitelja proizlazi da je srušio zid između ove dvije stambene cjeline jer da je zid bio vlažan pa da zid nije ponovno zazidao između stanova kakav je i bio prije sanacije jer je zid bio vlažan, ali i da on je i zadržao ključ od ovog stana [adresa] jer se bojao da ne bi netko ušao u njegov stan, a i kako ne bi bilo većih problema te da je njegova namjera bila otkupiti ovaj stan od Grada Zagreba i da je postupak s Gradom Zagrebom u tijeku.
Umješač osporava navode tužitelja da bi se obratio Gradu Zagrebu radi otvaranja stana tuženice, te da je postupak kupnje stana od Grada Zagreba u tijeku. Tužitelj na kojem je teret dokaza na okolnost utvrđivanja takvih navoda ne dostavlja materijalne dokaze, pa sud u tom dijelu nije prihvatio tvrdnje svjedoka FR i tužitelja da se FR obratio Gradu Zagrebu radi curenja vode, pa da je tužitelj promijenio bravu na ulaznim vratima stana tuženice i srušio pregradni zid između dva stana kako bi spriječio štetu u svom stanu.
18. Iz sadržaja odredbe čl. 21. st. 2. ZV-a proizlazi da posjednik koji je posjed stekao samovlasno ga oduzevši drugome silom, potajno ili zlouporabom povjerenja, ima pravo štititi svoj posjed; jedino ga nema pravo štititi od one osobe kojoj ga je bio samovlasno oduzeo, no smjet će to i protiv nje nakon što mu posjed postane miran. Sukladno čl. 21. st. 3. ZV-a pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja.
Na temelju provedenih dokaza sud je u bitnom utvrdio da je tužitelj posjed stana tuženice stekao silom i potajno, da je tuženica doznala za smetanje posjeda dana 31. srpnja 2024. godine. Potom je tuženica dana 31. srpnja 2024. godine pozvala djelatnike PU Zagrebačke i pristupila u svoj stan kroz stan tužitelja prolaskom kroz srušeni pregradni zid između njezinog stana i stana tužitelja, te je utvrdila da su nestale njezine stvari iz stana, a potom je tuženica pozvala bravara i promijenila bravu na ulaznim vratima svog stana.
19. Tuženica je doznala za smetanje posjeda dana 31. srpnja 2024. godine, istog dana je pozvala djelatnike PU Zagrebačke koji su pružili intervenciju povodom prijave ZR polusestre tuženice, da je istoga dana tuženica promijenila bravu na ulaznim vratima svog stana, pa kako nije protekao rok od 30 dana unutar kojeg roka tuženici pripada pravo na zaštitu posjeda svog stana računajući od dana kad je tuženica saznala za čin smetanja i počinitelja to je sud ocijenio kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji zahtjeva zaštitu posjeda na način da sud utvrdi čin smetanja i da se naloži tuženici da preda tužitelju ključ brave na ulaznim vratima stana tuženice ili da promjeni o svom trošku bravu na ulaznim vratima i preda ključ tužitelju.
Slijedom navedenog kako je tuženica štitila svoj posjed od tužitelja koji je stekao posjed stana koji je predmet ovog spora silom i potajno u odsutnosti tuženice to je sud odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan sve kao pod točkom I. izreke rješenja.
20. Sud je odlučivao o troškovima postupka na temelju čl. 154. st. 1. ZPP-a. Tuženici je priznat trošak u visini od 500,00 EUR (Tbr. 7. točka 2. OT-a), priznat je daljnji trošak u svezi Tbr. 7. točka 2. OT-a i to trošak pristup na ročište dana 08.04.2025.g. u iznosu od 100,00 EUR (Tbr. 9. točka 1. OT-a), pristup na očevid dana 13.06.2025.g. u iznosu od 100,00 EUR (Tbr. 9. točka 1. OT-a), pristup na ročište dana 03.10.2025.g. u iznosu od 100,00 EUR (Tbr. 9. točka 1.OT-a), pristup na ročište dana 08.06.2025.g. u iznosu od 100,00 EUR, ukupno 900,00 EUR.
Sud nije dosudio tuženici zateznu kamatu na parnične troškove od presuđenja do isplate jer iste nije zahtijevala (čl.151.stavk 3. ZPP-a).
U Zagrebu, 23. srpnja 2026. godine
Sudac:
dr.sc.Ljiljana Matuško Antonić
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja, nezadovoljna stranka ima pravo žalbe Županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno, putem ovog suda, u 4 istovjetna primjerka, u roku od 8 dana od dana primitka prijepisa ovog rješenja.
DNA:
- tužitelju po punomoćniku
- tuženici po punomoćniku
- umješaču