Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-2784/2023-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda i to Ankice Matić, kao predsjednice vijeća, Dragice Samardžić, kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Vesne Kuzmičić, kao članice vijeća , na temelju nacrta odluke kojeg je sastavila viša sudska savjetnica-specijalist MF, u pravnoj stvari tužiteljice mldb. BF, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po ocu i zz LF, oboje zastupani po punomoćnici Ramoni Karakaš Kovačević, odvjetnici iz Slavonskog Broda, protiv tuženika ADRIATIC OSIGURANJE d.d., OIB 94472454976, Listopadska ulica 2, Zagreb zastupan po punomoćniku Miroslavu Vegaru, odvjetniku iz Osijeka, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Đakovu broj Pn- 20/2022-20 od 26. rujna 2023., u sjednici vijeća održanoj 23. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e:

Odbija se djelomično žalba tuženika kao neosnovana, a djelomično uvažava kao osnovana pa se presuda Općinskog suda u Đakovu broj Pn-20/2022-20 od 26. rujna 2023. :

- potvrđuje u pobijanom dijelu kojim je tuženiku naloženo da tužiteljici na ime razlike naknade štete isplati ukupno iznos od 570,69 eura/4.299,86 kn zajedno sa pripadajućim kamatama na pojedinačne iznose

- preinačava u dijelu kojim je riješeno o troškovima postupka i rješava: Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku da isplati tužiteljici na ime razlike naknade štete ukupan iznos od 570,69 eura/4.299,86 kn i to:

- na ime razlike neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje iznos od 133,04 eura/1.002,39 kn od 10. ožujka 2022. pa do do isplate,

- na ime tuđe pomoći i njege 348,60 eura/2.626,53 kn sa zakonskom zateznom kamatom od presuđenja do isplate,

- na ime troškova odlaska kod liječnika 46,45 eura/350,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom od 10. ožujka 2022. do isplate,

- na ime obračunate zakonske zatezne kamate 42,60 eura/320,97 kn (na iznos od 800,00 eura isplaćen nakon pripremnog ročišta) sa zakonskom zateznom kamatom od 07. 02. 2023. do isplate

- da tužiteljici naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 1.854,98 eura/13.976,35 kn od dana presuđenja, tj. od 26. rujna 2023. godine.

Dopunskom presudom dopunjena je citirana presuda na način da je iza točke I presude dodana točka II kojom je odbijena tužiteljica s tužbenim zahtjevom iznad dosuđenog, tj. za iznos od 1.048,30 eura.

2. Protiv dijela presude kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev i protiv odluke o trošku žali se tuženik zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) s prijedlogom da se pobijana presuda preinač i shodno žalbenim razlozima.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je djelomično osnovana.

5. Ispitujući pobijanu presudu, sukladno članku 365. stavak 2. ZPP -a, ovaj drugostupanjski sud nije utvrdio postojanje koje bitne povrede postupka, učinjene od prvostupanjskog suda, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, pogotovo ne onu povredu iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, s obzirom na to da je pobijana presuda jasna, razumljiva i sadrži razloge o svim odlučnim činjenicama koji nisu proturječni ispravama u spisu. Obrazloženje presude, kao iscrpno, logično i zakonito, u potpunosti prihvaća i ovaj žalbeni sud te se žalitelji, radi nepotrebnog ponavljanja, upućuju na isto.

6. Predmet ovog spora predstavlja zahtjev tužiteljice za naknadu neimovinske i imovinske štete koju je pretrpjela u prometnoj nezgodi u kojoj je sudjelovala kao putnica, za koju štetu je u cijelosti, odgovoran osiguranik tuženika.

7. U tužbi je tužiteljica specificirala tužbeni zahtjev tako da na ime neimovinske štete potražuje iznos od 35.050,00 kn ( odnosno nakon nesporne isplate utužuje iznos od 16.055,00 kn ), te za tuđu pomoć i njegu iznos od 1.500,00 kn i na ime troškova odlaska kod liječnika iznos od 350,00 kn. Tužiteljica konačno postavljenim tužbenim zahtjevom (nakon što je provedeno vještačenje ) od tuženika, pored isplaćenog iznosa, traži ukupnu naknadu štete od 3.454,11 eura/26.025,00 kn. Budući je tuženik tužiteljici prije podnošenja tužbe na ime neimovinske štete isplatio iznos od 2.521,07 eura/18.995,00 kn, a nakon održanog pripremnog ročišta još i iznos od 800,00 eura/6.027,60 kn, znači ukupno 3.321,07 eura/25.022,60 kn, tužiteljica potražuje razliku neimovinske štete u iznosu od 133,04 eura/1.002,39 kn, sa zateznim kamatama počev od 10. ožujka 2022. godine, za tuđu pomoć i njegu potražuje iznos od 348,60 eura/2.626,53 kn, na ime troškova odlaska kod liječnika 46,45 eura/350,00 kn te na ime obračunate zakonske zatezne kamate iznos od 42,60 eura/320,97 kn, na koji iznos teče zatezna kamata od 7. veljače 2023. godine, budući da je iznos od 800,00 eura isplaćen nakon pripremnom ročišta.

8. Već u odgovoru na tužbu tuženik je priznao pasivnu legitimaciju , štetni događaj i osnov odgovornosti ali je osporio visinu štete jer smatra da je isplatom u mirnom postupku u cijelosti ispunio obvezu. Visina štete ostala je sporna i u ovom žalbenom stadiju postupka.

9. U valjano provedenom postupku, radi utvrđivanja vrste ozljeda i visine štete, prvostupanjski sud je, po stalnom sudskom vještaku utvrdio:

- da je BF rođena **.**.2005., ozlijeđena 17. listopada 2021. godine kao suputnik na motoru, te je pala prilikom udarca automobila u motor. – da je zadobila prijelom treće donožne kosti, prijelom gornjeg članka palca desnog stopala, sumnja na prijelom srednjeg članka petog prsta desnog stopala, otrgnuće gornjeg i donjeg dijela desne lisne kosti i uganuće desnog nožnog zgloba ,

- da je tužiteljica BF zbog ozljeda i posljedica ozljeda u prometnoj nezgodi pretrpjela fizičke bolove, te nelagodnosti tijekom liječenja, jakog intenziteta 1 dan, srednjeg intenziteta 15 dana, lakog intenziteta 60 dana, te povremeni lakog intenziteta tijekom života. Vještak također navodi da je tužiteljica tijekom liječenja imala navedene fizičke bolove različitog intenziteta te je fizikalno rehabilitacijske postupke, brojne preglede i kontrole i rtg pretrage, imobilnost nogu izazvalo kod iste neugodu različitog intenziteta, a povremeni fizički bolovi i nelagode lakog intenziteta tijekom života mogući su pri fizičkim aktivnostima, pri promjeni vremena a ponekad i bez objašnjivog razloga s nastalim posljedicama uzrok smanjenja životne aktivnosti

5%, a naruženost ne postoji,

- da je tužiteljica zbog neposredne životne opasnosti u vrijeme nezgode imala primaran kratkotrajni strah jakog intenziteta, sekundarni strah različitih intenziteta, osjećala je kao zabrinutost nakon nezgode i ozljeđivanja, prije i nakon višekratnih medicinskih pregleda te zbog ishoda ozljeda i konačnog ishoda liječenja naročito nakon stanja desne noge tako da je strah sekundarni srednjeg intenziteta trajao 5 dana a lakog intenziteta 10 dana,

- da je tužiteljici bila potrebna tuđa pomoć i njega nekvalificirane osobe tijekom 15 dana u trajanju od 4 sata dnevno, a potom 15 dana 3 sata dnevno, a što sveukupno iznosi 105 sati, a da cijena sata na tržištu iznosi 3,32 eura/25,00 kn,

- da je tužiteljica imala troškove prijevoza zbog odlaska kod liječnika iz [adresa] u [adresa] na liječenje i kontrolne preglede u KBC Osijek, a da cijena povratne karte [adresa] – [adresa] – [adresa] iznosi 70,00 kn.

10. Prvostupanjski je sud, na temelju gornjih utvrđenja, zaključio da je tužiteljici povrijeđeno pravo osobnosti čime joj je nastala neimovinska šteta (čl. 19. st. 2. u svezi s čl. 1046. ZOO-a) i da okolnosti konkretnog slučaja opravdavaju dosudu pravične novčane naknade ( razlike od utvrđenog i isplaćenih iznosa ) u skladu s odredbom čl. 1100. ZOO-a u iznosu od 133,04 eura, a odbio je njezin zahtjev s tog osnova za iznos od 1.048,30 eura. U cijelosti je dosudio tražene iznose imovinske štete kao i zakonske zatezne kamate obračunate na iznos od 800,00 eura kojim je isplaćen tužiteljici tijekom postupka i to 3. veljače 2023. godine u iznosu od 42,60 eura, sa zateznim kamatama od 7. veljače 2023. godine a kako je to tužbom i zatraženo.

11. U žalbi tuženik ističe da je vrijednost predmeta spora u trenutku podnošenja tužbenog zahtjeva iznosla 2.376,40 € / 17.905,00 kn, a nakon isplate nespornog iznosa od 800,00 € / 6.027,60 kn da se raspravljalo se o potraživanju tužiteljice u iznosu od 1.576,40 € / 11.877,39 kn. Navodi kako o tome prvostupanjski sud uopće nije vodio računa kao ni o tome da se tuženik nije suglasio sa preinakom ( smanjenjem tužbenog zahtjeva ) nakon vještačenja i nije donio odgovarajuću odluku o zahtjevu preko dosuđenih 570,69 eura. Proizlazi da tužiteljica nije u cijelosti uspjela sa tužbom i tužbenim zahtjevom što se reflektiralo i na odluku o trošku. Nadalje, da je prvostupanjski sud znatno odstupio od Orijentacijskih „novih“ kriterija za naknadu za pretrpljeni strah kod tužiteljice. Također, da je tužiteljica u trenutku nastanka štetnog događaja bila malodobna te zasigurno nije isplatila trošak za odlazak kod liječnika, niti tuđu pomoć i njegu , već su to učinili roditelji koji su aktivno legitimirani potraživati naknadu tog vida štete. Prigovora i cijeni sata tuđe pomoći kao i troška prijevoza jer da tužiteljica nije priložila dokaze o njihovoj visini. Osporava i potraživanje s osnova zakonskih zateznih kamata na isplaćenih 800,00 eura jer da ne mogu biti dio glavnog potraživanja, već one predstavljaju sporedno potraživanje.

12. Žalba nije dovela u sumnju pravilnost i zakonitost pobijane presude u pogledu glavne stvari. Naime, iznesena odlučna utvrđenja prvostupanjskog suda u skladu su sa sadržajem provedenih dokaza u postupku koje je dokaze prvostupanjski sud pravilno ocijenio kako to nalaže odredba članka 8. ZPP-a o čemu prvostupanjska presuda sadrži valjane razloge koje u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

13. Prema mišljenju ovog žalbenog suda, tuženik neosnovano prigovara utvrđenoj visini naknade sveukupne štete koju je tužiteljica pretrpjela smatrajući da je ista dosuđena u iznosu koji precjenjuje iznose naknade koji su dosadašnjom sudskom praksom dosuđivani za istu težinu povrede i stupanj trajnih. Suprotno žalbenim navodima, iz obrazloženja pobijane presude proizlazi kako je prvostupanjski sud vodio računa o svim kvalifikatornim okolnostima te cijenio životnu dob tužitelja i lokalitet ozljeđivanja. Također je vodio računa o cilju kojem služi pravična novčana naknada. Zbog toga nije u pravu žalitelj kada prigovara da odluka suda nije pravična i da ista nije u skladu s recentnom sudskom praksom jer odlučivanje o iznosu neimovinske štete nije samo mehaničko primjenjivanje Orijentacijskih kriterija, već je suđenje u kojem se primjenjuje pravni standard - pravičnost (pravična novčana naknada) i sve okolnosti konkretnog slučaja. Pritom su Orijentacijski kriteriji, kao što i sam njihov naziv govori, tek orijentir kako ne bi bilo bitnih (ekstremnih) odstupanja u situacijama koje ne odskaču od prosječnih situacija te da se na taj način svim oštećenicima osigura jednakost u pravnom položaju.

14. Međutim, žalitelju, a i prvostupanjskom sudu, ukazuje se, kako kod primjene citiranih odredbi ZOO/05 zasebno utvrđivanje naknade štete zbog pretrpljenih fizičkih boli, zbog straha te duševnih boli zbog nije u duhu citirane zakonske odredbe. Drugim riječima, naknadu treba utvrditi u jedinstvenom iznosu zbog ukupnosti povrede prava osobnosti. Intenzitet pretrpljenih boli i straha, naruženosti i trajnog smanjenja životnih aktivnosti samo su kvalifikatorne okolnosti koje, između ostalog, treba imati u vidu kod ocjene visine nastale štete. U obrazloženju presude prvostupanjski se sud, dakle, suvišno bavio utvrđivanjem naknade neimovinske štete u posebnim iznosima za svaku pojedinu kvalifikatornu okolnost.

15. Prema mišljenju ovog žalbenog suda pravilno je prvostupanjski sud utvrdio visinu imovinske štete vodeći se tržišnim cijenama ( sat njege od strane nekvalificirane osobe, cijena povratne karte [adresa] ) te obvezao tuženika da istu naknadi tužiteljici jer je upravo ona aktivno legitimirano. Nije odlučno što je u vrijeme nastanka štete tužiteljica bila maloljetna i ovaj vid štete su podmirili njezini roditelji kao zakonski zastupnici. Naime, razdvajanje zahtjeva, suprotno žalbenim navodima, ne bi bilo u duhu načela ekonomičnosti postupka i same prirode naknade štete. Također, tužiteljici pripada pravo na isplatu zakonskih zateznih kamata ( koje je izrazila u apsolutnom iznosu ) na isplaćeni iznos glavnice od 800,00 eura podmiren od strane tuženika sa zakašnjenjem i iste teku od dana podnošenja odštetnog zahtjeva pa do dana njihove isplate.

16. Djelomično je osnovana žalba tuženika jedino glede odluka o trošku jer tuženik s pravom ističe da je prvostupanjski sud kod odlučivanja o troškovima postupka pogrešno cijenio da je tužiteljica u cijelosti uspjela s tužbenim zahtjevom, kako po osnovi tako i po visini. Osnov odgovornosti tuženika nije ni bio sporan, a s visinom štete je tužiteljica uspjela polovično. Stoga, brižljivom ocjenom svih okolnosti konkretnog slučaja, a to su djelomičan uspjeh stranaka u pogledu visine zahtjeva i zahtjevi stranaka za naknadom troškova zastupanja po punomoćnicima odvjetnicima koji su bili potrebni za svrhovito vođenje i okončanje postupka, valjalo je preinačiti osporenu odluku o parničnom trošku tako da svaka stranka ovoga postupka ima snositi svoje troškove sukladno odredbi čl. 154. st. 4. ZPP-a.

17. Slijedom izloženog, pozivom na odredbu čl. 368. st. 1. i čl. 380. toč. 3. ZPP-a, odlučeno je kao u izreci ove drugostupanjske presude.

U Splitu 23. srpnja 2026.

Predsjednica vijeća:

ANKICA MATIĆ