REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-566/2024-92

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Ivani Galić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja SN iz [adresa]. odvojak 2, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Jurici Tončiću, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d. iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, zastupanog po punomoćnici CN, mag. iur., zaposlenici tuženika, po gen. pun. Su-897/25, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 15. travnja 2026. godine u prisutnosti punomoćnika tužitelja Jurice Tončića, odvjetnika i punomoćnice tuženika CN, mag. iur., zaposlenice tuženika, po gen. pun. S897/25, dana 23. srpnja 2026. godine

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d. iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862 isplatiti tužitelju SN iz [adresa]. odvojak 2, OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 4.163,32 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 12.03.2018. do isplate i naknaditi tužitelju trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 3.962,45 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 23.07.2026. do isplate, s tim da se stopa zatezne kamate za razdoblje do 31.12.2022. određuje za svako polugodište uvećanjem za tri postotna poena prosječne kamate stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, a koju prosječnu kamatnu stopu za referentno razdoblje utvrđuje Hrvatska narodna banka, od 01.01.2023. do 29.12.2023. određuje se za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve to u roku od 15 dana.

II. Odbija se zahtjev tuženika za naknadom parničnog troška ovog postupka.

Obrazloženje

1. U tužbi od 23.05.2019. tužitelj navodi da se dana 12.05.2017. dogodila nezgoda u Zagrebu, pri redovnom obavljanju zanimanja, na radnom mjestu tužitelja u poslovnici tvrtke Ledo d.d. S obzirom da se nezgoda dogodila na radnom mjestu tužitelja kod poslodavca Ledo d.d., koji je u vrijeme štetnog događaja bio osiguran kod tuženika policom broj [broj police], tužitelj smatra da tuženikova odgovornost ne bi trebala biti sporna u ovom predmetu i da mu je tuženik dužan naknaditi sljedeću štetu: za tuđu pomoć i njegu iznos od 10.000,00 kn, za povredu prava osobnosti i to: za pretrpljene fizičke boli iznos od 15.000,00 kn, za pretrpljeni strah iznos od 13.000,00 kn, za duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti iznos od 25.000,00 kn i za naruženje iznos od 22.000,00 kn, odnosno ukupno iznos od 85.000,00 kn, zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 09.01.2018. do isplate. Stoga, tužitelj u tužbi predlaže donošenje presude kojom se nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju na ime naknade neimovinske i sa njome povezane imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege iznos od 85.000,00 kn zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 09.01.2018. pa do isplate, te mu naknaditi prouzročeni parnični trošak ovoga postupka zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate.

2. U odgovoru na tužbu od 19.06.2019. (list 54 spisa) tuženik priznaje da osiguranik Ledo d.d. ima sa tuženikom sklopljenu policu osiguranja od izvanugovorne (javne) odgovornosti broj 078702002797 sa svotom osiguranja prema djelatnicima u iznosu od 120.000,00 kn, te tuženik priznaje nastanak štetnog događaja. Tuženik navodi da će se o odgovornosti tuženik očitovati nakon provođenja svih dokaza predloženih u tužbi na okolnost dinamike nastanka štetnog događaja. Osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva.

3. Na ročištu od 03.02.2020. (list 120 spisa) tuženik je naveo da priznaje svoju odgovornost u ovom predmetu, te da nije potrebno provođenje daljnjih dokaza na okolnost dinamike nastanka štetnog događaja i odgovornosti.

4. Tužitelj, nakon provođenja medicinskog vještačenja u ovom predmetu, u podnesku od 20.10.2020. (list 189 - 191 spisa) navodi da prigovara nalazu i mišljenju vještaka dr. TN u pogledu ocjene smanjenja životnih aktivnosti i naruženja, dok na ostali dio nalaza i mišljenja tužitelj ne stavlja primjedbe. Tužitelj smatra da je medicinskom vještačenjem utvrđeno da je tužitelj trpio bolove jačeg intenziteta 10 dana, srednjeg intenziteta 20 dana te slabijeg intenziteta 75 dana. Primarni strah tužitelj je trpio u jačem intenzitetu kratkotrajnog trajanja, sekundarni jačeg intenziteta u trajanju od 3 dana te srednjeg 8 dana i manjeg intenziteta u trajanju od 45 dana. Tuđa pomoć i njega tužitelju je bila potrebna 75 dana po 2 sata dnevno te još 45 dana po 1 sat dnevno. Sukladno gore navedenom, a imajući u vidu da je Vrhovni Sud Republike Hrvatske na sjednici održanoj 15. lipnja 2020. donio nove Orjentacijske kriterije koji se primjenjuju na sve postupke u bilo kojoj fazi, tužitelj usklađuje svoj tužbeni zahtjev te od tuženika potražuje naknadu sljedeće štete: za tuđu pomoć za vrijeme liječenja u kući (195 h x 24,39 kn) iznos od 4.756,05 kn, za povredu prava osobnosti i to: za pretrpljene tjelesne boli iznos od 20.500,00 kn, za pretrpljeni strah iznos od 18.000,00 kn, za duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti iznos od 33.000,00 kn, za duševne boli zbog naruženja iznos od 16.500,00 kn, odnosno ukupno iznos od 92.756,05 kn zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana nakon dana završetka liječenja odnosno od dana 24. listopada 2017. pa do isplate. Stoga u tom podnesku tužitelj predlaže donošenje presude kojom se nalaže tuženiku isplatiti tužitelju iznos 97.756,05 kn zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 24. listopada 2017. pa do isplate, kao i naknaditi tužitelju prouzročeni parnični trošak ovoga postupka zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate.

5. Očitujući se na podnesak tužitelja od 20.10.2020. kojim je tužitelj preinačio tužbeni zahtjev, tuženik u podnesku od 27.10.2020. (list 194 - 196 spisa) u bitnome navodi kako se tuženik protivi preinaci tužbenog zahtjeva, prigovara zatraženom tijeku zakonske zatezne kamate, kako u odnosu na ranije postavljeni tužbeni zahtjev, tako i u odnosu na povećani tužbeni zahtjev. Nadalje, opreza radi i ovisno o provedenim dokazima i zaključcima istih, naročito u odnosu na povećani dio tužbenog zahtjeva tuženik ističe i prigovor zastare. Tuženik upućuje na činjenicu da je u predmetnom postupku zaključen prethodni postupak, odnosno provedeno vještačenje, slijedom čega primjenom odredbi procesnog prava kao i zakonom propisanih pretpostavki za nastanak štete nema osnove za preinaku, povećanje odnosno postavljanje novog tužbenog zahtjeva. Ukoliko naslovni sud dopusti učinjenu preinaku, tuženik u odnosu na povećani dio tužbenog zahtjeva ističe prigovor zastare potraživanja. Naime, povećanje tužbenog zahtjeva u podnesku od 19.10.2020. predstavlja preinaku tužbe, pa se glede tog zahtjeva parnica smatra pokrenutom tek kad je istaknut novi zahtjev. Jednako tako tuženik se protivi zatraženom tijeku zakonskih zateznih kamata naročito u dijelu povećanja tužbenog zahtjeva, budući su Orijentacijski kriteriji VSRH doneseni na sjednici Građanskog odjela VSRH održanoj 05.ožujka 2020. godine i 15.lipnja 2020. godine, pa prije donošenja istih tuženik nije mogao pasti u zakašnjenje.

6. Sud je tužitelju na ročištu od 03.09.2021. (list 207 - 209 spisa) dopustio preinaku tužbenog zahtjeva kao u podnesku tužitelja od 20.10.2020., temeljem odredbe čl. 190. st. 2. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP), jer je to svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama i stoga jer tužitelj bez svoje krivnje nije mogao preinačiti tužbeni zahtjev do zaključenja prethodnog postupka. Naime, tužitelj bez provođenja medicinskog vještačenja u ovom predmetu nije mogao znati koliki je opseg obveze tuženika, tj. koliku naknadu može zahtijevati do tuženika, a upravo sud rukovodi vještačenjem i daje zadatak vještaku (temeljem odredbe čl. 259. st. 1. ZPP-a), a ne stranke.

7. Očitujući se na zahtjev tužitelja postavljen u podnesku od 20.10.2020., tuženik je na ročištu od 03.09.2021. (list 209 spisa) naveo da ostaje kod ranije danog odgovora na tužbu, a tužbeni zahtjev tužitelja postavljen u podnesku od 20.10.2020. predlaže odbiti u cijelosti, ne traži trošak.

8. Ovaj sud je dana 01.10.2021. donio presudu posl. br. Pn-1394/19-48 kojom je:

-Ad I.) naloženo tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 64.400,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 12.03.2018. do isplate, kao i naknaditi tužitelju trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 8.722,23 kn zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 01.10.2021. do isplate,

-Ad II a) odbijen tužitelj s dijelom zahtjeva kojim od tuženika zahtjeva isplatu iznosa od 33.356,05 kn sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 24.10.2017. do isplate, i

-Ad II b) odbijen tužitelj s dijelom zahtjeva kojim od tuženika zahtjeva isplatu zakonskih zateznih kamata tekućih na dosuđeni iznos od 64.400,00 kn tekućih od 24.10.2017. do 11.03.2018.

9. Odlučujući o žalbama stranaka protiv presude ovog suda od 01.10.2021. posl. br. Pn-1394/19-48, Županijski sud u Zagrebu je presudu i rješenje od 26.09.2026. posl. br. Gž-251/2022-2 kojom je presudio:

''Odbija se kao djelomično neosnovana žalba tuženika i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-1394/19-48 od 1. listopada 2021. u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke u dijelu u kojem je tuženiku naloženo isplatiti tužitelju zatezne kamate na iznos od 3.900,00 kuna (tuđa pomoć i njega), tekuće od 12. ožujka 2018. do 30. rujna 2021.'' i riješio:

''I. Ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn- 1394/19-48 od 1. listopada 2021. u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke u dijelu kojim je tuženiku naloženo isplatiti tužitelju, preko iznosa od 52.400,00 kuna / 6.954,68 € do iznosa od 64.400,00 kuna / 8.547,35 € za iznos od 1.592,67 € / 12.000,00 kuna sa zateznim kamatama tekućim od 12. ožujka 2018. pa do isplate te naknaditi trošak parničnog postupka u iznosu od 8.722,23 kuna / 1.157,63 € sa zateznim kamatama tekućim od 1. listopada 2021. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem za tri postotna poena prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu a koju prosječnu kamatnu stopu za referentno razdoblje utvrđuje Hrvatska narodna banka, kao i pod točkom II. izreke i predmet se u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. O zahtjevu stranaka za naknadu troškova žalbe odlučit će se u konačnoj odluci.''

10. U ponovnom postupku tužitelj u podnesku od 16.11.2023. u bitnome navodi da mu je tuženik po primitku prvostupanjske presude od 01.10.2021. isplatio daljnji nesporni iznos od 67.558,49 kn/ 8.970,53 EUR, te tužitelj predlaže sudu da tuženika obveže na dostavu specifikacije isplate kako bi se ista mogla uzeti u obzir prilikom uračunavanja daljnje obveze ispate tuženika prema tužitelju.

11. Tuženik je na ročištu od 23.01.2026. naveo da ostaje kod danog odgovora na tužbu i svih do tada iznesenih navoda., te da tuženik specificira uplatu te navodi da je tužitelju temeljem presude donesene u ovom predmetu u dijelu u kojem je ona postala pravomoćna isplaćen iznos na ime naknade neimovinske štete od 6.437,06 EUR, te kamata na neimovinsku štetu u iznosu od 1.451,59 EUR, zatim za tuđu njegu i pomoć isplaćen je iznos od 517,62 EUR i kamata od 1,43 EUR, te parnični trošak u iznosu od 561,28 EUR i kamate na parnični trošak u iznosu od 1,55 EUR.

12. Nakon provođenja novog medicinskog vještačenja u ovom predmetu po stalnom sudskom vještaku prof. dr. sc. Augustu Mijiću, spec. kirurgu, a na koje vještačenje tužitelj nije imao primjedbi i koje u cijelosti prihvaća, tužitelj je u podnesku od 27.01.2026. naveo da u skladu s istim vještačenjem formira svoj tužbeni zahtjev, da je vještak mišljenja je da je kod tužitelja došlo do smanjenja životne aktivnosti u opsegu od 20%, da je tužitelj u trenutku štetnog događaja trpio bol jačeg intenziteta u trajanju od 10 dana, srednje jakog intenziteta u trajanju od 20 dana, te slabijeg intenziteta u trajanju od 75 dana, da je tužitelj po štetnom događaju trpio primarni strah jakog intenziteta i kratkog trajanja, a u nastavku liječenja, sekundarni strah zbog zabrinutosti za zdravlje i ishod liječenja jakog intenziteta u trajanju od 5 dana, srednjeg intenziteta 15 dana, te slabijeg intenziteta 30 dana, te da vještak smatra da je kod tužitelja prisutno naruženje srednjeg stupanja koje je vidljivo ponekad, a da u pogledu određivanja sati potrebne tuđe pomoći i njege, sudski vještak smatra da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć u trajanju od 4 sata u periodu od 13.06.2017. do 04.09.2017., te 2 sata dnevno kroz narednih 60 dana, što ukupno predstavlja 452 sati potrebne tuđe pomoći. Slijedom navedenog, tužitelj od tuženika potražuje naknadu sljedeće štete: za tuđu pomoć i njegu (452 h x 4 EUR) iznos od 1.808,00 EUR, zbog povrede prava osobnosti: za pretrpljene fizičke boli iznos od 2.670,00 EUR, za pretrpljeni strah iznos od 1.450,00 EUR, za naruženje iznos od 2.190,00 EUR, za duševne boli zbog smanjenja životne i radne aktivnosti iznos od 3.000,00 EUR, odnosno ukupno 11.118,00 EUR. S obzirom da je tuženik tužitelju po primitku prvostupanjske presude isplatio nesporni iznos od 8.970,53 EUR, tužitelj od tuženika potražuje daljnji odnosno preostali iznos od 2.147,47 EUR zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana nakon dana završetka liječenja odnosno od dana 24. listopada 2017. pa do isplate. Slijedom navedenoga, tužitelj u podnesku od 27.01.2026. predlaže donošenje presude kojom se nalaže tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 2.147,47 EUR na ime naknade štete, zajedno s pripadajućom zateznom kamatom tekućom od 24.10.2017. do isplate, te mu nadoknaditi prouzročeni trošak postupka zajedno s pripadajućom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate.

13. Tuženik u podnesku od 04.02.2026., a očitujući se na podnesak tužitelja od 27.01.2026. u bitnome navodi da se u cijelosti protivi potraživanju isplate zakonskih zateznih kamata od dana završetka liječenja, 24.10.2017., s obzirom da je prvostupanjskom presudom u ovom predmetu, od 1. listopada 2021., u točki II. B) o ovom dijelu potraživanja tužitelj pravomoćno odlučeno, stoga tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev u tom dijelu kao neosnovan. Zaključno, tuženik predlaže sudu da nakon provedenog dokaznog postupka odbije tužbeni zahtjev u cijelosti i obveže tužitelja da tuženiku naknadi trošak parničnog postupka zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.

14. Tužitelj je na ročištu od 15.04.2026. ispravio navode iz podneska od 27.01.2026. u pogledu iznosa koji je tužitelju isplaćen s obzirom na navode na zapisniku od 23.01.2025., te izmjenjuje točku III. podneska od 27.01.2026. na način da sada za tuđu pomoć i njegu potražuje iznos od 1.290,38 EUR (1.808,00 EUR, koliko je tužitelj tražio, valja umanjiti za 517,62 EUR koliko je tužitelju isplaćeno s ovog osnova). Također, preostali iznosi neimovinske štete po kriterijima ostaju nepromijenjeni te sada ukupno potražuje iznos od 10.600,38 EUR umanjeno za ranije isplaćeni iznos od 6.437,06 EUR, što iznosi 4.163,32 EUR sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom od 12.03.2018. do isplate kako je to navedeno u podnesku od 27.01.2026. Dakle, sada tužitelj od tuženika potražuje iznos od 4.163,32 EUR sa zateznim kamatama od 12.03.2018. do isplate i naknadu parničnog troška također sa zateznim kamatama. Također, tužitelj ističe da mu je s naslova naknade parničnog troška već isplaćen iznos od 561,28 EUR, pa za taj iznos valja umanjiti iznos troška koji tužitelj potražuje prema troškovniku koji tužitelj danas predaje u spis. Predlaže da sud dopusti preinaku tužbenog zahtjeva kao u podnesku tužitelja od 27.01.2026. i iznesenu na današnjem ročištu.

15. Na ročištu od 15.04.2026. tuženik se usprotivio preinaci tužbenog zahtjeva kao u podnesku tužitelja od 27.01.2026. i iznesenoj na tom ročištu, no usprkos protivljenju tuženika, sud je na istom ročištu dopustio tužitelju preinaku tužbenog zahtjeva kao u podnesku tužitelja od 27.01.2026. i iznesenu na tom ročištu, a temeljem odredbe čl. 190. st. 2. i 3. ZPP-a, jer je to svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama i stoga jer tužitelj bez svoje krivnje nije mogao preinačiti tužbeni zahtjev do zaključenja prethodnog postupka. Naime, tužitelj bez provođenja medicinskog vještačenja u ovom predmetu nije mogao znati koliki je opseg obveze tuženika, tj. koliku naknadu može zahtijevati od tuženika, a upravo sud rukovodi vještačenjem i daje zadatak vještaku (temeljem odredbe čl. 259. st. 1. ZPP-a), a ne stranke. Osim toga, tužitelj je preinaku zatražio nakon što je u ovom predmetu provedeno novo medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku prof. dr. sc. Augustu Mijiću, spec. kirurgu (a sukladno uputi iz presude i rješenja Županijskog suda u Zagrebu od 26.09.2026. posl. br. Gž-251/2022-2), a kojim vještačenjem je u bitnome utvrđen veći intenzitet i opseg posljedica ozljeđivanja tužitelja u predmetnom štetnom događaju od onog koji je bio utvrđen u ranije provedenom medicinskom vještačenju po stalnom sudskom vještaku dr. TN, pa je tužitelj tek nakon provođenja novog medicinskog vještačenja po stalnom sudskom vještaku prof. dr. sc. Augustu Mijiću, spec. kirurgu mogao znati koliki je opseg obveze tuženika, tj. koliku naknadu može zahtijevati od tuženika.

16. Tuženik je na ročištu od 15.04.2026., a očitujući se na preinačeni tužbeni zahtjev (kao u podnesku tužitelja od 27.01.2026. i ispravljen na tom ročištu), ostao kod ranije danog odgovora na tužbu i svih do tada iznesenih navoda, te je predložio tužbeni zahtjev odbiti u cijelosti uz naknadu troška tuženiku u visini sudskih pristojbi i troška pristupa vještaka na ročište.

17. Dakle, u ovoj fazi postupka tužitelj od tuženika zahtjeva na ime naknade neimovinske štete i imovinske štete zbog tuđe pomoći i njege isplatu iznosa od 4.163,32 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 12.03.2018. do isplate i naknadu parničnog troška također sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate.

18. Također, među strankama nije sporno da je tuženik tužitelju tijekom ovog postupka, a nakon donošenja presude ovog suda od 01.10.2021. posl. br. Pn- 1394/19-48, isplatio ukupno 8.970,53 EUR, i to:

- na ime naknade neimovinske štete iznos od 6.437,06 EUR, te kamata na neimovinsku štetu u iznosu od 1.451,59 EUR,

- na ime imovinske štete zbog tuđe pomoći i njege iznos od 517,62 EUR i kamata na istu od 1,43 EUR, te

- parnični trošak u iznosu od 561,28 EUR i kamate na parnični trošak u iznosu od 1,55 EUR.

19. Tijekom postupka sud je proveo sve dokaze predložene po strankama, te je izvršio uvid u presliku zapisnika o inspekcijskom nadzoru od 02.06.2017. (list 4 - 9 spisa), policu osiguranja broj [broj police osiguranja] (list 10 spisa), prijavu o ozljedi na radu s prilozima (list 11 - 18 spisa), fotografije naruženja tužitelja (list 19 - 24 spisa), medicinsku dokumentaciju tužitelja (list 25 - 47 spisa), dopis punomoćnika tužitelja upućen tuženiku 12.03.2018. (list 48 spisa), dopis tuženika upućen punomoćniku tužitelja od 07.11.2017. (list 49 spisa), odštetne zahtjeve tužitelja upućene tuženiku od 05.10.2017. i 26.06.2017. (list 50 - 51 spisa), dopis Državnog inspektorata sa zapisnikom o inspekcijskom nadzoru od 02.06.2017. u prilogu (list 69 - 75 spisa), presliku spisa Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje koji je formiran povodom ozljede na radu tužitelja od 12.05.2017. ( list 88 i 93 - 115 spisa) i u ovjerenu presliku zdravstvenog kartona tužitelja (list 129 - 164 spisa). Sud je saslušao svjedoke SNK (list 118 spisa), ON (list 118 spisa) i RN (list 119 spisa), tužitelja osobno na ročištu od 03.02.2020., kada je i izvršio uvid u naruženje tužitelja (list 119 - 120 spisa). Sud je proveo medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. TN, spec. kirurgu od 04.05.2020. (list 166 - 167 spisa), pribavio dopunsko očitovanje vještaka od 19.09.2020. (list 180 - 181 spisa), te je vještaka dr. TN saslušao na ročištu od 03.09.2021. (list 207 - 208 spisa). Sud je proveo novo medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku prof. dr. sc. Augustu Mijiću, dr. med., spec. kirurgu od 07.01.2026. (list 284 – 288 spisa), te je saslušao vještaka dr. Mijića na ročištu od 15.04.2026. (list 312 spisa). Sud je dopunski saslušao tužitelja osobno na ročištu od 23.01.2025. (list 276 spisa).

20. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz pojedinačno, kao i sve dokaze u njihovoj ukupnosti i temeljem odredbe čl. 8. ZPP-a, te primjenjujući materijalno pravo na tako utvrđeno činjenično stanje, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelj postavljen u podnesku tužitelja od 27.01.2026. i ispravljen na ročištu od 15.04.2026. u cijelosti osnovan.

21. Saslušanjem svjedoka ON (list 118 spisa) sud nije mogao utvrditi niti jednu odlučnu, a spornu činjenicu, jer ovaj svjedok nema saznanja o dinamici nastanka štetnog događaja u kojem je stradao tužitelj.

22. Među strankama nije sporna aktivna i pasivna legitimacija, nastanak štetnog događaja, kao niti odgovornost tuženika za naknadu štete tužitelju, a isto proizlazi i iz preslike zapisnika o inspekcijskom nadzoru od 02.06.2017. (list 4 - 9 spisa), police osiguranja broj [broj police osiguranja] (list 10 spisa), prijave o ozljedi na radu s prilozima (list 11 - 18 spisa), dopisa Državnog inspektorata sa zapisnikom o inspekcijskom nadzoru od 02.06.2017. u prilogu (list 69 - 75 spisa), preslike spisa Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje koji je formiran povodom ozljede na radu tužitelja od 12.05.2017. ( list 88 i 93 - 115 spisa), kao i iz iskaza svjedoka SNK (list 118 spisa) i RN (list 119 spisa), pa sud na ove okolnosti nije provodio daljnje dokaze, te se isto neće posebno obrazlagati. Stoga, tuženik, a kao osiguratelj poslodavca tužitelja, je temeljem odredbi čl. 1045. st. 1. i čl. 4., u vezi s čl. 1046., čl. 965. i čl. 1100., čl. 19. st. 2. i čl. 1095. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23 i 69/26 - dalje u tekstu: ZOO) i čl. 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine" broj 71/14, 118/14, 154/14 , 94/18 i 96/18) dužan naknaditi tužitelju prouzročenu štetu koju je tužitelj pretrpio kao radnik zbog ozljeđivanja na radu dana 12.05.2017.

23. Uvidom u dopis punomoćnika tužitelja upućen tuženiku 12.03.2018. (list 48 spisa), dopis tuženika upućen punomoćniku tužitelja od 07.11.2017. (list 49 spisa) i u odštetne zahtjeve tužitelja upućene tuženiku od 05.10.2017. i 26.06.2017. (list 50 - 51 spisa) sud je utvrdio da se tužitelj obratio tuženiku s odštetnim zahtjevom prvi puta dana 26.06.2017., te je odštetni zahtjev dopunio dopisom od dana 05.10.2017., a tuženik je dopisom od 07.11.2017. odštetni zahtjev tužitelja otklonio, nakon čega je tužitelj dopisom od 12.03.2018. tuženika obavijestio da je njegovo liječenje završeno, uz dostavu cjelokupne medicinske dokumentacije i fotografija.

24. Sud je saslušao tužitelja osobno na ročištu od 03.02.2020., kada je i izvršio uvid u naruženje tužitelja (list 119 - 120 spisa), te je sud dopunski saslušao tužitelja osobno na ročištu od 23.01.2025. (list 276 spisa). Sud je iskazu tužitelja u cijelosti poklonio vjeru, jer je iskazivao jasno, logično i okolnosno, te sukladno provedenom medicinskom vještačenju. Sud je izvršio uvid u naruženje tužitelja (list 120 spisa) i u fotografije naruženja tužitelja (list 19 - 24 spisa), te je utvrdio da tužitelj na desnoj potkoljenici s unutarnje i vanjske strane ima zaostale ožiljke od rezova prilikom operacije, te da sa unutarnje strane skočnog zgloba ima tamni okrugli ožiljak promjera cca 7-8 cm, te sa vanjske strane cca 15 cm. Također, sa unutarnje strane skočnog zgloba ima polukružni ožiljak dužine cca 5 cm, a za koji tužitelj navodi da mu je na tom mjestu izašla kost, te je isti ožiljak ispupčen u odnosu na okolna tkiva.

25. Na okolnost ozljeda koje je tužitelj zadobio u predmetnom štetnom događaju dana 12.05.2017. i njihovih posljedica sud je izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju tužitelja (list 25 - 47 spisa) i u ovjerenu presliku zdravstvenog kartona tužitelja (list 129 - 164 spisa), te je sud je proveo medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. TN, spec. kirurgu od 04.05.2020. (list 166 - 167 spisa), pribavio dopunsko očitovanje vještaka od 19.09.2020. (list 180 - 181 spisa), te je vještaka dr. TN saslušao na ročištu od 03.09.2021. (list 207 - 208 spisa). U svom pisanom nalazu i mišljenju od 04.05.2020. (list 166 - 167 spisa), a koji je izradio samo na temelju uvida u medicinsku dokumentaciju i zdravstveni karton tužitelja i bez kliničkog pregleda tužitelja, stalni sudski vještak dr. TN, spec. kirurg navodi da je u predmetnom štetnom događaju od 12.05.2017. tužitelj je stradao i pritom zadobio slijedeću ozljedu – otvoreni prijelom vanjskog maleola desne lisne kosti, te prijelom unutrašnjeg maleola desne goljenične kosti sa pomakom. Tužitelj je pregledan po kirurgu nakon štetnog događaja, učinjena je rtg obrada, verificiran gore navedeni prijelom, te je primljena na bolničko liječenja. Postavljen je prvo vanjski fiksator, koji je kasnije pretvoren u unutrašnju stabilizaciju pločicom i vijcima. Proveo je dugotrajnu fizikalnu terapiju. Opisana ozljeda desnog gležanjskog zgloba dovela je do oštećenja tjelesnog i duševnog zdravlja. Vještak navodi da je ocjenu trajanja i intenziteta bolova, trajanja i intenziteta straha, smanjenja životnih aktivnosti te potreba za tuđom pomoći dao temeljem uvida u medicinsku dokumentaciju i temeljem iskustva vještaka u liječenju ozljeđenika s istim ili sličnim ozljedama. Liječenje je završeno tj. stanje se stabiliziralo nakon kontrole fizijatra dana 23.10.2017. Bolovi - jačeg intenziteta, trajnog karaktera bili su 10 dana, srednjeg intenziteta 20 dana, bolovi slabijeg intenziteta trajali su ukupno oko 75 dana. Povremeni bolovi manjeg intenziteta iskazani su kroz smanjenje životnih aktivnosti. Strah. Tkz. primarni strah ( tj. strah koji se javlja u samoj situaciji neposredne životne ugroženosti i istovremenog ozljeđivanja) bio je jačeg intenziteta i kratkog trajanja. Sekundarni strah (tj. strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i njenih posljedica) jačeg intenziteta u trajanju od 3 dana; srednjeg intenziteta u vremenu od 8 dana, manjeg intenziteta 45 dana. Smanjenje životnih aktivnosti zbog ozljeđivanja u navedenom štetnom događaju, odnosno zadobivena ozljeda desnog skočnog zgloba, ostavila je trajne posljedice od 15 % trajno. Trajne posljedice se očituju u vidu povremene bolnosti u području desnog (gležanjskog) skočnog zgloba pogotovo pri dužem stajanju, hodanju, penjanju po stepenicama, te ograničenoj pokretljivosti skočnog zgloba. Nakon predmetnog štetnog događaja tužitelju je bila potrebna tuđa nestručna pomoć u trajanju sumarno zatim 75 dana po 2 sata dnevno, te još 45 dana po 1 sat dnevno za uobičajene kućanske poslove pomoć pri odlasku u trgovinu i slično. U odnosu na naruženje, vještak navodi da isto nije moguće ocijeniti bez kliničkog pregleda tužitelja ili uvida u fotografije ili video ozlijeđenog područja.

26. Tuženik nije imao primjedbi na ovaj nalaz i mišljenje dr. TN, dok je tužitelj istome prigovorio u cijelosti, u bitnome navodeći kako vještak nije pregledao tužitelja, pa da je stoga nalaz manjkav i suprotan pravilima struke. Sud je rješenjem od 01.09.2020. pozvao stalnog sudskog vještaka dr. TN, spec. kirurg da pregleda tužitelj i očituje se na primjedbe tužitelja, nakon čega je stalni sudski vještak dr. TN, spec. kirurg sud dana 19.09.2020. (list 180 - 181 spisa) dostavio svoje dopunsko očitovanje u kojem u bitnome navodi kako je pregledao tužitelja dana 14.09.2020. i utvrdio da je vidljiv je sljedeći klinički nalaz: na poseban upit vještaka tužitelja navodi kako do sada nije imao tegoba ili ozljeda desnog gležanjskog zgloba odnosno desne noge. Tužitelj je hodao, pred vještakom, nema šepanja. Desni gležanjski zglob lagano edematozan, opseg je za 1,5 cm veći u odnosu na lijevi. Na lijevoj potkoljenici ožiljci od vanjskog fiksatora po C – ukupno 5 ožiljaka u srednjoj trećini 3 ožiljka promjer 1 cm. Ožiljak u području unutrašnje strane gležanjskog zgloba – izrazito smećkaste boje promjera oko 8 cm. S vanjske strane iznad lisne kosti ožiljak dužine oko 18 cm. Na poseban upit tužitelj negira raniju ozljedu desnog skočnog zgloba. Pokretljivost desnog skočnog zgloba – plantarna fleksija 300, dorzalna fleksija 200, everzija 300, inverzija 250. Pokretljivost lijevog skočnog zgloba – uredna plantarna fleksija 750, dorzalna fleksija 300, everzija 450, inverzija 350. Mišljenje je liječnika vještaka da je u predmetnom štetnom događaju tužitelj zadobio ozljedu – otvoreni prijelom vanjskog maleola desne lisne kosti, te prijelom unutrašnjeg maleola desne goljenične kosti sa pomakom. Tužitelj je pregledan po kirurgu nakon štetnog događaja, učinjena je rtg obrada, verificiran gore navedeni prijelom, te je primljena na bolničko liječenja. Postavljen je prvo vanjski fiksator, koji je kasnije pretvoren u unutrašnju stabilizaciju pločicom i vijcima. Proveo je dugotrajnu fizikalnu terapiju. Navedena ozljeda desnog gležanjskog zgloba dovela je do oštećenja tjelesnog i duševnog zdravlja tužitelja. Liječenje je završeno tj. stanje se stabiliziralo nakon kontrole fizijatra dana 23.10.2017. Bolovi - jačeg intenziteta, trajnog karaktera bili su 10 dana, srednjeg intenziteta 20 dana, bolovi slabijeg intenziteta trajali su ukupno oko 75 dana. Povremeni bolovi manjeg intenziteta iskazani su kroz smanjenje životnih aktivnosti. Strah, tkz. primarni strah ( tj. strah koji se javlja u samoj situaciji neposredne životne ugroženosti i istovremenog ozljeđivanja) bio je jačeg intenziteta i kratkog trajanja. Sekundarni strah ( tj. strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i njenih posljedica) jačeg intenziteta u trajanju od 3 dana; srednjeg intenziteta u vremenu od 8 dana, manjeg intenziteta 45 dana. Zadobivena ozljeda desnog skočnog zgloba ostavila je trajne posljedice i dovela je kod tužitelja do smanjenja životnih aktivnosti od 15 % trajno. Trajne posljedice se očituju u vidu povremene bolnosti u području desnog (gležanjskog) skočnog zgloba pogotovo pri dužem stajanju, hodanju, penjanju po stepenicama, te ograničenoj pokretljivosti skočnog zgloba. Nakon predmetnog štetnog događaja tužitelju je bila potrebna tuđa nestručna pomoć u trajanju sumarno zatim 75 dana po 2 sata dnevno, te još 45 dana po 1 sat dnevno za uobičajene kućanske poslove pomoć pri odlasku u trgovinu i slično. Naruženje - opisani ožiljci u području desnog gležanjskog zgloba predstavljaju naruženja na granici između lakog i srednjeg stupnja, koji su vidljivo kada tužitelj ne nosi čarape i kada je u kratkim hlačama.

27. Tuženik nije imao primjedbi na dopunsko očitovanje vještaka dr. TN od 19.09.2020., dok je tužitelj u podnesku od 20.10.2020. (list 189 - 191 spisa) prigovorio nalazu i mišljenju vještaka dr. TN od 19.09.2020. u pogledu ocjene smanjenja životnih aktivnosti i naruženja, dok na ostali dio nalaza i mišljenja tužitelj ne stavlja primjedbe. Tužitelj smatra da je kod tužitelja zaostalo trajno smanjenje životnih aktivnosti od 20%, te da se kod tužitelja radi o naruženju srednjeg stupnja.

28. Saslušan na ročištu od 03.09.2021. (list 207 - 208 spisa) radi usmenog obrazlaganja svog nalaza i mišljenja, te radi očitovanja na primjedbe tužitelja vještak dr. TN je naveo: ''Ja sam prije ročišta proučio podnesak tužitelja od 20.10.2020., te se na isti očitujem kako slijedi: tužitelj je u predmetnom štetnom događaju zadobio prijelom u području desnog gležanjskog zgloba koji je operacijski liječen, te je nakon završenog liječenja, a na kliničkom pregledu utvrđena ograničena pokretljivost desnog gležanjskog zgloba u srednjem stupnju i stoga je izvršena procjena smanjenja životnih aktivnosti od 15%. Što se tiče prigovora na procjenu naruženja, navodim da opisani ožiljci u području gležanjskog zgloba predstavljaju naruženje kako sam i naveo u pisanom nalazu i mišljenju na granici između lakog i srednjeg stupnja koji su vidljivi kada tužitelj ne nosi čarape. Smatram da je procjena naruženja odgovarajuća obzirom na lokalizaciju ožiljka i njihov opisani izgled.'' Na posebna pitanja punomoćnika tužitelja, vještak je odgovorio: ''Na pitanje da li je kao posljedica operativnog zahvata kod tužitelja zaostao ožiljak ne samo u području desnog gležanjskog zgloba, nego i potkoljenice, odgovaram da u medicinskoj terminologiji područje gležanjskog zgloba odgovara i donjem dijelu potkoljenice obzirom su operirane dvije kosti koje čine gležanjski zglob, a one su prelomljene anatomski u donjem dijelu potkoljenice, pa čine područje gležanjskog zgloba. Na pitanje da li je ožiljak tužitelja ipak vidljiv i kada nosi čarape, a imajući u vidu da je ožiljak dužine 18 cm, odgovaram da može biti vidljiv dio ožiljka iznad lisne kosti, tj. sa vanjske strane područja gležanjskog zgloba zavisno o dužini čarape, a jedino u slučaju da nosi kratke hlače.'' Na posebna pitanja punomoćnika tuženika, vještak je odgovorio: ''Na pitanje da li je zaostalo naruženje kod tužitelja vidljivo kada on nosi duge hlače, odgovaram da nije vidljivo kada nosi duge hlače i kada ima čarape, a ako ima duge hlače i ako je bos bez čarapa ožiljak je djelomično vidljiv.'' Na posebna pitanja punomoćnika tužitelja, vještak je odgovorio: ''Na pitanje da li naruženje tužitelja predstavlja samo ožiljak i/ili otok koji je opisan u kliničkom nalazu, navodim da sam otok ne mora biti jasno vidljiv, on je izmjeren, a u stvari on predstavlja i izražen je kroz smanjenje životnih aktivnosti, jer prilikom dužeg stajanja, hodanja, penjanja stepenicama, kao posljedica navedenog prijeloma javlja se otok dok nakon odmora i spavanja taj otok ne mora biti vidljiv i nije prisutan.''

29. I nakon saslušanja vještaka dr. TN, tužitelj je naveo da ostaje kod primjedbi na njegov nalaz i mišljenje u odnosu na procijenjenu smanjenu životnu i radnu aktivnost, jer tužitelj i dalje smatra da je to 20%, a osobito se ne slaže s procjenom naruženja, te usmenom nadopunom nalaza i mišljenja vještaka, jer je isti u suprotnosti sa fotografijama koje su priložene u spisu i sa iskazom tužitelja na ročištu od 03.02.2020. Stoga, tužitelj je predložio provođenje novog medicinskog vještačenja u ovom predmetu, a čemu se tuženik usprotivio, navodeći kako smatra da je vještak odgovorio na sva pitanja, a prigovori tužitelja su subjektivne naravi. Sud je na ročištu od 03.09.2021. (list 208 spisa) odbio prijedlog tužitelja za provođenjem novog medicinskog vještačenja u ovom predmetu.

30. No, a kako na to upućuje i Županijski sud u Zagrebu u presudi i rješenju od 26.09.2026. posl. br. Gž-251/2022-2, kako iz iskaza vještaka dr. TN na ročištu od 03.09.2021. (list 207 - 208 spisa), a u pogledu otoka skočnog zgloba tužitelja, proizlazi da je isti otok izražen kroz smanjenje životne aktivnosti, dok je iz pisanog nalaza i mišljenja vještaka od 04.05.2020. (list 166 - 167 spisa) i iz dopunskog pisanog očitovanja vještaka dr. TN od 19.09.2020. (list 180 - 181 spisa) razvidno da okolnost postojanja otoka koji je nađen i opisan prilikom pregleda tužitelj kod liječnika vještaka (list 180 spisa), kao i činjenica oticanja skočnog zgloba kao posljedice povrede, nije cijenjena prilikom ocjene smanjenja životnih aktivnosti tužitelja, to je sud utvrdio da je pisani nalaz i mišljenje vještaka dr. TN i njegova pisana dopuna u tom dijelu proturječan iskazu vještaka, a koju proturječnost vještak dr. TN nije otklonio prilikom saslušanja. Osim toga, vještak nije obrazložio od kakvog utjecaja može biti oticanje skočnog zgloba za funkciju desnog skočnog zgloba i već utvrđenu ograničenu pokretljivost tužitelja, niti u kojem konkretno stupnju u svojoj ukupnosti je ograničena pokretljivost desnog skočnog zgloba tužitelja u odnosu na normalne vrijednosti, te koliko je isto od utjecaja na ravnotežu i stabilnost tijela, a niti je vještak obrazložio zašto smatra da otok koji se javlja prilikom dužeg stajanja, hodanja, penjanja stepenicama, kao posljedica navedenog prijeloma, ne predstavlja naruženje, neovisno o tome da li je izražen kroz smanjenje životne aktivnosti, a obzirom da je otok skočnog zgloba bio vidljiv i prilikom pregleda liječnika vještaka izvršenog 19.09.2020., te se prema mišljenju vještaka taj otok povremeno javlja. Uz to, kako je prilikom pregleda liječnika vještaka dr. TN konstatirano da je opseg desnog gležnjačkog zgloba za 1,5 cm veći u odnosu na lijevi, dakle, da je otok vidljiv je i trećim osobama, nejasan je navod vještaka u usmenoj dopuni, kada na pitanje punomoćnika tužitelja u odnosu na otok opisan u kliničkom nalazu navodi "da sam otok ne mora biti jasno vidljiv, on je izmjeren". Stoga, a obzirom na navedene proturječnosti, nejasnoće i manjkavosti u pisanom nalazu i mišljenju vještaka dr. TN, kao i u pisanoj i usmenoj dopuni tog nalaza i mišljenja, a koje manjkavosti nisu otklonjene prilikom saslušanja vještaka dr. TN, sud nije prihvatio medicinsko vještačenje provedeno po dr. TN, te je stoga sud, primjenom odredbi čl. 261. st. 2. i 3. ZPP-a, na ročištu od 23.01.2026. usvojio dokazni prijedlog tužitelja i odredio provođenje novog medicinskog vještačenja po stalnom sudskom vještaku prof. dr. sc. Augustu Mijiću, dr. med., spec. kirurgu.

31. Stalni sudski vještak prof. dr. sc. August Mijić, dr. med., spec. kirurg u svom pisanom nalazu i mišljenju od 07.01.2026. (list 284 – 288 spisa) u bitnome navodi da je tužitelj stradao 12.05.2017. na način opisan u tužbi, te je tom prilikom zadobio komplicirani bimaloelarni prijelom desne potkoljenice. Prilikom pregleda tužitelja kod vještaka dr. Mijića vještak je konstatirao da tužitelj na pregled dolazi uredno hodajući, bez šepanja. Žali se na stalne bolove u desnoj potkoljenici i gležnju, posebno kod srednjeg ili doljeg hoda, kod većeg naprezanja. Otežano i nesigurno hoda stepenicama kada mora radi stabilnosti rotirati desno stopalo prema van. Nije mu još izvađen osteosintetski materijal. Desni gležanjski zglob lagano edematozan, opseg je za 1,5 cm veći u odnosu na lijevi. Na desnoj potkoljenici ožiljci od vanjskog fiksatora po C ukupno 5 ožiljaka promjer 1 cm. Na desnoj potkoljenici u predjelu donje trećine potkoljenice manji otoka mekih česti, u unutarnjeg dijela desnog gležnja nalaze se dva deformirajuća ožiljka, smećkaste boje. S unutarnje strane 8 cm x 5 m m i vanjske strane ožiljci, 18cm x 5 mm. Pokretljivost desnog skočnog zgloba plantarna fleksija 30 st, dorzalna fleksija 20 st, everzija 30 st, inverzija 25 st. (pokretljivost lijevog skočnog zgloba, plantarna fleksija 75 st. dorzalna fleksija 30 st. everzija 45 st, inverzija 35 st). Mišljenje je vještaka dr. Mijića da zaostale trajne posljedice ozljede umanjuju opću, životnu i radnu sposobnost tužitelja za 20% u kojem omjeru su potrebni pojaćani napori u svakodnevnom životu i radu. Primarni strah koji se javlja za vrijeme neposredne životne ugroženosti bio je jakog intenziteta i kratkog trajanja(neposredno tijekom ozljeđivanja). Tzv. sekundarni strah (tj. strah koji se javlja radi tjelesnih ozljeda i brige za ishoda liječenja) je u jakom intenzitetu trajao 5 dana u srednjem 15 dana, a u manjem 30 dana. Bol jakog intenziteta je trajala oko 10 dana, srednjeg oko 20 dana, manjeg još oko 75 dana. Manji bolovi ulaze u pojačane napore. Naruženje je srednjeg stupnja. Tuđa pomoć druge osobe bila je tužitelju potrebna za vrijeme liječenja u kući od 13.06.2017. do 04.09.2017. po 4 sata dnevno, nakon toga 60 dana po 2 sata dnevno. Tužitelj je morao mirovati i nije mogao raditi za nj uobičajene poslove. Pomoć je bila potrebna za održavanje osobne higijene, pribavljanja hrane i drugih svakodnevnih potreba. Temeljem priložene medicinske dokumentacije liječenje tužitelja je završeno 09.01.2018.

32. Tužitelj nije imao primjedbi na vještačenje provedeno po dr. Mijiću, te je sukladno istome konačno postavio tužbeni zahtjev, dok je tuženik u podnesku od 04.02.2026. prigovorio provedenom medicinskom vještačenju po dr. Mijiću u bitnome navodeći da se tuženik u pretežnom dijelu slaže s nalazom i mišljenje vještaka prof. dr. sc. Augusta Mijića, dr. med. od 07.01.2026., no da tuženik ima primjedbu na dio koji se odnosi na ocjenu trajnih posljedica, koju je vještak odredio u čak 20%, a što sukladno medicinskoj dokumentaciji koja prileži spisu, a i preostalom dijelu nalaza i mišljenja vještaka, tuženik smatra pretjeranom, stoga predlaže da se vještak dodatno očituje na tu okolnost. Osim tuga, tuženik prigovara i da je vještak u dijelu Ad. 2 nalaza, kod provođenja vlastitog ispitivanja tužitelja, utvrdio da tužitelj uredno hoda bez šepanja. Iz dokumentacije proizlazi da je tužitelju nožni zglob ograničen u kretnjama u lakom stupnju, dok su neke kretnje reducirane u srednjem stupnju. Tuženik stoga smatra da maksimalni prihvatljivi iznos trajnih posljedica, a sukladno Orijentacijskim kriterijima VSRH, iznosi 10-15%.

33. Sud je radi usmenog obrazlaganja svog nalaza i mišljenja i radi očitovanja na primjedbe tuženika saslušao vještaka dr. Mijića na ročištu od 15.04.2026. (list 312 spisa), te je on tom prilikom naveo: ''Ja sam prije današnjeg ročišta proučio primjedbe tuženika iz podneska od 04.02.2026. te se na iste očitujem kako slijedi. U svom podnesku od 04.02.2026. tuženik ima primjedbe vezano uz ocjenu trajnih posljedica navodeći da im je prihvatljiv obim trajnih posljedica između 10 – 15% sukladno orijentacijskim kriterijima. Mogu navesti kao odgovor da sam imao na uvid kompletnu medicinsku dokumentaciju i pregledao tužitelja. Tužitelj je zadobio tešku tjelesnu ozljedu tzv. kompliciranog prijeloma na dva nivoa bočno desne potkoljenice. Zbog težine same ozljede hospitaliziran je mjesec dana u bolnici tijekom koje je u tri navrata operativno bio liječen. Nakon bolničkog liječenja provodi kontrole kirurga i fizijatra i provodi fizikalnu terapiju. Po svršetku liječenja, u nalazima kirurga 09.01.2018. navode se zaostale trajne posljedice u području gležnja. Pregledao sam tužitelja i utvrdio da ima trajne posljedice u području desnog gležnja koje su se manifestirale zaostalim otokom desnog gležnja te smanjenje gibljivosti u području desnog gležnja više od 50%. S obzirom na ovakav klinički nalaz, činjenicu da je kod tužitelja još uvijek ostao osteosintetski materijal u kosti, smatram primjerenu ocjenu trajnih posljedica od 20% i pri tome ostajem u cijelosti.'' Na posebna pitanja punomoćnika tuženika vještak je odgovorio: ''Na pitanje kako objašnjavam da je tužitelj na moj pregled došao uredno bez šepanja, a kada sam utvrdio da je kod njega zaostalo smanjenje gibljivosti u području desnog gležnja više od 50% i otok gležnja odgovaram da je kod tužitelja prilikom hoda zamjećuje se nesigurnost pri hodu stepenicama pri čemu se radi stabilnosti rotira desno stopalo prema van uz ograničenu gibljivost plantarne fleksije više od 50%. Pri ravnom hodu nisam primijetio niti šepanje niti geganje, ali pri hodu po stepenicama koje sam vidio, vidio sam da rotira desno stopalo prema van dok samim kliničkim pregledom i mjerenjem sam utvrdio bitno ograničenu gibljivost u desnom gležnju.''

34. Nakon saslušanja vještaka dr. Mijića na ročištu od 15.04.2026. tuženik nije više imao primjedbi na njegov nalaz i mišljenje, a i sud isto prihvaća u cijelosti, jer je vještak dr. Mijić svoj nalaz i mišljenje izradio je savjesno, stručno, objektivno, na temelju brižljive analize sve raspoložive medicinske dokumentacije tužitelja, te na temelju kliničkog pregleda tužitelja kod vještaka. Osim toga, vještak je prilikom saslušanja na pitanja suda i tuženika odgovarao detaljno i precizno, te je na taj način argumentirano otklonio sve primjedbe tuženika kao neosnovane.

35. Na temelju neposrednog uvida u naruženje tužitelja (list 120 spisa) i u fotografije naruženja tužitelja (list 19 - 24 spisa), provođenjem medicinskog vještačenja po dr. Mijiću koji je mišljenja da je kod tužitelja zaostalo naruženje srednjeg stupnja, kao i saslušanjem tužitelja na ročištu od 03.02.2020. (list 119 - 120 spisa), te dopunski na ročištu od 23.01.2025. (list 276 spisa), sud je utvrdio da je kod tužitelja zaostalo naruženje srednjeg stupnja, a koje je vidljivo trećima samo ponekad, tj. kada tužitelj ne nosi čarape i kada je u kratkim hlačama, a koje naruženje opterećuje tužitelja kada druge osobe primijete zaostale ožiljke i otok zgloba i o tome ispituju tužitelja.

36. Cijeneći ovako utvrđene činjenice, vrstu ozljede koju je zadobio tužitelj – komplicirani bimaloelarni prijelom desne potkoljenice, način, i dužinu liječenja, posebno trajno smanjenje opće životne i radne aktivnosti u omjeru od 20% i sve manifestacije tog trajnog smanjenja opisane u nalazu i mišljenju vještaka dr. Mijića, zaostalo naruženje srednjeg stupnja, a koje je vidljivo trećima samo ponekad, te trajanje i intenzitet fizičkih bolova i straha, sud nalazi da je tužitelju povrijeđeno pravo osobnosti u vidu povrede prava na tjelesno i duševno zdravlje, čime mu je nastala neimovinska šteta, a sve temeljem čl. 19. st. 2. u vezi s čl. 1046. ZOO-a.

37. Prilikom odmjeravanja pravične novčane naknade tužitelju, sukladno odredbama čl. 1100 st. 1. i 2. ZOO-a, sud je vodio računa o lokalitetu i vrsti ozljede koju je zadobio tužitelj, tijeku i načinu liječenja, o zaostalom trajnom smanjenju opće životne i radne aktivnosti u omjeru od 20 %, zaostalom naruženju, jačini i trajanju pretrpljenih fizičkih bol i straha, te duševnih boli zbog smanjenja životne i radne aktivnosti i naruženja, kao i da se dosuđivanjem naknade tužitelju ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. Prema ocjeni ovog suda, svaki od elemenata o kojima ovisi visina pravične novčane naknade mogu i sami za sebe dovoljan razlog koji opravdava dosuđivanje tužitelju pravične novčane naknade. Stoga je radi pravilne ocjene visine pravične novčane naknade u ovom konkretnom slučaju sud ocijenio koji bi iznos pravične novčane naknade pripao tužitelju da je svaki od navedenih kriterija samostalna osnova za dosudu takve naknade zbog povrede prava osobnosti. Cijeneći kako je tužitelju uslijed ozljeđivanja smanjena opća životna i radna aktivnosti u omjeru od 20 %, a imajući u vidu da je tužitelj relativno mlada osoba (rođen 1989. godine), pa je očekivano da će tužitelj još relativno dugo trpjeti ovo smanjenje opće životne i radne aktivnosti sa svim po vještaku opisanim manifestacijama, te imajući u vidu trajnost posljedica i oblike u kojima se ovo trajno smanjenje manifestira, sud je utvrdio da tužitelju po osnovi duševnih boli zbog smanjenja životnih aktivnosti kao samostalne osnove za dosudu pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti pripada naknada u iznosu od 3.000,00 EUR (koliko tužitelj i potražuje s ovog osnova). Cijeneći kako je kod tužitelja zaostalo naruženje srednjeg stupnja, a koje je vidljivo trećima samo ponekad i koje opterećuje tužitelja kada druge osobe primijete zaostale ožiljke i otok zgloba i o tome ispituju tužitelja, sud je utvrdio da tužitelju po osnovi duševnih boli zbog naruženja kao samostalne osnove za dosudu pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti pripada naknada u iznosu od 2.190,00 EUR (koliko tužitelj i potražuje s ovog osnova). Cijeneći intenzitet i trajanje pretrpljenih fizičkih bolova, način liječenja, vrstu i lokalitet ozljeda, te vrstu i intenzitet pretrpljenog straha i duljinu njegova trajanja, sud je utvrdio da tužitelju po osnovi pretrpljenih fizičkih bolova kao samostalne osnove za dosudu pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti pripada naknada u iznosu od 2.670,00 EUR (koliko tužitelj i potražuje s ovog osnova), dok tužitelju po osnovi pretrpljenog straha kao samostalne osnove za dosudu pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti pripada naknada u iznosu od 1.450,00 EUR (koliko tužitelj i potražuje s ovog osnova). Dakle, tužitelju s naslova pravične novčane nakade radi pretrpljene neimovinske štete pripada iznos od 9.310,00 EUR (= 3.000,00 EUR + 2.190,00 EUR + 2.670,00 EUR + 1.450,00 EUR). No, kako je tuženik tužitelju već isplatio s ovog osnova na ime glavnice potraživanja iznos od 6.437,06 EUR (ovo je među strankama nesporno), to je sud iznos primjerene naknade od 9.310,00 EUR umanjio za već isplaćeni iznos od 6.437,06 EUR, pa je sud utvrdio da tužitelju stoga pripada pravična novčana naknada s naslova pretrpljene neimovinske štete u daljnjem iznosu od 2.872,94 EUR, pa je sud ovaj iznos tužitelju i dosudio odlučivši kao u izreci ove presude u točci

I. glede ovog dijela zahtjeva tužitelja.

38. Nadalje, na temelju nalaza i mišljenja liječnika vještaka dr. Mijića, sud je utvrdio da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć i njega u ukupnom trajanju od 452 sata, dok je sud iz iskaza tužitelja utvrdio da su mu tuđu pomoć pružali članovi obitelji, besplatno, a sud je temeljem svog ovlaštenja iz čl. 223. st. 1. ZPP-a utvrdio da je cijena jednog sata pružanja tuđe pomoći i njege iznos od 4,00 EUR, cijeneći domicil tužitelja, trajanje i frekvenciju potrebe za koje tuđom pomoći kod tužitelja, kao i raspoloživost radne snage za ovu vrstu posla, a i jer bi drugačije utvrđivanje njegove visine bilo skopčano s nerazmjernim teškoćama. Stoga, temeljem odredbe čl. 1095. st. 1 i čl. 1085. st. 1. i 3. ZOO-a sud je utvrdio da je primjerena naknada tužitelju s ovog osnova iznos od 1.808,00 EUR (=452 sata x 4,00 EUR), a koliko tužitelj i potražuje s ovog osnova. No, kako je tuženik tužitelju već isplatio s ovog osnova na ime glavnice potraživanja iznos od 517,62 EUR (ovo je među strankama nesporno), to je sud iznos primjerene naknade od 1.808,00 EUR umanjio za već isplaćeni iznos od 517,62 EUR, pa je sud utvrdio da tužitelju stoga pripada pravična novčana naknada s naslova pretrpljene imovinske štete zbog tuđe pomoći i njege u daljnjem iznosu od 1.290,38 EUR, pa je sud ovaj iznos tužitelju i dosudio odlučivši kao u izreci ove presude u točci I. glede ovog dijela zahtjeva tužitelja.

39. Slijedom iznesenog, sud je tužitelju, odlučivši kao u izreci ove presude u točci I., s naslova naknade neimovinske štete dosudio iznos od 2.872,94 EUR, a s naslova naknade imovinske štete zbog tuđe pomoći i njege iznos od 1.290,38 EUR, odnosno ukupno iznos od 4.163,32 EUR (= 2.872,94 EUR + 1.290,38 EUR), a koliko je tužitelj i zatražio u konačno postavljenom tužbenom zahtjevu kao u podnesku tužitelja od 27.01.2026., koji je ispravljen na ročištu od 15.04.2026.

40. Sud je provođenjem medicinskog vještačenja po dr. Mijiću utvrdio da je liječenje tužitelja završeno 09.01.2018. Kako je sud utvrdio da je tužitelj tek dopisom od 12.03.2018. tuženika obavijestio da je njegovo liječenje završeno, uz dostavu cjelokupne medicinske dokumentacije i fotografija (sve kako je ogore obrazloženo), to je sud tužitelju, a primjenom odredbe čl. 29. st. 1., čl. 1086. i čl. 1103. ZOO-a dosudio zakonske zatezne kamate na dosuđeni iznos naknade imovinske i neimovinske štete tekuće od dana 12.03.2018. do isplate (kako je tužitelj i zatražio u konačno postavljenom tužbenom zahtjevu kao u podnesku tužitelja od 27.01.2026., koji je ispravljen na ročištu od 15.04.2026.), odlučivši kao u izreci ove presude u točci I glede tijeka zateznih kamata na dosuđeni iznos glavnice. O visini stope zatezne kamate sud je odlučio sukladno odredbi čl. 29. st. 2. ZOO-a, jer se radi o "ostalim" odnosima.

41. Neosnovano tuženik u podnesku od 04.02.2026., a očitujući se na podnesak tužitelja od 27.01.2026., prigovara tužiteljevu potraživanju isplate zakonskih zateznih kamata od dana završetka liječenja, tj. od 24.10.2017., a jer da je prvostupanjskom presudom u ovom predmetu od 01.10.2021., točki II. b) presude, o ovom dijelu potraživanja tužitelja pravomoćno odlučeno. Naime, tužitelj je tužbeni zahtjev postavljen u podnesku od 27.01.2026. ispravio na ročištu od 15.04.2026. u pogledu zatraženog tijeka zateznih kamata, tako da u konačno postavljenom tužbenom zahtjevu tužitelj od tuženika zatezne kamate na traženi iznos glavnice naknade štete potražuje od dana 12.03.2018. (dakle, ne od dana 24.10.2017.), a sud je u gornjoj točci obrazloženja ove presude obrazložio zašto tužitelj ima pravo na zakonske zatezne kamate na dosuđeni iznos naknade imovinske i neimovinske štete tekuće od dana 12.03.2018. do isplate.

42. Tuženik u podnesku od 27.10.2020. (list 194 - 196 spisa) ističe prigovor zastare u odnosu na povećani dio tužbenog zahtjeva iz podneska tužitelja od 20.10.2020. (kojim je tužitelj preinačio tužbeni zahtjev na način da je isti povisio). Ovaj prigovor tuženika je neosnovan, a jer tužitelj zatraženom preinakom (kao u podnesku od 20.10.2020.) nije promijenio identitet svog tužbenog zahtjeva koji je u slučaju generičkog zahtjeva kao što je ovaj, određen činjeničnom osnovom, već tužitelj u preinačenom zahtjevu temeljem iste činjenične osnove zahtijeva isplatu višeg iznosa od onog koji je zahtijevao u tužbi, čime on nije promijenio istovjetnost zahtjeva, nego je riječ o istom zahtjevu o kojem parnica već teče od podnošenja tužbe i glede kojeg tužitelj ne može s uspjehom pokrenuti tužbom drugi parnični postupak, jer bi se to protivilo zabrani dvostruke litispendencije. Osim toga, tužitelj je preinačeni tužbeni zahtjev postavio nakon i u skladu s provedenim medicinskim vještačenjem u ovom predmetu (a koji dokaz je predložio već u tužbi), a koje vještačenje je provedeno radi utvrđivanja činjenica o kojima niti tužitelj niti sud nemaju stručnih znanja (radi utvrđivanja postojanja, intenziteta i opsega posljedica ozljeđivanja tužitelja u predmetnom štetnom događaju), pa tužitelj prije provođenja medicinskog vještačenja u ovom predmetu i nije mogao znati za opseg štete. Stoga, nema mjesta primjeni odredbe čl. 214. st. 1. ZOO-a u korist tuženika, a na teret tužitelja u odnosu na povećani dio tužbenog zahtjeva iz podneska tužitelja od 20.10.2020.

43. Tuženik je tužitelju, temeljem odredbi čl. 154. st. 1., čl. 155. i 164. st. 1. - 4. ZPP-a dužan naknaditi prouzročeni parnični trošak ovog postupka, a jer je tužitelj s konačno postavljenim tužbenim zahtjevom uspio u cijelosti. Tužitelju je priznat kao potreban i dosuđen trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 159,27 EUR, sudske pristojbe za prvostupanjsku presudu od 88,13 EUR i sudske pristojbe za žalbu u iznosu od 181,56 EUR, trošak medicinskog vještačenja po dr. TN u iznosu od 146,00 EUR, izrade dopunskog pisanog očitovanja vještaka dr. TN u iznosu od 53,09 EUR i troška pristupa vještaka dr. TN na ročište u iznosu od 33,18 EUR, trošak medicinskog vještačenja po dr. Mijiću u ukupnom iznosu od 300,00 EUR, te trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku odvjetniku. Trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku odvjetniku odmjeren je sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore, a imajući u vidu vrijednost predmeta spora prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu. Trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku priznat kao potreban i dosuđen tužitelju se sastoji od: troška sastava odštetnog zahtjeva (Tbr. 32/1), sastava tužbe (Tbr.7/1), sastava podnesaka od dana 26.06.2020., 20.10.2020. i 27.01.2026. (Tbr. 8/1), te zastupanja na ročištima od dana 05.09.2019., 03.02.2020., 03.09.2021., 20.11.2024., 23.01.2025. i 15.04.2026. (Tbr. 9/1) sve od po 100 bodova za svaku radnju, te za sastav podnesaka od 15.10.2019., 14.02.2020., 17.02.2020., 15.10.2020., 12.01.2021., 16.11.2023., 27.01.2025. i 23.01.2026. (Tbr. 8/4) od po 25 bodova za svaku radnju te za sastav žalbe od 15.10.2021. (Tbr. 10/1) 125 bodova, što ukupno iznosi 1.425 bodova. Uz vrijednost jednog boda s paušalom od 2,00 EUR, to ukupno iznosi 2.850,00 EUR. Uz PDV od 25% u iznosu od 712,50 EUR, to iznosi 3.562,50 EUR. Uz priznati trošak vještačenja i pristupa vještaka na ročište, te sudskih pristojbi, to ukupno iznosi 4.523,73 EUR. No, među strankama je nesporno da je tuženik tužitelju tijekom ovog postupka s naslova naknade parničnog troška već isplatio iznos od 561,28 EUR, pa je ovaj isplaćeni iznos (561,28 EUR) valjalo oduzeti od iznosa od 4.523,73 EUR, a što daje iznos od 3.962,45 EUR, te je stoga sud upravo ovaj iznos (3.962,45 EUR) dosudio tužitelju s naslova naknade parničnog troška ovog postupka, s tim da tužitelju temeljem odredbe čl. 151. st. 3. ZPP-a i čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24 - dalje: OZ) na ovaj iznos pripada i zatezna kamata tekuća od presuđenja do isplate. Stoga, sud je odlučio kao u izreci ove presude u točci I. glede naknade parničnog troška tužitelju.

44. Sud tužitelju, temeljem odredbe čl. 155. st. 1. ZPP-a, a jer ove radnje zastupanja nije smatrao kao potrebne za vođenje ovog postupka, nije dosudio trošak sastava podneska od 19.06.2019., jer uz isti podnesak tužitelj dostavlja dokaz o plaćanju sudske pristojbe na tužbu, a koji dokaz je bio dužan dostaviti uz tužbu, trošak sastava podnesaka od 26.07.2019., 25.10.2019. i 18.12.2020., jer u ovim podnescima ponavlja ranije iznesene navode ili iznosi navode koje je mogao iznijeti i u podnescima za koje mu je dosuđena naknada.

45. Sud je odbio zahtjev tuženika za naknadom parničnog troška ovog postupka, odlučivši kao u izreci ove presude u točci II., a primjenom odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a, a jer je tuženik u cijelosti izgubio ovaj spor.

U Zagrebu, dana 23. srpnja 2026. godine

Sutkinja

Ivana Galić

Uputa o pravu na podnošenje pravnog lijeka:

Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 dana računajući od dana objave iste, odnosno u slučaju iz čl. 335. st. 11. ZPP-a od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, za županijski sud, pisanim podneskom.

DNA:

1. Pun. tužitelja

2. Tuženiku