Republika Hrvatska

Trgovački sud u Rijeci

Rijeka, Zadarska 1 i 3

Poslovni broj: P-208/2025-47

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E N J E

Trgovački sud u Rijeci, po sutkinji Tamari Jugo Smoljanović, u pravnoj stvari tužitelja KŠ vl. obrta za niskogradnju [obrt] iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Milan Šutić, odvjetnik u Rijeci, Riva 8 protiv tuženika LOVAČKO DRUŠTVO "SRNJAK" FUŽINE-LOKVE, Dr. Franje Račkoga 19, Fužine, OIB: 21161192086, kojeg zastupa punomoćnik Kristian Čarapić, odvjetnik u Rijeci, Dežmanova 1, radi naknade štete u iznosu od 1.500,00 EUR s kamatom, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 18. lipnja 2026., u prisutnosti punomoćnika stranaka, objavljene 23. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Nalaže se tuženiku platiti tužitelju iznos od 1.412,04 EUR sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 19. studenog 2024. po stopi od 7,25% godišnje do 31. prosinca 2024. od 1. siječnja 2025. po stopi od 6,15% godišnje do 30. lipnja 2025., a od 1. srpnja 2025. po stopi od 5,15% godišnje do isplate, a u slučaju promjene kamatne stope, po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja uvećano za tri postotna poena u roku od 15 (petnaest) dana pod prijetnjom ovrhe.

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužba povučena za iznos od 87,96 EUR.

II. Nalaže se tuženiku platiti tužitelju iznos od 2.149,05 EUR na ime prouzročenog parničnog troška zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 23. srpnja 2026. (dana donošenja presude) po stopi od 5,15% godišnje do isplate, a u slučaju promjene kamatne stope, po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja uvećano za tri postotna poena u roku od 15 (petnaest) dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 19. studenog 2024. pred ovim sudom podnio tužbu protiv tuženika radi naknade štete. Obrazlaže da se 8. srpnja 2024. na županijskoj cesti br. 5062, dionicom 2 (D 3 Fužine Lič Lukovo), predjelom zv. „Ličko polje“ u smjeru Lukova dolaskom kod km/oznake 4+400 metara dogodila prometna nezgoda uslijed naleta divljači srne na vozilo marke Fiat Doblo, broj šasije [broj šasije], registarske oznake: [registarska oznaka], bijele boje, godina proizvodnje 2010., u vlasništvu tužitelja kojim je u trenutku štetnog događaja upravljao djelatnik tužitelja TŠ. Uslijed prometne nezgode došlo je do oštećenja prednjeg dijela, kojim oštećenjem je tužitelju nastala imovinska šteta koju tužitelj cijeni na iznos od 1.500,00 EUR. Tužitelj se obratio Hrvatskom lovačkom savezu s odštetnim zahtjevom, na koji zahtjev je Hrvatski lovački savez tužitelju dostavio odgovor broj:

HLS 3200/204 u mailu od 6. rujna 2024. kojim je obavijestio tužitelja da ne može udovoljiti odštetnom zahtjevu jer da je sporno da bi se štetni događaj dogodio naletom automobila na divljač.

1.1. Za predmetnu štetu nastalu uslijed naleta divljači srne na vozilo u konkretnom slučaju je odgovoran isključivo tuženik kao lovačko društvo koje gospodari lovištem po načelu objektivne odgovornosti i to temeljem odredaba o odgovornosti za štetu od opasne stvari jer je srneća divljač opasna stvar te za štetu koju ona počini odgovara ovlaštenik prava lova na području na kojem se dogodio štetni događaj sukladno članku 1045. st. 3 i članku. 1063. st. 1. te članku 1064 Zakona o obveznim odnosima. Stoga predlaže prihvatiti tužbeni zahtjev.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu osporio osnovu i visinu tužbenog zahtjeva. Ističe da cesta ne predstavlja lovište, a divljač je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku. U konkretnom predmetu nikakva divljač nije niti pronađena, stoga je šteta na vozilu mogla nastati od brojnih drugih uzroka uključujući i nalet na domaću životinju. Osoba ovlaštena upravljati cestom nije poduzela redovite mjere radi osiguranja sigurnosti prometa na cesti koje moraju činiti po službenoj dužnosti te da je time odgovorna za nastanak štetnog događaja. Stoga tuženik ističe prigovor promašene pasivne legitimacije. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

3. Ovaj sud je donio rješenje poslovni broj P-615/2024-7 od 19. veljače 2025. kojim se smatra da je tužitelj povukao tužbu te je odlučeno o parničnom trošku (rješenje na stranici 33-35 spisa). Nadalje, sud je rješenjem poslovni broj P- 615/2024-10 od 11. travnja 2025. prihvatio tužiteljev prijedlog i dopustio povrat u prijašnje stanje zbog propuštenog ročišta od 19. veljače 2025. te je ukinuo u cijelosti rješenje ovoga suda poslovni broj P-615/2024-7 od 19. veljače 2025. Također je odlučeno da će se postupak nastaviti pod novim poslovnim brojem P-208/2025 (rješenje na stranici 43-45 spisa).

4. Sud je izveo dokazni postupak pregledom i čitanjem dokumentacije koja je priložena spisu i detaljno obrazložena dalje u obrazloženju, saslušanjem svjedoka TŠ (iskaz na stranici 62-63 spisa) te vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za cestovni promet Goranu Husinecu, dipl. ing. prometa iz Zagreba, Kriška 53 (Nalaz i mišljenje na stranici 94-97 spisa) utvrđujući odlučne činjenice savjesnom i brižljivom ocjenom svakog dokaza posebno te svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sve sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku (dalje: ZPP-a, "Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07.-Odluka USRH, 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25).

5. Na temelju izvedenog dokaznog postupka sud utvrđuje slijedeće:

5.1. Predmet spora je isplata iznosa od 1.412,04 EUR po osnovi nastale imovinske štete na osobnom vozilu marke Fiat Doblo, registarske oznake i broja [registarska oznaka], a koja se dogodila 8. srpnja 2024. uslijed naleta vozila na divljač-srnu. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5.2. Tužitelj je najprije tužbom tražio isplatu iznosa od 1.500,00 EUR s kamatom te je podneskom od 12. svibnja 2026., sukladno Nalazu i mišljenju vještaka, precizirao tužbeni zahtjev na način da traži isplatu iznos od 1.412,04 EUR, odnosno snizio je tužbeni zahtjev za iznos od 87,96 EUR. Stoga je sud, temeljem odredbe čl. 193. st. 2. ZPP-a, utvrdio da je tužba povučena za iznos od 87,96 EUR i donio odluku kao u t. I. izreke rješenja.

6. Uvidom u Zapisnik o očevidu Policijske postaje Delnice s Ispostavom Čabar od 9. srpnja 2024. utvrđeno je da se 8. srpnja 2024. izvan naselja, na odsjeku ceste: na km 4 + 400 metara, oznaka i broj ceste Ž5062, u smjeru Lukova, na ravnoj cesti, za dana dogodila prometna nezgoda te su na prednjem desnom blatobranu pronađeni tragovi krvi, dok su između prednjeg desnog blatobrana i prednjeg branika pronađeni tragovi dlake koji su izuzeti i fotografirani. O nezgodi je policija telefonom kontaktirala lovnika i predsjednika društva tuženika, koji se nisu javili na telefonski poziv. Prometni znak „divljač na cesti“ s dopunskom pločom 2800 metara postavljen je 100 metara prije mjesta događaja prometne nesreće. U smjeru kretanja vozila nalazi i se i znak „ograničenje brzine 60 km/h“. Očevidnim radnjama nije utvrđena odgovornost vozača (Zapisnik o očevidu s prilozima na stranici 55-61 spisa).

7. Sporno jest je li tuženik odgovoran za nastalu štetu, odnosno je li dužan platiti utuženi iznos s obzirom na tuženikov prigovor promašene pasivne legitimacije da divljač nije pronađena te da toga dana tuženik nije provodio lovne aktivnosti. Tuženik je također naveo kako je na mjestu nezgode postavljen znak „divljač na cesti“, kao i da je od nadležnih zatražio postavljanje prometnog znaka opasnosti „divljač na cesti“ pa da je osoba ovlaštena upravljati cestom odgovorna za nastanak štetnog događaja. Osporio je i visinu tužbenog zahtjeva.

8. Odštetna odgovornost osoba koja gospodare lovištem (lovoovlaštenika i lovozakupnika) i načela na kojima se ta odgovornost zasniva i to kao objektivna odgovornost, uređena je Zakonom o lovstvu (dalje: ZL-a, "Narodne novine" broj 99/18., 32/19., 32/20. i 127/24.) i to u čl. 80. st. 6. koji propisuje da se za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara se na sljedeći način: - vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi - lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

8.1. Nadalje, odštetna odgovornost tuženika uređena je i općim propisima obveznog prava kojima je uređena odgovornost za štetu od opasne stvari ili opasne djelatnosti i to konkretno čl. 1045. st. 3. ZOO-a, koji određuje da se za štetu od opasne svari ili djelatnosti od kojih potječe povećana opasnost štete za okolinu odgovara bez obzira na krivnju, te daljnjim odredbama čl. 1063. -1067. ZOO-a budući da divljač koja pretrčava cestu na kojoj se odvija promet motornim vozilima predstavlja opasnu stvar, a šteta nastala u vezi opasnom stvari smatra se da potječe od te stvari (osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete). Izneseno stajalište potkrepljuje se identičnim stajalištem Ustavnog suda Republike Hrvatske izraženim u Odlukama broj:U-I-2813/2014 od 3. lipnja 2016. i broj:U-I-6264/2014 od 4. ožujka 2015. te stajalištem Vrhovnog suda Republike Hrvatske iznesenim u niz njegovih odluka (npr. Rev-1816/90 i Rev-2070/92). Dakle, divljač koja pretrčava cestu se smatra opasnom stvari pa tuženik odgovara već pod pretpostavkama kada postoji uzročna veza između štetne radnje i štete, bez obzira na krivnju štetnika. Stoga se odgovara već na temelju objektivne činjenice da je šteta prouzročena, s time da kada je šteta nastala u vezi s opasnom stvari, uzročna veza između štetne radnje i štete se ne dokazuje, nego se uzročnost predmnijeva.

8.2. Iz iskaza svjedoka-vozača oštećenog vozila TŠ sud utvrđuje da se toga dana kretao iz smjera Liča prema Bribiru. Bilo je jutro, išao je na posao. Taman je ulazio u Ličko polje. Na tom dijelu je cesta izdignuta, a s desne strane je polje i nekakvo grmlje. S te desne strane mu je pred vozilo iznenada iskočila srna. Nije nikako mogao reagirati jer se dogodilo iznenada. Iskazao je da nije vozio brzinom preko 60 km/h jer na tom dijelu ceste često iskače divljač. Divljač je nakon udara u vozilo pobjegla. On je zaustavio vozilo te su dlake divljači ostale na vozilu. Srna je udarila u prednji desni dio vozila te je bio oštećen blatobran, far, hauba (poklopac motora automobila) i branik. Taman je izlazio iz zavoja na ravnicu kada mu je srna istrčala pred vozilo.

8.3. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz svjedoka TŠ budući da je u skladu s dokumentacijom dostavljenom od nadležne policijske postaje. Na temelju njegovog iskaza sud je utvrdio da je uzrok predmetne prometne nezgode divljač -srna na cesti. Stoga je neosnovan prigovor tuženika kojim osporava da je na predmetno vozilo naletjela divljač jer divljač nije pronađena budući da je činjenicu da je divljač- srna udarila u desnu stranu vozila sud utvrdio na temelju iskaza svjedoka.

9. Iz Zapisnika o očevidu kojeg su sastavili policijski službenici Policijske postaje Delnice s Ispostavom Čabar od 9. srpnja 2024. sud utvrđuje da prilikom očevida policijski službenici nisu utvrdili postojanje prekršaja u smislu neprilagođene brzine kretanja. Također iz Zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola utvrđeno je da vozač nije bio pod utjecajem alkohola, opojnih droga ili lijekova (stranica 59 spisa). Stoga iz Zapisnika ne proizlazi ništa što bi ukazivalo da je vozač povrijedio odredbe čl. 51. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22., 133/2023. i 145/24.).

10. Što se tiče tuženikovog prigovora da na dan i u vrijeme nastanka predmetnog štetnog događaja u lovištu tuženika nisu provođene bilo kakve lovne aktivnosti, ističe se da navedeno tužitelj nije niti tvrdio, odnosno da nije sporno da tuženik u vrijeme nezgode nije provodio lov. No, u konkretnom slučaju tuženik odgovara za nastalu štetu po pravilima objektivne odgovornosti na temelju odredbe čl. 1045. st. 3. ZOO-a. O tom pitanju je praksa Vrhovnog suda u Republici Hrvatskoj jedinstvena (tako i Rev-352/2022 od 5. travnja 2022., Rev-166/2024 od 24. rujna 2024.). Dakle, na odgovornost lovoovlaštenika za štetu nastalu na vozilu naletom vozila na divljač ne primjenjuje se isključivo odredba čl. 80. st. 6. Zakona o lovstvu, već se na njegovu odgovornost primjenjuje i Zakon o obveznim odnosima kao lex generalis u skladu s čl. 76. st. 2. Zakona o lovstvu u slučajevima u kojima je do naleta vozilom na divljač došlo uslijed istrčavanja divljači na kolnik ceste ako u to vrijeme nije provođen lov te divljači.

11. U odnosu na navode tuženika da se nezgoda dogodila na dionici ceste koja je bila označena znakom "divljač na cesti" te da je izlijetanje divljači na cestu bila opasnost koju je vozač morao predvidjeti i tomu prilagoditi vožnju, ističe se da je prometni znak "divljač na cesti", znak opasnosti koji upozorava vozače na mogućnost pojave divljači, ali ne obvezuje točno kako se netko mora ponašati na dionici na kojoj znak važi. Međutim, u konkretnom slučaju utvrđeno je da je nalet divljači za vozača bio neizbježan događaj jer je vozač iskazao da uopće nije vidio divljač prije udarca, već da je divljač iskočila s desne strane i udarila u prednji desni dio vozila. Stoga ne postoje okolnosti za oslobođenje tuženika od odgovornosti za štetu u smislu čl. 1067. st. 1. i 2. ZOO-a.

12. Tužitelj je nadalje istaknuo i prigovor promašene pasivne legitimacije navodeći da pravna osoba koja gospodari predmetnom prometnicom nije poduzela redovite radnje radi osiguranja sigurnosti prometa na cesti.

12.1. Odredbom članka 50. st. 1. Zakona o cestama (dalje: ZC-a, "Narodne novine" broj 84/11., 18/13., 22/13., 54/13., 148/13. i 92/14., 110/19., 144/21., 114/22., 114/22., 4/23. i 133/23.) propisano je da se za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara po osnovi krivnje. Pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar odgovara za štetu iz stavka 1. ovoga članka nastalu na javnoj cesti ukoliko javna cesta, na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, nije označena prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima (st. 2.). Dakle, pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odgovara za štetu nastalu na toj cesti uslijed prometne nezgode zbog naleta divljači na motorno vozilo samo ako nije postupila po zahtjevu osobe koja gospodari lovištem za postavljanjem odgovarajuće prometne signalizacije (tako i sudska praksa VTS Pž - 1405/24 od 27.1.25.).

12.2. U konkretnom slučaju nije sporno da je pravna osoba koja upravlja cestom postavila odgovarajuću prometnu signalizaciju budući da je nesporno utvrđeno na temelju Zapisnika o očevidu od 9. srpnja 2024. da je dio ceste na kojoj se dogodila prometna nezgoda opremljen prometnim znakom opasnosti "divljač na cesti" s dopunskom pločom "2800 metara" (Zapisnik o očevidu na stranici 55-57 spisa).

13. Nadalje, sud je prihvatio tužiteljev prijedlog i odredio izvođenje dokaznog postupka vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za cestovni promet radi utvrđenja visine štete nastale na predmetnom vozilu, koju je tuženik osporio. Stalni sudski vještak Goran Husinec, dipl. ing. iz Zagreba, Kriška 53 je u svom Nalazu i mišljenju zaprimljenom kod suda 14. travnja 2026. (stranica 94-97 spisa) utvrdio visinu štete na predmetnom vozilu uvidom u fotografiju oštećenog vozila. Vještak je utvrdio da su na vozilu nastala oštećenja prednjeg dijela vozila te da je zbog stanja i starosti vozila (prva registracija 2010.) popravak vozila ekonomski neisplativ. Ističe da je prema stanju fotografija vozilo u lošijem stanju od prosjeka te je katalošku vrijednost potrebno umanjiti za razliku od 40%. Smatra da je na vozilu nastupila totalna šteta. Tržišna vrijednost vozila na dan štetnog događaja je iznosila 2.017,20 EUR, s time da je vrijednost ostatka iznosila 605,16 EUR. Vrijednost vozila na dan štetnog događaja s PDV-om iznosila je 1.412,04 EUR sa zadržavanjem ostatka vozila.

13.1. Tužitelj je u cijelosti prihvatio Nalaz i mišljenje vještaka te je sukladno Nalazu i mišljenju precizirao tužbeni zahtjev na način da traži naknadu štete u iznosu od 1.412,04 EUR s kamatom. Na tuženikove primjedbe da je vještak pogrešno naveo kako su oštećena desna vrata vozila, koja se oštećenja ne navode u zapisniku o očevidu, niti u iskazu vozača, vještak se očitovao 14. svibnja 2026. navodeći da se pregledom fotografije oštećenja vozila vidi da je prednji desni blatobran „stisnuo“ prednja desna vrata vozila. Pažljivim promatranjem zazora između desnih vrata i blatobrana vidjet ćete da zazor odnosno zračnost između vrata i blatobrana nije u kontinuitetu s istim razmakom, nego da su blatobran i vrata na jednom mjestu spojeni. Predmetno oštećenje vrata je tipično za tu vrstu sudara i javlja se uvijek kada je blatobran potisnut u nazad. Vještak također u odnosu na prigovor tuženika da je vozač upravljao vozilom na kojem su neispravni (istrošeni) prednji pneumatici, navodi da je vidljivo da su i prednje auto gume istrošene, međutim to nije u uzročno posljedičnoj vezi sa nastankom štetnog događaja.

13.2. Sud je u cijelosti prihvatio Nalaz i mišljenje vještaka s obzirom da je njegov Nalaz ocijenio objektivnim, jasnim i u skladu s ostalim izvedenim dokazima (dokumentacijom MUP-a i priloženim fotografijama), kao i iz razloga što se vještak detaljno očitovao na sve primjedbe tuženika i jasno ih otklonio. Iz očitovanja vještaka sud utvrđuje da istrošene prednje gume, radi kojih je policija izdala prekršajnu prijavu protiv tužitelja, nisu uzrok nastanka štetnog događaja.

14. Slijedom navedenog, sud je utvrdio da je nalet divljači-srne na vozilo bio neočekivan i neizbježan te da vozač nije mogao izbjeći udarac u divljač . Stoga sud zaključuje da vozač vozila nije postupao protivno prometnom pravilu, odnosno da nema njegove krivnje. Iz Zapisnika o očevidu sud je utvrdio da nije podnesena kaznena prijava, niti optužni prijedlog protiv osiguranika tužitelja radi postupanja vozača protivno odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, iz čega također proizlazi da je uzrok nastanka nezgode iznenadno istrčavanje divljači na prometnicu. Stoga ne postoje okolnosti za oslobođenje tuženika od odgovornosti za štetu u smislu čl. 1067. st. 1. i 2. ZOO-a.

15. U konkretnom slučaju je do štete došlo zbog sudara dvije opasne stvari- motornog vozila u pokretu i divljači koja je iskočila na cestu. Budući da je na temelju iskaza svjedoka-vozača i Zapisnika o očevidu Policijske postaje Delnice s Ispostavom Čabar od 9. srpnja 2023. utvrđeno da se vozač kretao dopuštenom i prilagođenom brzinom; da nije bio pod utjecajem alkohola, opojnih droga ili lijekova te da nije mogao izbjeći sudar, to je sud utvrdio da je tuženik odgovoran za štetu jer je šteta nastala od divljači koja je u takvim okolnostima opasna stvar, a nije utvrđeno protupravno ponašanje vozača.

15.1. Iz svega navedenog proizlazi da je za naknadu štete odgovoran tuženik na temelju citiranih zakonskih odredbi. S obzirom na to da se divljač na cesti smatra opasnom stvari, to na temelju odredbe čl. 1064. ZOO-a za nastalu štetu odgovara njezin vlasnik po načelu objektivne odgovornosti, odnosno tuženik kao lovoovlaštenik lovišta s kojega je divljač istrčala na cestu. Tuženik nije dokazao okolnosti koji bi ga oslobodile odgovornosti za štetu, što je dužan učiniti sukladno odredbi čl. 219. st. 1. i čl. 7. st. 1. ZPP-a.

16. Što se tiče visine nastale štete, sud je prihvatio Nalaz i mišljenje vještaka budući da je u tom dijelu argumentiran i detaljno obrazložen. Vještak je utvrdio da je na predmetnom vozilu nastala imovinska šteta od 1.412,04 EUR s PDV-om. Sukladno Nalazu i mišljenju vještaka, tužitelj je u podnesku od 12. svibnja 2026. uredio tužbeni zahtjev na način da traži isplatu upravo tog iznosa. Stoga sud utvrđuje osnovanim sniženi tužbeni zahtjev u cijelosti. Stoga je sud prihvatio tužbeni zahtjev u iznosu od 1.412,04 EUR i donio odluku kao u izreci presude.

16.1. Na temelju odredbe čl. 1086. ZOO-a obveza naknade štete smatra se dospjelom trenutka nastanka štete, koja je tužitelju nastala na dan nezgode 8. srpnja 2024. Tužitelj kamate traži od kasnijeg datuma, odnosno od dana podnošenja tužbe 19. studenog 2024. Stoga je sud tužitelju dosudio zakonske zatezne kamate od 19. studenog 2024., od kojeg datuma ih je tužitelj i tražio, po stopi za ostale odnose propisanoj odredbom čl. 29. st. 2. ZOO-a.

17. Sud je rješenjem na ročištu 18. lipnja 2026. odbio kao suvišan tuženikov prijedlog za saslušanje tuženikovog zastupnika po zakonu PŠ, čije saslušanje je tuženik predložio na okolnost upravljanja tuženika na području na kojem se dogodila nezgoda te na okolnost tko se pobrinuo za stradalu divljač budući da te okolnosti nisu od važnosti za odlučivanje u ovoj pravnoj stvari.

18. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i 155. ZPP - a. Budući da je tuženik u cijelosti izgubio parnicu, dužan je tužitelju nadoknaditi parnične troškove. Stoga je sud tužitelju, uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora u iznosu od 1.500,00 EUR, priznao parnični trošak u iznosu od 2.149,05 EUR (t. II. izreke rješenja). Tužitelj ima pravo na naknadu parničnog troška koji se odnosi na trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 26,55 EUR (tužitelj je neosnovano tražio iznos od 53,10 EUR) i na presudu od 110,00 EUR (tužitelj je neosnovano tražio iznos od 663,61 EUR) sukladno Tar. br. 1/1 Zakonu o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 118/18. i 51/23.) i Uredbi o Tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" broj 37/23.) te na trošak zastupanja po Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (dalje: Tarifa, "Narodne novine" broj 138/23.) budući da je tužitelja zastupao odvjetnik, koji se sastoji od troška sastava tužbe u iznosu od 200,00 EUR sukladno Tbr. 7/1, troška zastupanja na ročištima 11. lipnja 2025., 4. rujna 2025. i 18. lipnja 2026. u iznosu od po 200,00 EUR (ukupno 600,00 EUR) sukladno Tbr. 9/1, troška sastava obrazloženih podnesaka od 29. listopada 2025. i 12. svibnja 2026. , kojim se očituje na Nalaz i mišljenje vještaka u iznosu od po 200,00 EUR (ukupno 400,00 EUR) sukladno Tbr. 8/1, troška sastava podneska od 7. studenog 2025. u iznosu od 50,00 EUR sukladno Tbr. 8/4 budući da nije riječ o obrazloženim podnescima iz Tbr. 8/1-3 (tužitelj je neosnovano tražio nagradu u iznosu od 200,00 EUR uvećano za PDV), što ukupno iznosi 1.250,00 EUR uvećano za PDV u iznosu od 312,50 EUR sukladno Tbr. 42, sve uvećano za troškove vještačenja od 450,00 EUR.

18.1. Odredba čl. 151. st. 3. ZPP-a propisuje da parnični troškovi obuhvaćaju i zatezne kamate od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova postupka. O zateznim kamatama na iznos parničnih troškova sud odlučuje na zahtjev stranke. Budući da je takav zahtjev tužitelj postavio u zahtjevu za naknadu parničnog troška, to je sud odlučio kao u točki II. izreke rješenja.

Rijeka, 23. srpnja 2026.

Sutkinja

Tamara Jugo Smoljanović

UPUTA O PRAVU NA IZJAVLJIVANJE PRAVNOG LIJEKA:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana objave na e-oglasnoj ploči, a u slučaju da nije uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u Zagrebu (čl. 348. st. 1. ZPP-a). U žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi, osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka zbog kojih se žalba može izjaviti (čl. 352. st. 1. ZPP-a).

Odluka o sporu male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9., 10 i 11. ZPP -a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 467. st. 1. ZPP-a).

Žalba protiv ove presude ne odgađa ovrhu (čl. 467.a ZPP-a u vezi s čl. 502. st. 1. ZPP-a).