REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] P 5

Poslovni broj: Us I-1408/2025-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničarke Snježane Vukašinović, u upravnom sporu 1. tužitelja PL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i 2. tužiteljice ZL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], oboje zastupani po opunomoćeniku Nikoli Jukiću, odvjetniku iz Pule, Pula, Dalmatinova 4, protiv tuženika Državnog inspektorata, OIB: 33706439962, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, Pazin, Prolaz F. Matejčića 8, radi uklanjanja, 23. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostave u Pazinu KLASA: UP/I-362-02/25-02/33, URBROJ: 443-02-04-17-25-3 od 30. lipnja 2025.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog tužitelja za određivanje odgodnog učinka tužbe.

Obrazloženje

1. Rješenjem tuženika KLASA: UP/I-362-02/25-02/33, URBROJ: 443-02-04-17- 25-3 od 30. lipnja 2025. pod toč 1. izreke naređeno je vlasnicima, ovdje tužiteljima, uklanjanje stambene građevine ukupnih tlocrtnih dimenzija cca 5,5 x 7,2 m, visine cca 3 m a poda na visini 0,6 m od razine terena, koja se sastoji od dva međusobno spojena dijela, sa čeličnim ulaznim stepeništem, i WC-a gotove konstrukcije tlocrtnih dimenzija cca 1,0 x 1,2 m, koje se grade na lokaciji Mandriol, Grad Vodnjan, na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], izvan građevinskog područja, bez pravomoćne odnosno izvršne građevinske dozvole, u roku od 15 dana od dana zaprimanja ovog rješenja. te je potrebno završno izvršiti poravnavanje terena. Toč. 2. izreke utvrđeno je da je obustava građenja provedena zatvaranjem gradilišta postavljanjem posebnog službenog znaka na gradilište na k. č. br. [katastarska čestica] k.o. Vodnjan 15. siječnja 2025. Obustava građenja, osim radova koji se izvode radi izvršenja ovog rješenja, na snazi je do izvršnosti rješenja o obustavi postupka izvršenja rješenja. Toč. 3. upozoreni su tužitelji da će se na sprječavanje daljnjeg građenja prisiljavati novčanim kaznama do obustave građenja, odnosno izvođenja radova na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ako nastave graditi odnosno izvoditi radove nakon zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom uz daljnja upozorenja pod toč. 4., 5., 6. i 7. izreke.

2. Tužitelji su pravodobno ovom sudu podnijeli tužbu kojom osporavaju zakonitost rješenja tuženika zbog svih zakonskih razloga. U tužbi u bitnom navode kako se pobijano rješenje odnosi na objekte koji u naravi predstavljaju mobilnu kućicu napravljenu od kontejnerskih elementa. Ista se sastoji od dva preuređena kontejnera koji se dovoze i sastavljaju na licu mjesta odnosno polažu na zaravnatu ili uzdignutu podlogu no navedeni elementi ničim nisu vezani sa zemljom. Već iz samog opisa objekata čije se uklanjanje pobijanim rješenjem naređuje razvidno je da se radi o modularnom sklopu sastavljenom iz dva dijela (kontejneri) koji stoji na mobilnoj željeznoj rešetki izrađenoj od lakih elemenata. Navedena konstrukcija u potpunosti je montažno-demontažnog karaktera te se po potrebi može premjestiti na drugu lokaciju bez oštećivanja. Navedeni sklop nije niti na jedan način trajno povezan s tlom niti koristi išta što je trajno vezano za tlo. Naime radi se u potpunosti samodostatnom ekološkom sklopu koji koristi solarne panele i mobilne tankove za vodu. Tužitelji su predmetne objekte dopremili kamionom s dizalicom te ih montirali u svega nekoliko sati što govori o naravi navodnog zahvata u prostoru. Činjenica nezakonitosti pobijanog rješenja ogleda se u zanemarivanju temeljne definicije građevine koja je definirana Zakonom o gradnji gdje je jasno definirano da je građevina kao građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem. Sama činjenica da je tužitelj donio kućicu i montirao na teren u svega nekoliko sati govori u prilog činjenici da se ne radi o građevini, obzirom je ključan uvjet da bi nešto bilo građevina njezina vezanost uz zemlju. Čim se nešto može dovesti i odvesti odnosno preuzeti u svakom trenutku kamionom s dizalicom to ne može biti građevina, već isključivo pokretnina. Sljedeća nezakonitost, odnosno pogrešno utvrđeno činjenično stanje ogleda se u toč. 1. pobijanog rješenja u kojoj se tvrdi da se ranije navedeni objekti "grade" i to "bez pravomoćne odnosno izvršne građevinske dozvole“. Naime, navedeni objekti ne mogu se "graditi" već se samo mogu montirati odnosno položiti na određeno mjesto te se za iste niti ne može tražiti i ishoditi građevinska dozvola budući da ne udovoljavaju uvjetima koji se postavljaju da bi se nešto moglo zvati građevinom. Primjerice statika i osnovno komunalno opremanje.

3. Slijedom navedenog, tužitelji tužbenim zahtjevom predlažu donošenje presude kojom će sud poništi osporavano rješenje tuženika uz obvezivanje tuženika na naknadu troškova ovog spora tužiteljima.

4. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao kod navoda iznijetih u obrazloženju osporavanog rješenja te je predložio sudu odbiti tužbeni zahtjev.

5. U ovom sporu provedena je rasprava 8. srpnja 2026. čime je strankama, u smislu odredbe čl. 6. st. 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj: 36/24 i 39/26, dalje: ZUS) omogućeno da se izjasne o zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima odlučnim za rješavanje predmetnog spora.

6. U cilju ocjene zakonitosti osporavanog rješenja tuženika sud je u tijeku spora izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnog postupka i ovog spora. Sud je odbio u sporu provesti dokaze vještačenjem po vještaku građevinske struke, uviđajem na licu mjesta te saslušanjem tužitelja, jer je sve odlučne činjenice za donošenje odluke u ovoj upravnoj stvari mogao nedvojbeno utvrditi na temelju postojeće dokumentacije sadržane u spisu predmeta upravnog postupka i ovog spora.

7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Odredbom čl. 3. st. 1. toč. 10. Zakona o gradnji ("Narodne novine” broj: 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19 i 145/24, dalje: ZG) propisano je da je građenje izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina, dok je toč. 11. istog stavka propisano da je građevina građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao g rađenjem.

9. Odredbom čl. 106. st. 1. ZG-a propisano je da se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako tim Zakonom ili propisom donesenim na temelju tog Zakona nije drukčije propisano.

10. Odredbom čl. 103. st. 3. Zakona o državnom inspektoratu ("Narodne novine" broj: 115/18, 117/21, 67/23 i 155/23, dalje: ZDI) propisano je da kada građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, obvezan je po službenoj dužnosti pokrenuti upravni postupak i narediti odgovarajuće inspekcijske mjere u skladu s tim Zakonom.

11. Odredbom čl. 108. ZDI-a, propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ima pravo i obvezu u skladu s ovim Zakonom strankama narediti poduzimanje sljedećih inspekcijskih mjera: 1. otklanjanje nepravilnosti tijekom građenja, 2. zabranu ugradnje građevnog proizvoda, 3. otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini, 3. usklađivanje građenja, 4. uklanjanje građevine, 5. zabranu uklanjanja građevine, 6. obustavu građenja.

12. Odredbom čl. 106. st. 4. ZDI-a propisano je da ako građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke.

13. Iz dokumentacije koja prileži spisu upravnog postupka i ovog spora proizlazi da je tuženik proveo inspekcijski nadzor bespravne gradnje na zemljištu oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], povodom kojeg je sačinjen zapisnik 15. siječnja 2025. Uvidom u fotodokumentaciju koja prileži citiranom zapisniku razvidno je da se na predmetnoj čestici nalazi objekt opisa kao u toč. 1. izreke osporavanog rješenja. Nadalje, proizlazi da je tuženik zatražio od tužitelja da se očituju o zapisniku od 15. siječnja 2025.

14. Među strankama ovog spora je sporno predstavlja li objekt opisa kao u toč. 1. izreke osporavanog rješenja građevinu sukladno odredbama ZG-a.

15. Iz prethodno navedenih utvrđenja i citiranih zakonskih odredbi proizlazi da tužitelji neosnovano navode da se u predmetnoj upravnoj stvari ne radi o građevin i. Naime, iz citiranog čl. 3. st. 1. toč. 10. i 11. ZG-a nesporno proizlazi da se građevinom smatraju i objekti nastali postavljanjem gotovih elemenata, pri čemu mobilnost konstrukcije nije odlučna jer trajna povezanost konstrukcije s tlom nije zakonom propisani uvjet za određenje pojma građevine (tako i u presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž-3111/22 od 2. prosinca 2022). U konkretnom slučaju radi se o sklopu nastalom građenjem, koji je postavljen na željezno rešetkastu konstrukciju, koji koristi solarne panele i mobilne tankove za vodu te je opremljen klima uređajem, kako to navode sami tužitelji u tužbi, a proizlazi i iz fotografija priloženih tužbi i zapisniku od 15. siječnja 2025., koji ima namjenu povremenog stanovanja. Predmetni je objekt nastao građenjem i ugradnjom te povezivanjem građevinskih proizvoda, te je preko željezne konstrukcije povezan s tlom (pri čemu sukladno sudskoj praksi ne mora biti riječ o trajnoj povezanosti temeljenjem) pa stoga okolnost što je riječ o montažnom objektu ne znači da isti ne predstavlja građevinu. Također je pravno shvaćanje da dograđena pokretna kućica koja je dogradnjom relativno vezana s tlom i relativno trajno postavljena na određenoj lokaciji predstavlja građevinu u smislu čl. 3. st. 1. toč. 11. ZG-a (Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudama poslovni broj Usž-4491/22-2 od 17. svibnja 2023., Usž-594/23 od 31. siječnja 2024. i dr.).

16. Dakle, mobilnost kućice, kao i njezina povezanost s tlom, ne utječe na činjenicu da se, sukladno citiranim odredbama ZG-a, predmetni objekt smatra građevinom, slijedom čega je za njezinu gradnju potrebno ishoditi zakonom propisani akt za gradnju.

17. Nadalje, tužitelji prigovaraju i sadržaju obrazloženja rješenja. Međutim, suprotno navodima tužitelja, prema ocijeni suda pobijano rješenje tuženika sadrže sve zakonom propisane dijelove u smislu odredbe čl. 98. st. 5. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj: 47/09 i 110/21, dalje: ZUP). Naime, isto sadrži jasne, cjelovite i argumentirane razloge o odlučnim činjenicama bitnim za rješenje ove upravne stvari.

18. S obzirom na sve navedeno, osporavano rješenje tuženika ocijenjeno je zakonitim pa je stoga sud na temelju odredbe čl. 116. st. 1. ZUS-a odbio tužbeni zahtjev kako je to navedeno pod toč. I. izreke ove presude.

19. Tužitelji su postavili i zahtjev za naknadu troškova ovog spora. Kako tužitelji nisu uspjeli u ovom sporu to tužiteljima sukladno odredbi čl. 147. ZUS-a ne pripada pravo na naknadu troškova ovog spora. Stoga je odbijen zahtjev tužitelja za naknadu troškova ovog spora kako je to navedeno pod toč. II. izreke ove presude.

20. Tužitelji su u okviru tužbe postavili i prijedlog za određivanje odgodnog učinka tužbe, obrazlažući kako tužiteljima uklanjanje mobilne kućice predstavlja znatnu štetu odnosno trošak koji trenutno ne mogu izdvojiti, a da si ne naruše egzistenciju, ponajprije budući bi na taj način bila povrijeđeno pravo na nepovredivost vlasništva, zajamčeno Konvencijom i Ustavom Republike Hrvatske, a zatim i materijalnu štetu, budući samo uklanjanje pretpostavlja znatne troškove.

21. S tim u svezi sud smatra potrebnim istaknuti kako je uklanjanje nezakonito izgrađenih građevina, pogotovo onih izgrađenih izvan građevinskog područja naselja u javnom interesu, a tužitelji u konkretnom slučaju nije naveli niti dokazali okolnosti iz kojih bi proizlazilo da je zaštita njihovog privatnog interesa pretežnija od zaštite javnog interesa pa da bi stoga bili ispunjeni uvjeti za određivanje odgodnog učinka tužbe

22. Također, prema stavu suda tužitelji nisu dokazali da bi im izvršenjem osporene odluke tuženika nastala šteta koja bi se mogla teško popraviti budući da nisu obrazložili niti dokazali da bi im izvršenjem osporene odluke bio ugrožen egzistencijalni ili neki drugi interes. Navedeno pravno shvaćanje izrazio je i Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudi poslovni broj Usž-848/22-2 od 2. rujna 2022.

23. Slijedom svega navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 42. st. 2. ZUS- a odbiti prijedlog i riješiti kao u izreci rješenja.

U Rijeci 23. srpnja 2026.

Sutkinja

Dubravka Zec

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dostaviti:

- opunomoćeniku Nikoli Jukiću, odvjetniku u Puli, Dalmatinova 4

- Državnom inspektoratu, Područnom uredu Rijeka, Službi građevinske inspekcije,

Ispostavi u Pazinu, Pazin, Prolaz F. Matejčića 8