REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] R 5

Poslovni broj: Us I-1423/2025-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničarke Snježane Vukašinović, u upravnom sporu tužitelja RO, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenica Zvjezdana Zdjelar Lalović, odvjetnica u Puli, Anticova 9/III, protiv tuženika Državnog inspektorata, OIB: 33706439962, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, Pazin, Prolaz F. Matejčića 8, radi uklanjanja, 23. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu KLASA: UP/I-362-02/25-02/466, URBROJ: 443-02-01-12-25-5 od 10. srpnja 2025.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova ovog upravnog spora.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog tužitelja za određivanje odgodnog učinka tužbe.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika navedenim u izreci ove presude tužitel ju je, kao investitoru, naloženo uklanjanje: - stambene građevine tlocrtnih dimenzija 7,20x3,15 m, visine do 3,00 m, jedne nadzemne etaže, ravnog krova; - natkrivene terase tlocrtnih dimenzija 7,20x3,45 m, postavljenu na betonskoj ploči, drvene konstrukcije, pokrov lim; - pomoćne građevine tlocrtnih dimenzija 1,40x6,60 m, jednostrešnog krovišta, pokrov lim, visine do vijenca 2,60 m; - betonskih ploča neposredno uz građevine tlocrtnih dimenzija 6,00x9,70 m, 4,60x1,03 m, 7,50x3,20 m i 1,00x3,1 m visine iznad tla 0,15 m, sve izgrađeno na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na zemljištu izvan građevinskog područja naselja Šišan, na poljoprivrednom zemljištu u roku od 15 (petnaest) dana od dana zaprimanja tog rješenja te je potrebno izvršiti poravnanje terena. Postavljanjem službenog znaka 26. svibnja 2025. obustavljeno je daljnje građenje/izvođenje radova na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Određeno je da je obustava građenja, osim radova koji se izvode radi izvršenja tog rješenja, na snazi do izvršnosti rješenja o obustavi inspekcijskog postupka izvršenja rješenja. U nastavku je tužitelj upozoren na posljedice i obveze.

2. Tužitelj je u cilju osporavanja zakonitosti navedenog rješenja tuženika pravodobno podnio tužbu ovom sudu, a u tužbi navodi, u bitnom, da nikakva gradnja nije u tijeku jer je tužitelj kupio predmetnu nekretninu na kojoj je već postojala stambena zgrada u lipnju 2023. godine. Ostale prateće građevine (natkrivena terasa drvene konstrukcije s limenim pokrovom, pomoćna građevina i betonska ploča koja je izvedena u svrhu uređenja okoliša i koristi se kao nenatkrivena terasa) je izgradio/postavio tužitelj misleći da mu za iste ne treba akt za gradnju. Tužitelju nije poznato da li je raniji vlasnik ishodio rješenje o izvedenom stanju, odnosno da li je predao takav zahtjev. Tužitelj je pokušao stupiti u kontakt s ranijim vlasnikom, ali mu to za sada nije uspjelo. To će svakako učiniti kada dođe na godišnji odmor koji mu počinje 30. kolovoza 2025. Ako ne uspije ni tada stupiti u kontakt s prodavateljem , tužitelj će se o postojanju ili nepostojanju zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju, odnosno za informaciju o eventualno izdanom rješenju o izvedenom stanju za stambenu zgradu obavijestiti kod tijela graditeljstva. Ostale građevine će tužitelj ukloniti. Slijedom navedenog, tužitelj ukazuje na nezakonitu primjenu odredbe čl. 119. st. 3. Zakona o državnom inspektoratu jer se u trenutku inspekcijskog nadzora nisu izvodili građevinski radovi, a što je utvrđeno i u samom zapisniku. Zaključno, ističe kako smatra da je inspektor bio dužan raspitati se kod tijela graditeljstva o postojanju izdanog rješenja o izvedenom stanju, kao i o postojanju zahtjeva za njegovo izdavanje. Na navedeni način u postupku nisu utvrđene sve odlučne činjenice, koje su za tužitelja od iznimne važnosti. Naime, da je utvrđeno da je izdano rješenje o izvedenom stanju, ne bi se moglo naložiti uklanjanje izgrađene stambene zgrade. Isto tako, da je utvrđeno da postoji zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju, odgodilo bi se uklanjanje izgrađene stambene zgrade do pravomoćne odluke o tom postavljenom zahtjevu.

3. Slijedom navedenog, tužitelj predlaže sudu donošenje presude kojom će se poništiti rješenje tuženika uz obvezivanje tuženika na naknadu troškova ovog spora.

4. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao kod navoda iznijetih u obrazloženju osporavanog rješenja te je predložio da sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.

5. U tijeku spora održana je rasprava 8. srpnja 2026. kako bi se sukladno odredbi čl. 6. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj 36/24, dalje: ZUS) omogućilo strankama u sporu da usmeno obrazlože svoje navode iz tužbe i odgovora na tužbu. Na navedenom ročištu, koje je održano u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, opunomoćenica tužitelja je navela kako ustraje u cijelosti kod navoda iz tužbe, predloženih dokaza i tužbenog zahtjeva. Pored navedenog, predložila je da se u ovom postupku provede vještačenje po vještaku građevinske struke radi utvrđenja je li "sporna građevina" takve vrste da bi za istu uopće trebao biti ishodovan akt za gradnju. Naglasila je da je za predmetnu nekretninu ishodovan kućni broj, nekretnina ima određenu namjenu te da je doista nelogično da se radi o "ilegalno sagrađenoj građevini". Tužitelj je kupio nekretninu i za nju uredno platio porez Republici Hrvatskoj.

6. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka u kojem je doneseno osporavano rješenje i u spisu ovog spora pri tome odbivši provesti ostale dokaze predložene od strane tužitelja (saslušanjem tužitelja i svjedoka te građevinskim vještačenjem) ocijenivši da se provođenjem ovih dokaza ne bi utvrdile okolnosti koje su relevantne za ocjenu zakonitosti osporavanog rješenja tuženika te da se sve pravnorelevantne okolnosti mogu utvrditi iz materijalne dokumentacije priležeće spisu.

7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Odredbom čl. 106. st. 1. Zakona o gradnji ("Narodne novine" broj: 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19 i 145/24, dalje: ZG) propisano je da se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a da se graditi mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano.

9. Odredbom čl. 128. st. 1. ZG-a propisano je da se jednostavne i druge građevine i radovi određeni pravilnikom koji donosi ministar grade, odnosno izvode bez građevinske dozvole. Stavkom 2. istog čl. propisano je da se građenju građevina i izvođenju radova iz stavka 1. ovog čl. može pristupiti na temelju glavnog projekta, tipskog projekta za koji je Ministarstvo donijelo rješenje o tipskom projektu, drugog akta, odnosno bez akta ako je to propisano pravilnikom iz stavka 1. ovog članka.

10. Odredbom čl. 113. st. 1. toč. 1. Zakona o državnom inspektoratu ("Narodne novine" broj: 115/18, 117/21, 67/23 i 155/23, dalje: ZDI) propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole. Stavkom 2. istog članka propisano je da prije donošenja rješenja iz st. 1. toč. 1., 2. i 3. ovoga članka građevinski inspektor naređuje investitoru odnosno vlasniku građevine i mjeru obustave građenja ako je građenje u tijeku, a što utvrđuje tim rješenjem.

11. Odredbom čl. 119. st. 1. ZDI-a propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku građevine i izvođaču obustavu građenja, ako nije prijavljen početak građenja odnosno nastavak radova. Stavkom 3. istog članka propisano je da građevinski inspektor obustavu građenja provodi zatvaranjem gradilišta postavljanjem posebnog službenog znaka na gradilište odnosno građevinu.

12. Odredbom čl. 106. st. 1. ZDI-a propisano je da se inspekcijske i druge mjere propisane ovim Zakonom naređuju rješenjem investitoru, vlasniku građevine odnosno drugoj stranki određenoj ovim Zakonom.

13. Odredbom čl. 103. st. 3. ZDI-a propisano je da kada građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, obvezan je po službenoj dužnosti pokrenuti upravni postupak i narediti odgovarajuće inspekcijske mjere u skladu s ovim Zakonom.

14. Odredbom čl. 106. st. 4. ZDI-a propisano je da ako građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke.

15. Iz dokumentacije koja prileži spisu upravnog postupka i ovog spora proizlazi da je tuženik proveo inspekcijski nadzor bespravne gradnje na zemljištu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u vlasništvu tužitelja, povodom kojeg je sačinjen zapisnik od 26. svibnja 2025. Iz fotografija koje prileže zapisniku o obavljenom nadzoru razvidno je da se na predmetnoj čestici nalaze građevine opisa kao u točki 1. izreke osporavanog rješenja. Nadalje, proizlazi da je tuženik dopisom od 24. lipnja 2025. zatražio od tužitelja da se očituje o zapisniku od 26. svibnja 2025., a na koje traženje se tužitelj očitovao po opunomoćeniku odvjetniku.

16. Analizirajući ukupnost činjenica koje proizlaze iz sadržaja dokumentacije koja prileži spisu te podvodeći iste pod prethodno citirane pravne norme, sud nalazi da je osporavana odluka tuženika utemeljena na pravilno i potpuno utvrđenom činjeničnom stanju i pravilnoj primjeni materijalnog prava, a što tužitelj prigovorima iznijetim u tijeku ovog spora nije doveo u sumnju. To stoga što iz stanja spisa proizlazi da građevine koje su opisane u osporavanom rješenju i zapisniku te prikazane na fotografijama u privitku zapisnika predstavljaju građevine u smislu ranije citirane odredbe čl. 3. st. 1. toč. 11. ZG-a, čijem se građenju može pristupiti samo na temelju pravomoćne ili izvršne građevinske dozvole. Naime, prema ocjeni suda radi se o građevinama koje se ne mogu podvesti niti pod jedan tip radova koji se prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ("Narodne novine" broj: 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22, 155/23, dalje: Pravilnik) mogu izgraditi ili izvesti bez građevinske dozvole.

17. Nadalje, vezano za sporno pitanje utječe li postupak ozakonjenja pokrenut prema odredbama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ("Narodne novine" broj 86/12, 143/13, 65/17, 14/19, dalje: ZPNIZ) na zakonitost osporavanog rješenja tuženika o uklanjanju, valja reći sljedeće. Osporavano rješenje tuženika doneseno na temelju propisa kojima se uređuje gradnja i to ZG-a i ZDI-a. S druge strane, prema odredbi čl. 1. ZPNIZ-a, tim Zakonom propisuju se uvjeti, postupak i pravne posljedice uključivanja u pravni sustav nezakonito izgrađene zgrade (ozakonjenje zgrade). Odredbama čl. 42. ZPNIZ-a uređen je postupak prekida postupka izvršenja rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađene zgrade. Tako je u st. 1. tog članka propisano da će građevinski inspektor prekinuti rješenjem postupak izvršenja rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađene zgrade donesenog na temelju propisa kojima se uređuje gradnja do pravomoćnog završetka postupka za donošenje rješenja o izvedenom stanju ako je ta zgrada vidljiva na DOF5/2011, na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenu na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. ili je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi. U st. 2. istog članka propisano je da se postupak iz st. 1. tog članka prekida na zahtjev stranke uz koji je podnesen dokaz da je podnijela zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom stanju i uvjerenja da je zgrada vidljiva na DOF5/2011, na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenu na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. odnosno dokaz da je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi. Odredbom st. 4. istoga članka propisano je da u slučaju da je postupak iz st. 1. tog članka završen donošenjem rješenja o izvedenom stanju, građevinski inspektor će po pravomoćnosti tog rješenja obustaviti postupak izvršenja rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađene zgrade. U st. 5. istoga članka propisano je da u slučaju da postupak iz st. 1. tog članka pravomoćno završi odbijanjem ili odbacivanjem zahtjeva za donošenje rješenja o izvedenom stanju, građevinski inspektor će nastaviti izvršenje rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađene zgrade.

18. Dakle, odredbe ZPNIZ-a ne odnose se na zakonitost i pravilnost rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađene zgrade o čemu se rješava u upravnom postupku i ovom sporu primjenom odredbi kojima je uređeno građenje (ZG i ZDI), već se odnose na postupak ozakonjenja nezakonito izgrađene zgrade i na prekid i obustavu postupka izvršenja rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađene zgrade.

19. Stoga navod tužitelja da je možebitno u tijeku postupak ozakonjenja (koji tužitelj odgovarajućom ispravom nije dokazao do dana donošenja ove odluke) nije od utjecaja na drugačije rješenje ove upravne stvari, jer to ne utječe na zakonitost rješenja o uklanjanju, već može imati utjecaja samo na izvršenje rješenja o uklanjanju. Dakle, za ovaj upravni postupak i spor relevantno je jesu li predmetne nekretnine zakonito ili nezakonito izgrađene, a budući da je utvrđeno da su nezakonito izgrađene, to je zakonito u upravnom postupku naloženo tužitelju uklanjanje istih.

20. U odnosu na navode tužitelja koji se odnose na postavljanje posebnog službenog znaka obustave daljnjeg građenja/izvođenja radova, tuženik ističe kako investitor ne posjeduje građevinsku ili uporabnu dozvolu odnosno akt kojim se odobrava gradnja te se stoga ne može niti utvrditi da li je isti završio s građevinskim radovima na predmetnoj lokaciji, a koja je prostornom planu označena kao poljoprivredno zemljište i gdje nije dozvoljena gradnja te je stoga određena mjera zatvaranja gradilišta postavljanjem posebnog službenog znaka. Prihvaćajući osnovanim navode tuženika, pored toga valja reći kako se radi o jednoj od inspekcijskih mjera predviđenih odredbom čl. 108. ZDI-a, a određivanjem koje mjere u konkretnom slučaju sud ne nalazi da je povrijeđeno neko zakonsko pravo tužitelja jer tužitelj niti ne spori da početak građenja nije prijavljen (čl. 119. ZDI-a).

21. Zaključno, navodi tužitelja u svezi dodijele kućnog broja te plaćanju poreza na nekretninu koja je predmetom ovog spora nisu odlučni za rješenje ove upravne stvari kraj nesporne činjenice da je građenju pristupljeno bez pravomoćne, odnosno izvršne građevinske dozvole. Naime, rješenje o određivanju kućnog broja kao niti plaćanje poreza nije dokaz o zakonitosti predmetne gradnje u smislu propisa kojima je uređeno građenje, odnosno u smislu ZG-a.

22. Slijedom navedenog, osporavano rješenje tuženika ocijenjeno zakonitim pa je stoga sud na temelju odredbe čl. 116. st. 2. ZUS-a odlučio kao u točki I. izreke ove presude.

23. Točka II. izreke ove presude temelji se na odredbi čl. 147. st. 1. ZUS-a prema kojoj odredbi stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora.

24. Tužitelj je u okviru tužbe postavio i prijedlog za određivanje odgodnog učinka tužbe, obrazlažući isti činjenicom da će mu se nanijeti šteta koja bi se mogla teško popraviti. U odnosu na navedeni prijedlog, ističe se kako u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti za određivanje odgodnog učinka. To stoga što je iz tužbe i osporenog rješenja tuženika razvidno da tužitelj ima prebivalište na drugoj adresi od one na kojoj se nalaza građevine glede kojih je naloženo uklanjanje pa stoga izvršenjem osporenog rješenja tužitelju ne bi nastala šteta koja bi se teško mogla popraviti, budući da tužitelju ne bi bio ugrožen neki egzistencijalni interes (npr. stanovanje i slično), jer isti nije dokazao da se u konkretnom slučaju radi o osnovnoj građevini koja tužitelju služi za stanovanje. Stoga nije bilo uvjeta iz odredbe čl. 42. ZUS-a za određivanje odgodnog učinka tužbe radi čega je isti prijedlog tužitelja odbijen.

25. Stoga je u smislu odredbe čl. 42. ZUS-a odlučeno kao u izreci rješenja.

U Rijeci 23. srpnja 2026.

Sutkinja

Dubravka Zec

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dostaviti:

- opunomoćenici tužitelja Zvjezdani Zdjelar Lalović, odvjetnici u Puli, Anticova 9/III

- tuženiku Državnom inspektoratu, Područnom uredu Rijeka, Ispostavi u Pazinu, Pazin,

Prolaz Frana Matejčića 8