REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P-381/2021-92

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Nataliji Horvatić, u parničnom predmetu tužitelja EĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Vladimiru Buriću, odvjetniku iz Osijeka, protiv tuženika GĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Luki Vukoviću, odvjetniku u Zagrebu, radi utvrđenja i isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 11. lipnja 2026. u prisutnosti punomoćnika stranaka, a po objavi presude dana 23. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I.

Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja, a koji glasi:

"Utvrđuje se da je kupoprodajni ugovor od 14. travnja 2014. kojim je tuženik GĆ prodao tužitelju EĆ košnice sa pčelama i pripadajućom opremom i kamion reg. oznake [registarska oznaka] marke FAP, tip 1213/42 KK, model C- 137261, broj šasije [broj šasije], raskinut te između stranaka ne proizvodi pravne učinke.

Nalaže se Ministarstvu unutarnjih poslova da uspostavi ranije vlasničko stanje na način da u javnom očevidniku vozila briše upis prava vlasništva motornog vozila iz toč. 1. ove presude sa imena tužitelja, a koji je proveden temeljem ugovora o kupoprodaji motornog vozila zaključenog između stranaka 14. travnja 2014., te da uspostavi ranije vlasničko stanje.

Nalaže se tuženiku da isplati tužitelju ukupan iznos od 13.245,74 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 14. travnja 2014. pa do isplate, po eskontnoj stopi koju objavljuje HNB uvećane za 5 postotnih poena, u roku od 15 dana.

Nalaže se tuženiku da naknadi tužitelju troškove parničnog postupka, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja pa do isplate, po eskontnoj stopi koju objavljuje HNB uvećane za 5 postotnih poena, u roku od 15 dana.“

II. Nalaže se tužitelju EĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], da tuženiku GĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od 15 (petnaest) dana naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 3.981,60 eura (tritisućedevetstoosamdesetjedan eura i šezdeset centi) sa zateznim kamatama tekućim od 23. srpnja 2026. do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine .

III. Odbija se zahtjev tuženika za naknadom troškova parničnog postupka u preostalom iznosu, sa zateznim kamatama, kao neosnovan.

IV. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova parničnog postupka u preostalom iznosu, sa zateznim kamatama, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da mu je tuženik 14.4.2014. prodao 84 košnice od kojih 48 sa pčelama, a 36 praznih sa pčelarskim priborom, zajedno sa kamionom koji je služio kao smještajni prostor za košnice za ukupni iznos od 13.006,83 eura. Pored tog iznosa tužitelj je tuženiku isplatio i iznos od 238,90 eura na ime troškova registracije kamiona, budući se tužitelj prethodno javio na oglas tuženika na "Njuškalu", te 4.4.2014. došao u mjesto Bukovec Zelinski gdje je tuženik imao stacioniran kamion sa pčelama. Tužitelj mu je tada isplatio 1.327,23 eura na ime predujma, a razliku od 11.918,51 eura isplatio mu je 14.4.2014. kada je došao po pčele i odvezao ih za Osijek. Prilikom kupnje pčela tuženik je tužitelju pokazao samo dvije košnice pčela, a zbog jake kiše koja je konstantno padala slijedeća 2 tjedna u Osijeku detaljniji pregled košnica tužitelj je izvršio tek početkom 5. mjeseca 2014. Prilikom prodaje tuženik nije ishodio svjedodžbu o zdravstvenom stanju i mjestu porijekla prodanih pčela, a što je bio dužan učiniti. Budući su pčele izgledale nezdravo, tužitelj se u više navrata obraćao tuženiku, no tuženik ga je uvjeravao da su pčele zdrave. Kako se stanje pčela nije popravljalo tužitelj se obratio Veterinarskoj stanici Vetam d.o.o. iz Osijeka koja je izašla na teren, izvršila izuzimanje uzoraka iz košnica, te poslala uzorke na Veterinarski fakultet u Zagrebu na analizu gdje je utvrđeno da su košnice zaražene američkom gnjiloćom. U to vrijeme na području Osijeka nije bio zabilježen niti jedan slučaj ove bolesti, dok je na području Zagrebačke županije zabilježen niz ovih slučajeva, a što ukazuje na činjenicu da je tuženik prodao tužitelju zaražene pčele. Zbog navedenog tužitelj je dopisom od 2.6.2014. raskinuo ugovor s tuženikom i zahtijevao od njega povrat isplaćene kupoprodajne cijene od 13.006,83 eura i iznos od 238,90 eura s osnova registracije kamiona, a što je tuženik odbio, pa je 10.6.2014. vratio tuženiku sve kupljene pčele zajedno sa kamionom i svim priborom. Zbog navedenog tužitelj tužbenim zahtjevom (tužba i ročište od 13.5.2015.) potražuje utvrđenje da je predmetni kupoprodajni ugovor od 14.4.2014. raskinut, da se nalaže Ministarstvu unutarnjih poslova uspostaviti ranije vlasničko stanje na način da se u javnom očevidniku vozila izvrši brisanje upisa prava vlasništva sa imena tužitelja koji je proveden temeljem ugovora o kupoprodaji motornog vozila od 14.4.2014. i uspostavi ranije vlasničko stanje, povrat iznosa kupoprodajne cijene od 13.245,74 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 14.4.2014. pa do isplate, uz naknadu parničnog troška, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja pa do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je osporio osnovanost tužbe i tužbenog zahtjeva budući je tužitelj prilikom sklapanja kupoprodajnog ugovora 4. travnja 2014. izvršio pregled svih košnica sa pčelama. Stoga tuženik smatra da se pčele nisu zarazile dok su bile u njegovom posjedu i vlasništvu i predlaže tužbu i tužbeni zahtjev odbiti uz naknadu troškova parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom.

3. Tijekom provedbe dokaza sud je saslušao stranke, proveo vještačenje po stalnom sudskom vještaku pčelarske struke prof. dr. sc. BĆ, te izvršio uvid u isprave i to obrazac za dostavu uzoraka na laboratorijsko ispitivanje Veterinarske stanice Vetam d.o.o. Osijek (list 7 spisa), dopis Veterinarskog fakulteta u Zagrebu od 12.6.2014. (list 8 spisa), članak sa portala (list 9 -10 spisa), opomenu pred tužbu od 2.6.2014. (list 11-12 spisa), odgovor punomoćnika tuženika od 9.6.2014. (list 13 spisa), obavijest o raskidu ugovora od 30.6.2014. (list 14-15 spisa), zapisnik Ministarstva poljoprivrede Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane od 10.6.2014. (list 28-30 spisa), potvrdu Policijske postaje Sv. Ivan Zelina od 30.6.2014. (list 31-32 spisa), stranicu oglasa (list 33-34 spisa), povijest bolesti tuženika (list 36- 37 spisa), kupoprodajni predugovor od 4.4.2014. (list 41 spisa), ugovor o kupoprodaji motornog vozila od 14.4.2014. (list 42-43 spisa), dopis Ministarstva poljoprivrede Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane od 3.2.2015. (list 44 spisa), ugovor o obrazovanju od 10.3.2014. (list 62-64 spisa), presliku uplatnice (list 66 spisa), uvjerenje MUP-a, Policijske uprave Osječko-baranjske od 18.5.2015. (list 67 spisa), dopis Ministarstva poljoprivrede Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane od 2.11.2018. (list 119-120 spisa) i mišljenje prof.dr.sc. RĆ sa Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek od 18.10.2018. i 25.11.2019. (list 159 -162 spisa), podaci Državnog hidrometeorološkog zavoda od 3. srpnja 2015. (list 324 -325 spisa), ponovo saslušao stranke, svjedoke VĆ i ŠĆ, te proveo vještačenje po Veterinarskom fakultetu u Zagrebu po vještacima prof.dr.sc. Petru Džaji i prof.dr.sc. Krešimiru Severinu.

4. Među strankama nije sporno da su stranke ugovorile kupoprodaju kamiona s pripadajućim košnicama i pčelama, vrcaljkom, topionikom voska i drugim manjim stvarima za pčelarenje uz kamion dana 4. travnja 2014., kada je tuženiku plaćen i predujam, a tog dana nije došlo do predaje stvari, već je dogovoreno da predaja bude obavljena kroz kraće vrijeme te je do nje nesporno došlo 14. travnja 2014., kada je plaćena i preostala cijena za sve kupljene stvari, s time da je u međuvremenu obavljen i postupak registracije kupljenog kamiona u skladu s ugovorom o kupoprodaji motornog vozila od 14. travnja 2014. Nije sporno da je za sve kupljene stvari ugovorena jedinstvena cijena, kao i da su se kupljene pčele razboljele od bolesti američke gnjiloće pčelinjeg legla, kod koje su bolesti mjere radi suzbijanja daljnje bolesti radikalne, pčele se guše sumporom, a potom spaljuju, kao i vosak, a košnice raskužuju.

5. Sporno u ovom predmetu je u kojem trenutku je sklopljen Ugovor o kupoprodaji, u kojem trenutku su se pčele zarazile bolesti Američki gnjiloća, u kojem trenutku je to moglo biti vidljivo prodavatelju, ovdje tuženiku i kupcu, ovdje tužitelju te u kojem trenutku je došlo do prijelaza rizika te da li se radi o skrivenom ili vidljivom nedostatku.

6. Savjesnom i brižljivom ocjenom svakog dokaza zasebno, kao i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, temeljem čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne Novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22; dalje: ZPP-a), sud je utvrdio kako tužbeni zahtjev nije osnovan.

7. Iz ugovora o kupoprodaji motornog vozila od 14.4.2014. (list 42 spisa) razvidno je da je tuženik prodao tužitelju kamion reg. oznake [registarska oznaka], godina proizvodnje 1980., za kupoprodajnu cijenu od 398,16 eura, te da je ugovor ovjeren kod javnog bilježnika.

8. Iz opomene pred tužbu od 2.6.2014. (list 11-12 spisa) proizlazi da je punomoćnik tužitelja pozvao tuženika na povrat isplaćene kupoprodajne cijene od 13.006,83 eura + troškova registracije kamiona od 238,90 eura + troška dovoženja istog iz Zagreba u Osijek od 199,08 eura, sve s obrazloženjem da mu je tuženik prilikom prodaje pčela prešutio da su pčele oboljele od najteže zarazne bolesti pčela američke gnjiloće.

Iz odgovora punomoćnika tuženika od 9.6.2014. (list 13 spisa) razvidno je da tuženik smatra navode iz opomene pred tužbu u cijelosti neosnovanim.

9. Iz zapisnika Ministarstva poljoprivrede Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane od 10.6.2014. (list 28-30 spisa) proizlazi da je kod tuženika GĆ, [adresa], dana 10. i 11.6.2014. izvršen inspekcijski nadzor vezano uz sumnju na američku gnjiloću pčela, da pregledom košnica nisu uočene nikakve promjene na njima, osim na dvije koje su bile slabe zajednice, ali je tuženiku GĆ zabranjena selidba i trgovina pčela, pčelinjih proizvoda i opreme do utvrđivanja bolesti ili odbacivanja sumnje na bolest.

10. Iz dopisa Veterinarskog fakulteta u Zagrebu od 12.6.2014. (list 8 spisa) razvidno je da je fakultet obavijestio Veterinarsku stanicu Vetam d.o.o. Osijek da su laboratorijskom pretragom dostavljenih uzoraka saća s pčelinjaka u vlasništvu tužitelja EĆ, [adresa], u svim uzorcima utvrdili spore P. larvae, uzročnika američke gnjiloće medonosne pčele, te da prema njihovom nalazu proces nije stariji od 2 mjeseca.

11. Iz obavijesti o raskidu ugovora od 30.6.2014. (list 14-15 spisa) proizlazi da je punomoćnik tužitelja obavijestio punomoćnika tuženika da raskida kupoprodajni ugovor kojim je tužitelj od tuženika kupio pčele, kamion i opremu, te da je tužitelj kamion sa pčelama vratio tuženiku, budući je u međuvremenu Veterinarska stanica u Osijeku uzela uzorke iz košnica i poslala na analizu u Zagreb, gdje je Veterinarski fakultet potvrdio da su pčele zaražene američkom gnjiloćom.

12. Iz dopisa Ministarstva poljoprivrede Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane od 3.2.2015. (list 44 spisa) razvidno je da su u periodu 2012. -2014. potvrđeni slučajevi američke gnjiloće na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Na području Osijeka tijekom 2012. nisu zaprimili informaciju o ovoj bolesti, dok je tijekom 2013. bolest potvrđena na jednom pčelinjaku u općini [adresa] vlasnika i posjednika MĆ, [adresa], a tijekom 2014. na pčelinjaku u naselju Tenja vlasnika i posjednika EĆ, [adresa].

13. Iz dopisa Ministarstva poljoprivrede Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane od 2.11.2018. (list 119-120 spisa) proizlazi da je tijekom 2013. u Republici Hrvatskoj američka gnjiloća potvrđena na području 9 županija, s ukupno 37 mjesta izbijanja (pčelinjaka) i to između ostalih u Zagrebačkoj županiji 5, u Osječko - baranjskoj 1, dok na području i okolici grada Sv. Ivan Zelina nije potvrđena. Tijekom 2014. Američka gnjiloća potvrđena je na području 15 županija, s ukupno 75 mjesta izbijanja, i to u Zagrebačkoj županiji 8 (od čega 3 na području općine Križ, 2 na području grada Sveti Ivan Zelina i 2 na području grada Dugo Selo), u Osječko - baranjskoj 1, dok je na području i okolici grada Sv. Ivan Zelina potvrđena u 2 pčelinjaka u [adresa] (tuženik) i Goričica.

14. Tužitelj saslušan kao stranka u svom iskazu naveo je da je u ožujku 2014. upisao tečaj za pčelara koji je završio u listopadu te godine, te da je 3.4.2014. vidio oglas na "Njuškalu" kojim je tuženik prodavao pčele i kamion. Stoga se 4.4.2014. našao s tuženikom blizu Sv. Ivana Zeline gdje su na jednoj oranici u blizini bili kamioni sa pčelama raznih pčelara, između ostalih i kamion od tuženika. Tuženik mu je tada po vlastitom odabiru pokazao dvije košnice sa pčelama koje su po njegovom mišljenju izgledale normalno. Tom prilikom on nije brojao košnice. Uglavnom tuženik mu je rekao da su pčele zdrave i da će samo za 2 ili 3 košnice morati kupiti nove matice. Oni su se dogovorili da konačna kupoprodajna cijena bude 13.006,83 eura, od čega mu je tužitelj odmah dao iznos od 1.327,23 eura na ruke te iznos od 238,90 eura za registraciju kamiona. U međuvremenu je njegova supruga dignula kredit na 10 godina kako bi mogao isplatiti u cijelosti kupoprodaju cijenu tuženiku. Po pčele je došao 14.4.2014. zajedno sa suprugom, sestrom i šogorom, te su tada otišli kod javnog bilježnika gdje je ovjeren i ugovor za kupnju kamiona. Po naputku tuženika kao vrijednost vozila upisan je iznos od 398,17 eura. Nakon toga vratili su se do vikendice tuženika gdje su se nalazili kamioni s pčelama, te je njegova supruga isplatila tuženiku preostali iznos kupoprodajne cijene. Tom prilikom on nije pregledao pčele, već su samo natovarili pčele na kamion i otišli za Osijek. U Osijeku također pčele nije odmah pregledao, a kako je bilo loše vrijeme i padala je kiša to niti nije mogao prije 29.4.2014. Tada je primijetio da su pčele vrlo zapuštene i neuredne, no mislio je da je to zbog hladnoće, a to mu je potvrdio i tuženik nakon što ga je nazvao. U 5. mjesecu 2014. ponovno je nekoliko puta pregledao leglo i činilo mu se čudnim, te je nakon što je krenuo istraživati na internetu posumnjao da bi pčele mogle bolovati od Američke gnjiloće. 31.5.2014. cijeli dan je pregledavao pčele i napravio preliminarno testiranje za tu bolest, a nakon čega je ponovno nazvao tuženika koji mu je rekao da su pčele kod njega bile zdrave. 5.6.2014. obratio se Veterinarskoj stanici u Osijeku Vetam d.o.o. koja je 9.6.2014. poslala uzorak u Zagreb na analizu. Isti dan on je sa prijateljem koji je vozio kamion vratio kamion sa svim pčelama i kupljenim alatom tuženiku, ostavio mu ključ od kamiona u posudi za cvijeće i poslao mu SMS poruku. Tuženik ga je tada prijavio jer je dovezao bolesne pčele, bez da je to prijavio Veterinarskoj inspekciji, te mu u razgovoru rekao da je on potrošio novac i da mu ga ne može vratiti. Također, na njegovom oglasu na "Njuškalu" bilo je oglašeno da se prodaje 60 košnica, dok je tužitelj nakon što ih je pregledao utvrdio da ih je 48. Tuženik mu nije predao niti evidencijske listove o svakoj košnici, niti je ishodio svjedodžbu o zdravstvenoj ispravnosti pčela. Kupoprodajna cijena obuhvaćala je kamion, pčele i pčelarski pribor. Po njegovoj procjeni zaražena su bila 3-4 okvira po košnici od 20. U razdoblju od 14.4.2014. do 9.6.2014. imao je jedno vrcanje, te je dobio oko 50 litara meda koje je podijelio rodbini i prijateljima.

15. Tuženik je u svom iskazu istaknuo da se pčelarstvom bavi od 2004. godine, ali da je nakon što je saznao da boluje od tumora na plućima odlučio da se više time neće baviti. To je bilo u srpnju 2013., a tada je imao nešto više od 60 košnica. Pčele koje je prodao kupio je 2004., košnice je sam radio, dok je kamion preuredio kod bravara da bude isključivo za prijevoz pčela i kao takav je bio registriran. Nakon što je dao oglas na "Njuškalu" tužitelj ga je kontaktirao i donio kaparu. Tada je došao zajedno sa svojom kćerkom, te su zajedno i sa njegovom suprugom otišli na oranicu gdje su se nalazile pčele i kamion. Pčele su pregledavali na način da su otvarali sve košnice i on je izvlačio okvire van. Tada je bilo slabijih, jačih i jako jakih društava, dakle miješano, a sve pčele su bile u razvoju i bilo je dosta mladog legla. Ništa nije ukazivalo na nekakvo sumnjivo leglo, ili bilo kakvu bolest. Tužitelj je u konačnici po pčele došao 14.4.2014. i tada su oni ponovno pregledali pčele. Da nešto nije u redu sa pčelama on je prvi puta saznao nakon što ga je tužitelj nazvao, a to je bilo nakon što je izvrcao prvu livadu i rekao da je dobio 250 kg meda. On mu je na to odgovorio da on nikada nije dobio toliko, posebno jer se radilo o mladim pčelama. Na bolest tužitelj se požalio par dana prije nego što ga je obavijestio da će mu vratiti i kamion i pčele, te mu je tada rekao da pčele boluju od Američke gnjiloće. On za ovu bolest nikada nije niti čuo, iako je redovito išao na sastanke pčelarskog društva, tako da nije znao da se ta bolest pojavljivala na području Zagreba. Također, tužitelj mu nikada nije niti rekao da raskida ugovor sa njim. Pčele koje su mu vraćene bile su u relativno dobrom stanju, a on je nakon što je vidio da se na njegovoj nekretnini nalazi kamion sa pčelama pozvao policiju koja je pozvala veterinare i inspekciju, te je od uzetih uzoraka pčela 5 bilo pozitivno na Američku gnjiloću, a jedan negativan. Nakon toga je došlo rješenje Veterinarskog fakulteta temeljem kojeg su pčele pogušene sumpornim listićima. Dodatno naveo je da je osim pčela tužitelju prodao kamion, 84 košnice, topionik za saće, vrcaljku za med, te sitni inventar - 300 komada rezervnih okvira, dimilicu i još nešto sitno.

16. Radi utvrđenja spornih činjenica (od koje bolesti su se pčele zarazile i kada) sud je proveo vještačenje po stalnom sudskom vještaku pčelarske struke prof. dr. sc. BĆ.

Iz Nalaza i mišljenja od 23. veljače 2017. proizlazi da je Američka gnjiloća tvrdokorna zarazna bolest poklopljenog legla čiji je uzročnik gram - pozitivna štapićasta bakterija Paenibacillus larvae var. larvae. duga 2-5 i široka 0,6 do 0,8 µm koja se u tkivu ličinke vrlo brzo razmnožava i izaziva smrt svog domaćina. U propaloj ličinki nastaju nepovoljni uvjeti za daljnje razmnožavanje uzročnika, te stvara trajne oblike, ovalne endospore duge 1,1 - 1,9 i široke 0,6 do 0,7 µm po kojima se u laboratoriju može utvrditi bolest. Spore su vrlo otporne i mogu ostati zarazne i više desetljeća. Ni godišnje doba, ni način pčelarenja, ni klima, ni vrsta košnice ne utječu na pojavu i razvoj bolesti. Bolest napada samo leglo i prve promjene se vide na poklopcima legla 3 tjedna nakon zaražavanja, na donjim rubovima poklopcima vide se tamno smeđe mrlje koje nastaju kad se poklopac smoči propalom ličinkom. Poklopac se uvlači. Često pčele pregrizu rupice na poklopcu s namjerom da očiste stanicu. Kad bolest dulje traje na okviru se vidi mnoštvo nepravilno raspoređenih poklopljenih stanica. U početku je ličinka svijetložućkasta, a 3 do 4 tjedna nakon ugibanja ličinka se raspada u smeđu ljepljivu masu koja se razvlači u dugačke niti. U početku je prisutan blagi miris po tutkalu. Zajednica slabi i propada. Bolest nikada ne prestaje sama od sebe, a pojava bolesti se mora potvrditi laboratorijskom pregledom po uzorku saća s leglom. Unutar košnice bolest prenose pčele hraniteljice, a od košnice do košnice prvenstveno pčelari premještanjem okvira, priborom, hranjenjem zareženim medom. I same pčele prenose bolest jer se javi grabež u zajednicama oslabljenih bolešću. Opasan izvor zaraze su propali i zapušteni pčelinjaci. Bolest se ne liječi, a pčelar je dužan bolest prijaviti nadležnoj veterinarskoj inspekciji koja provodi radikalne mjere, a to je gušenje sumporom i spaljivanje zaraženih pčela. Vještak smatra da su se pčele razboljele od Američke gnjiloće, a do bolesti dolazi zbog bakterije Paenibacillus larvae var. larvae. koja može zaraziti ličinke u prva 3 do 4 dana nakon izlaženja ličinki iz jajeta, a u vrijeme intenzivne ishrane. Inkubacija traje 7-14 dana od dana zaražavanja, a ličinke propadaju nakon poklapanja stanice. Tijek bolesti je brz, a znaci bolesti mogu biti vidljivi nakon 12 dana od zaražavanja. Poklopljeno i nepoklopljeno leglo je neravnomjerno raspoređeno. Od ove bolesti odrasle pčele ne mogu oboljeti. Sumnja na bolest postavlja se na temelju uočavanja tamnosmeđih mrlja na poklopcima legla, dok se dijagnoza postavlja na temelju laboratorijske pretrage kultiviranja na hranjivim podlogama, a utvrđivanja soja na temelju DNA analize. Prema oba laboratorijska nalaza može se sa sigurnošću utvrditi da je bolest bila mlađa od 2 mjeseca. U trenutku dijagnosticiranja bolesti ili postavljanja sumnje na bolest zajednica je mogla biti zaražena najmanje 20 dana. Osoba koja se ne bavi pčelarstvom može najranije posumnjati da je leglo oboljelo od ove bolesti nakon mjesec dana, a osoba koja se bavi pčelarstvom nakon 20 dana od zaražavanja legla. U ovom slučaju bolest je prvi puta dijagnosticirana 12.6.2014., dok je prva sumnja postavljena 9.6.2014. Svaka pčelinja zajednica je specifična, tako da je prilikom kupnje pčela potrebno pregledati svaku zajednicu. Prema pravilima struke i Zakonu o veterinarstvu u slučaju otpreme pčela radi prodaje prodavatelj je dužan ishoditi svjedodžbu o zdravstvenom stanju i mjestu podrijetla pčelinjih zajednica. U dopisu Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede od 3.2.2015. navedeno je povremeno pojavljivanje ove bolesti i na području Zagrebačke županije i na području Osječko -baranjske županije. Spore uzročnika ove bolesti su otporne i lako preživljavaju u okolišu i nekoliko desetaka godina. Bolest je tvrdokorna i pčelinja zajednica ne može sama ozdraviti od ove bolesti i može ugroziti okolne pčelinjake. Zaključno mišljenje vještaka je nakon pregleda cjelokupne dokumentacije koja prileži spisu da se ne može postaviti temeljita sumnja da su pčele bile bolesne u vrijeme prodaje.

17. Vještak je 26. veljače 2019. dopunio Nalaz na način da je dodatno naveo i da se pčele "bude iz zimskog sna" krajem veljače i početkom ožujka, a porastom temperature zraka iznad 12 stupnjeva i dužim danima počinju aktivnije skupljati nektar i pelud s prvih proljetnica. Za vrijeme kišnih i hladnih dana s temperaturom ispod 12 stupnjeva pčele ostaju u košnici i ne izlaze van. U 2013. na području Osječko-baranjske županije zabilježen je jedan slučaj američke gnjiloće u susjednom mjestu [adresa], no iako su provedene mjere iskorjenjivanja bolesti postoji mogućnost da je u nekoj pčelinjoj zajednici u prirodi ili nedovoljno kontroliranom pčelinjaku bolest ostala. Nalazom ovlaštenog laboratorija od 12.6.2014. u konkretnom slučaju utvrđeno je da bolest nije bila starija od 2 mjeseca. Cijena prirodnih rojeva u proljeće 2014. bila je 39,91 eura, a kasnih rojeva po 26,54 eura, dok se cijena za pčelinju zajednicu na 10 okvira kretala od 79,63-99,54 eura.

18. Budući je tužitelj imao primjedbi i na dopunu nalaza vještaka, sud je na ročištu od 2.12.2019. dopunski saslušao vještaka.

Vještak je naveo da je u mjestu [adresa] kraj Osijeka postojalo žarište ove bolesti koje je sanirano 2013., a što ne znači da i dalje nije postojala opasnost od prisutnosti bolesti, budući uvijek postoji opasnost da je jedan dio pčela izvan tog kruga sanacije ostao bolestan, odnosno da je bolest prisutna u nekim od pčelinjaka izvan kruga sanacije od 3 km. Princip sanacije je inače da se kontroliraju pčelinjaci u krugu od 3 km, ali postoji mogućnost i da je neki od pčelinjaka koji nisu sanirani ostao zaražen. Naime, postoje pčele koje mogu biti u rukama pčelara i "divlje" pčele u prirodi koje nisu pod kontrolom pčelara. Činjenica da niti prije spaljivanja 2013., a niti poslije tog spaljivanja nije na području Osječko-baranjske županije zabilježen niti jedan slučaj Američke gnjiloće znači samo da pčelari s tog područja ulažu pojačan napor u kontroli te bolesti i metodama povećane brige za pčele onemogućavaju laku pojavu bolesti. Točno je da se za vrijeme zime bolest ne razvija, međutim zajednice koje su brojne u početnoj fazi zaražavanja kod njih se bolest može i dalje razvijati u proljeće. Od trenutka kada su pčele stigle u Slavoniju, a imajući u obzir hladno vrijeme i kišu u prvih mjesec dana, one su se mogle zaraziti u trenutku kad su počele letjeti, dakle u tom drugom mjesecu (od dolaska). Odrasla pčela ne može oboljeti od ove bolesti, a glavni razlog obolijevanja je zaražena hrana. Unošenjem meda iz slabijih zajednica i donošenjem tog meda u svoju košnicu pčele unose i med koji u sebi ima velik broj spora Američke gnjiloće. Tako su pčele od tužitelja donijele i zaraženi med u košnicu. Unošenjem tog meda pčele počinju hraniti leglo tim medom, te u tom trenutku i počinje razvoj bolesti, a nakon toga u periodu od 12 do 15 dana mogu se prvi puta primijetiti klinički znakovi bolesti u toj košnici. Dodatno vještak je istaknuo i da je prof.dr.sc. RĆ, sveučilišni profesor u Osijeku na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti po zanimanju dipl. agronom, a da se bolestima pčela bave veterinari. Stoga je vještak u cijelosti ostao kod svog osnovnog nalaza i mišljenja i dopune nalaza.

19. Sud nije cijenio mišljenje prof. dr. sc. RĆ od 18.10.2018. i 25.11.2019. (list 159-162 spisa), a na koje se poziva tužitelj, budući je isti izrađen za privatne potrebe punomoćnika tužitelja i ne predstavlja objektivni dokaz u ovom postupku.

20. Stoga je na temelju tako provedenog dokaznog postupka sud u prvostupanjskom postupku pod poslovnim brojem P-4614/14 donio 23. prosinca 2019. presudu kojom je odbio tužbeni zahtjev u cijelosti.

21. Presudom Županijskog suda u Puli-Pola, poslovni broj Gž-215/20 od 17. studenog 2020., ukinuta je prvostupanjska presuda i predmet je vraćen na ponovni postupak. Navedeno iz razloga jer se u predmetu nisu utvrdile odlučne činjenice, koji je trenutak prodaje, koji je trenutak prijalaza rizika, da li se radi o vidljivim ili skrivenim nedostacima stvari te o trenutku mogućeg uočavanja istih. Stoga je predmet vraćen na ponovni postupak kako bi prvostupanjski sud pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje.

22. Stoga je sud u ponovljenom postupku ponovo saslušao stranke i proveo vještačenje.

23. Na ročištu dana 15. rujna 2022. tužitelj je iskazao da su najprije zaključili predugovor kojom prilikom je platio 1.327,23 eura za kaparu, što je uračunao u kupoprodajnu cijenu, u trenutku sklapanja predugovora nisu se dogovorili o točnom terminu preuzimanja kupljenih stvari nego da će se telefonski čuti kad njegova supruga dobije kredit i tako je i bilo, dogovorili su se da će on doći kad dobije novac i da će tada prepisati kamion, a pčele su bile dio kamiona.

Kada je prvi put došao tuženiku 4.4. bilo je dogovoreno da on njemu kod primopredaje stvari uz još neku opremu da sitni alat, pripremio je evidencijske liste i ispravu o zdravstvenoj ispravnosti pčela. Kad je došao 14.4. bilo je poslijepodne, bili su kod bilježnika oko 17 ili 18 sati, već je za pčele bilo kasno, moraju se zatvarati, počinjala je kiša, tuženik je donosio taj alat, kante i ostali i oni su to trpali u kamion, i on nije u tom trenutku išao za tim ispravama, zaboravio je u toj žurbi. Kasnije su se čuli telefonom i pitao je o tim ispravama, no tuženik mu je rekao da mu to nije potrebno da će sam ustrojiti svoju evidenciju, a da mu nije potrebna niti isprava o zdravstvenoj ispravnosti. Postupio je s povjerenjem u tuženika.

Ideju o tome da testira pčele šibicom ili iglom dobio je iz stručne literature dostupne na internetu i to zato jer je osjetio specifičan miris, to je obavio krajem svibnja, o tome je obavijestio tuženika telefonom, a s pčelarima s kojima je razgovarao dobio je obavijest da to mora prijaviti veterinarskoj inspekciji a što je učinio. Njegov tata bio je pčelar pa je nešto malo uz njega učio, ali pravog doticaja s pčelarstvo nije imao u travnju 2014. osim što sam u ožujku započeo tečaj koji je trajao do listopada. Nije onda poveo sa sobom stručnu osobu jer je postupio u dobroj vjeri. Predugovor je pisao vlastoručno u dva primjerka. Točno je što je rekao u iskazu da je tuženik taj koji je rekao da se u ugovoru napiše cijena kamiona od 398,17 eura, ja nije imao nikakvih razloga fingirati kupoprodajnu cijenu kamiona jer pčelarsko vozilo ne podliježe poreznoj obvezi poreza na promet. Do početka svibnja nije ništa mogao jer je bilo ružno vrijeme odnosno kiša, gledao je to malo po malo, na kraju se uvjerio da su pčele jako bolesne, to je jako rijetka bolest koje u Osijeku tada nije bilo.

24. Tuženik je iskazao da je kamion i dalje tamo. Ustraje kod toga da je iznos cijene kamiona odredio sam tužitelj, on bi više ostvario od ugovorene cijene za kamion da ga je odvezao na staro željezo jer je vozilo teško.

Nije znao da su pčele bolesne kada ih je prodavao niti su one bile bolesne. Iz isprava proizlazi da je bolest bila mlađa od dva mjeseca. Pčele su prodane 4. travnja, tužitelj nije po njih došao ranije jer nije mogao naći vozača C kategorije. Rekao je da će sutradan donijeti ostatak novaca, ali ih nije donio jer nije mogao naći vozača. Njegova adresa 2014. bila je [adresa]. Veterinarska inspekcija je pregledavala sve košnice i to je trajalo pet sati jedan dan i tri sata drugi dan s time da ih je prvi dan bio jedan, a drugi dan dvoje. Posjet javnom bilježniku, povratak do pčela i odlazak pčela bio 14.4. u popodnevnim i predvečernjim satima. S tužiteljem je bila supruga i šogor, odnosno jedna osoba koja je bila vozač s C kategorijom , a tužitelj je pregledavao pčele i 4. i 14. travnja.

25. Na ročištu 17. ožujka 2023. svjedokinja VĆ, bivša supruga tužitelja iskazala je da je tužitelj oglas našao u Njuškalu i prvi put kad je išao na susret s tuženikom nije išla s njim. Za financiranje podigla je nenamjenski kredit od 16.988,52 eura s 10% depozita. Drugi put kada je njen suprug išao tuženiku i kad su pčele preuzete bila je s njim, i sestra bivšeg supruga i njen muž. Kratko su popričali da se dogovore, išli su kod bilježnika te su isplatili kupoprodajnu cijenu. Sjeća se da je bilo ružno vrijeme, spremalo se nevrijeme i padala je kiša. Suprug tada nije gledao pčele, bila je kiša i već je bilo mračno, samo su natovarili kamion i otišli kući. Kad su se vratili u Slavoniju šogor je odvezao kamion na svoju njivu i tamo je danima stajao jer je bilo ružno vrijeme. Kad se vrijeme proljepšalo , početkom petog ili krajem četvrtog mjeseca, počeo je obilaziti pčele i sjeća se da je bio užasno nezadovoljan i ljut te je rekao da nešto nije u redu. Počeo je fotografirati pčele. Više puta je kontaktirao telefonom tuženika da ga obavijesti da misli da nešto nije u redu, nekim od tih razgovara bila je prisutna, i tužitelj joj je rekao da mu je tuženik rekao da to nije ništa, jer da je to zbog selidbe, zbog lošeg vremena. Nazvao je tuženika i rekao da se osjeća prevareno jer niti je dobio košnica koliko su dogovorili niti je dobio to što je platio novcem i da želi svoj novac nazad. Rekao joj je da mu je tuženik rekao "Nemojte tako" te da će se nešto dogovoriti. Slijedeći put kad su se čuli tuženik više nije bio za dogovor, rekao je da novac koji je dobio više nema jer da ga je uložio i na kraju je rekao mom suprugu da ga baš briga i neka ga tuži. Suprug je u međuvremenu proveo test za dokazivanje bolesti koji je vidio na internetu, a kako nije stručan obavijestio je o tome veterinarskog inspektora koji je uzeo uzorak. Pčele je vidjela uživo, s njima nije ništa radila. Ne zna točno kad se njen bivši suprug obratio tuženiku s obavijesti da nešto nije u redu, misli da je to bilo odmah nakon što je uočio da nešto nije u redu i to je bilo dosta brzo, ne zna je li bio početak ili sredina svibnja, ali svakako nije bilo u lipnju. Kad su dovezli pčele on je bio prvo nervozan jer ih zbog vremena nije mogao pregledavati i misli da je taj prvi dan bilo ok, ne zna koliko je uspio tada pregledati, no kako su dani više prolazili to je bio frustriraniji i frustriraniji, ne zna koliko je dana prošlo dok se nije javio tuženiku.

26. Svjedokinja ŠĆ, supruga tuženika, iskazala je da su već bili odlučili da neće prodavati pčele jer je već bila počela sezona, ali je tužitelj bio dosta nasilan preko telefona, rekao ih da ih ne prodajemo nikome i da će on sto posto doći. Oni su ih već bili dali na pašu. On je došao i pčele su bile na polju na paši i on ih je s njenim mužem pregledavao. To je trajalo dugo vremena. On je rekao da će kupiti pčele i dao je kaparu taj dan. Nije ih preuzeo nego je rekao da će doći za dva tri dana. Nije došao, tražio je da mi umjesto njega registriramo kamion, na kraju je došao puno kasnije, misli da je već bilo prošlo 14 dana. Došao je u pratnji svojih prijatelja, oni su spakirali stvari u kamion, spremalo se nevrijeme, krenuli su na put. Oni jesu taj dan gledali pčele, ali kratko jer nisu imali puno vremena, trebalo se vratiti do Osijeka za dana. Sjeća se da je danas pristupjela druga svjedokinja bila u pratnji tužitelja kad je došao po pčele i bila je s njom još jedna žena.

Tužitelj je pčele odvezao u 4. mjesecu i negdje im se u svibnju telefonom javio da ih mora hraniti i da nisu zdrave i da mora po šećer u Bosnu. Mi smo mu rekli da svi pčelari hrane pčele, ako nema dovoljno ispaše, a što se tiče Bosne to je njegova stvar, jer šećera ima svugdje. Nakon nekog vremena je javio da su bolesne, a oni nisu imali pojma o tome da bi bile bolesne, a s obzirom na loše vrijeme i kako ih je tretirao i gledao mogle su se i razboljeti. Pčele treba jako često gledati i voditi računa o njima. Za par dana stigla je poruka koju je pročitala i u kojoj je pisalo da su im pčele na imanju i da su ključevi od kamiona na prozoru u cvijeću. Kad je došla pčele su bile zatvorene u kamionu bez vode, a temperatura je bila između 30 -40 stupnjeva u kamionu. Dali su im vode i pozvali su inspekciju i policiju i morali su ih zapaliti i to joj je jako teško palo. Nisu sve pčele bile bolesne jer su neke letjele. Nakon toga im je po pozivu tužitelja došla inspekcija u kontrolu da se utvrdi jesu li ili nisu zapalili pčele. Razumije se u pčele koliko je uspjela naučiti uz svog supruga, ne zna prepoznati simptome bolesti Američke gnjiloće, međutim nakon što je započeo ovaj spor ona je čitala o tome i nikad nije osjetila nikakav miris iako je sa svojim suprugom zajedno radila sa pčelama. Pčele su bile čiste i ona je nakon svakog pregleda uređivala i čistila kamion te ga prala vodom.

Prvi puta kada je došao tužitelj i kad je dao kaparu on je na njihovo imanje došao u prijepodnevnim satima, otišli u poslijepodnevnim satima. Zadržali su se dosta dugo, kamion nisu upalili. Nije bila s njima kad su pregledavali. Nakon povratka od javnog bilježnika bio je dan. Nije gledala kad su oni drugi puta, kad su došli po pčele, nakon javnog bilježnika, pregledavali kratko pčele, bila je u vikendici i dvorila je tužiteljevu suprugu i još jednu žensku osobu, dakle nije vidjela što su oni radili.

27. Nadalje, u ponovljenom postupku provedeno je vještačenje po Veterinarskom fakultetu sveučilišta u Zagrebu, te je u Nalazu i mišljenju od 4. srpnja 2023. istaknuto da se osjetljivost ličinki na bolesti uzrokovane ličinkama P. larvae smanjuje sa povećanjem starosti ličinke. Na osnovu kliničkih simptoma na bolest Američke gnjiloće može se posumnjati, dok se sigurna dijagnoza bolesti postavlja laboratorijskom pretragom, a kao i svaka druga zarazna bolest životinja u inkubaciji tako i ova ima svojstva skrivenog nedostatka (u fazama bolesti do pojave promjena na poklopcu), dok se uz znakove poput nalaz rupica na rubu poklopca, slaba zajednica, neugodan miris, a što mogu biti i posljedice iz drugih razloga može posumnjati na ovu bolest, a uz znakove karamel boje i jezika kukuljice moglo bi se ovu bolest svrstati u vidljivi nedostatak.

Pod zarazom košnice u ovom slučaju smatra se unos endosfora u košnicu. Infekcija u košnici računa se od dana unosa endosfora u košnicu (s time da se ne zna koliko je vremena prošlo od ulaska endosfore u ličinke), a košnica može biti inficirana endosforama, a da se bolest klinički manifestira za nekoliko mjeseci pa i do godinu dana, pa je stoga nemoguće dati odgovor na pitanje kada su se odnosno kod koga pčele inficirale.

Moguće je da su prvi znakovi nekih promjena uočeni 31. svibnja 2014., a sigurno je na bolest posumnjano 9. lipnja 2014. kada je pozvan veterinar. Na osnovu laboratorijskog nalaza Veterinarskog fakulteta u Zagrebu može se potvrditi samo da je bolest stara manje od 2 mjeseca računajući od dana uzimanja uzoraka za laboratorijsku pretragu.

Za razvoj bolesti Američke gnjiloće, osim genotipa spora P. larvae, ovisi i o imunitetu koji ovisi o jačini zajednice te higijenskom nagonu za čišćenjem uginulih ličinki. Iako je bolest možda bila kod prodavatelja ona je mogla imati svojstva skrivenog nedostatka jer bolest ovisi o tipu uzročnika endospore P. larvae jer u nekim slučajevima pčele očiste sve tragove moguće nastalih vidljivih primjena a postoje i supkliničke infekcije koje se mogu otkriti samo bakteriološkom pretragom meda, a čime se moglo procijeniti kada bi se bolest mogla u budućnosti manifestirati. Navedeno potvrđuje i konstatacija iz Zapisnika veterinarskog inspektora od 11. lipnja 2014. kada je pregledom koji je vršen za dva dana (pregled svih napučenih košnica) nisu uočene nikakve promjene na pčelama, osim što su 2 zajednice bile slabe. Stoga iz navedenog proizlazi da je prodavatelju moglo ostati nepoznato da su pčele bolesne.

U fazama kada je bolest karakterizirana kliničkim promjenama na poklopcu, promjenama na ličinki (boja, konzistencija), neugodan miris i jezičci kukuljice, temeljita je sumnja na ovu bolest, koja je dokazana laboratorijskom pretragom 9. lipnja 2014. Pčele su pregledane 31. svibnja 2014., ali nije ništa poduzeto . Kupcu kao prosječnom čovjeku mjeseca dana nakon inficiranja ličinki tj. do pojave prvih kliničkih simptoma bolest je trebala biti očita (iako se spominje i kraće vrijeme od 20 dana). Nedostatak ne bi smio ostati skriven kupcu više od mjesec dana od kupovine.

28. Na tako izrađeni Nalaz i mišljenje tužitelj je istaknuo prigovore u podnesku od 16. travnja 2026. te se na iste vještak prof. Krešimir Severin sa Veterinarskog fakulteta u Zagrebu očitovao usmeno na ročištu dana 11. lipnja 2026. Na pitanje na koji način su se pčele mogle zaraziti bolešću koju uzrokuje bakterija Paenibacillus larvae nakon što ih je tužitelj dovezao na područje Osijeka (objektivno mogući načini zaraze), vještak je naveo na navedenoj lokaciji mogući je bio prijenos bolesti na sve moguće načine koji su poznati kod širenja i pojave bolesti, moguće je bilo grabeži, zalijetanjem, odnosno posredstvom pčelama iz drugih zajednica ili aktivnošću pčelara.

Na pitanje koliko traje period inkubacije od ulaska endospora u košnicu pa do početka razvoja bolesti, vještak je naveo da je inkubacija u međuovisnosti o genotipu uzročnika no smatra se da su prvi znakovi na sačama odnosno stanici u kojoj se nalazi ličinka vidljive po poklapanju stanice odnosno drugim riječima moglo bi se raditi o najmanje 12 dana do vidljivih promjena na poklopcu 20 dana. Takve promijene imaju svojstvo skrivenosti za neiskusne pčelare u tom periodu i periodu početka prvih promjena no iskusni pčelar i veterinar bi po promjenama koje bi rezultirale otvaranjem poklopca od pčela radilica ili propadanjem uginule ličinke sa 30-tak do 40 dana.

Na pitanje pri kojoj temperaturi pčele počinju izlaziti iz košnice, vještak je naveo da počinju izlaziti iz košnice pri temperaturi pri oko 12 stupnjeva celzijevih u hladu, ovo se odnosi ne na prosječnu dnevnu temperaturu nego na temperaturu koja omogućuje izlazak iz košnice pčela radilica u manjem ili većem intenzitetu. Pčele ovisno o potrebama mogu izaći i pri nižim temperaturama tako da nije neuobičajeno da izlaze pri temperaturi od 8-10 stupnjeva u hladu.

Na pitanje izlaze li pčele iz košnica za vrijeme kiše, vještak je naveo načelno pčele ne izlaze iz košnice za vrijeme kiše, napose ukoliko ona pada kontinuirano i stalno.

Na pitanje, uzimajući u obzir podatke DHMZ-a o temperaturi i padalinama za razdoblje od 14. travnja do 1. svibnja 2014., jesu li pčele u tom razdoblju mogle izlaziti iz košnice, vještak je naveo da su pčele u navedenom razdoblju nesporno mogle izlaziti iz košnice. Podatke HZMO-a vezano uz oborine ne smiju se uzimati parcijalno jer navedene količine oborina se odnose za 24 satno vrijeme. Da bi bolje razumjeli podatke koji su dostavljeni usporedio bi sa vrijednostima jučerašnjeg i prekjučerašnjeg dana koji su u načelu na području Grada Zagreba bili suhi sa mjestimičnim oborinama u noćnim satima koji su trajali vrlo kratko vrijeme pa tako 10.6.2026. količina oborina prema podacima DHMZ-a za područje mjerne stanice Zagreb-aerodrom iznosilo je 4,4 ml, odnosno za 11.6.2026. za mjernu postaju Zagreb-aerodrom 8.6. ml odnosno Zagreb-Maksimir 16,5 ml. Unatoč oborinama koje su bile kratkotrajne pčele su na području Grada Zagreba oba dana nesmetano mogle prikupljati nektar i pelud.

Na pitanje je li tužitelj, obzirom na vremenske uvjete, u tom razdoblju mogao vršiti pregled košnica odnosno pčelinje zajednice, vještak je naveo da je mogao. Na pitanje ako je tužitelj sumnju na postojanje bolesti iznio tuženiku 31. svibnja 2014., uvažavajući minimalni mogući period inkubacije i činjenicu da uzorci govore o procesu razvoja bolesti oko dva mjeseca znači li to da su pčele morale biti zaražene prije 14. travnja 2014., vještak navodi da uzorci odnosno dva nalaza koja se odnose na uzrokovanja od 9.6.2014. i 11.6.2014. uopće ne govore da se radi o procesu starosti oko dva mjeseca nego da proces nije stariji od 2 mjeseca. Ova bitna razlika proizlazi iz činjenice da se očekuje da savjestan pčelar na vrijeme uoči promjene na saću koje bi mogle probuditi sumnju da se radi o američkoj gnjiloći pčelinjeg legla čime bi trebao o tome obavijestiti ovlaštenog veterinara kako bi se bolest isključila. Napominje da u Zakonu o veterinarstvu koji je tada bio meritoran NN 82/2013 stoji u čl. 35. st. 7. iz tog razloga laboratoriji iz dostavljenih uzoraka prosuđuje radili se o procesu koji je stariji od 2 mjeseca ili mlađi od 2 mjeseca. Drugim riječima promjene na uzorcima mogle bi korelirati sa promjenama od 5-8 tjedana ali ne više od 2 mjeseca.

Na pitanje da pretpostavkom da su pčele bile zdrave prilikom dolaska kod tužitelja, uzimajući u obzir vremenske uvjete koji su onemogućavali njihov izlazak iz košnice, kao i period inkubacije bolesti, proizlazi li da bi proces bolesti temeljem uzorkovanja od 9. lipnja 2014. morao biti kraćeg trajanja (oko mjesec dana ili manje), a ne do dva mjeseca kako je utvrđeno nalazom vještak je naveo da je to odgovoreno u nalazu i mišljenju da je zbog specifičnosti te bolesti i proteka vremena do uočavanja promjena nemoguće odgovoriti.

Na pitanje koliko vremena je potrebno za pregled jedne košnice, odnosno koliko vremena je potrebno za pregled svakog okvira koji se nalazi u košnici, vještak je naveo da vrijeme potrebno za pregled pojedinačnog okvira koji bi mogli specificirat kao rutinski pčelarski pregled traje od 10-30 sekundi odnosno ako košnica ima 10-20 okvira to bi značilo 3-5 minuta za detaljan zdravstveni pregled od strane veterinara s ciljem traženja skrivenih simptoma Američke gnjiloće poput uvučenih perforiranih poklopca legla i testa šibicom bilo bi potrebno po okviru 1-2 minute odnosno 10-15 minuta što kolerira s pregledom koji je obavljen u dva navrata tijekom inspekcijskog nadzora 10.06.2014.-11.06.2014. na lokaciji [adresa].

Na pitanje pun. tužitelja u odnosu na duljinu trajanja pregleda vještak je naveo da na str. 30 spisa stoji da je PĆ ovlašteni veterinar obavio klinički pregled 10.6.2014. od 4,00-7,00 sati te 11.6.2014. od 8,00-10,00 sati. Napominje da se radi o temeljitom zdravstvenom pregledu te da evidentne promijene nisu bile jasno uočljive što dokazuje činjenica da veterinar pregledom nije uočio nikakve promijene na njima osim na dvije košnice koje su bile slabe zajednice.

Na pitanje da ako evidentne promjene nisu bile vidljive 11.6.2014. stručnoj osobi kao što je veterinar, kakvo je mišljenje da je nestručna osoba 14.4.2014. to mogla primijetiti, vještak je naveo da upravo ovaj zaključak može dovesti do razmišljanja da se radilo o procesu koji je trajao kratko vrijeme odnosno da se evidentne promjene Američke gnjiloće pčelinjeg gnijezda nisu uočile. U nalazu broj 060825 s uzorkovanja od 9.6.2014. stoji da je zaprimljeno 7 uzoraka te da su svim uzorcima utvrđene spore uzročnika (l 45 spisa). Iz nalaza broj 054319 od uzorkovanja od 11.6.2014. zaprimljeno je 6 uzoraka saća u 5 je utvrđena prisutnost spora dok u jednom nije. Uzorci ne specificiraju iz koje su košnice, pa pojašnjava da kada bi došlo do infekcije ličinke u tom trenutku bi laboratorijska metoda utvrdila prisutnost spora, znači inkubacija se ne odnosi na sposobnost metode da utvrdi prisutnost uzročnika nego na vrijeme u kojem je infekcija prisutna ali klinički znakovi nisu uočljivi.

Na pitanje da je prije predaje pčela tuženik pribavio svjedodžbu o zdravstvenom stanju, da li se tada moglo utvrditi postojanje bilo kakve bolesti pa tako i ove, vještak navodi da je svrha izdavanja svjedodžbe definitivno sprečavanje širenja bolesti, specifično za izdavanje svjedodžbe je da ona traje za pčele iznimno 90 dana dok je za sve druge životinje 72 sata, prema tadašnjem zakonu o veterinarstvu. Naravno da je postojala obveza pribavljanja svjedodžbe no taj pregled ne bi bio detaljan kao što je bio kod inspekcijskog nadzora kada je postavljena sumnja, taj pregled prije svega se odnosi na moguću vjerojatnosti pojave bolesti koja bi priječila otpremu pošiljke u ovom slučaju pčelinje zajednice, odnosno otpremu na lokaciju koja je zabranjen dovoz, drugim riječima ne radi se o temeljnom kliničkom pregledu pčelinje zajednice nego o fizičkom dokumentacijskom i identifikacijskom pregledu te utvrđivanju savjesnosti posjednika o vođenju evidencije i brizi oko pčela. Vrlo vjerojatno promjene ne bi bile uočljive pri primopredaji kao niti 11.6.2014. kada je ovlašteni veterinar napravio zdravstveni pregled cijele pčelinje zajednice. S obzirom na specifičnost bolesti Američke gnjiloće danas vrijede druga pravila pa se za navedenu pčelinju zajednicu ne izdaje svjedodžba.

Na pitanje da s obzirom da je rađeno uzrokovanje koje je radio Veterinarski fakultet, da li se pri pregledu tih uzoraka daje ocjena svih bolesti koje se utvrde u tim nalazima, vještak navodi da laboratorijska pretraga isključivo se odnosi na isključivu bolest Američke gnjiloće pčelinjeg legla te se ne utvrđuje prisutnost drugih uzročnika. Na pitanje obzirom da ste na početku iskaza odgovorili na koji način se pčele mogu zaraziti bolešću Američke gnjiloće, da li to znači da je na području gdje se pčele nalaze odnosno u određenoj blizini moralo postojati i neko drugo zaraženo leglo koje bi prenijelo tu bolest, vještak je naveo da je evidentno morao postojati izvor zaraze no iz lista 119 spisa stoji da u 2013. godini je Američka gnjiloća potvrđena na 37 mjesta od kojih je jedno Osječko-baranjska županija odnosno 2014. od 75 mjesta izbijanja jedno je Osječko-baranjska i 8 Zagrebačka županija, na području grada Svetog Ivana Zeline su dva izbijanja jedno na adresi [adresa] koje se odnosi na ovaj predmetni slučaj a drugi je bio u listopadu 2014. Napominje da svaka infekcija i svaka pojava bolesti ne mora nužno biti utvrđena, može biti prisutna i dovesti do širenja a da nije evidentirana.

Na pitanje koliko je 2013. godine bilo prijavljenih slučajeva na području Zagrebačke županije, vještak je naveo 5. Koliki je radijus pčela kretanja pčela da bi se one mogle zaraziti od drugih pčela, vještak je naveo da pčela može preletjeti na udaljenosti od 30 km od mjesta košnice.

Na pitanje kada je tužitelj iskazao sumnju za bolest početkom 6. mjeseca, da li su se mogle nakon utvrđivanja zarađenih pčela unutar zaraženih košnica ostale pčele mogle spasiti, vještak je naveo da ukoliko se laboratorijskom pretragom utvrdi prisutnost spore i u jednom uzorku zaražena je cijela pčelinja zajednica i cijela pčelinja zajednica se mora uništiti.

29. Stoga je sud prihvatio Nalaz i mišljenje vještaka, kao stručan i objektivan jer je isti jasno obrazložen, pregledan i razumljiv, iznesen na temelju relevantne dokumentacije, te je na iznesena pitanja i prigovore argumentirano odgovoreno.

30. Nadalje, prema odredbi čl. 376. st.1. i 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, dalje: ZOO-a) ugovorom o kupoprodaji prodavatelj se obvezuje predati kupcu stvar u vlasništvo, a kupac se obvezuje platiti mu cijenu. Pritom se prodavatelj nekog prava obvezuje to pravo pribaviti kupcu, a kad ostvarivanje njegova sadržaja zahtijeva posjed stvari, predati mu i stvar. Samom kupoprodajom ne stječe se vlasništvo stvari. Naime, kupoprodaja je pravni posao pa se vlasništvo pokretnine stječe predajom te stvari stjecatelju u samostalan posjed, kako to uređuju čl. 115. i 116. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015. i 94/2017, dalje: ZV-a).

Nadalje, čl. 400. ZOO-a propisani su materijalni nedostaci za koje prodavatelj odgovara pa tako prema st.1. prodavatelj odgovara za materijalne nedostatke stvari koje je ona imala u trenutku prijelaza rizika na kupca, bez obzira je li mu to bilo poznato; prema st. 2. prodavatelj odgovora i za one materijalne nedostatke koji se pojave nakon prijelaza rizika na kupca ako su posljedice uzroka ako je postojao prije toga, a prema st. 3. predmnijeva se da je nedostatak koji se pojavio u roku od 6 mjeseci od prijelaza rizika postojao u vrijeme prijelaza rizika, osim ako prodavatelj ne dokaže suprotno ili suprotno proizlazi iz naravi stvari ili naravi nedostatka; dok se prema st. 4. za neznatan materijalni nedostatak ne odgovara.

Čl. 403. ZOO-a propisano je da je kupac dužan primljenu stvar na uobičajeni način pregledati ili je dati na pregled, čim je to prema redovitom tijeku stvari moguće, i o vidljivim nedostacima obavijestiti prodavatelja u roku od osam dana, a kod trgovačkog ugovora bez odgađanja, inače gubi pravo koje mu po toj osnovi pripada , dok je čl. 404. ZOO-a određeno je da kad se nakon primitka stvari od strane kupca pokaže da stvar ima neki nedostatak koji se nije mogao otkriti uobičajenim pregledom prilikom preuzimanja stvari, kupac je dužan, pod prijetnjom gubitka prava, o tom nedostatku obavijestiti prodavatelja u roku od dva mjeseca računajući od dana kad je nedostatak otkrio, a kod trgovačkog ugovora – bez odgađanja.

Stoga, bolest američka gnjiloća pčelinjeg legla zbog navedenog nesporno i predstavlja materijalni nedostatak prodane stvari, dok je potrebno ocijeniti da li predstavlja vidljivi ili skriveni nedostatak.

Odredbom čl. 416. st. 1. ZOO-a propisuje da u situaciji kad je jednim ugovorom i za jednu cijenu prodano više stvari ili jedna skupina stvari, pa samo neke od njih imaju nedostatke, kupac može raskinuti ugovor samo u pogledu tih stvari, a ne i ostalih. St. 2. određeno je da međutim, ako stvari čine jednu cjelinu tako da bi njihovo razdvajanje bilo štetno, kupac može raskinuti cijeli ugovor, ili ako on ipak izjavi da raskida ugovor samo u pogledu stvari s nedostatkom, prodavatelj sa svoje strane može raskinuti ugovor i u pogledu ostalih stvari.

31. Prema provedenim dokazima proizlazi da je tužitelj uplatio kaparu dana 4. travnja 2014., da je dana 14. travnja isplatio ostatak kupoprodajne cijene i preuzeo kamion s košnicama, da je imao sumnju na moguću bolest dana 31. svibnja 2014., da je prijavio sumnju dana 5. lipnja 2014., da su uzorci poslani na analizu dana 9. lipnja 2014. te da je laboratorijskom pretragom utvrđeno da se radi o bolesti Američka gnjiloća dana 11. lipnja 2026.

Također je utvrđeno da je ugovor o kupoprodaji sklopljen 14. travnja 2014. (temeljem čl. 376. st.1. i 2. ZOO-a u vezi čl. 116. ZV-a) te da je trenutak prijelaza rizika sa prodavatelja na kupca na dan preuzimanja kamiona s košnicama, točnije 14. travnja 2014. Dogovor da se kupac javi "kada skupi novac" bio je ugovoreni uvjet za predaju, pa kupac nije bio u zakašnjenju s preuzimanjem, što znači da se raniji prijelaz rizika temeljem čl. 379. ZOO ne može primijeniti u ovom slučaju.

32. Iz prihvaćenog Nalaza i mišljenja Veterinarskog fakulteta u Zagrebu proizlazi da je nemoguće odgovoriti kada je došlo do zaraze pčela (jer košnica može biti inficirana endosporama a da se bolest klinički manifestira za nekoliko mjeseci, pa i godinama, dok je bilo i vremena da se pčele zaraze i kod kupca i da se razviju navedeni simptomi bolesti), već je jedino moguće odgovoriti koliko su stare kliničke promjene.

U odnosu za period inkubacije bolesti Američka gnjiloća od ulaska endospora u košnicu pa do početka razvoja bolesti, utvrđeno je da je ista u međuovisnosti o genotipu uzročnika no smatra se da su prvi znakovi na sačama odnosno stanici u kojoj se nalazi ličinka vidljive po poklapanju stanice odnosno drugim riječima moglo bi se raditi o najmanje 12 dana do vidljivih promjena na poklopcu 20 dana. Inkubacija se ne odnosi na sposobnost metode da utvrdi prisutnost uzročnika nego na vrijeme u kojem je infekcija prisutna ali klinički znakovi nisu uočljivi. Takve promijene imaju svojstvo skrivenosti za neiskusne pčelare u tom periodu i periodu početka prvih promjena no iskusni pčelar i veterinar bi po promjenama koje bi rezultirale otvaranjem poklopca od pčela radilica ili propadanjem uginule ličinke sa 30 -tak do 40 dana, da je kupcu kao prosječnom čovjeku mjeseca dana nakon inficiranja ličinki tj. do pojave prvih kliničkih simptoma bolest trebala biti očita, da je bio mogući prijenos bolesti na sve moguće načine, da je tužitelj obzirom na vremenske uvjete u tom razdoblju mogao vršiti pregled košnica odnosno pčelinje zajednice , da dva nalaza koja se odnose na uzrokovanja od 9.6.2014. i 11.6.2014. govore da se radi o procesu koji nije stariji od 2 mjeseca odnosno promjene na uzorcima mogle bi korelirati sa promjenama od 5-8 tjedana ali ne više od 2 mjeseca, da veterinar pregledom 11.6.2014. nije uočio nikakve promijene na njima osim na dvije košnice koje su bile slabe zajednice a što može dovesti do razmišljanja da se radilo o procesu koji je trajao kratko vrijeme odnosno da se evidentne promjene Američke gnjiloće pčelinjeg gnijezda nisu uočile te da je nemoguće odgovoriti na pitanje da li je proces bolesti bio kraćeg trajanja od 2 mjeseca, s obzirom na zbog specifičnosti te bolesti i proteka vremena do uočavanja promjena, kao i da se u današnje vrijeme više ne izdaje Svjedodžba s obzirom na specifičnost bolesti Američke gnjiloće.

33. U odnosu na ocjenu da li se radi o vidljivom ili skrivenom nedostatku stvari, iz Nalaza proizlazi da u inkubaciji bolest ima svojstva skrivenog nedostatka (u fazama bolesti do pojave promjena na poklopcu), dok se uz znakove poput nalaz rupica na rubu poklopca, slaba zajednica, neugodan miris, a što mogu biti i posljedice i drugih razloga, može se posumnjati na ovu bolest, a uz znakove karamel boje i jezika kukuljice moglo bi se ovu bolest svrstati u vidljivi nedostatak. Kako iz Nalaza i priležeće dokumentacije (inspekcijski nalaz od 10 .6.2014. i 11.6.2014., l. 28.-30. spisa) proizlazi da do dana 10. i 11. lipnja 2014. pregledom košnica nisu uočene nikakve promjene na njima, osim na 2 košnice koje su bile slabe zajednice, te da bi promjene na uzorcima mogle korelirati sa promjenama od 5-8 tjedana ali ne više od 2 mjeseca, to je ocjena suda da čak do dana 10. lipnja 2014. nije bilo znakova bolesti koje bi se mogle okarakterizirati kao vidljivi nedostatak. Stoga također proizlazi da se ne radi o slučaju da prodavatelju, ovdje tuženiku, nije moglo ostati nepoznato, u smislu čl. 407. ZOO-a, kao i da se radi o slučaju iz čl. 416. st. 2. ZOO-a obzirom je vještak utvrdio da se prilikom utvrđivanja predmetne bolesti cijela pčelinja zajednica mora uništiti.

34. U odnosu na dane iskaze stranaka i svjedoka isti se prihvaćaju u dijelu u kojem su nesporni i u kojem se podudaraju (da je plaćena kapara 4.4.2014., da je isplaćen u cijelosti dana 14.4.2014., da su pčele preuzete istog dana, da u trenutku sklapanja Ugovora nije bila izdana Svjedodžba, da u narednih dva tjedna od preuzimanja pčela iste nisu pregledane od strane kupca.

U odnosu na činjenicu da li su pčele pregledane na dan 14.4.2014. , a za koju su tužitelj i svjedokinja VĆ naveli da nisu pregledane, dok je tuženik naveo da su pregledane, a svjedokinja je navela da pregledane, ali na kratko, valja napomenuti da je kupac sukladno čl. 403. st. 1. ZOO-a dužan pregledati primljenu stvar, čim je to prema redovitom tijeku stvari moguće, a obzirom je i sam tužitelj naveo kako nije pregledao pčele sve do konca 4. mjeseca 2014., a sud je ocijenio da sve do čak do dana 10. lipnja 2014. nije bilo znakova bolesti koje bi se mogle okarakterizirati kao vidljivi nedostatak, pa je stoga ocjena suda da u ovom slučaju ne dolazi do primjene čl. 403. st. 1. ZOO-a te navedeni dio iskaza nije posebno cijenjen. Dio iskaza tuženika da tužitelju nije bilo poznato da su pčele oboljele prije sklapanja Ugovora, isti se ocjenjuje kao istinit i vjerodostojan, obzirom da je isto u skladu sa utvrđenjem iz vještačenja, a dio iskaza tužitelja da je obavijestio tuženika nakon 29. travnja 2014. (ne precizirajući datum), tuženik nije sporio, pa se isti uzima kao istinit i vjerodostojan.

35. U odnosu na pozivanje tuženika na primjenu čl. 400. st. 3. ZOO -a, kojim je propisano da se predmnijeva da je nedostatak koji se pojavio u roku od 6 mjeseci od prijelaza rizika postojao u vrijeme prijelaza rizika, valja napomenuti da u ovom slučaju primjena navedene predmnjeve nije moguća, obzirom na prirodu stvari i njenu narav (u ovom predmetu narav pčela kao predmeta kupoprodaje, vanjski utjecaji, vanjsko rukovanje s istima od strane kupca, ovdje tužitelja, narav bolesti Američka gnjiloća, za koju je potrebno istaknuti i da je vještak naveo kako se upravo zbog specifičnosti bolesti za istu više niti ne izdaje Svjedodžba), a što sve isključuje primjenu navedene predmnjeve.

36. Stoga je ocjena suda da nisu ostvarene pretpostavke iz čl. 400. st. 1. ZOO-a u vezi čl. 410. ZOO-a, obzirom je utvrđeno da je Ugovor sklopljen dana 14. travnja 2014., da je tada došlo do prijelaza rizika s prodavatelja na kupca, da do dana 10. lipnja 2014. nije bilo znakova bolesti koje bi se mogle okarakterizirati kao vidljivi nedostatak, da je kupac obavijestio prodavatelju o svojoj sumnji koncem travnja 2014., da tuženiku nije bilo poznato niti moglo biti poznato da su pčele u trenutku sklapanja Ugovora bolesne, da nije moguće odgovoriti na pitanja kada su pčele bile zaražene, da tijek procesa nije trajao dulje od 2 mjeseca te da se u ovom slučaju ne radi o primjeni čl. 400. st. 3. ZOO-a, pa je tužbeni zahtjev valjalo u cijelosti odbiti kao neosnovan.

37. Nadalje, odluka o troškovima parničnog postupka donesena je temeljem odredbe čl. 154. st. 1. u vezi čl. 155. st. 1. i 2. ZPP-a.

Tuženiku je stoga uz primjenu odredbi čl. 151. i 155. ZPP-a dosuđena naknada za sastav odgovora na tužbu (temeljem Tbr. 7. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, Narodne novine broj 123/38, dalje: Tarifa), trošak sastava podneska od 29. svibnja 2015., 22. ožujka 2017., 13. ožujka 2019., 16. ožujka 2026., (Tbr. 8. toč. 1. Tarife), te trošak zastupanja na ročištima dana 13. svibnja 2015., 11. lipnja 2015., 18. rujna 2015., 7. svibnja 2018., 11. listopada 2018., 2. prosinca 2019., 10. studenog 2021., 15. rujna 2022., 17. ožujka 2023., 15. travnja 2026. i 11. lipnja 2026. (Tbr. 9. toč. 1. Tarife), svaka radnja u iznosu od 199,08 eura, uz pripadajući pdv od 25%, što ukupno iznosi 3.981,60 eura.

Ostale radnje nisu priznate jer su ocjenjene da nisu bile potrebne u smislu čl. 155. ZPP-a (trošak sastava podneska od 15. svibnja 2026. obzirom na sadržaj istog, kao niti trošak sudske pristojbe na odgovor na tužbu obzirom u spis nije dostavljen dokaz da je ista uistinu i plaćena).

38. Na dosuđeni iznos troška parničnog postupka sud je temeljem odredbe čl. 151. st. 3. ZPP-a dosudio i zatražene zatezne kamate tekuće od dana donošenja presude do isplate.

U Zagrebu, 23. srpnja 2026.

Sutkinja

Natalija Horvatić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi ovom sudu, u tri primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA:

1. Tužitelju po punomoćniku

2. Tuženiku po punomoćniku