REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Vukovaru

Županijska ul. br. 31, Vukovar

Poslovni broj: R1 Ob-521/2025-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Vukovaru, po sucu pojedincu Sanji Vrabec-Vrančić, u izvanparničnoj pravnoj stvari predlagatelja Hrvatski zavod za socijalni rad Područni ured Županja, Dr. Franje Račkog 30c, Županja, radi lišenja poslovne sposobnosti protustranke GĆ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa posebna skrbnica SĆ, dipl. pravnica, stručna radnica Centra za posebno skrbništvo Zagreb, Podružnica Osijek, nakon provedenog postupka, izvan ročišta, 23. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Protustranka GĆ, rođena **.**.2006. u [adresa] od oca IĆ i majke UĆ, djelomično se lišava poslovne sposobnosti.

Određuje se da protustranka GĆ, OIB [osobni identifikacijski broj] nije sposobna samostalno donositi odluke o vlastitom psihijatrijskom i somatskom liječenju, uključujući pristupanje dijagnostičkim i terapijskim postupcima, bolničko liječenje, ambulantno liječenje i ostale potrebne radnje u zaštiti vlastitog zdravlja, o upravljanju vlastitom pokretnom imovinom, uključujući i redovita mjesečna primanja, nije sposobna samostalno sklapati bilo kakav ugovor i poduzimati pravnu radnju iz koje mogu proizaći novi pravni odnosi ili obveze, te nije samostalno sposobna pribavljati osobne dokumente i nije sposobna samostalno se zastupati kod javnopravnih tijela.

II. Za poslove koji nisu navedeni u st. I. izreke ovog rješenja, protustranka GĆ ima poslovnu sposobnost te ih može samostalno poduzimati.

Obrazloženje

1.Predlagatelj je podnio ovome sudu prijedlog radi djelomičnog lišenja poslovne sposobnosti protustranke GĆ, predlažući da protustranku sud liši poslovne sposobnosti nakon provedbe medicinskog vještačenja po sudskom vještaku psihijatru i tim rješenjem odredi radnje i poslove koje protustranka nije sposobna samostalno poduzimati u odnosu na svoje osobno stanje i imovinu na temelju čl. 234. Obiteljskog zakona.

1.1.Predlagatelj u prijedlogu navodi da je protustranka rođena sa dijagnozom Downov sindrom, da stanuje s majkom koja ima status roditelja njegovatelja za nju, da nije vlasnica nekretnina, pokretnina, ne ostvaruje prihode, korisnica je inkluzivnog dodatka u mjesečnom iznosu od 720,00 eura, da protustranka ima više oštećenja zdravlja zbog kojih je potpuno ovisna o brizi i njezi druge osobe, da je kod nje utvrđeno postojanje teške mentalne retardacije, da je nerazvijenog govora, u ponašanju anksioznost i ispadi bijesa uz samoozljeđivanje, da je protustranka inkontinentna, nerazvijenih socijalnih vještina, da je rješenjem nadležnog tijela utvrđeno postojanje tjelesnog i intelektualnog oštećenja četvrtog stupnja, trajna promjena u zdravstvenom stanju, te trajna potreba pomoći i njege u punom opsegu, te da protustranka nije mogla razumjeti značenje provedbe ovoga postupka tako da je stoga predlagatelja na te okolnosti nije niti saslušao.

2. U smislu odredbe čl. 234. st. 3. Obiteljskog zakona (Narodne Novine 103/15, 98/19, 47/20, 49/23–Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 156/23, u daljem tekstu ObZ) u sv. s odredbom čl. 499. st. 1. ObZ-a sud je naložio liječnički pregled protustranke GĆ o kojem se provodi postupak za lišenje poslovne sposobnosti, nakon kojeg je pregleda određeni stalni sudski vještak liječnik specijalist-psihijatar izradio pisani nalaz i dao mišljenje.

3. Protustranka je u ovome postupku bila zastupana po posebnom skrbniku SĆ dipl. pravnici iz Centra za posebno skrbništvo Podružnica Osijek, koja je u smislu odredbe čl. 241. ObZ-a, na tu dužnost imenovana rješenjem predlagatelja od 3. prosinca 2025., koja je tijekom ovoga postupak štitila prava i interese protustranke.

3.1. Posebna skrbnica u zastupanju prava i interesa protustranke, u podnesku od 3. lipnja 2026., obavijestila je sud da je stručna radnica Centra za posebno skrbništvo dana 6. svibnja 2026. pokušala obaviti razgovor s protustrankom, upoznati je s nalazom i mišljenje vještaka u ovom postupku, pojasniti joj tijek postupka, ulogu posebnog skrbnika i utvrditi njezinu volju i mišljenje, no da je prigodom posjeta protustranka sjedila na podu, slušala pjesme na youtubeu i plesala, da stručna radnica s njom kontakt nije uspjela uspostaviti, da zbog oštećenja zdravlja protustranku nije bilo moguće upoznati s nalazom i mišljenjem stalnog sudskog vještaka, ulogom posebnog skrbnika niti je bila sposobna iskazati volju i mišljenje, te da je stručna radnica od majke protustranke, s kojom je obavila tada razgovor, utvrdila podatke istovjetne navedenom u prijedlogu predlagatelja, te još i da protustranka ne voli odlaziti u šetnju, da zna jednostavnim riječima tražiti kada je gladna i žedna, da teško zaspe i da ju je teže probuditi, da ako nešto ne želi to neće uraditi, te da se otac protustranke dva sata dnevno s njom druži.

Nakon naprijed utvrđenog poseban skrbnik nije imalo primjedbi na prijedlog predlagatelja niti na nalaz i mišljenje sudskog vještaka.

4. Predlagatelj je imao primjedbi na nalaz i dano mišljenja stalnog sudskog vještaka nakon provedenog medicinskog vještačenja.

5. Radi utvrđenja odlučnih činjenica, sud je izvršio uvid u i pregledao: ispis nakon izvršenog uvida u digitalne podatke matice rođenih na ime protustranke (stranica spisa 3), socijalnu anamnezu od 2. prosinca 2025. sastavljena za protustranku (stranica spisa 5-6), nalaz i mišljenje o težini i vrsti invaliditeta od 19. rujna 2025. za protustranku (stranica spisa 7-10), medicinska dokumentacija za protustranku (stranica spisa 11-17), sudsko psihijatrijski nalaz i mišljenje za protustranku GĆ dano po stalnom sudskom vještaku JĆ dr. med. specijalisti psihijatru 8. travnja 2026. (stranica spisa 24-30) nakon provedenog medicinskog vještačenja.

5.1. Iz naprijed opisanih isprava koje je sudu dostavio predlagatelj utvrđeno je daje protustranka osoba koja je rođena sa Downovim sindromom, da je ranije koristila privremeni smještaj u poliklinici za rehabilitaciju djece, da o njoj najviše brine majka koja je ostvarila pravo na status roditelja njegovatelja i s kojom protustranka stanuje u kućanstvu, da je provedeno vještačenje kod za to nadležnom tijelu te utvrđeno da kod protustranke postoji tjelesno i intelektualno oštećenje četvrtog stupnja, trajne promjene u zdravstvenom tanju i trajna potreba za pomoć i njegu druge osobe u potpunom opsegu, da se s protustrankom ne može uspostaviti verbalni kontakt niti kontakt očima, da u interakciju ulazi samo sa poznatim osobama, da je redovito u kontroli psihijatra i psihologa, te da ima problema sa štitnjačom zbog čega uzima propisanu terapiju lijekovima, da ne voli buku, nazočnost više osoba, galamu, da izgovara najosnovnije riječi te tako pokazuje kada je gladne, žedna, da je obavila nuždu, da prigodom obrade po psihologu nije mogla obaviti niti jedan zadatak, da se umiruje uz glazbu, da samostalno jede, ali da kupanje, pranje, oblačenje ne može sama uraditi, da nosi pelene.

5.2. Utvrđeno je iz nalaza stalnog sudskog vještaka JĆ, liječnika specijaliste psihijatra, čiji je nalaz i mišljenje sud cijenio nepristranim i izrađenim u skladu s pravilima struke, prihvaćajući ga u potpunosti, da je protustranku vještak pregledao 8. travnja 2026. u njezinom domu u [adresa] i u nazočnosti njezine majke, da je psihički protustranka bila pri svijesti, verbalni kontakt kao niti kontakt očima se ne uspostavlja, ne reagira na poziv imenom, nerazvijen govor, izvodi stereotipne pokrete, povremeno ispusti neki neartikulirani zvuk, bez ikakvog uvida u realitet, tako da je nakon uvida u sudski spis, svu dostupnu medicinsku dokumentaciju i nakon obavljenog kliničkog pregleda stalni sudski vještak dao mišljenje da je protustranka osobi koja je rođena s genetskom anomalijom na 21. kromosomu poznatoj kao trisomija 21, a u kliničkom smislu se prezentira kao Downov sindrom ili mongolizam, da klinička obilježja ovakvih stanja, koja se mogu registrirati kod protustranke uključuju nizak rast, koso položene oči što daje specifičan izgled lica (otud i naziv mongolizam), kratke prste, poprečno položenu brazdu na dlanovima, srasle uške te ometenost u intelektualnom razvoju, u konkretnom slučaju kod protustranke se utvrđuje teška ometenost, kao i da klinička obilježja teške ometenosti u intelektualnom razvoju su to da se u ranijoj dobi uočava usporen razvoj, slabo razvijen ili nerazvijen govor, potpuna odsutnost intelektualnih vještina, nepismena je, nije savladala niti elemente čitanja, pisanja, odsutnost socijalnih interakcija, nemogućnost za skrb o sebi niti na elementarnoj razini (uzimanje hrane, održavanje higijene, nerazvijenost kontrole sfinktera).

Zaključak je stalnog sudskog vještaka da se kod protustranke radi o opisanim psihopatološkim stanjima koja su trajne prirode i uslijed kojih ona nije sposobna samostalno se skrbiti o sebi i štititi svoja prava i interese, te je prijedlog lišiti protustranku poslovne sposobnosti i odrediti joj skrbnika u pogledu poslova i radnji pobliže opisanim u sta. I. izreke ovoga rješenja.

6. Stalni sudski vještak utvrdio je u svome mišljenju da je protustranka zbog teškog oštećenja zdravlja protustranka nije sposobna shvatiti o kakvom se postupku radi, koja je svrha i posljedice ovog postupka te nije sposobna dati izjavu na zapisnik kod suda, tako da je sud, u smislu odredbe čl. 498. st. 3. i 4. ObZ, nije saslušao protustranku GĆ, naročito što se protustranke nije razvijen govor i osjeća strah od nepoznatih ljudi i novih situacija pa bi dolazak u kontakt sa sudom, osobama pred kojima se ovaj postupak provodi, mogao za protustranku predstavljati povod za reakciju na njoj uobičajen način, mogućim samoozljeđivanjem ili agresijom prema bliskim osobama.

7. Odredbom čl. 234. st. 1. i 2. ObZ-a određeno je da će sud u izvanparničnom postupku punoljetnu osobu koja zbog duševnih smetnji ili drugih razloga nije sposobna brinuti o nekom od svojih prava, potreba ili interesa ili koja ugrožava prava i interese drugih osoba, u tom dijelu lišiti poslovne sposobnosti, te da sud iznimno, ako je to od osobite važnosti za zaštitu prava i interesa punoljetne osobe, može potpuno lišiti poslovne sposobnosti osobu koja nije sposobna ostvariti smisleni kontakt s drugom osobom i izraziti svoju volju.

7.1. Sukladno odredbi čl. 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine – Međunarodni ugovori br. 19/97, 6/99, 14/02, 1/03, 9/05, 1/06 i 2/10 dalje u tekstu Konvencija) postupak lišavanja poslovne sposobnosti ulazi u sferu prava poštivanja privatnog života, te sukladno čl. 141. Navedene Konvencije, potpuno ili djelomično lišavanje osobe poslovne sposobnosti predstavlja miješanje države u privatan život pojedinca s obzirom da osoba lišenjem poslovne sposobnosti u potpunosti gubi ili joj se ograničava njezina mogućnost da svojim postupcima, izjavama ili radnjama proizvodi pravne učinke.

7.2. Odredba čl. 35. Ustava Republike Hrvatskog svakom jamči poštovanje i pravnu zaštitu njegovog osobnog života, dok odredba čl. 8. Konvencije određuje da svatko ima pravo na poštovanje svog privatnog života i da se javna vlast neće miješati u ostvarivanje toga prava, osim u skladu sa zakonom i ako je to potrebno i nužno u demokratskom društvu radi zaštite zdravlja ili zašite prava i slobode drugih osoba, uz nužnu primjenu načela razmjernosti iz čl. 16. Ustava Republike Hrvatske, pri čemu uvijek valja voditi računa o pravičnoj ravnoteži koju valja postići između suprotstavljeni interesa pojedinca i zajednice u cjelini.

8. Budući da je iz izvedenih dokaza utvrđeno da protustranka GĆ, kao osoba o kojoj se provodi postupak lišenja poslovne sposobnosti, nije sposobna brinuti se o nekim osobnim potrebama, pravima i interesima, valjalo je u smislu odredbe čl. 234. st. 1.-8. ObZ-a, te nakon provedenog postupka predviđenog odredbama čl. 496.-501. ObZ-a, odlučiti kao u izreci i protustranku djelomično lišiti poslovne sposobnosti i to u pogledu obavljanja poslova i poduzimanja radnji navedenih u st. I. izreke ovog rješenja.

8.1. Protustranka je osoba kod koje postoji utvrđen Downov sindrom i teška mentalna retardacija, nerazvijenog je govora, izraženo joj smeta buka, više ljudi, nepoznate sredine, protustranko potpuno ne razumije pojam poslovne sposobnosti i pojam vlastitih prava i interesa, te dobrobiti i pojam zaštite koju bi samoj sebi trebala pružati kao punoljetna osoba, koje je stanje kod protustranke trajno stanje njezinog zdravlja opterećenog tjelesnim i intelektualnim oštećenjima četvrtog stupnja te je trajna potreba za pomoć i njegu druge osobe u punom opsegu, tako da je bilo nužno radi zaštite potreba, prava i interesa lišiti protustranku djelomično poslovne sposobnosti te kroz rad skrbnika, koji će joj u posebnom postupku kod predlagatelja biti imenovan nakon pravomoćnosti ovoga rješenja, osigurati pravovremeno zaštitu na zakonom predviđeni način svih prava i interesa te potreba protustranke koju ona sama sebi zbog opisanog stanja njezinog zdravlja ne može pružiti.

8.2. Lišenje poslovne sposobnosti protustranke služi postizanju legitimnog cilja, a to je zaštita prava i dobrobiti protustranke, te s obzirom da ne postoji druga blaža mjera kojom bi se mogao postići taj cilj, utvrđeno je postojanje legitimnog interesa za zadiranje države u sferu privatnog života protustranke kroz postupanje suda donošenjem ovoga rješenja kojim je protustranka djelomično lišena poslovne sposobnosti.

9. U smislu odredbe čl. 234. st. 9. ObZ-a, poslove koji nisu određeni u st. I. izreke ovog rješenja protustranka može samostalno poduzimati jer za te poslove ima poslovnu sposobnost, te je stoga odlučeno kao u st. II. izreke ovoga rješenja.

U Vukovaru 23. srpnja 2026.

Sudac:

Sanja Vrabec-Vrančić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovoga rješenja može se podnijeti žalba u roku od 15 (petnaest) dana računajući od dana primitka otpravka ovog rješenja. Žalba se podnosi županijskom sudu kao drugostupanjskom, putem ovoga suda, pisano u tri istovjetna primjerka.

Dostavna naredba:

1. Predlagatelju.

2. Protustranci.

3. Protustranci po posebnom skrbniku.