REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SESVETAMA
Industrijska cesta 15, Sesvete
Poslovni broj P-767/2025-70
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Sesvetama po sutkinji Martini Ivanković u pravnoj stvari tužitelja EAH iz [adresa] Zona 9, OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Marko Krpan, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženice EA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Maja Vukelić Brčić, odvjetnica u Rijeci, radi namirenja potraživanja iz založene stvari, nakon provedene javne glavne rasprave zaključene 1. srpnja 2026. u prisutnosti punomoćnika stranaka, na ročištu za objavu i uručenje odluke 23. srpnja 2026., objavio je i
r i j e š i o j e
I. Odbacuje se tužba podnesena Općinskom građanskom sudu u Zagrebu 2. prosinca 2015.
II. Nalaže se tužitelju EAH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] da tuženici EA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] namiri parnični trošak u iznosu od 4.187,50 eura u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj je 2. prosinca 2015. podnio Općinskom građanskom sudu u Zagrebu tužbu u kojoj navodi da su stranke 5. rujna 2011. sklopile ugovor o zajmu broj 110905MD kojeg je potvrdila javna bilježnica Marija Grozdanić Dekleva pod poslovnim brojem OV-10419/2011. Na temelju čl. 3 tog ugovora u korist tužitelja je upisana hipoteka na nekretnini u suvlasništvu tuženice i to 3. etaža: 0/0 dvosobni stan br. 3 na prvom katu koji se sastoji od: dvije sobe, kuhinje, dnevnog boravka, blagovaone, kupaone, hodnika, balkona, ukupne površine 71,44 m s kojim je povezan suvlasnički dio nekretnina u A, jednako velik kao i dijelovi ostalih suvlasnika (čl. 370 st. 4 i 6 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima) na k. č. br. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška], [broj poduloška] k. o. [katastarska općina] u naravi [adresa], kuća [adresa] površine 174 m . Ugovor o zajmu je sklopljen za iznos od 27.679,57 eura s godišnjim kamatama po stopi od 6,96 % plativo u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju HNB na dan plaćanja s rokom otplate 5. kolovoza 2026. Prema navodima tužbe tuženica je umjesto ugovorenih rata zajma ukupno platila iznose navedene u izvatku iz otvorenih stavki i nije ispunila svoju obvezu prema tužitelju pa je u skladu s čl. 11 ugovora o zajmu, prema kojem tužiteljeva tražbina dospijeva u slučaju neplaćanja bilo koje rate za više od 8 dana, tražbina u cijelosti dospjela. Svojim tužbenim zahtjevom tužitelj traži da se tuženici naloži da je dužna trpjeti namirenje tužiteljeve tražbine sudskom prodajom prethodno opisane nekretnine u suvlasništvu tuženice i namirenjem tužitelja iz postignute kupoprodajne cijene. Potražuje i naknadu parničnog troška sa zakonskim zateznim kamatama od donošenja presude do isplate.
2. Tuženica u odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev i navodi da je tužba preuranjena. Dodaje da je ugovor o zajmu sklopljen putem posrednika kojem je ona uredno plaćala rate kredita sve dok joj to nije onemogućeno zbog otežane komunikacije s tuženikom odnosno posrednikom.
3. Ugovor o zajmu 110905MD od 5. rujna 2011. (listovi 5-10) sklopljen između stranaka je ovršna isprava, što jasno proizlazi iz potvrde javne bilježnice od 5. rujna 2011. (list 10) i na temelju takve ovršne isprave tužitelj je ovlašten podnijeti prijedlog za ovrhu. Naime, prema čl. 59 i čl. 54 st. 7 Zakona o javnom bilježništvu (NN 78/93, 29/94, 162/98, 16/07, 75/09 - dalje: ZJB) svi, ili samo neki sudionici pravnog posla mogu potvrditi isprave o pravnom poslu kod javnog bilježnika i takva isprava ima snagu ovršnog javnobilježničkog akta, kao što to proizlazi iz citirane potvrde na listu 10 spisa. Iz te potvrde proizlazi da su ovaj ugovor o zajmu na potvrdu javnoj bilježnici podnijeli i tužitelj i tuženica. Slijedom navedenog ugovor o zajmu koji je predmet ovog spora ima karakter ovršne isprave na temelju koje se može pokrenuti ovrha.
4. U čl. 8 ovog ugovora ugovoreno je da zajmodavac (ovdje tužitelj) može na temelju tog ugovora neposredno protiv korisnice zajma (ovdje tuženica) pred sudom pokrenuti ovrhu na nekretnini i cjelokupnoj imovini radi prisilne naplate bilo koje od tražbina koje proizlaze iz ugovora po neposrednoj dospjelosti. Prema čl. 9 ugovora tuženica je suglasna da javni bilježnik na zahtjev tužitelja stavi potvrdu o ovršnosti na taj ugovor nakon što tužitelj kao zajmodavac javnom bilježniku prezentira dokaz o dospjelosti bilo koje tražbine po tom ugovoru.
5. Prema čl. 25 Ovršnog zakona (NN 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 67/08 – dalje: OZ) javnobilježnička isprava je ovršna ako je ovršnost stekla po posebnim pravilima koja uređuju ovršnost takve isprave. Takvo posebno pravilo je odredba čl. 54 st. 1 ZJB-a koja propisuje da je javnobilježnički akt ovršna isprava ako je u njemu utvrđena određena obveza na činidbu o kojoj se stranke mogu nagoditi i ako sadrži izjavu obvezanika o tome da se na temelju tog akta može radi ostvarenja dužne činidbe, nakon dospjelosti obveze, neposredno provesti prisilna ovrha, kako je to navedeno u čl. 8 ugovora o zajmu kojeg su stranke sklopile.
6. Stoga, kako tužitelj već ima ovršnu ispravu na temelju koje može protiv tuženice provesti ovrhu na nekretnini na kojoj je ugovorom o zajmu osnovano založno pravo – hipoteka, on ne može istovremeno pokrenuti parnični postupak pa nema valjani pravni interes za vođenje ovog spora. Naime, za istu tražbinu tužitelj ne može imati dvije ovršne isprave, javnobilježnički akt i presudu. To potvrđuje i stabilna sudska praksa Vrhovnog suda RH da u slučaju kada tužitelj već raspolaže ovršnom ispravom (ovršnim javnobilježničkim aktom) koja mu omogućava ostvariti onu pravnu korist koju u osnovi hoće ostvariti tražeći kondemnatornu zaštitu, nema pravo na takvu zaštitu zbog nedostatka pravnog interesa (npr. Revt-288/15-2 od 18. listopada 2016.).
7. Slijedom navedenog sud je odbacio tužbu u ovom sporu.
8. Tuženici je u skladu s čl. 154. st. 1 i čl. 155 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25 – dalje: ZPP) dosuđen parnični trošak prema troškovniku predanom na ročištu 1. srpnja 2026. Taj se trošak sastoji od nagrade za sastav podneska od 14. siječnja 2026. zatraženih 50,00 eura prema Tbr. 8/1 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23, 107/25 – dalje: OT), za sastav dva obrazložena podneska od 26. studenog 2025. i 20. veljače 2026. po 1.000,00 eura za svaki prema Tbr. 8/1 OT, za pristup na tri odgođena ročišta 28. studenog 2025., 24. veljače 2026. i 21. travnja 2026. po 100,00 eura za svako prema Tbr. 9/5 OT i za zastupanje na ročištu 1. srpnja 2026. 1.000,00 eura prema Tbr. 9/1 OT odnosno ukupno 3.350,00 eura čemu treba pribrojiti 25 % PDV-a u iznosu od 837,50 eura. Ukupni parnični trošak tuženici iznosi 4.187,50 eura pa je tužitelju naloženo da joj namiri taj iznos.
9. Tuženici nije priznata nagrada za sastav žalbe protiv rješenja o nastavku postupka jer s tom žalbom nije uspjela i tužitelj joj nije dužan nadoknaditi trošak njenog sastava. Nagrada za sastav podneska od 17. travnja 2026. nije priznata jer u njemu samo ponavlja već iznesene navode pa njegovo sastavljanje nije bilo potrebno u smislu čl. 155 ZPP-a.
U Sesvetama 23. srpnja 2026.
Sutkinja
Martina Ivanković
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana kad je održano ročište za objavu i uručenje odluke. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.
DNA
1. odvjetnik Marko Krpan
2. odvjetnica Maja Vukelić Brčić