Poslovni broj: O-1228/2025-6
Republika Hrvatska
Općinski sud u Šibeniku
Šibenik, Stjepana Radića 81
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski sud u Šibeniku, po sucu Heleni Stojić, kao sucu pojedincu, ostavinskom postupku iza pok. ZR pok. Z, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], umrla **.**.2015., izvan ročišta, dana 23. srpnja 2026.
r i j e š i o j e
I. Prekida se ostavinski postupak iza pok. ZR pok. Z.
II. Zakonski nasljednici CR, unuk ostaviteljice i ČR, unuka ostaviteljice upućuju se u roku od 30 dana od pravomoćnosti ovog rješenja pokrenuti parnični postupak protiv nasljednika LR, sina ostaviteljice, radi utvrđenja je li Ugovorom o darovanju od 19. ožujka 2008. i Ugovorom o darovanju od 4. srpnja 2012., sklopljenim između ostaviteljice kao darovatelja i LR, kao daroprimca povrijeđeno njihovo pravo na nužni dio.
III. Prekid ostavinskog postupka trajat će do pravomoćnog okončanja parnice.
IV. Ukoliko nasljednici koji su upućeni u parnicu, u roku od 30 dana ne pokrenu parnicu i ne dostavi sudu dokaz o pokrenutoj parnici, prekinuti postupak će se nastaviti i dovršiti bez obzira na zahtjeve glede kojih je ta stranka upućena u parnicu.
Obrazloženje
1. Provođenje ostavinskog postupka iza smrti ZR pok. Z, povjereno je javnom bilježniku Aljoši Gojanoviću iz Vodica, u skladu s odredbom čl. 241. st. 1. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine broj: 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, u daljnjem tekstu: ZN). U ostavinskom postupku je došlo do spora između nasljednika o sastavu ostavinske imovine, odnosno spora o pravnoj valjanosti Ugovora o darovanju sklopljenog između ZR kao darovatelja i LR kao daroprimca, od dana 19. ožujka 2008., kao i Ugovora o darovanju od dana 4. srpnja 2012., za koji je u tijeku bila parnica P-1359/14, pa je javni bilježnik spis vratio sudu radi donošenja odluke o prekidu postupka.
2. Na nasljedstvo iza pok. ZR pok. Z po zakonu su pozvani kći KR i sin LR.
3. Rješenjem ovoga suda posl. broj O-2871/2015 od dana 27. rujna 2017. prekinut je ostavinski postupak , te je zakonska nasljednica KR, kći ostaviteljice upućena u parnicu protiv zakonskog nasljednika LR radi utvrđenja da je Ugovor o darovanju sklopljenog između ZR kao darovatelja i LR kao daroprimca, od dana 19. ožujka 2008. pravno nevaljan, pa da nekretnine iz toga ugovora predstavljaju ostavinsku imovinu ostaviteljice, te je prekid određen i do pravomoćnog okončanja parnice P-1359/2014.
4. Rješenjem ovoga suda posl. broj O-2781/2015 od 24. siječnja 2024. nastavljen je postupak iz razloga što je parnica P-1359/2014 pravomoćno okončana povlačenjem tužbe, kao i iz razloga što nasljednica KR nije pokrenula parnicu na koju ju je uputio ovaj sud radi pobijanja pravne valjanosti Ugovora o darovanju od dana 19. ožujka 2008.
5. U tijeku postupka je preminula nasljednica KR, te su njezinim nasljednicima utvrđeni sin CR i kćer ČR, za što u spisu priloženo pravomoćno rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Vesne Kelečić iz Zagreba, posl. broj O-6035/2021, UPP/OGS-66/2021 od 20. rujna 2021.
6. Nasljednici iza pok. KR, CR i ČR su dostavili u spis ovjerene nasljedničke izjave od dana 31. listopada 2023. kojim su se isti prihvatili nasljedstva iza pok. ZR, te istaknuli zahtjev za povredu nužnog dijela, dakle da se u vrijednost ostavinske imovine nasljednika LR uračuna vrijednost darova koje je za života dobio od ostaviteljice, pok. ZR.
7. Zakonski nasljednik LR protivio se zahtjevu nasljednika CR i ČR za povredom nužnog dijela jer je rok u kojem nužni nasljednik može staviti strogo prekluzivni rok , a koji je u konkretnom slučaju istekao 2018. godine, odnosno tri godine od otvaranja nasljedstva , a nužna nasljednica KR takav zahtjev nije postavila za svoga života, zbog čega onda niti nasljednici BR sada takav zahtjev ne mogu isticati.
8. Pravo na nužni dio je nasljedno pravo i to pravo se ostvaruje u postupku na zahtjev nužnog nasljednika. Opseg nužnog dijela propisan je odredbom 70. st. 3. ZN- a, dok st. 5. iste odredbe sadrži pravilo o vrijednosti nužnog dijela nasljedstva prema kojem nužni nasljednik na svaki način ima pravo na ime svog nužnog dijela dobiti onoliku vrijednost koliko na njega otpada kada se obračunska vrijednost nekretnine podijeli s veličinom njegovog nužnog dijela (vrijednost nužnog dijela). Obračunska vrijednost ostavine za razliku od iste vrijednosti ostavine je obračunska vrijednost za koju je ostavitelj umanjio svojim besplatnim pravnim raspolaganjima (darovanjem).
9. Odredbom čl. 71. ZN-a propisan je način utvrđivanja vrijednosti ostavine na temelju koje se izračunava vrijednost nužnog dijela, pri čemu valja napomenuti da u vrijednost ostavine ulazi vrijednost svih darova koje je ostavitelj učinio na bilo koji način nekom zakonskom nasljedniku bez obzira nasljeđuju li ostavitelja, nasljednicima koji se odriču nasljedstva kao i svih darova za koje je ostavitelj odredio da se ne uračunavaju nasljedniku u njegov nasljedni dio, kao i darova koje je ostavitelj učinio u zadnjoj godini svog života drugim osobama koje nisu zakonski nasljednici, osim manjih uobičajenih darova. Što se smatra darom propisano je odredbom čl. 72. ZN-a.
10. Prema odredbi čl. 77. ZN-a nužni dio je povrijeđen kad je ukupna vrijednost raspolaganja oporukom i/ili vrijednost darova tolika da zbog nje nužni nasljednik ne bi dobio pravu vrijednost svog nužnog dijela (čl. 70. st. 5. ZN.-a), a pri utvrđivanju ukupne vrijednosti oporučnih raspolaganja i darova uzimaju se u račun i oni darovi i raspolaganja oporukom za koja je ostavitelj naredio da se ne uračunavaju nužnom nasljedniku u njegov nužni dio.
11. Pravo zahtijevati povrat dara imaju samo nužni nasljednici kojima je povrijeđen nužni dio sukladno odredbi čl. 83. ZN-a. Pravo na nužni dio nasljedivo je samo ako je nužni nasljednik prije svoje smrti već stavio zahtjev za nužni dio (st. 2. ). Umanjenje raspolaganja oporukom može se zahtijevati u roku od tri godine od proglašenja oporuke, a povrat dara u roku od tri godine od ostaviteljeve smrti , odnosno od dana pravomoćnosti rješenja o proglašenju ostavitelja umrlim, odnosno utvrđenja njegove smrti (čl. 84. ZN-a).
12. Krug nužnih nasljednika utvrđen je čl. 69. ZN-a, pa su tako nužni nasljednici ostaviteljevi potomci, njegova posvojčad i njihovi potomci, te njegov bračni drug.
13. Pravo na nužni dio utvrđuje sud u ostavinskom postupku primjenom pravila o izračunavanju nužnog dijela, ali samo ukoliko među nasljednicima nisu sporne činjenice o kojima ovisi veličina odnosno vrijednost nužnog dijela, dakle ukoliko nema spora što je koji od zakonskih nasljednika dobio za života ostavitelja, koju je imovinu imao ostavitelj u vrijeme smrti, odnosno je li imao kakvih tražbina prema nasljednicima ili trećim osobama.
14. U konkretnom slučaju zakonski nasljednik LR protivio se zahtjevu zakonskih nasljednika CR i ČR za povredu njihovog nužnog dijela, jer da je u konkretnom slučaju njihova majka MR, koja je kao nužna nasljednica mogla postaviti takav zahtjev u prekluzivnom roku od tri godine to nije učinila, slijedom čega niti oni kao njezini nasljednici ne mogu takav zahtjev sada isticati.
15. Iz naprijed navedenog proizlazi da je između nasljednika sporna činjenica o kojoj ovisi pravo na nužni dio i uračunavanje u navedeni dio.
16. Prema odredbi čl. 222. st. 1. ZN-a sud će prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke u parnicu ili postupak pred upravnim tijelom ako su između stranaka sporne činjenice o kojima ovisi neko njihovo pravo. Postupak će se prekinuti na naprijed navedeni način osobito ako su sporne činjenice o kojima ovisi vrijednost nužnog dijela ili uračunavanje u nužni dio (čl. 222. st. 2. toč. 2.ZN-a).
17. Stoga, budući je između nasljednika došlo do spora o pravu nasljednika CR i ER na nužni dio, sud je postupajući u skladu s naprijed navedenom zakonskom odredbom prekinuo ostavinski postupak.
18. Prema odredbi čl. 225. st. 1 ZN-a, sud će uputiti u parnicu onu stranku čije pravo smatra manje vjerojatnim.
19. Imajući u vidu navedeno, sud je nasljednike CR i ČR, unuke ostaviteljice uputio na parnični postupak protiv nasljednika LR , sina ostaviteljice, radi ostvarenja svoga prava na nužni dio, smatrajući njihovo pravo manje vjerovatnim, slijedom čega je odlučeno kao u toč. II. izreke ovog rješenja.
U Šibeniku, 23. srpnja 2026.
Sudac:
Helena Stojić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka istog. Žalba se podnosi ovom sudu, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.
DN-a:
1. Nasljednici CR i ČR, po punomoćniku Hrvoju Vukadinu, odvjetniku iz OD Vukadin i partneri u Zagrebu.
2. Nasljednik LR po punomoćniku Ivani Validžić, odvjetnici u Zagrebu
