REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Posl. broj: P-13185/2019-82

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Andrei Krstanović Čada kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice KC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Darku Gospočiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv 1. tuženika ŽC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Gordanu Maroviću, odvjetniku iz OD Marović i partneri u Zagrebu, 2. tužene JC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Gordanu Maroviću, odvjetniku iz OD Marović i partneri u Zagrebu i 3. tuženika CC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Mariju Maraviću, odvjetniku iz OD Maravić & Maravić u Ogulinu, radi utvrđenja i isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 15. lipnja 2026., u prisutnosti punomoćnika tužiteljice, tužiteljice osobno i punomoćnika 1. i 2. tuženika, a u odsutnosti uredno pozvanog punomoćnika 3. tuženika, 23. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je prestalo ortaštvo sklopljeno ugovorom o zajedničkom ulaganju i gradnji od 15. veljače 2008. zaključenog između tužiteljice KC i tuženika ŽC, JC i CC.

II. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice u dijelu koji glasi:

''1.Nalaže se 3. tuženiku CC da isplati tužiteljici KC iznos od 110.000,00 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 23. veljače 2008. pa do isplate, u roku od 15 dana.

2. Utvrđuje se da je ortaštvo prestalo ''skrivljenim ponašanjem ortaka CC'.

3. Nalaže se 3. tuženiku CC da naknadi tužiteljici KC troškove parničnog postupka, u roku od 15 dana.''

III. Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je tužba tužiteljice KC u pogledu zahtjeva za isplatom iznosa od 110.000,00 EUR u odnosu na 1. tuženika ŽC i 2. tuženu JC povučena.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je sa 1.-3. tuženikom dana 15.2.2008. zaključila ugovor o zajedničkom ulaganju i gradnji (ugovor o ortakluku) kojim su sklopili ortačku pogodbu u cilju nadogradnje i rekonstrukcije kuće sagrađene na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i gradnje objekta ukupne površine 420 m2, sa podrumom površine 131,7 m2, prizemljem površine 103,5 m2, katom površine 103,5 m2 i potkrovljem površine 84,7 m2 i sa 3 garaže. Sukladno ugovoru tužiteljica se obvezala u imovinu ortakluka unijeti novčana sredstva u iznosu od 110.000,00 EUR-a. S druge strane 1.-3. tuženik obvezali su se unijeti prava stečena temeljem predugovora o kupoprodaji nekretnina od 12.12.2007. i Anexa predugovora od 5.2.2008. i isplatu po predugovoru i anexu, a koji su zaključili sa GC i PC kao suvlasnicima i prodavateljima nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koje se sastoje od kuće br. 26 u Slanovcu. Po navedenim predugovoru i anexu 1. tuženik je bio kupac 1/4 dijela uz isplaćenih 35.000,00 EUR-a, 2. tužena 1/4 dijela uz isplaćenih 35.000,00 EUR-a, a 3. tuženik u 1/2 dijela uz isplaćenih 10.000,00 EUR-a ukupno ugovorene kupoprodajne cijene u iznosu od 140.000,00 EUR-a. Ugovorom o ortakluku stranke su utvrdile da veličina 1. tuženika iznosi 1/6 dijela, 2. tužene 1/6 dijela, 3. tuženika 2/6 dijela i tužiteljice 2/6 dijela imovine ortakluka, te da će po dovršetku dogradnje i rekonstrukcije kuće i izgradnje objekta, pristupiti diobi imovine ortakluka radi uspostave prava vlasništva svake stranke na posebnim dijelovima kuće i garaža, a sve u skladu sa omjerom uloga, i to na način da prizemlje kuće i jedna garaža pripadnu 1. tuženiku i 2. tuženoj na jednake dijelove, kat kuće i jedna garaža tužiteljici, a potkrovlje kuće i jedna garaža 3. tuženiku, dok će podrum kuće i zemljište predstavljati zajedničke dijelove povezane sa vlasništvom posebnih etažnih dijelova.

2. Tužiteljica smatra da je svoju obvezu iz ugovora o ortakluku u cijelosti ispunila, a da joj na ime njenog uloga od 2/6 dijela imovine ortakluka nije pripalo ništa, pa stoga konačno specificiranim tužbenim zahtjevom (ročište od 8.10.2025.) predlaže da se utvrdi da je prestalo ortaštvo sklopljeno ugovorom o zajedničkom ulaganju i gradnji od 15.2.2008., te da se naloži 3. tuženiku da tužiteljici isplati iznos od 110.000,00 EUR-a, budući se u međuvremenu izvansudski nagodila sa 1. tuženikom i 2. tuženom.

3. U odgovoru na tužbu 1. tuženik i 2. tužena su priznali tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti.

4. 3. tuženik u odgovoru na tužbu osporava osnov i visinu zahtjeva u cijelosti, te poriče da bi ikada primio od tužiteljice iznos od 110.000,00 EUR, a niti da je ovim novčanim iznosom raspolagao. 3. tuženik ističe da je tim sredstvima mogao raspolagati samo 1. tuženik ŽC. 3. tuženik nema nikakvih saznanja da li je tužiteljica predmetni iznos i uplatila, te na koji način i u koju svrhu je 1. tuženik ova novčana sredstva i utrošio. Stoga 3. tuženik ističe i prigovor promašene pasivne legitimacije.

5. U dokaznom postupka sud je sukladno drugostupanjskoj odluci Županijskog suda u Karlovcu br. Gž-736/2018 od 20.11.2019. saslušao stranke u svrhu dokazivanja, dopunski saslušao tužiteljicu i 1. tuženika ŽC, saslušao svjedoke NC, UC, TC i SC, te izvršio uvid u ugovor o zajedničkom ulaganju i gradnji od 15.2.2008. (list spisa 5-6), predugovor o kupoprodaji nekretnina od 12.12.2007. (list spisa 7-8), Anex predugovora o kupoprodaji nekretnina od 5.2.2008. (list spisa 9), izvadak iz Zagrebačke banke d.d. ( list spisa 10), zk. izvadak (list spisa 11-12), međuvlasnički ugovor (list spisa 13-15), potvrdu o isplatama po deviznom računu iz Zagrebačke banke d.d. (list spisa 72), izjavu NC od 18.9.2014. (list spisa 111), bjanko zadužnicu (list spisa 119), Etažni elaborat s prilozima (list spisa 120-125), ugovor o kupoprodaji nekretnina od 24.4.2008. (list spisa 139-141), zaključak Naslova br. Ovr-3617/12 od 26.7.2016. (list spisa 142-160), prijedlog za upis u zemljišne knjige (list spisa 180), rješenje o nasljeđivanju iza pok. HC br. O-7496/11 od 22.12.2011. (list spisa 181-183) i povijesni zk. izvadak (list spisa 185-194).

6. Temeljem tako provedenih dokaza, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22,114/22 i 155/23-dalje ZPP), ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice djelomično osnovan.

7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za utvrđenjem da je prestalo ortaštvo sklopljeno ugovorom o zajedničkom ulaganju i gradnji od 15.2.2008.

8. Među strankama je prvenstveno sporno da li je ugovor o ortakluku od 15.2.2008. prestao, kao i koliki iznos novca je tužiteljica unijela u predmetni ortakluk. Navedeno je ostalo sporno samo između tužiteljice i 3. tuženika CC, budući se tužiteljica u međuvremenu izvansudski nagodila sa 1. i 2. tuženikom.

9. Iz ugovora o ortakluku od 15.2.2008. (list spisa 5-6) razvidno je da su stranke sklopile ortačku pogodbu u cilju nadogradnje i rekonstrukcije kuće sagrađene na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i gradnje objekta ukupne površine 420 m2, sa podrumom površine 131,7 m2, prizemljem površine 103,5 m2, katom površine 103,5 m2 i potkrovljem površine 84,7 m2 i sa 3 garaže; da se tužiteljica sukladno toč. II ugovora o ortakluku obvezala u imovinu ortakluka unijeti novčana sredstva u iznosu od 110.000,00 EUR-a i to na način da isti iznos u roku od 7 dana uplati na svoj devizni račun kod Zagrebačke banke d.d. Zagreb i opunomoći 1. tuženika ŽC na raspolaganje sredstvima na navedenom računu; da su prema toč. III ugovora 1.-3. tuženik u imovinu ortakluka unijeli prava stečena temeljem predugovora o kupoprodaji nekretnina od 12.12.2007. i Anexa predugovora od 5.2.2008., a koji su zaključili sa GC i PC kao prodavateljima nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koje se sastoje od kuće br. 26 u Slanovcu, kao vanknjižno vlasništvo, k. č. br. [katastarska čestica] oranica površine 284 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] oranice površine 414 m2; da su stranke sukladno toč. IV ugovora o ortakluku utvrdili veličine uloga i to: 1. tuženika od 1/6 dijela, 2. tužene od 1/6 dijela, a 3. tuženika od 2/6 dijela i tužiteljice od 2/6 dijela imovine ortakluka, te da su se sporazumjele da će po dovršetku dogradnje i rekonstrukcije kuće i izgradnje objekta sa 3 garaže, te pristupiti diobi imovine ortakluka radi uspostave prava vlasništva svake stranke na posebnim dijelovima kuće i garaža, a sve u skladu sa omjerom uloga kako su utvrđeni na način da prizemlje kuće i jedna garaža pripadnu 1. tuženiku i 2. tuženoj na jednake dijelove, kat kuće i jedna garaža tužiteljici, a potkrovlje kuće i jedna garaža 3. tuženiku, dok će podrum kuće i zemljište predstavljati zajedničke dijelove povezane sa vlasništvom posebnih etažnih dijelova; da iz toč. VII ugovora proizlazi da su tužiteljica, 2. tužena i 3. tuženik ovlastili 1. tuženika ŽC da vodi poslove ortakluka u svezi izvođenja i dovršenja dogradnje i rekonstrukcije kuće i izgradnje objekta sa 3 garaže; da je u toč. VIII ugovora 1. tuženik ŽC jamčio svom svojom imovinom da će sredstva koja KC ulaže u ortakluk, a koja će biti deponirana na deviznom računu broj 2429244662 kod Zagrebačke banke d.d. Zagreb, raspolagati na način i u svrhu kako je to određeno toč. III. ugovora.

10. Iz predugovora o kupoprodaji nekretnina od 12.12.2007. i Anexa predugovora od 5.2.2008. (list spisa 7-9) proizlazi da je isti sklopljen između 1. -3. tuženika, kao kupaca sa jedne strane i GC i PC, kao prodavatelja, sa druge strane, da su kupci ovim ugovorom kupili nekretninu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koje se sastoje od kuće br. 26 u Slanovcu, kao vanknjižno vlasništvo, k. č. br. [katastarska čestica] oranica površine 284 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] oranica površine 414 m2, da je utvrđena kupoprodajna cijena od 140.000,00 EUR, te da su kupci isplatili prodavateljima iznos od 70.000,00 EUR, i to 1. tuženik i 2. tužena po 35.000,00 EUR, a 3. tuženik iznos od 10.000,00 EUR uz obvezu plaćanja preostalog dijela kupovnine u iznosu od 60.000,00 EUR. Također, utvrđeno je i suvlasništvo kupaca: 3. tuženika u 1/2 dijela, 2. tužene u 1/4 dijela i 1. tuženika u 1/4 dijela. Iz ugovora o kupoprodaji nekretnina od 24.4.2008. (list 139-141 spisa) utvrđeno je pak, da je kao kupac predmetne nekretnine osim 1.-3. tuženika naznačen i NC, otac 3. tuženika, da su kupci suvlasnici svaki u 1/4 dijela, te da je u ugovoru utvrđena kupoprodajna cijena od 80.000,00 EUR, s time da je naznačeno da su kupci isplatili prodavateljima cjelokupni iznos kupovnine.

11. Iz izvatka iz Zagrebačke banke d.d. sa deviznog računa tužiteljice KC od 28.2.2008. ( list spisa 10) razvidno je da je 22.2.2008. doznakom iz inozemstva uplaćen iznos od 99.988,00 EUR, a da je dana 25.2.2008. izvršena isplata u gotovini iznosa od 40.000,00 EUR i prijenos sa računa iznosa od 59.980,00 EUR, odnosno da je odljev sa računa bio ukupno 99.980,00 EUR.

12. Iz međuvlasničkog ugovora od 12.5.2011. (list spisa 13-15) proizlazi da je na predmetnoj nekretnini zk.č.br. 5973 kuća br. 26 i dvorište u [adresa] u ukupnoj površini od 284 m2, izvršena uspostava vlasništva na posebnim dijelovima nekretnine sukladno etažnom elaboratu.

13. Iz izjave NC od 18.9.2014. (list spisa 111) razvidno je da je NC izjavio da je on samo formalni vlasnik stana u [adresa], a da stan pripada KC iz [adresa], te da je spreman bez ikakve naknade prenijeti vlasništvo stana na njeno ime.

14. Iz povijesnog zk. izvatka od 28.11.2017. (list spisa 185-194) proizlazi da je u međuvremenu NC pravo vlasništva trosobnog stana na I katu oznake S2, površine 61,08 m2 + terasa površine 21,22 m2 ugovorom o darovanju nekretnina od 23.12.2016. prenio na DC, a ovaj ugovorom o kupoprodaji od 18.8.2017. na BC.

15. Također, provjerom u e-spisu za ovosudni spis br. Ovr-3617/12 sud je utvrdio i da su nekretnine u vlasništvu ovršenika ŽC i JC prodane na javnim dražbama, a kupac uveden u posjed, te je rješenjem suda od 9.1.2023. utvrđeno da je predmetna ovrha dovršena.

16. Tužiteljica u svom iskazu navela je u bitnom da je sa 1.-3. tuženikom sklopila ugovor o ortakluku, te da je njihov dogovor bio da kupe nekretninu u svrhu nadogradnje i rekonstrukcije, a da će ona u taj projekt uložiti novčani iznos od 110.000,00 EUR. Stoga je dala punomoć ŽC da sa njenog računa podigne taj novac. ŽC je bio i ovlašten od svih ortaka za vođenje cijelog projekta. Kako ona živi u [adresa] u tijeku gradnje dolazila je na gradilište 4-5 puta. U početku je sve bilo u redu, no u konačnici zgrada je etažirana na 4 stana, vlasništvo 1.-3. tuženika i ĆC, oca od 3. tuženika CC. Taj stan od ĆC na 1. katu površine od oko 50,00 m2 + terasa trebao je biti njen. U konačnici je CC taj stan i prodao. Stoga ona smatra da ju je 3. tuženik CC prevario. Dodala je i da ona ĆC nikada nije upoznala, a da se iznos od 110.000,00 EUR odnosio na cijenu predmetnog stana, poreza i svih davanja. Svi drugi stanovi u toj zgradi prodani su u ovrsi.

17. 1. tuženik ŽC istaknuo je da je upravo KC bila začetnik ovog ortakluka, te da između ortaka nije bilo nikakvih skrivenih namjera. Točno je da je KC uložila u projekt 99.800,00 EUR, to je bilo 2008., a on je imao punomoć na njenom računu, jer je KC već ranije uređivao stan u [adresa]. CC je za sudjelovanje podignuo kredit kod austrijske banke. Zgrada je imala 4 etaže. Sjeća se da KC nije htjela biti formalni vlasnik stana iz nekih svojih razloga, te je tada CC predložio svog oca, bez ikakve namjere o prevari. Tako je i Velimirov otac upisan kao vlasnik stana na 1. katu. Za vrijeme gradnje KC je dolazila nekoliko puta godišnje iz [adresa]. 2009. KC je dobila i ključ od stana, preuzela posjed, no u konačnici je htjela stan prodati u čemu nije uspjela. Ona je predložila da izrentaju cijelu zgradu, a što nisu mogli, jer nije bio uređen parking.

18. 2. tužena JC navela je u bitnom da je u vrijeme zaključenja ugovora o ortakluku ona živjela u [adresa], a da je njezin otac radio kod ŽC, te da je sve pregovore oko predmetnog objekta dogovarao njezin otac sa ŽC. Ona KC nikad nije upoznala, a naknadno je i potpisala ugovor o ortakluku. Njezina jedina želja bila je da sebi kupi stan. Dogovor je bio da će prizemlje zgrade pripasti CC i KC, a njoj zadnji kat koji u konačnici nije završen.

19. 3. tuženik CC istaknuo je da je u projekt ušao na nagovor ŽC. Njihov dogovor je bio da podignu kredit u RBA banci u Austriji, čiji predstavnik je bio u Zagrebu, a što su i učinili, a on je po kreditu dobio isplaćeni iznos od 160.000,00 EUR. Sa tim iznosom su i kupili nekretninu. Banka je stavila hipoteku na ovu kuću i na Domazetovu kuću u [adresa], a u priču je radi realizacije kredita ŽC uvukao i njegovog ocu NC. KC upoznao je godinu dana nakon potpisivanja ugovora o ortakluku. On nije znao da njegov otac formalno pravno predstavlja KC, zna samo da nije bilo riječi da će KC dobiti etažu kuće, već samo udio od prodaje te kuće. Njemu nije poznato da je KC uplaćivala novce ŽC i gdje su ti novci išli. Kuća je adaptirana, dograđena je još jedna etaža, a etažni elaborat napravio je ŽC.

20. Svjedok NC naveo je da on nema saznanja o ugovoru o ortakluku, te da je on samo formalni vlasnik stana. Njemu nije poznat odnos između KC i njegovog sina CC.

21. Svjedok UC istaknuo je da je poduzeće DM Građenje bilo angažirano za izvođenje građevinskih radova na predmetnom objektu, da se radilo o 4 investitora koje je on i viđao na terenu, te da su to bili ŽC, K, ĐC i KC. KC je vidio na licu mjesta 2-3 puta tijekom 2009. i 2010.

22. Svjedok TC upoznao je KC sa ŽC kojeg je on poznavao od ranije. Sjeća se da je KC htjela investirati u neki stan u zgradi [adresa], ali ne na svoje ime, a kako je živjela u [adresa], za to je i angažirala ŽC. KC nije htjela da se za tu investiciju vidi porijeklo njezinog novca.

23. Svjedok SC također, upoznat je sa činjenicom da je KC htjela ulagati novac u nekretnine (bez spominjanja njezinog imena), da je u istu i uložila, te da je poslije htjela istu i prodati. Zajedno je ušla u ulaganje sa ŽC i CC. Druge detalje on ne zna.

24. Sud je u cijelosti prihvatio iskaze tužiteljice, 1. tuženika ŽC, 2. tužene JC i svjedoka UC, TC i SC, jer su iskazivali životno, logično i suglasno. S druge strane sud nije prihvatio iskaz 3. tuženika CC, jer nije logično da on nije imao nikakvih saznanja da je njegov otac NC formalnopravno predstavljao tužiteljicu KC. Navedeno vrijedi i za iskaz svjedoka NC, a koji također, tvrdi da mu nije poznat odnos između KC i njegovog sina CC.

25. Odredbom čl. 655. st. 1. toč. 1. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'' br. 35/05, 41/08, 125/11-dalje ZOO) propisano je kako ortaštvo prestaje ostvarenjem cilja ortaštva ili ako njegovo ostvarenje postane nemogućim.

26. Sukladno odredbi čl. 658. st. 1. ZOO-a iz zajedničke imovine najprije se podmiruju dugovanja ortaštva, a ako su nedospjela i sporna ostavlja se onoliko koliko je potrebno za njihovo podmirenje, dok se nakon podmirenja zajedničkih dugova vraćaju ulozi (st. 2.).

27. Sukladno odredbi čl. 648. st. 4. ZOO-a ako s vjerovnikom nije drukčije ugovoreno, za obveze ortaštva solidarno odgovaraju svi ortaci.

28. Slijedom naprijed navedenog i cijeneći svu relevantnu dokumentaciju sud smatra u postupku utvrđenim da je u konkretnom slučaju vlasnik posebnog dijela nekretnine koji je sukladno odredbama ugovora o ortaštvu od 15.2.2008. trebao pripasti tužiteljici sada treća osoba BC, a koja nije bila ortak iz ugovora o ortaštvu, da je ista pravo vlasništva na predmetnom stanu stekla od DC, a on temeljem ugovora o darovanju od svog oca NC. Stoga je definitivno ostvarenje cilja ortaštva u odnosu na tužiteljicu postalo nemoguće, pa je osnovan tužbeni zahtjev tužiteljice da je ortaštvo prestalo, a ovaj zahtjev su priznali i 1. tuženik ŽC i 2. tužena JC, te je odlučeno kao u st. I. izreke presude. Međutim, tužiteljica ne može tužbenim zahtjevom tražiti da se utvrdi da je ortaštvo prestalo zbog skrivljenog ponašanja ortaka CC, budući zakonska odredba iz čl. 655. st. 1. toč. 1. ne predviđa nečije skrivljeno ponašanje kao način prestanka ortaštva, pa je stoga valjalo tužiteljicu s ovim dijelom zahtjeva odbiti.

29. Odredbom čl. 657. st. 2. ZOO-a pak, propisana je dioba zajedničke imovine, odnosno da mu se stvari koje je ortak dao na korištenje, odnosno uporabu ortaštvu, vraćaju mu s time da nema pravo na naknadu za slučajnu propast ili oštećenje stvari, niti za njezino pogoršanje zbog redovite uporabe. Redoslijed u diobi zajedničke imovine određen je odredbom čl. 658. ZOO-a, i to na način da: Iz zajedničke imovine najprije se podmiruju dugovanja ortaštva, a ako su nedospjela i sporna ostavlja se onoliko koliko je potrebno za njihovo podmirenje (st. 1.). Nakon podmirenja zajedničkih dugova vraćaju se ulozi s time da se za nenovčane uloge, osim onih koji su se sastojali u radu ili prepuštanju stvari na uporabu, naknađuje vrijednost koju su imali u vrijeme ulaganja (st. 2.). Radi namirenja dugova i vraćanja uloga unovčit će se zajednička imovina, ako je to potrebno. (st. 3.). Ostatak zajedničke imovine, nakon podmirenja dugova ortaštva i vraćanja uloga, dijeli se na ortake prema njihovim udjelima u dobiti. (st. 4.)

30. Sukladno navedenom u konkretnom slučaju valja primijeniti odredbu čl. 658. ZOO-a gdje se pritom imovina ne raspodjeljuje na način da se svakom ortaku vraća njegov ulog. Stoga je i tužbeni zahtjev za isplatom iznosa od 110.000,00 EUR u odnosu na 3. tuženika CC također, neosnovan, tim više što je tužiteljica isti zahtjev povukla prema 1. tuženiku i 2. tuženoj (jer se sa njima nagodila), pa je nelogično da sada potražuje cjelokupni iznos samo od 3. tuženika sa kojim se nije nagodila, tim više što iz njenog iskaza jasno proizlazi da je punomoć za dizanje novca – iznosa od 110.000,00 EUR sa njenog računa imao 1. tuženik ŽC. Osim toga nelogično je i da tužiteljica nije pokrenula nikakav postupak protiv oca od 3. tuženika NC koji je bio upisan kao formalno pravni vlasnik njenog stana, a koji stan je on kasnije darovao svom sinu DC, a koji ga je pak, dalje prodao 18.8.2017.

31. Stoga je tužiteljica s dijelom zahtjeva za isplatom utuženog iznosa od 110.000,00 EUR u odnosu na 3. tuženika odbijena.

32. Odluka o trošku tužiteljice i 3. tuženika temelji se na odredbi čl. 154. st. 4. ZPP- a, a koji predviđa da ako su stranka djelomično uspjele u parnici u približno jednakim dijelovima, sud može odlučiti da svaka stranka snosi svoje troškove.

U Zagrebu, 23. srpnja 2026.

S U D A C:

Andrea Krstanović Čada

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe županijskom sudu u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka odluke. Žalba se podnosi putem ovog suda pisano u 4 primjerka.

dna: - pun. tužiteljice

- pun. 1. i 2. tuženika

- pun. 3. tuženika