REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Posl.broj: Pn-2614/2024-50

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu Andrei Krstanović Čada kao sucu pojedincu u pravnoj stvari 1. tužitelja Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet iz Zagreba, Svetošimunska cesta 25, OIB: 76023745044 i 2. tužitelja UA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Ireni Čaček, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Grubišić & Lović & Lalić u Zagrebu, protiv tužene UAN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Vesni Alaburić, odvjetnici u Zagrebu, radi objave ispravka informacije, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 18. lipnja 2026., u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tužene, dana 23. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"1. Nalaže se tuženoj UAN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], glavnoj urednici portala www.telegram.hr da prvi dan nakon nastupa pravomoćnosti ove presude u elektroničkoj publikaciji na portalu www.telegram.hr objavi ispravak netočne informacije, na istom mjestu programskog prostora te na isti način na koji je bila objavljena informacija na koju se ispravak odnosi, sljedećeg sadržaja:

''U elektroničkoj publikaciji objavljenoj na internetskim stranicama Telegrama dana 2. lipnja 2020. godine, objavljen je članak naslova „Ekskluziv: Ovako je LA vabila dekana Agronomije za svoju stvar: " U, pripremila sam profesora'', ''Novi transkripti razotkrivaju ulogu profesora UA u aferi s LA,'' autora LAN u kojem su iznesene neistinite informacije.

U naslovu članka autorica neistinito dovodi naše stranke u vezu s osobama glede kojih je USKOK podnio kaznene prijave, među kojima su i istaknuti državni dužnosnici, a o čemu mediji izvještavaju kao ''Afera vjetroelektrane''. Neistinita je informacija da je gđa LA vabila dekana prof. dr. sc. UA.

Također, neistinita je objavljena informacija kako je prema uvjerenju USKOK-a dekan naše stranke prof. dr. sc. UA bio uključen u izmjene Uredbe o zakupu šumskog zemljišta, čime se željelo pogodovati dvojici stočara, poduzetnicima g. MA i g. BA.

Naime, stav USKOK-a vidljiv je iz javno objavljenog priopćenja od dana 30. 5. 2020. godine pod naslovom ''Doneseno rješenje o provođenju istrage protiv 13 okrivljenika'', a iz kojeg ne proizlazi da se upravo naše stranke tereti za pogodovanja kroz izmjene Uredbe o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske.

Istinita je informacija da je naša stranka Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet dala komentare na Nacrt prijedloga Uredbe o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske i to u provedenom postupku Savjetovanja s javnošću, kao i da su komentari sastavljeni stručno prema najboljem znanju naše stranke i u skladu s pravilima znanosti i struke, a ne prema uputama ili zahtjevu bilo koje osobe, pa tako niti g. MA i gđe LA.

Konačno, autorica iznosi neistiniti navod da su suradnici dekana naše stranke prof. dr. sc. UA u ponedjeljak (1.6.2020.) tražili da se u dnevni red sjednice Fakultetskog vijeća uvrsti rasprava o povjerenju dekana, no da nisu uspjeli prikupiti dovoljnu većinu glasova.

Istinita je informacija da nikakav službeni upit ili prijedlog za uvrštavanjem u dnevni red sjednice Fakultetskog vijeća rasprave o povjerenju dekanu naše stranke nije zaprimljen do ponedjeljka, 1.6.2020.“

2. Nalaže se tuženoj da 1. tužitelju naknadi troškove parničnog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja presude po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, pa do isplate, sve u roku od 15 dana."

II. Nalaže se 1. tužitelju Sveučilištu u Zagrebu Agronomski fakultet iz Zagreba, Svetošimunska cesta 25, OIB: 76023745044 i 2. tužitelju UA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da naknade tuženoj UAN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], troškove parničnog postupka u iznosu od 2.714,04 EUR, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelji u tužbi navode da je 2.6.2020. na portalu telegram.hr objavljen članak autorice LAN pod naslovom "Ekskluziv: Ovako je LA vabila dekana Agronomije za svoju stvar:'' U, pripremila sam profesora'', ''Novi transkripti razotkrivaju ulogu profesora UA u aferi s LA'. Predmetni članak pun je netočnih i neistinitih informacija, budući 2. tužitelj nije bio uključen u izmjene Uredbe o zakupu šumskog zemljišta. Dapače, tužitelji su samo dali komentare na Nacrt prijedloga Uredbe o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu RH u provedenom postupku Savjetovanja s javnošću, i to prema svojem znanju, a ne uputama ili zahtjevu bilo koje osobe, pa tako niti MA i LA. Također, netočno je i da su suradnici 2. tužitelja tražili da se na dnevni red Fakultetskog vijeća uvrsti rasprava o povjerenju dekanu. Zbog navedenog zatražena je objava ispravka, međutim, ispravak nije objavljen. Stoga tužitelji tužbenim zahtjevom traže od glavnog urednika portala telegram.hr ispravak objavljene informacije, uz naknadu parničnog troška.

2. Tužena se u odgovoru na tužbu protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Ističe prigovor pomanjkanja aktivne legitimacije na strani 1. tužitelja, a tužbeni zahtjev 2. tužitelja odbiti sukladno odredbi čl. 48. st. 2. Zakona o medijima.

3. U dokaznom postupku sud je sukladno revizijskoj odluci br. Rev-199/2022 od 25.9.2024. saslušao 2. tužitelja i tuženu kao stranke i svjedoka LAN, te izvršio uvid u odgovor tuženika na zahtjev za objavu ispravka od 6.7.2020. (list 8-9 spisa), odgovor tuženika na ponovljene zahtjeve za objavu ispravka od 13.7.2020. (list 10 spisa), zahtjeve za objavom ispravka informacija od 9.7.2020. (list 11-28 spisa), rješenje o provođenju istrage Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta od 30.5.2020. (list 89-117 spisa), dopis članova Fakultetskog vijeća od 1.6.2020. (list 49 spisa), dokumentaciju Sveučilišta u Zagrebu (list 58-65 spisa), članke sa raznih portala (list 71-88.118-134,198-202 spisa), Statut Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta od 5.9.2017.(list 143-172 spisa), presudu Naslova br. Pn-2605/20 od 16.7.2021. (list 217-226 spisa), presliku spornog članka (list 234-239 spisa) i ovosudnu presudu br. Pn-2605/20 od 16.7.2021. (list 368-385 spisa).

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno sud je sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23-dalje ZPP) utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti neosnovan.

5. Sukladno odredbi čl. 48. st. 1. Zakona o medijima ("Narodne novine" br. 59/04,84/11 i 81/13) rasprava o tužbi za objavu ispravka ograničena je na raspravljanje i dokazivanje činjenica u pogledu tuženikove dužnosti objave ispravka.

6. Među strankama nije sporno da je 2.6.2020. na portalu telegram.hr objavljen članak pod naslovom ''Ekskluziv: Ovako je LA vabila dekana Agronomije za svoju stvar: " U, pripremila sam profesora'', ''Novi transkripti razotkrivaju ulogu profesora UA u aferi s LA,'' kao i da zatraženi ispravak informacije nije objavljen.

7. Iz preslike spornog članka od 2.6.2020. (list 234-239 spisa) razvidno je da je u članku između ostalog navedeno da je Telegram došao do novih transkripata tajno snimljenih razgovora u aferi s LA koji otkrivaju ulogu dekana Agronomskog fakulteta UA, te da je dekan UA bio uključen u izmjene Uredbe o zakupu šumskog zemljišta čime se, kako vjeruje USKOK, na zahtjev LA željelo pogodovati dvojici stočara, poduzetnicima MA i BA. U podnaslovu ''Uloga dekana Agronomskog fakulteta'' navodi se da su još do nedavno uz nacrt Uredbe na e-savjetovanju bili vidljivi komentari koje je 22. svibnja 2020. napisao dekan UA, te da je njegovo uključivanje u rad na izmjenama Uredbe predložila navodno šefica kabineta ministrice poljoprivrede HA koja se trenutno nalazi u istražnom zatvoru. Istražitelji tvrde da je dekan UA trebao biti stručna osoba koja bi izradila prijedlog izmjena upravo onako kako je od LA tražio MA. U podnaslovu ''Kontakti dekana s LA' navedeno je da se sumnja da dekan doista piše izmjene Uredbe i šalje ih LA i HA da provjere jesu li u skladu s onim što su tražili MA i BA, a MA kao nagradu za angažman, tvrdi USKOK, HA preko LA šalje 10 tisuća eura mita koji novac joj, kako su snimile policijske kamere, predaje u njezinoj kući u [adresa]. Snimljeno je i da je **.**.2020. LA zvala dekana UA koji joj je osobno javio da je iz Ministarstva poljoprivrede dobio odgovor da njegov prijedlog na izmjene Uredbe neće proći, jer se radi drugačiji materijal u koji se ovo ne uklapa. LA, kako proizlazi iz tajnih snimki, objasnila je dekanu da će zvati U (HA) pa će mu se povratno javiti. U podnaslovu ''Detalji tajno snimljenih razgovora'' navedeno je da doista slijedi snimljeni razgovor s tajnicom kabineta ministrice poljoprivrede kojoj LA prenosi da se čula s dekanom Agronomskog fakulteta. U podnaslovu ''Sastanak dekana sa ljudima LA' navedeno je da ubrzo slijede novi kontakti s dekanom te da je 27. travnja u kući BA snimljen sastanak LA, MA i UA. U podnaslovu '' LA: pripremila sam profesora'' navedeno je da je u snimljenom razgovoru između LA i MA LA rekla MA da se u međuvremenu čula sa profesorom, a i HA je javila da je ''profesora pripremila''. Nakon toga HA navodno s LA dogovara da će se dekan uključiti u e-savjetovanje, te tamo dati službeni komentar na nacrt Uredbe. U podnaslovu ''Trebalo je u sve uključiti još ljudi?'' navedeno je da je iz transkripata vidljivo da se BA ponovno čuo sa MA oko novih kontakata s dekanom, da je e-savjetovanje bilo otvoreno 15. svibnja, te da je Agronomski fakultet 22. svibnja u tri navrata upisao komentare na prijedlog Uredbe i to baš one koje su sugerirali BA i MA. U podnaslovu ''Dekan je i u medijima zagovarao isto'', navedeno je da je profesor UA dan prije finalizacije ovog slučaja na portalu Agrobiz objavio svoje razmišljanje o novoj uredbi, između ostalog, da ozbiljno napada Ministarstvo poljoprivrede kritizirajući broj grla po hektaru pašnjaka. Navedeno je i da je zatražen komentar dekana UA o radu na izmjenama Uredbe o zakupu šumskog zemljišta, no isti je odgovorio kako tijekom istrage ne želi javno istupati. U podnaslovu ''Hoće li dekan biti smijenjen'' navedeno je da su dekanovi suradnici u ponedjeljak tražili da se u dnevni red sjednice fakultetskog vijeća uvrsti rasprava o povjerenju dekanu, ali da nisu uspjeli prikupiti dovoljnu većinu glasova, te da se sam dekan ispričao zbog mogućih neugodnosti u medijima, sve uz tvrdnju kako ni on ni Agronomski fakultet u Zagrebu nisu povezani s cijelim slučajem.

8. Iz rješenja o provođenju istrage USKOK-a od 30.5.2020. (list 89-117 spisa) proizlazi da je istim rješenjem određeno provođenje istrage protiv LA i još 12 okrivljenika zbog sumnje na počinjenje kaznenih djela iz čl. 295. st. 2. Kaznenog zakona, te da se dio obrazloženja rješenja odnosi na ulogu UA dekana Agronomskog fakulteta u sudjelovanju u izmjenama Uredbe o zakupu šumskog zemljišta. Tako je na str. 21 ovog rješenja navedeno da je X okrivlj. HA koristeći svoj položaj predložila ministrici da se za izmjene navedene Uredbe kao stručna osoba uključi i dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu UA koji je u skladu sa traženjima VII okrivlj. MA pripremio prijedloge izmjena Uredbe upravo na način na koji njemu odgovara te ih je prije službenog dostavljanja u Ministarstvo poljoprivrede dostavljao I okrivlj. LA i X okrivlj. HA kako bi ih one zajedno sa VII okrivlj. MA kontrolirale. Nakon što ipak nisu uspjeli u nacrt Uredbe ubaciti sve tražene izmjene, X okrivlj. HA, I okrivlj. LA i VII okrivlj. MA dogovorili su da će dekan Agronomskog fakulteta UA u ime fakulteta dati službeni komentar na nacrt predmetne Uredbe u pravcu izmjena koje bi koristile VII okrivlj. MA i VIII okrivlj. BA i to u postupku e-savjetovanja u kojem zainteresirane osobe mogu davati svoje komentare, pri čemu će X okrivlj. HA osigurati da se upravo te primjedbe i komentari usvoje. Također, u ovom rješenju navedeno je i da je navedeno potpuno razvidno iz razgovora od 13. ožujka 2020. u kojem je I okrivlj. LA prenijela VII okrivlj. MA da se jučer sastala sa profesorom i da su se sve dogovorili, kao i da je 20. ožujka 2020. kontaktirala UA koji joj je prenio da je dobio odgovor iz Ministarstva poljoprivrede da njegov prijedlog neće proći, te da se radi drugačiji materijal u koji se ovo ne uklapa, nakon čega mu je I okrivlj. Rekla da će zvati „ U“ pa će mu se javiti, nakon čega je kontaktirala X okrivlj. HA i prenijela joj da se sastala sa dekanom Agronomskog fakulteta, te da se dekan čuo sa tajnikom Ministarstva koji je preuzeo mail koji je poslao u kabinet, te da je 20. svibnja 2020. VIII okrivlj. BA kontaktirao VII okrivlj. MA te su razgovarali kako će ponovno pokušati posredstvom I okrivlj. LA utjecati na dekana Agronomskog fakulteta UA da ovaj u ime fakulteta da službeni komentar na Uredbu.

9. Iz dopisa članova Fakultetskog vijeća od 1.6.2020. (list 49 spisa) razvidno je da je dio članova Fakultetskog vijeća Agronomskog fakulteta pokušao skupiti dovoljan broj potpisa kako bi na dnevni red 9. redovite sjednice uvrstio točku o kojoj bi se raspravljalo o odgovornosti dekana za narušen ugled Agronomskog fakulteta zbog zlouporabe položaja i povrede dužnosti.

10. Iz zahtjeva tužitelja za ispravak (list 11-28 spisa) proizlazi da su zahtjevi tužitelja za ispravak nesrazmjerno dulji u odnosu na informacije koje se ispravljaju.

11. 2. tužitelj UA saslušan kao stranka u svom iskazu u bitnom naveo je da je sam naslov i sadržaj spornog članka sugerirao neku njegovu navodnu ulogu u aferi LA, odnosno da je on po nekakvoj narudžbi napravio dopune u Uredbi o korištenju šumskih pašnjaka, a što je potpuno netočno. Naime, on je bio član Povjerenstva za državno šumsko zemljište, i to kao predstavnik Agronomskog fakulteta u Zagrebu, pa kao član Povjerenstva niti nije mogao imati takav utjecaj, odnosno donijeti nekakve promjene koje bi pogodovale LA. Također, u članku je napisano i da je na njegovom fakultetu bila pobuna i pokušaj smjenjivanja dekana, a što je neistina. Međutim, ta neistina je doista i pokrenula lavinu negativnih medijskih napisa i komentara za njegovom smjenom. Nakon spornog članka krenuli su brojni komentari i upiti kako njegovih kolega, tako i studenata. Njemu nisu poznati svi detalji rješenja o provođenju istrage protiv LA, no točno je da je USKOK došao njemu na fakultet radi prikupljanja materijala u vezi sa poduzetnicima BA i MA, a koji su u kaznenom predmetu okrivljenici, jer se pretpostavljalo da se njima pogodovalo ovom Uredbom. 2. tužitelj ne poriče da ga je prije objave ovog članka kontaktirala novinarka LAN putem e-maila, a koja je od njega tražila da se izjasni o svojoj ulozi u aferi Rimac, no on joj je odgovorio da ne može davati nikakve izjave o tome. Objavljene informacije u članku ne odnose se na njegov obiteljski i privatni život, a u članku nije navedeno da bi se protiv njega vodio bilo kakav kazneni postupak.

12. Tužena je glavna urednica portala Telegram.hr od 2016. U svom iskazu istaknula je da je sporni članak napisala novinarka portala LAN, da ga je ona i vidjela prije objave, a provjerila je i rješenje o provođenju istrage od USKOK-a na kojem se temelji cijeli članak. Po njezinom mišljenju smatra da ništa nije bilo sporno da se članak ne bi mogao objaviti. Ona potvrđuje da je zatražen demanti članka koji nije objavljen, budući su se oni konzultirali sa njihovim odvjetničkim timom koji je smatrao da se po Zakonu o medijima ispravak ne treba objaviti jer se temelji na rješenju tijela javne vlasti. Točno je i da je prije objave samog članka kontaktiran i 2. tužitelj UA radi njegove izjave. Ona potvrđuje i da u rješenju o provođenju istrage nigdje nije naveden termin ''vabila dekana'', ali smatra da to proizlazi iz teksta predmetnog rješenja. U svakom slučaju rješenje o provođenju istrage bavi se ulogom dekana. Koliko je njoj poznato u predmetnom kaznenom postupku ima više od 50 optuženika. O ovoj aferi objavili su sigurno 20 tekstova, obradili su sve segmente, pa tako i dekana. Protiv dekana i fakulteta ne vodi se kazneni postupak, a suprotno niti nije navedeno u spornom članku. Cijeli tekst se odnosi na LA i dekana. Osim rješenja od USKOK-a oni se na ništa drugo u tekstu niti nisu pozvali, odnosno nisu utvrdili ništa drugo. Na tekstu su stavili poveznicu na tekst koji je objavljen dan ranije, a radilo se o tome da je jedan dio profesora tražio smjenu dekana na Agronomskom fakultetu. Kako se u konkretnom slučaju radi o temi od javnog interesa uobičajeno je da se izvještava o nepravomoćnim presudama i drugim odlukama, pa tako i o nepravomoćnom rješenju o provođenju istrage.

13. Svjedok LAN novinarka je koja je napisala sporni članak. U svom iskazu navela je da je povod za članak bio uhićenje LA dana 29.5.2020., odnosno pribavljeno rješenje o provođenju istrage od USKOK-a kojim je protiv okrivlj. LA i dr. određeno provođenje istrage. Zbog navedenog ona je i kontaktirala UA, te ga tražila da iznese svoj komentar na cijeli slučaj. On joj je odgovorio da ne može ništa komentirati, što njoj nije bilo jasno, jer je upravo tih dana javno istupao u svezi donošenja Uredbe o zakupu šumskog zemljišta. Ona smatra da je rješenje o provođenju istrage dokument javne vlasti kojeg nije potrebno posebno provjeravati, te se u članku i navodi da se ''sumnja'', tako da oni nisu ništa tvrdili, već samo citirali. Cijeli tekst po njezinom uvjerenju vjerno odražava sadržaj rješenja o provođenju istrage, jer je isti citiran, a u tekstu ona nigdje niti nije navela da bi se protiv UA vodio kazneni postupak, ili da bi on bio okrivljenik. U svakom slučaju, smatra da je postojao javni interes za objavom predmetnog članka, jer su oni htjeli obraditi sve sudionike, odnosno osobe uključene u ovu aferu u kojoj je I-okrivlj. bila LA, osoba koja je bila visoko pozicionirana u politici. U članku se nigdje ne spominje Grgićev obiteljski ili privatni život. Njoj nije poznato da li je tražen demanti članka, a nju UA nakon objave članka nije kontaktirao.

14. Sud je u cijelosti prihvatio iskaze tužene ŽA i svjedoka LAN, jer su isti životni, logični i suglasni. S druge strane, sud nije posebno cijenio iskaz 2. tužitelja UA, budući je mišljenje suda da se cijeli članak temelji na rješenju USKOK-a o provođenju istrage od 30.5.2020., pa stoga nikakvo pravo ili interes 2. tužitelja nije povrijeđeno. Pri tome valja reći i da se sporni navodi iz rješenja USKOK-a o provođenju istrage uopće ne odnose na 1. tužitelja Agronomski fakultet, već isključivo na 2. tužitelja UA, sada već bivšeg dekana Agronomskog fakulteta, a koji je u konkretnom slučaju konzultiran kao stručna osoba, jer je bio član Povjerenstva za državno šumsko zemljište. Stoga 1. tužitelj Agronomski fakultet niti nije aktivno legitimiran za podnošenjem tužbe u ovoj pravnoj stvari, jer isti ne može zahtijevati ispravak informacije koje se odnose na 2. tužitelja UA. Zbog navedenog osnovan je prigovor pomanjkanja aktivne legitimacije u odnosu na 1. tužitelja.

15. Iako Vrhovni sud RH u obrazloženju svoje revizijske odluke br. Rev-199/2022 od 25.9.2024. navodi da rješenje o provođenju istrage ''nema veći pravni domet i snagu od podnesene kaznene prijave'', a ''o pravnom dometu i snazi kaznene prijave u smislu vjerodostojnosti i istinitosti navoda koje iz njezinog sadržaja proizlaze ovaj sud je već izrazio shvaćanje u odluci posl. broj Rev- 2062/16-2 od 6.rujna 2017.'', ovaj sud smatra da je navedeno stajalište protivno praksi Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda RH.

16. Naime, sukladno odredbi čl. 22. st. 4. Zakon o medijima nakladnik će se osloboditi odgovornosti za štetu ako je šteta uzrokovana informacijom koja je prenesena iz dokumenta tijela javne vlasti (a smisao nije promijenjen uredničkom obradom). Kako su kaznene prijave koje podnosi policija ili neko drugo tijelo javne vlasti, rješenja o provođenju istrage, optužnice … akti tijela javne vlasti, mediji imaju pravo bez štetnih posljedica prenositi informacije iz tih dokumenata.

17. Nije sporno da u pravnoj teoriji i sudskoj praksi postoji razlika između kaznenih prijava koje podnosi nadležno tijelo javne vlasti i kaznenih prijava koje podnose privatnopravni subjekti. Kaznene prijave tijela javne vlasti u pravilu su rezultat odgovarajućih istraga i ispitivanja nadležnih državnih tijela, pa se novinari imaju pravo pouzdati u informacije sadržane u tim prijavama i prenositi ih bez obveze daljnjih istraživanja i ispitivanja istinitosti, a u medijskom prilogu naglasiti da se radi o kaznenoj prijavi, dakle sumnji da je počinjeno kazneno djelo, te poštovati presumpciju nedužnosti. Za kaznene prijave koje podnose subjekti privatnog prava vrijede drugačija pravila izvještavanja.

18. Državni odvjetnik donosi rješenje o provođenju istrage kad postoji osnovana sumnja da je određena osoba počinila kazneno djelo. S druge strane kaznena prijava se podnosi kad postoji samo osnova sumnje da je počinjeno kazneno djelo. ''Osnova sumnje'' je znatno niži nivo sumnje od ''osnovane sumnje''. Stoga se kaznena prijava ne može izjednačavati sa rješenjem o provođenju istrage.

19. Tumačenje prava i obveza novinara i nakladnika u vezi s prenošenjem informacija sadržanih u dokumentima javne vlasti jasno proizlazi i iz presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetima FA and L vs. Norway br. 21980/93 od 20.5.1999. i RTV B92 A.D. vs Srbija br. 67369/16 od 5.9.2023.

20. Treba ponoviti da se u konkretnom slučaju u spornom prilogu uopće ne iznose tvrdnje da je 2. tužitelj UA počinio neko kazneno djelo, već samo informacije o tome što je o 2. tužitelju UA rečeno u USKOK-ovom rješenju o provođenju istrage. Pritom je potpuno nesporno da 2. tužitelj UA nije bio osumnjičenik, niti da je on kao okrivljenik obuhvaćen predmetnim rješenjem o provođenju istrage od 30.5.2020.

21. Odredbom čl. 48. st. 2. Zakona o medijima propisano je da je tuženiku kao razlog neobjavljivanja ispravka, dopušteno dokazivati točnost činjenica iz objavljene informacije, osim ako je spornom informacijom povrijeđeno pravo na privatnost, zaštićeno na način utvrđen zakonom ili ako se sporna informacija poziva na činjenice obuhvaćene amnestijom, sudskom rehabilitacijom ili revizijom presude.

22. Cijeneći sve relevantne dokaze provedene u ovom postupku sud smatra utvrđenim da su sporne informacije utemeljene na točnim činjenicama, odnosno na rješenju USKOK-a o provođenju istrage od 30.5.2020., dakle na aktu tijela javne vlasti, a predmetna "Afera Rimac" i taj kazneni postupak definitivno je tema od javnog interesa. Nadalje, u postupku nije utvrđeno da bi spornim informacijama bilo povrijeđeno pravo na privatnost 2. tužitelja UA, budući se u rješenju USKOK-a o provođenju istrage od 30.5.2020. 2. tužitelj UA spominje isključivo kao dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu, dakle po svojoj tadašnjoj funkciji. Pri tome valja reći i da je presuda Naslova br. Pn-2605/20 od 16.7.2021. u postupku istih tužitelja protiv glavnog urednika Nacionala, a na koju se tužitelji pozivaju, potpuno irelevantna za ovaj postupak, jer se radi o različitom činjeničnom stanju.

23. Slijedom naprijed navedenog valjalo je tužbeni zahtjev tužitelja sukladno odredbi čl. 48. st. 2. Zakona o medijima odbiti u cijelosti.

24. Odluka o trošku tužene temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a. Tuženoj su priznati troškovi zastupanja po punomoćniku sukladno vrijednosti predmeta spora (vr. spora 1.327,36 EUR) i važećoj OT. Tako su tuženoj priznati troškovi sastava odgovora na tužbu od 22.10.2020., sastava 3 podneska od 14.1.2021., 2.2.2021. i 15.7.2025. i pristupa na 6 ročišta od 11.2.2021., 5.5.2021., 5.7.2021., 29.9.2021., 2.7.2025. i 18.6.2026. od po 200,00 EUR, te sastava 2 podneska od 24.6.2021. i 2.9.2021. i pristupa na ročište od 4.11.2020. od po 50,00 EUR (25 %), ili ukupno 2.150,00 EUR. Na ovaj iznos pribrojen je PDV od 25 % od 537,50 EUR, ili ukupno 2.687,50 EUR. Također, tuženoj je priznata i sudska pristojba na odgovor na žalbu od 13,27 EUR i na odgovor na reviziju od 13,27 EUR, ili ukupno 2.714,04 EUR.

.

U Zagrebu, 23. srpnja 2026.

Sudac:

Andrea Krstanović Čada

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe županijskom sudu u roku od 3 dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi putem ovog suda pisano u 4 primjeraka.

dna: punomoćniku tužitelja

punomoćniku tužene