REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

PR-1800/2025-20

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Idi Vrančić, u pravnoj stvari tužiteljice ZB, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Ivi Kužnar Šarić, odvjetnici iz Zagreba, protiv tuženika EUROHERC osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, zastupan po punomoćnici Tamari Stanić Sertić, odvjetnici u OD Grgić i partneri iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 18. lipnja 2026. u nazočnosti punomoćnice tužiteljice Ive Kužnar Šarić, odvjetnice i zamjenika punomoćnice tuženika Franje Krešimira Šenjuga, odvjetnika, sukladno odredbi čl. 335 st. 4 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka Ustavnog suda RH, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 - Odluka Ustavnog suda RH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25 dalje u tekstu: ZPP), dana 23. srpnja 2026. objavio je i

p r e s u d i o  je

I/ Nalaže se tuženiku EUROHERC osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 da tužiteljici ZB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime pravične novčane naknade za neimovinsku štetu, isplati iznos od 1.500,00 EUR-a zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 14. ožujka 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje kamatna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište kamatna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, za tri postotna poena, u roku 15 dana.

II/ Nalaže se tuženiku EUROHERC osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 da tužiteljici ZB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 1.550,00 EUR-a zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 23. srpnja 2026. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje kamatna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište kamatna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, za tri postotna poena, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica ZB (dalje u tekstu: tužitelj) u tužbi od 24. ožujka 2025. navodi da je dana 9. travnja 2022. radeći kod poslodavca Prehrana trgovina d.d. doživjela ozljedu na radu na način da je bila žrtvom kaznenog djela razbojništva upotrebom vatrenog oružja. Tužiteljica je u štetnom događaju pretrpjela strah, kako primarni tako i sekundarni koji traje i danas u vidu zabrinutosti za vlastitu sigurnost i zdravlje. Štetni događaj utjecao je na nemogućnost urednog obavljanja životnih i radnih aktivnosti tužiteljice. Poslodavac tužiteljice je u trenutku nastanka štetnog događaja imao kod tuženika EUROHERC OSIGURANJE d.d. (dalje u tekstu: tuženik), zaključenu policu osiguranja od odgovornosti. Tužiteljica je tuženiku uputila odštetni zahtjev, kojeg je tuženik otklonio navodeći da postoje razlozi za isključenje odgovornosti tuženika, budući da je šteta nastala radnjom treće osobe, te podredno iz razloga jer obujam posljedica ne opravdava dosuđenje pravične novčane naknade u ovom slučaju. Tužiteljica naglašava da je štetni događaj posljedica kaznenog djela razbojništva, te da poslodavac koji u svom poslovanju posluje s gotovim novcem treba uračunati u profesionalni rizik nastanak ovakvih događaja, radi čega se ova šteta ne može smatrati radnjom treće osobe, za koju ne bi odgovarao tuženik. Tužiteljica isto tako ističe da je bila izložena životno ugrožavajućem štetnom događaju, da je štetu pretrpjela u životnoj dobi od 61 godinu, te da je bila u ps ihijatrijskom liječenju, što opravdava dosuđenje pravične novčane naknade. Prema prvotno postavljenom tužbenom zahtjevu tužiteljica potražuje isplatu iznosa od 3.000,00 eura na ime naknade neimovinske štete, da bi konačno postavljenim tužbenim zahtjevom iz podneska od 20. veljače 2026. zatražila isplatu iznosa od 1.500,00 eura na ime naknade neimovinske štete, sve uvećano za zakonske zatezne kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu ne osporava činjenicu da je poslodavac tužiteljice u trenutku nastanka štetnog događaja imao zaključenu policu osiguranja od izvanugovorne odgovornosti kod tuženika. Tuženik osporava svoju odgovornost ističući da je šteta posljedica radnje treće osobe, za koju tuženik ne odgovara prema odredbi čl. 4. st. 1. t. 7 Uvjeta osiguranja. Spori osnov i visinu tužbenog zahtjeva ističući da težina povrede po svom obujmu i težini ne predstavlja osnov za dosuđenje pravične novčane naknade. Slijedom navedenog tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti.

3. Tijekom postupka izvedeni su slijedeći dokazi: izvršen je uvid u Policu osiguranja (str. 5 spisa), u medicinsku dokumentaciju (str. 6-12 spisa), u odštetni zahtjev (str. 13- 14 spisa), u odgovor na odštetni zahtjev (str. 15-16 spisa), u prijavu o ozljedi na radu (str. 18-21 spisa), u rješenje HZZO-a (str. 22-24 spisa), u izjavu tužiteljice (str. 25 spisa), u potvrdu MUP RH, PU Zagrebačka, IV PP Zagreb (str. 26 spisa), u Uvjete osiguranja (str. 43-51 spisa), te je izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku prim. dr. Gordanu Makariću o čemu u spisu prileži pisani nalaz i mišljenje (str. 68-69 spisa).

4. Slijedom svih izvedenih dokaza sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti osnovan iz sljedećih razloga.

5. Među strankama nije sporno da je tužiteljica u vrijeme nastanka štetnog događaja bila zaposlena kod poslodavca Prehrana trgovina d.d., te da je isti imao sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti kod tuženika.

6. Tuženik tijekom postupka nije priznao činjenicu nastanka štetnog događaja, međutim ista je utvrđena uvidom u prijavu o ozljedi na radu i potvrdu MUP RH PU Zagrebačka IV PP Zagreb od 22. svibnja 2023. iz koje proizlazi da je kod navedene policijske postaje evidentirano kazneno djelo razbojništva izvršeno na štetu trgovačkog društva Prehrana trgovina d.d. Iz potvrde dalje proizlazi da je 9. travnja 2022. počinitelj u namjeri pribavljanja tuđe pokretne stvari došao u trgovinu Prehrana na adresi [adresa] u [adresa] te je s leđa prišao tužiteljici, uz upotrebu tjelesne snage svojim rukama tužiteljicu uhvatio za rame i okrenuo ju prema sebi, da bi potom uz verbalnu prijetnju kao i prijetnju pištoljem prema tužiteljici od iste zatražio da otvori blagajnu, što je ona u strahu za svoj život i učinila, nakon čega je počinitelj iz blagajne otuđio novac te se uputio u nepoznatom smjeru.

7. Spisu prileži i izjava tužiteljice od 13. travnja 2022. iz koje proizlazi da je dana 9. travnja 2022. tužiteljici nepoznati maskirani muškarac zaprijetio vatrenim oružjem i primio ju za rame i nasilno odgurnuo te naredio da otvori blagajnu. Tužiteljica od straha nije znala otvoriti blagajnu ali ju je počinitelj otvorio nakon čega je istrčao, a tužiteljica se nije mogla sjetiti broja policije.

8. Uvidom u rješenje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje od 6. svibnja 2022. je utvrđeno da se tužiteljici ozljeda koja je nastala 9. travnja 2022. pod šifrom F43.0 priznaje kao ozljeda na radu.

9. Tužiteljica je u spis dostavila medicinsku dokumentaciju iz koje je razvidno da je dana 12. travnja 2022. obavljen pregled u KBC Zagreb, u Klinici za psihijatriju i psihološku medicinu, da je tom prilikom tužiteljica izvijestila o štetnom događaju te da joj je propisana terapija, utvrđeno je da je tužiteljici potrebno nastavno ambulantno liječenje, koje liječenje je tužiteljica nastavila, što proizlazi iz medicinske dokumentacije koja prileži spisu

10. Iz navedenog je sud utvrdio da je tužiteljica u štetnom događaju kojeg je pretrpjela na radnom mjestu bila žrtva kaznenog djela razbojništva, da se šetni događaj odvio uz prijetnju vatrenim oružjem, te da je tužiteljici nastala ozljeda na radu koja je priznata od strane HZZO-a kao ozljeda na radu.

11. Sukladno odredbi čl. 111 st. 1 Zakona o radu (Narodne novine broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23, dalje u tekstu: ZR) ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava. Na ovaj predmet primjenjuje se i odredba čl. 25 Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine broj: 71/14, 118/14, 154/14, 94/18 i 96/18, dalje u tekstu: ZZR) koja propisuje da se ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Prema odredbi čl. 25 st. 2 ZZR-a poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

12. Odgovornosti tuženika kao osiguratelja proizlazi iz odredbe čl. 943. st. 1 Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, dalje u tekstu: ZOO) prema kojoj je tuženik kao osiguratelj dužan isplatiti osigurninu kada se dogodi osigurani slučaj.

13. U odnosu na prigovor tuženika da ne postoji njegova odgovornost, budući da je štetni događaj izazvan radnjom treće osobe, za što je predviđeno isključenje od odgovornosti prema odredbi čl. 4. st. 1. t. 7 Uvjeta osiguranja, valja navesti da je u ovom slučaju djelovanje razbojnika koji je izazvao štetni događaj u odnosu na poslodavca tužiteljice profesionalni rizik kojeg poslodavac tužiteljice treba uzeti u obzir u okviru svog poslovanja te se u ovom slučaju ne radi o radnji treće osobe koja bi oslobodila tuženika od odgovornosti za štetu koja je nastala kao posljedica ovog štetnog događaja. Stoga je sud utvrdio da postoji odgovornost tuženika za štetu koja je tužiteljici nastala iz ovog štetnog događaja, te da ne postoje razlozi da bi se ta odgovornost isključila, odnosno umanjila. Naime, za poslodavce koji posluju gotovim novcem (kao što je slučaj s poslodavcem tužiteljice) mogućnost pojave kaznenog djela razbojništva predstavlja profesionalni rizik kojeg takvi poslodavci trebaju uzeti u obzir, a radnja razbojnika ne smatra se radnjom treće osobe, za koju bi postojalo isključenje odgovornosti tuženika prema čl. 4. st. 1. t. 7 Uvjeta osiguranja, odnosno prema čl. 25. st. 2 ZZR-a.

14. Sijedom navedenog utvrđeno je da postoji odgovornosti tuženika za štetu koju je tužiteljica pretrpjela kao posljedicu štetnog događaja od 9. travnja 2022.

15. U odnosu na visinu štete izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku prim dr. Gordanu Makariću, iz čijeg nalaza i mišljenja proizlazi da je tužiteljica kao posljedicu štetnog događaja razvila na psihičkom planu prvotno razvila simptomatiku reakcije na stres te elemente reaktivnog mješovito anksioznog i depresivnog poremećaja. Tužiteljica je u štetnom događaju bila izložena situaciji stresogenog potencijala u vidu osjećaja ugroze za tjelesni integritet i život, što je dovelo do razvoja psihičkih poremećaja. Između razvoja psihičkih poremećaja i štetnog događaja postoji izravna uzročno – posljedična veza. Tužiteljica je trpjela kratkotrajni primarni strah jakog intenziteta, sekundarni strah umjerenog do jakog oscilirajućeg intenziteta sveukupno 3 dana, potom umjereni oscilirajući strah sveukupno do 2 tjedna, te naposlijetku slabiji oscilirajući strah sveukupno do 6 tjedana. Zaostao je kasni, povremeni oscilirajući strah slabijeg intenziteta u situacijama koje ju podsjećaju na štetni događaj. Kod tužiteljice se ne nalazi trajnih psihičkih posljedica niti smanjenja životnih aktivnosti.

16. Nalazu i mišljenju vještaka nije prigovorila niti jedna stranka, vještačenje se poziva na medicinsku dokumentaciju koja prileži spisu, radi čega je sud vještačenje ocijenio stručnim i objektivnim, te je na temelju istog utvrdio visinu pravične novčane naknade koja ima pripasti tužiteljici po ovom štetnom događaju.

17. Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je tužiteljici uslijed štetnog događaja povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, uslijed čega je tužiteljici nastala neimovinska šteta, sve sukladno odredbi čl.19. st. 2 u vezi sa čl. 1046 ZOO- a.

18. Uzimajući u obzir opseg straha kojeg je tužiteljica pretrpjela, a koji je utvrđen po sudskom vještaku, te činjenicu da je tužiteljica u štetnom događaju pretrpjela dramatičan životno ugrožavajući strah, da je bila izložena prijetnji vatrenim oružjem, da je tužiteljica štetni događaj pretrpjela u životnoj dobi od 61 godinu, sud je utvrdio da tužiteljici ima pripasti pravična novčana naknada u iznosu od zatraženih 1.500,00 eura, jer to okolnosti ovog štetnog događaja opravdavaju.

19. Prilikom ocjene visine pravične novčane naknade sud je primijenio odredbu čl. 1100 st. 2 ZOO-a koja propisuje da će sud pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

20. Slijedom navedenog valjalo je prihvatiti konačno postavljeni tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti, te donijeti presudu kao pod točkom I/ izrijeke.

21. Sukladno odredbi čl. 1103 ZOO-a obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Tužiteljica potražuje isplatu zakonske zatezne kamate počevši od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, koji zahtjev je osnovan, sve sukladno odredbi čl. 1103 ZOO-a. Odluka o kamati donesena je sukladno odredbi članka 29 st. 1 ZOO-a, koja propisuje da dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze, duguje, pored glavnice, i zatezne kamate, dok je stopa zakonske zatezne kamate utvrđena sukladno odredbi čl. 29 st. 2 ZOO-a, koja je propisana za ostale odnose.

22. Odluka o troškovima parničnog postupka donesena je sukladno odredbi čl. 154 st. 1 ZPP-a koja propisuje da stranka koja u cijelosti izgubi parnicu je dužna protivnoj stranici naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka. Visina parničnih troškova tužiteljice određena je u skladu sa odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 138/23, 107/25, dalje u tekstu: Tarifa), budući da je tužiteljica zastupana po odvjetniku.

23. Tuženik je u svom podnesku od 9. ožujka 2026. naveo da je tužiteljica svojim podneskom do 20. veljače 2026. djelomično povukla tužbu, odnosno da je povukla dio tužbenog zahtjeva, radi čega tuženik potražuje troškove u odnosu na povučeni dio.

24. Tužiteljica se usprotivila navodima tuženika ističući da je svoj tužbeni zahtjev uskladila sa nalazom i mišljenjem vještaka, te da se radi o istom tarifnom razredu prema Tarifi, pa da tuženiku u odnosu na povučeni dio nisu nastali nikakvi posebni troškovi.

25. U odnosu na navedeno valja navesti kako se tuženik nije usprotivio djelomičnom povlačenju tužbe, te je stoga sud odlučivao o osnovanosti konačno postavljenog tužbenog zahtjeva tužiteljice, u odnosnu na koji je tužiteljica u cijelosti uspjela u sporu. Ujedno, trošak tužiteljice u odnosu na prvotno postavljeni i konačno postavljeni tužbeni zahtjev spada u isti tarifni razred, te nema razlike u visini troška koji se ima dosuditi tužiteljici u situaciji kada se nije odlučivalo o osnovanosti prvotno postavljenog tužbenog zahtjeva, nego onog konačno postavljenog.

26. Trošak tužiteljice odnosi se na trošak za sastav tužbe u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 7/1), za sastav dva obrazložena podneska u iznosu od 200,00 eura za svaki podnesak (Tbr. 8/1), za zastupanje na dva ročišta iznos od 200,00 eura za svako ročište (Tbr. 9/1), što ukupno iznosi 1.000,00 eura, kojem iznosu valja pridodati iznos od 250,00 eura na ime 25% PDV-a (Tbr. 46), te iznos od 300,00 eura za izvedeno medicinsko vještačenje. Ukupno priznati trošak tužiteljice iznosi 1.550,00 eura, koji trošak je tuženik dužan naknaditi tužiteljici.

27. Odluka o kamati na parnični trošak donesena je sukladno odredbi čl. 151 st. 3 ZPP- a koja propisuje da parnični troškovi obuhvaćaju i zatezne kamate od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova postupka.

U Zagrebu 23. srpnja 2026.

Sutkinja:

Ida Vrančić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana računajući od dana objave ove presude. Žalba se podnosi putem ovog suda u četiri primjerka, a o istoj odlučuje županijski sud.

DNA:

1. Tužiteljici po pun.

2. Tuženiku po pun.