Poslovni broj: Psp-85/2024-19

Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Splitu, po sucu Tomislavu Bagi, u pravnoj stvari tužitelja: 1. SSH iz [adresa], kbr. 50, OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. SS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanih po punomoćniku Mihovilu Joviću, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika JS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Feliksu Dukanu, odvjetniku u Solinu, Kralja Zvonimira 75, radi smetanja posjeda, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 27. travnja 2026., u nazočnosti tužiteljice pod 1) s punomoćnikom te tuženika s punomoćnikom, na ročištu određenom radi objave odluke, 23. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

" I. Utvrđuje se kako je tuženik JS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], smetao tužitelje u posljednjem mirnom posjedu čest. zem. [katastarska čestica] upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], time što je dana 03. svibnja 2024. godine na navedenoj nekretnini preorao dio nekretnine, pa se tuženiku zabranjuje svako takvo ili slično smetanje, te nalaže uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja te predajom posjeda cijele navedene nekretnine tužiteljima sve u roku 8 dana.

II. Dužni su tuženici tužiteljima solidarno nadoknaditi parnični trošak, sve u roku od 15. dana pod prijetnjom ovrhe."

II Nalaže se tužiteljima nadoknaditi tuženiku trošak ovog postupka u iznosu od 625,00 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužitelji su u tužbi naveli da su posljednji mirni posjednici nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] upisane u Z.U: 997 K. O. [katastarska općina]. Tužitelji da su navedeni posjed stekli od svojih pravnih prednika, na istoj su što osobno, što preko svojih pravnih prednika u posjedu navedene čestice preko 100 godina gdje su sadili vinovu lozu i kasnije druge poljoprivredne kulture, iste održavali i sl. Dana 03. svibnja 2024. godine, tuženik je na navedenu nekretninu opisanu u točki I. ove tužbe, bez pitanja i suglasnosti tužitelja doveo traktor te je preorao dio koji koriste upravo tužitelji, te je na taj način spriječio tužitelje u mirnom posjedu svoje nekretnine. Tuženik je svojim činom samovlasno smetao tužitelje u njihovu posljednjem posjedu zemljišta iz točke I. ove tužbe, svojatajući si posjed istog. Predlažu provesti postupak i prihvatiti tužbeni zahtjev.

2. Tuženik se usprotivio tužbi navodeći kako protivi tužbi i tužbenom zahtjevu tužitelja te ističe da ne odgovaraju istini navodi tužitelja da bi tuženik dana 3. svibnja 2024. godine traktorom preorao njivu u posjedu tužitelja i to dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tuženik je zajedno sa svojim bratom LS, vlasnik i posjednik nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno nekretnine položene istočno od čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Između te dvije nekretnine postoji uređena međa koju tuženik nikad nije prešao niti zasmetao tužitelje u njihovom mirnom posjedu. U odnosu na fotografiju u prilogu tužbe, ističe se da se radi o fotografiji od prije nekoliko godina i ista ne predstavlja nikakav dokaz o eventualnom smetanju posjeda tužitelja. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

3. U postupku je sud izvršio uvid u fotografije ( l.s. 5, 15), izvadak iz zemljišne knjige ( l.s. 6-8), održao očevid uz sudjelovanje vještaka geodeta ( l.s. 21-33), saslušao svjedoke ES, KS, tužiteljicu pod 1) i tuženika ( l.s. 36-40). Tužitelji su odustali od prijedloga za saslušanjem svjedoka US. Tuženik je odustao od prijedloga za saslušanjem svjedoka LS. Sud nije prihvatio izvesti dokaz saslušanjem svjedoka HS jer je isti predložen nakon zaključenja prethodnog postupka, a tužitelji i nisu naveli zbog čega taj svjedok nije predložen ranije pa da bi se eventualno radilo o razlogu iz čl. 299. st. 2. Zakona o parničnom postupku ( Narodne novine broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, u daljnjem tekstu: ZPP). Sud je odustao od izvođenja dokaza saslušanjem tužitelja pod 2) jer je isti uredno pozvan dati iskaz na ročištu od 27. travnja 2026., a na koje nije pristupio dok nije priložio dokaze zašto nije mogao doći na to ročište. Osim toga u ovom predmetu se radi o postupku hitne naravi pa bi svako odugovlačenje bilo protivno načelu ekonomičnosti postupka i koncentracije postupka i jedinstva glavne rasprave.

4. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

5. Prema čl. 21. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, u daljnjem tekstu ZVDSP) koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. Prema čl. 441. ZPP-a raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

6. Sporno je među strankama tko je u posjedu dijela između čestica 1356/1 i 1355/1, obje k. o. [katastarska općina] te je li tuženik obrađivanjem zemlje ( oranjem) smetao tužitelje u posljednjem mirnom posjedu te površine. Sporno je i je li tužbeni zahtjev pravovremen.

7. Sud nalazi tužbeni zahtjev pravovremenim jer izvedenim dokazima nije dovedeno u sumnju da je tuženik oranje traktorom poduzeo 03. svibnja 2024. jer jedino svjedokinja ES iskazuje da "misli" da ima više od dvije godine da je sporno oranje poduzeto ( iskaz je ta svjedokinja dala16. siječnja 2026.) dok ni tuženik nije osporavao da je orao baš 03. svibnja 2024., a tužitelji su tužbu podnijeli 20. svibnja 2024., dakle u roku predviđenom čl. 21. st. 3. ZVDSP-a. O tome da je tužitelj bio u posljednjem mirnom posjedu iskazuje jedino tužiteljica pod 1) i ES ( sestra tužitelja) i da je tuženik jedan međašni put ( "mrgin", "mrgilj") tim oranjem u potpunosti uništio. Iz izvedenih dokaza ne proizlazi da je tuženik bilo kojom radnjom, pa ni oranjem smetao tužitelja, odnosno nije utvrđeno da su tužitelji bili u posljednjem mirnom posjedu bilo kojeg dijela na kojem je tuženik poduzeo poljoprivredne radove ( oranje) u mjesecu svibnju 2024. ( kada navode da se to smetanje dogodilo). ES je iskazala da je vidjela da je tuženik prešao prema zemlji tužitelja oko 2 m, ali ne zna o kolikoj površini zemlje se radi, međutim samo na temelju takvog iskaza, bez podudaranja s ostalim dokazima, ne može se zaključiti da je tužbeni zahtjev osnovan. Ovo posebno zbog toga što je ta svjedokinja iskazivala da se oranje koje ona opisuje zbilo prije više od dvije godine od njenog svjedočenja ( 16. siječnja 2026.). Vještak geodet je naveo u nalazu i mišljenju da je predmet spora prikazan na Skici, a radi se o dijelu međe između parcela 1356/1 i 1355/1. Tuženik je na terenu zabio željezne šipke te za među smatra liniju označenu plavom bojom i slovima A-C. Točka A je željezna šipka zabijena pored zida, prikazana na Slici 1, dok je točka C tzv. „mrgin“, međni kamen. Između točaka A i C na plavoj liniji su zabodene u zemlju željezne šipke. Tužitelj smatra da je međa ljubičasta linija, označena slovima B-C. Točku B na terenu predstavlja rub zida. Ljubičasta linija je brazda nastala oranjem i udaljena je oko 40 cm od plave linije odnosno od željeznih šipki. Dužina plave linije A-C je 45 m2, dužina ljubičaste linije B- C je 43 m2. Nakon geodetskog snimanja terena te preklopa snimka sa službenim digitalnim katastarskim planom, uočava se da službena međa nije niti linija koju smatra tužitelj niti tuženik. Službena katastarska granica nalazi se zapadnije od linija koju tužitelj i tuženik smatra da su međne linije te se predmet spora nalazi gotovo kompletno u čestici 1355/1 k. o. [katastarska općina], osim najjužnijeg dijela za koji se može reći da je na granici s parcelom 1356/1. Stranke na nalaz i mišljenje nisu imale primjedbi, a tužitelji tužbeni zahtjev nisu uređivali sukladno istom, odnosno sukladno skici vještaka već su ostali kod tužbenog zahtjeva koji glasi da se smetanje posjeda dogodilo u potpunosti na čest. zem. [katastarska čestica]. Nije dokazano da je sporni dio bio u posljednjem mirnom posjedu tužitelja i da je taj posjed tuženik smetao radovima koje je poduzeo, a to ne može biti vidljivo ni na fotografiji koju su tužitelji priložili.

8. Tužitelji su morali, temeljem čl. 219. st. 1. ZPP-a dokazati činjenicu da su spornu površinu ( većim dijelom na čest. zem. [katastarska čestica], a manjim dijelom na granici s čest. 1356/1, obje k. o. [katastarska općina]), posljednji držali u mirnom posjedu, a koji posjed da im je opisanim radnjama oduzeo tuženik, odnosno da im je u tom posjedu smetao. Tužitelji navedeno nisu dokazali, pa je sud donio odluku i na temelju čl. 221 a. ZPP-a ( ako sud na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja).

9. Sud je o prijedlogu ili tužbenom zahtjevu vezan člankom 2. ZPP-a i nije sam mogao izvoditi dokaze koje stranke nisu predložile ( sukladno pravnom stavu izraženom u odluci Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-3411/13 od 06. veljače 2014. godine). Člankom 7. st. 1. ZPP propisano je da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice. Sud u pravilu nije ovlašten utvrditi činjenice koje stranke nisu iznijele, niti izvesti dokaze koje one nisu predložile (sukladno pravnom stavu izraženom u odluci Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-3152/14 od 27. veljače 2015. godine). Prema čl. 219. st. 2. ZPP-a sud može tijekom postupka, kad ocijeni da je to svrsishodno za pravilno rješenje spora, upozoriti stranke na njihovu dužnost iz stavka 1. toga članka, a osobito na potrebu iznošenja odlučnih činjenica i predlaganja određenih dokaza te iznijeti razloge zbog kojih smatra da je to potrebno. Sukladno čl. 219. st. 2. ZPP-a ne postoji obveza suda upozoriti stranke na njihovu dužnost da iznose činjenice i dokaze na kojima temelje svoj zahtjev ili kojima pobijaju navode i dokaze protivnika ( prema stavu izraženom u odluci VSRH poslovni broj Rev x-148/10). Sud odlučuje samo o tome koje će od predloženih dokaza izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica ( prema čl. 220. st. 3. ZPP-a i sukladno pravnom stavu izraženom u odluci Županijskog suda u Splitu Gžo- 429/11 od 01. ožujka 2012. i Gž-2478/2018 od 22. travnja 2020.– „ Sud ne samo da nije dužan, nego ne smije po službenoj dužnosti utvrđivati, postoje li još koje (neke) činjenice, koje bi možda bile pravno značajne za odlučivanje o istaknutom tužbenom zahtjevu, niti smije izvoditi dokaze koje stranke nisu predložile (osim u slučaju kada posumnja da stranke idu za tim da raspolažu zahtjevima kojima ne mogu raspolagati

– članak 7. stavak 2. ZPP).“). Više ne postoji obveza suda da istinito i potpuno utvrdi činjenično stanje o kojem ovisi ili ne ovisi postavljeni tužbeni zahtjev. Sud nije ovlašten utvrđivati činjenice niti izvoditi dokaze koje stranke nisu predložile. ( Županijski sud u Splitu Gž R-755/2022 od 3. studenog 2022.). Sud nije ovlašten ni dužan izvesti dokaze koje stranke nisu predložile. ( VSRH Rev 132/10 od 5. siječnja 2012.).

10. O trošku je odlučeno temeljem čl. 154. i 155. ZPP-a te Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ( Narodne novine broj 138/23), pa tuženiku pod 1), s obzirom da je uspio u sporu, pripada pravo na naknadu troška i to jednokratna nagrada od 250 bodova ( Tarifni broj. 7.2.), što uz PDV od 25%, ukupno iznosi 625,00 eura.

11. Zbog svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Splitu, 23. srpnja 2026.

S u d a c

Tomislav Bago

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se predaje putem ovog suda, u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja.

DNA

1. Tužiteljima po punomoćniku.

2. Tuženiku po punomoćniku.