Republika Hrvatska

Općinski sud u Bjelovaru

Bjelovar, Josipa Jelačića 3

Poslovni broj: R1 Ob-82/2026-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Bjelovaru, po sucu Martini Kozar, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice ZV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], protiv protustranke FV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice, po provedenom postupku, 23. srpnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbacuje se prijedlog od 6. veljače 2026. predlagateljice ZV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa].

Obrazloženje

1. Predlagateljica je podnijela ovome sudu prijedlog radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice između predlagateljice i GV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa].

1.1. U prijedlogu se navodi da predlagateljica traži utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice između nje i protustranke GV jer da žive u izvanbračnoj zajednici od 1997., te se navodi da joj je isto potrebno u svrhu korištenja usluga Veteranskog centra u Šibeniku. U prijedlogu se navodi da predlagateljica i GV imaju oboje zdravstvenih problema i stoga imaju potrebu za korištenjem usluga Veteranskog centa.

2. Na ročištu održanom 7. srpnja 2026. saslušani su predlagateljica i GV kojega je predlagateljica naznačila kao protustranku u ovome postupku.

3. Predlagateljica je u svome iskazu navela da je prijedlog podnijela radi korištenja usluge u Veteranskom centru, konkretno usluga rehabilitacije, a i zbog toga što će joj u budućnosti isto trebati. Navela je da živi sa TV u istom stanu od 1997., žive kao supružnici, imaju i zajedničko dijete koje je rođeno 1999. Njihova zajednica izgleda kao bilo koja bračna zajednica što znači da dijele financije, odlaze na zabave na koje ih njihovi prijatelji i rodbina zovu kao par. Jednako tako kada netko od njih dvoje ima nekih zdravstvenih problema brinu se jedno za drugo kao bračni drugovi. Iskazala je da je imala ranije brak koji je prestao kada je suprug poginuo **.**.1995. tijekom operacije Oluja i od tada nije sklapala brak ni s kim. Ona i TV se nisu vjenčali navela je da bi prije, da se jest vjenčala sa FV, izgubila prava koja ima po pokojnom mužu, pravo na mirovinu, a na daljnji upit je li još uvijek takvo stanje vezano za gubitak prava, navela je da sada kada bi se vjenčala sa FV ne bi izgubila mirovinu koju ima po pokojnom suprugu. Dodala je da se i sada ne ide vjenčati sa FV jer im se čini da bi brže i lakše u ovom postupku ostvarili svoja prava. Na upit suda na temelju koje odluke je u lipnju 2026. bila na korištenju usluga upravo u Veteranskom centru u Šibeniku, navela je da je imala pravo koristiti te usluge na temelju toga što je supruga poginulog hrvatskog branitelja, a GV je u istom vremenu koristio usluge Veteranskog centra u Šibeniku, jer je hrvatski branitelj. Obzirom na naprijed navedeno, navela je i da tko zna možda će joj u budućnosti trebati, kada se prijavljuje za korištenje Veteranskog centra potrebno je prikupiti hrpu papira, ovako je lakše kada bi imala utvrđen status izvanbračne zajednice sa FV. Nikada prije lipnja 2026. ona i GV nisu bili u Veteranskom centru.

3.1. Protustranka je u svome iskazu naveo da su podnijeli ovaj prijedlog da bi ostvarili trenutno prava vezano za veteranski centar, da netko u Ministarstvu obrane- povjerenstvo, odnosno u Veteranskom centru što spada pod Ministarstvo obrane, nije gledao "papire" – dokumentaciju da je predlagateljica imala pravo po svojoj osnovi kao supruga poginulog hrvatskog branitelja, pa je predlagateljica bila odbijena sa svojim zahtjevom da koristi usluge Veteranskog centra i rečeno im je bilo da moraju podnijeti prijedlog sudu da se utvrdi da su njih dvoje u izvanbračnoj zajednici i oni su to učinili te su podnijeli prijedlog sudu odmah 6. veljače 2026. Kada je tužiteljica odbijena sa zahtjevom za korištenje, intervenirali su telefonski i mailom i uspjeli su realizirati da oboje koriste usluge Veteranskog centra u istom terminu jer su im prvo dali različite termine, predlagateljica je dobila termin u prosincu, a on u lipnju.

Iskazao je da želi da i on i predlagateljica ostvare sva prava koja imaju po zakonu, a to se odnosi na prava i za buduće vrijeme, a to iz razloga što su od 1997. u zajedničkom kućanstvu, zajedno su stvarali sve, zajedničke financije imali, dijete imali zajedničko. Na upit suda koja prava bi to željeli ostvariti (neka navede konkretno), naveo je sva moguća prava na koja po zakonu imaju pravo i to i on i predlagateljica , a da sam za sebe podnese zahtjev za korištenje usluga Veteranskog centra, imao bi pravo na to i bilo bi mu odobreno jer ima status hrvatskog branitelja, a usluge Veteranskog centra upravo koriste hrvatski branitelji i članovi njihovih obitelji.

4. Iz dostavljene potvrde Virovitičko-podravske županije, Upravnog odjela za zdravstvo branitelje i socijalnu skrb od 5. veljače 2026. proizlazi da predlagateljica ZV ima ostvaren status člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz domovinskog rata po pokojnom suprugu ĆV (ista je izdana u svrnu oslobađanja od plaćanja sudskih pristojbi).

4.1. Iz priloženog izvatka iz matice rođenih za predlagateljicu je utvrđeno da se ista nije u braku jer je brak koji je zaključila **.**.1992. s ĆV prestao smrću AV koji je umro **.**.1995.

4.2. Iz izvatka iz matice rođenih za FV je utvrđeno da isti nije nikad bio u braku.

4.3. Iz dostavljenih uvjerenja o prebivalištu je vidljivo da predlagateljica ZV prebiva od 2003. godine na adresi [adresa], a na kojoj adresi prebiva od 2014. i GV.

4.4. Iz dopisa Veteranskog centra podružnice Šibenik od 26. svibnja 2026. je utvrđeno da je predlagateljici ZV i protustranci FV odobreno korištenje usluga smještaja u podružnici Šibenik Veteranskog centra od 9. lipnja 2026 do 28. lipnja 2026.

5. Odredbom čl. 17. st. 1. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji („Narodne novine“ broj 121/17., 98/19., 84/21., 156/23.) je propisano da u smislu tog zakona, članovima obitelji iz tog zakona smatraju se bračni drugovi i djeca te izvanbračni drug koji je s hrvatskim braniteljem iz Domovinskog rata do njegove smrti, zatočenja ili nestanka živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine ili kraće, ako je u izvanbračnoj zajednici rođeno zajedničko dijete.

5.1. Odredbom čl. 17. st. 2. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji je propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

5.2. Odredbom čl. 18. toč. i) Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji je propisano da hrvatski branitelji iz Domovinskog rata i članovi njihovih obitelji pod uvjetima određenim ovim Zakonom mogu ostvariti pravo na korištenje veteranskih centara i drugih javnih ustanova za pružanje podrške i usluga braniteljsko-stradalničkoj populaciji.

6. Iz citiranih zakonskih odredbi Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji proizlazi da je tim posebnim propisom određeno da se u smislu toga Zakona status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom postupku, no u kojemu postupku je potrebno utvrditi i postojanje pravnog interesa.

7.1. Odredbom čl. 187. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19, 80/22., 155/23., 146/25. – dalje: ZPP) je propisano da tužitelj može u tužbi tražiti da sud samo utvrdi postojanje odnosno nepostojanje kakva prava ili pravnog odnosa ili istinitost odnosno neistinitost kakve isprave, dok je stavkom 2. istog članka propisano da se takva tužba može podići kad je to posebnim propisima predviđeno, kad tužitelj ima pravni interes da sud utvrdi postojanje odnosno nepostojanje kakva prava ili pravnog odnosa ili istinitost odnosno neistinitost kakve isprave prije dospjelosti zahtjeva za činidbu iz istog odnosa ili kad tužitelj ima kakav drugi pravni interes za podizanje takve tužbe.

7.2. Odredbom čl. 2. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“ broj 59/23.) je propisano da na pitanja koja nisu uređena ovim Zakonom na odgovarajući se način primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje parnični postupak, ako ovim Zakonom ili drugim zakonom koji sadrži odredbe o izvanparničnom postupku nije drukčije određeno.

8. Sukladno citiranome, prijedlog u izvanparničnom postupku radi utvrđenja postojanja ili nepostojanja kakva prava ili pravnog odnosa može se podnijeti samo kad je to posebnim propisima predviđeno i kad predlagatelj ima pravni interes da sud utvrdi postojanje odnosno nepostojanje kakva prava ili pravnog odnosa.

9. Obrazlažući pravni interes predlagateljica je u prijedlogu navela da je prijedlog podnijela radi ostvarivanja prava na usluge Veteranskog centra, a isto je ponovila i u svome iskazu dodajući da je prijedlog podnijela jer „tko zna možda će joj u budućnosti trebati, kada se prijavljuje za korištenje potrebno je prikupiti hrpu papira, ovako je lakše“ kada bi imala utvrđen status postojanja izvanbračne zajednice s FV.

9.1. GV je u svome iskazu naveo da želi da i on i predlagateljica ostvare sva prava koja imaju po zakonu, a upitan od strane suda zna li bi li imao odobreno korištenje usluga Veteranskog centra da sam osobno, sam za sebe, podnese zahtjev za korištenje tih usluga, odgovorio je da bi imao pravo i bilo bi mu odobreno jer ima status Hrvatskog branitelja, a usluge Veteranskog centra upravo koriste hrvatski branitelji i članovi njihovih obitelji.

10. Iz stanja spisa proizlazi da su i predlagateljica i GV koristili usluge Veteranskog centra Šibenik u razdoblju od 9. lipnja 2026 do 28. lipnja 2026., navodeći u svojim iskazima da je predlagateljica prvo bila odbijena sa zahtjevom za korištenje, pa su oni intervenirali telefonski i mailom i uspjeli su realizirati da oboje koriste usluge Veteranskog centra u istom terminu (prvo su bili dobili različite termine - predlagateljica termin u prosincu, a GV u lipnju), jer oboje imaju pravo na to – predlagateljica kao član obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, a GV kao osoba koja ima status hrvatskog branitelja.

11. Iz svega navedenoga je razvidno da ne postoji pravni interes na strani predlagateljice za utvrđenjem postojanja izvanbračne zajednice predlagateljice s FV u svrhu stjecanja prava na korištenje usluga Veteranskog centra u smislu odredaba Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, a što je konkretno predlagateljica navela kao razlog podnošenja prijedloga, ujedno navodeći u svome iskazu da prijedlog podnosi i zbog toga što će joj u budućnosti isto trebati, dakle općenito, pa je prijedlog predlagateljice od 6. veljače 2026. valjalo odbaciti.

11.1. Ovdje valja dodati da u smislu čl. 17. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, predlagateljica već ima utvrđen status člana obitelji poginulog hrvatskog branitelja iza pok. ĆV, kako to proizlazi i iz iskaza predlagateljice te iz potvrde Virovitičko-podravske županije od 5. veljače 2026., pa u odnosu na FV koji živi s predlagateljicom, se isto ne može utvrđivati u smislu citiranog Zakona, kraj činjenice da je odredbom čl. 17. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji propisano da se članovima obitelji iz tog zakona smatraju se bračni drugovi i djeca te izvanbračni drug koji je s hrvatskim braniteljem iz Domovinskog rata do njegove smrti, zatočenja ili nestanka živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine ili kraće, ako je u izvanbračnoj zajednici rođeno zajedničko dijete.

12. Iz navedenih je razloga odlučeno kao u izreci.

Bjelovar, 23. srpnja 2026.

Sudac

Martina Kozar

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka, u roku 15 dana računajući od dana dostave prijepisa ovoga rješenja.

Dostaviti:

1. Predlagateljici

2. Protustranci

3. Spis