REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

PR-1850/2022-58

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Idi Vrančić, u pravnoj stvari tužiteljice RH, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Predragu Kraliku, odvjetniku iz Bjelovara, protiv tuženika REPUBLIKA HRVATSKA, OIB: 52634238587, zastupana po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 18. lipnja 2026. u nazočnosti zamjenice punomoćnika tužiteljice Dragane Vidović, odvjetnice i punomoćnice tuženika ŽH, zamjenice u OGDO Zagreb, sukladno odredbi čl. 335 st. 4 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka Ustavnog suda RH, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 - Odluka Ustavnog suda RH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25, dalje u tekstu: ZPP), dana 23. srpnja 2026. objavio je i

p r e s u d i o  je

I/ Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj OIB: 52634238587 , da tužitelju RH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime razlike plaće isplati bruto iznos od 503,78 eura (slovima: petstotrieurasedamdesetosamcenti) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po kamatnoj stopi iz članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05) koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 01. kolovoza 2015. godine do 31. prosinca 2022. godine po prosječnoj kamatnoj stopi Hrvatske narodne banke izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, od 01. siječnja 2023. godine do 29. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. godine do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, dok je referentna kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, koje kamate teku na:

- na iznos od 14,46 eura od 15.03.2017. godine

- na iznos od 30,18 eura od 15.04.2017. godine

- na iznos od 109,93 eura od 15.11.2017. godine

- na iznos od 30,23 eura od 15.03.2018. godine

- na iznos od 13,56 eura od 15.04.2018. godine

- na iznos od 27,61 eura od 15.12.2018. godine

- na iznos od 53,18 eura od 15.03.2019. godine

- na iznos od 32,77 eura od 15.04.2019. godine

- na iznos od 140,08 eura od 15.06.2019. godine

- na iznos od 51,78 eura od 15.01.2021. godine pa sve do isplate, osim u dijelu koji se odnosi na isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenim bruto iznosima, sve u roku od 15 dana.

II/ Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice u dijelu koji se odnosi na isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenim bruto iznosima.

III/ Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 1.587,50 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 23. srpnja 2026. pa do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

IV/ Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troška parničnog postupka u iznosu od 734,38 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 23. srpnja 2026. pa do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. Tužiteljica RH (dalje u tekstu: tužitelj) u tužbi od 26. rujna 2022. navodi da je zaposlena kod tuženika REPUBLIKA HRVATSKA, (dalje u tekstu: tuženik), u Ministarstvu obrane RH, Glavno tajništvo, Podregistar za unutarnju distribuciju i prijevoz klasificiranih podataka NATO-a i EU, na poslovima administrativnog referenta. Tužiteljica navodi da je u vremenskom razdoblju od 2017. godine (a i ranije) obavljanje službenih poslova i zadaća bilo organizirano na način da je tužiteljica u spornom razdoblju ostvarivala prekovremene sate rada. Tužiteljica kao djelatnik Podregistra za klasificirane podatke NATO-a i EU ostvaruje dodatak zbog posebnih uvjeta službe sukladno Zakonu o sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske (NN 79/06, 105/06). U spornom razdoblju tuženik nije plaćao tužiteljici dodatak za posebne uvjete rada na sve sate rada koje je tužiteljica odradila, navedeni dodatak tužiteljici nije obračunat i plaćen prilikom ostvarivanja prekovremenih sati rada već samo za sate redovnog rada, zbog čega je tužiteljica oštećena. Sukladno čl. 186.a Zakona o parničnom postupku tužiteljica se obratila tuženiku radi mirnog rješenja spora, ali je tuženik takav zahtjev odbio kao neosnovan. Nakon provedenog financijskog vještačenja, konačno preciziranim tužbenim zahtjevom iz podneska tužiteljice od 26. siječnja 2026. tužiteljica potražuje isplatu ukupnog iznosa od 503,78 eura sve uvećano za zakonske zatezne kamate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev. Poziva se na odredbu čl. 38. st. 1. podst. 2. i st. 3. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike („Narodne novine“ broj: 112/17) te navodi da su Uredbom o poslovima i posebnim uvjetima rada u državnoj službi („Narodne novine“ broj: 74/02, 58/08, 119/11, 33/13, 65/15, 02/17) utvrđeni poslovi s posebnim uvjetima rada u državnoj službi općenito i u pojedinim državnim tijelima. Međutim, navedenom Uredbom ne navode se poslovi koji se obavljaju i gdje se materijalna prava ostvaruju sukladno Zakonu o sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj: 79/06 i 105/06), a koji Zakon se primjenjuje na tužiteljicu prilikom obračuna i isplate plaće, niti se navode radna mjesta Podregistra za klasificirane podatke NATO i EU. Obzirom da djelatnici Podregistra za klasificirane podatke NATO i EU dodatke na plaću ostvaruju sukladno Zakonu o sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske to se na iste ne primjenjuju odredbe Kolektivnog ugovora prilikom isplate plaće za vrijeme prekovremenog rada. U razdoblju od siječnja do travnja 2017. tužiteljica je bila raspoređena u Glavno tajništvo Ministarstva obrane, Službi za opće poslove, pripremu i izradu akata, Podregistar za unutarnju distribuciju i prijevoz klasificiranih podataka NATO-a i EU-a na radno mjesto administrativni referent. Za navedeno razdoblje zaprimljena je evidencija o radu samo za mjesec siječanj 2017. iz koje je razvidno da tužiteljica nije ostvarila sate prekovremenog rada. Rješenjem o rasporedu od 31. ožujka 2017. tužiteljica je raspoređena u Upravu za obrambenu politiku, Sektor za obrambenu politiku, Podregistar za klasificirane podatke NATO-a i UN-a na radno mjesto stručni referent. Te je tužiteljici isplaćena razlika plaće sukladno uvjetima rada. Slijedom navedenog tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti.

3. U postupku su izvedeni slijedeći dokazi: izvršen je uvid u rješenje o rasporedu (str. 5-6 spisa), u zahtjev za mirno rješenje spora (str. 7-9 spisa), u karticu djelatnika, evidencije rada i isplatne liste (str. 55-86, 106-244 spisa), te je izveden dokaz financijskim vještačenjem po vještaku Ručević vještačenja d.o.o. o čemu u spisu prileži pisani nalaz i mišljenje (str. 258-264 spisa).

4. Na temelju svih izvedenih dokaza sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice djelomično osnovan iz slijedećih razloga.

5. Uvidom u zahtjev za mirno rješenje spora i pripadajuću potvrdu o primitku razvidno je da je tužiteljica 12. veljače 2022. podnijela nadležnom državnom odvjetništvu zahtjev za mirno rješenje spora u kojem traži isplatu razlike plaće, a iz spisa nije razvidno da je tuženik odgovorio na zaprimljeni zahtjev. Iz navedenog proizlazi da je ispunjena procesna pretpostavka za podnošenje tužbe iz odredbe čl. 186. a ZPP-a.

6. Predmet ovog spora je zahtjev tužiteljice za isplatom neisplaćenih dodataka s osnova posebnih uvjeta rada za sate ostvarene u prekovremenom radu, i to za utuženo razdoblje koje se odnosi na period od 1. siječnja 2017. do 11. veljače 2022.

7. Među strankama nije sporno, a ujedno proizlazi iz rješenja o rasporedu koje prileži spisu, da je tužiteljica u utuženom razdoblju bila raspoređena pri Ministarstvu obrane Republike Hrvatske u Glavno tajništvo, Služba za opće i međunarodno pravne poslove i izradu akata, Podgregistar za distribuciju i prijevoz klasificiranih podataka NATO-a i EU sa sjedištem u [adresa], na radnom mjestu administrativnog referenta.

8. Nije sporno, a ujedno proizlazi iz isplatnih lista koje prileže spisu da je tužiteljici u utuženom razdoblju isplaćivan dodatak na plaću za posebne uvjete rada u visini od 35%, ali samo na sate ostvarene u redovnom radu.

9. Sporno je ima li tužiteljica pravo na isplatu dodatka na plaću kojeg ostvaruje na temelju odredaba čl. 72-74 Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu RH (Narodne novine broj: 79/2006, 105/2006, dalje u tekstu: Zakon o sigurnosnoj službi), na sate rada ostvarene u prekovremenom radu, ili samo na redovne sate, odnosno na osnovnu plaću, dakle neovisno o ostvarenom fondu mjesečnih sati, kako to tvrdi tuženik.

10. Budući da je tužiteljica djelatnica Ministarstva obrane RH na njenu plaću se primjenjuje odredba čl. 48 Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske (Narodne novine broj: 73/2013, 75/2015, 50/2016, 30/2018, 125/2019, dalje u tekstu: ZOSOS), kojom je propisano da se na državne službenike i namještenike primjenjuju propisi o državnim službenicima i namještenicima, osim o stvarima koje su propisane odredbama navedenog Zakona.

11. Nadalje, prema odredbi čl. 10. st. 3. Zakona o državnim službenicima (Narodne novine broj: 92/2005., 140/2005, 142/2006, 77/2007, 10720/2007, 27/2008, 34/2011, 49/2011, 150/2011, 34/2012, 49/2012, 37/2013, 38/2013, 01/2015, 138/2015, 61/2017, 70/2019, 98/2019 i 141/2022, dalje u tekstu: Zakon o državnim službenicima), koji je vrijedio u utuženom razdoblju, plaća i druga materijalna prava državnih službenika uređuju se posebnim propisima.

12. Prema odredbi čl. 7. st. 5 Zakona o sigurnosnoj službi propisano je da se za provedbu poslova Središnjeg registra u državnim tijelima ustrojavaju podregistri Središnjeg registra te da se na zaposlenike podregistra Središnjeg registra odgovarajuće primjenjuju odredbe toga Zakona kojima su uređeni položaj, prava, obveze i odgovornosti te način utvrđenja plaća zaposlenika Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost.

13. Nadalje, prema odredbi čl 12. Zakona o sigurnosnoj službi stoji kako se na predstojnika i zaposlenike Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost odgovarajuće primjenjuju odredbe navedenog zakona, kojima su uređeni položaj, prava, obveze te odgovornosti i način uređivanja plaća dužnosnika i zaposlenika sigurnosno - obavještajnih agencija, a u pitanjima koja nisu uređena navedenim zakonom, primjenjuju se odredbe Zakona o državnim službenicima, odnosno odredbe Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika.

14. Na plaću tužiteljice se u utuženom razdoblju primjenjuje i odredba čl. V. Odluke o rasporedu radnog vremena (Narodne novine broj: 66/2014, 23/2015, 84/2015, 106/2017, 39/2018 i 46/2018, dalje u tekstu: Odluka) prema kojoj redoviti mjesečni fond sati predstavlja umnožak broja radnih dana u mjesecu pomnožen s osam sati redovnoga radnog vremena. Nadalje, sukladno čl. XXIV. Odluke propisano je kako se odredbe Odluke kojom se propisuje raspored radnog vremena, oblici organiziranja rada, način korištenja slobodnih dana i način evidentiranja radnog vremena odgovarajuće primjenjuju i na državne službenike i namještenike u Oružanim snagama, odnosno kako državnim službenicima i namještenicima pripada pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad, rad noću, u smjenama, turnusima, za dežurstvo, pripravnost za rad i slično u skladu s propisima o državnim službenicima i namještenicima.

15. Materijalna prava državnih službenika u utuženom razdoblju regulirana su Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike (Narodne novine, broj: 153/2013,112/2017, 12/2018, 2/2019, 119/2019, 66/2020, dalje u tekstu: KU). Odredbom čl. 35. KU plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodatci na osnovnu plaću. Osnovnu plaću službenika i namještenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Dodatci na osnovnu plaću su dodaci za uspješnost na radu, dodaci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaće. Prema odredbi čl. 38. KU propisano je kako će se osnovna plaća službenika i namještenika za svaki sat prekovremenog rada uvećati za rad noću 40%, za prekovremeni rad 50%, za rad subotom 25%, za rad nedjeljom 35%, za rad blagdanom, neradnim danom utvrđenim zakonom i na Uskrs 150%, za rad u drugoj smjeni ako službenik ili namještenik radi naizmjenično, ili najmanje dva radna dana u tjednu, u prvoj i drugoj smjeni 10%, za dvokratni rad s prekidom dužim od 90 minuta 10%, za rad u turnusu 5%. Navedeni dodatci međusobno se ne isključuju, osim dodataka za rad u turnusu i rad u drugoj smjeni. Prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ili turnusima, smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati. Također, državnim službenicima i namještenicima koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada uvećanje plaće za prekovremeni rad i druga uvećanja plaće iz ovog članka obračunavaju se za svaki sat rada na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za posebne uvjete rada i za zvanje.

16. Zajednička komisija za tumačenje odredaba i praćenje primjene KU dala je tumačenje od 16. listopada 2018. vezano za čl. 35. i 38. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike. Radi se o tumačenju br. 8/38 koje glasi: "Sukladno čl. 38. st. 3 Kolektivnog ugovora državnim službenicima i namještenicima koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada, uvećanje plaće za prekovremeni rad i druga uvećanja plaće iz čl. 38. Kolektivnog ugovora obračunavaju se za svaki sat rada na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za posebne uvjete rada i za zvanje." Intencija ovakvoga rješenja jest da se djelatnicima za jednak rad isplati jednaka plaća slijedom čega se prilikom obračuna dodatka za posebne uvjete rada imaju obračunati stvarno odrađeni sati rada prema evidencijama radne angažiranosti, a iz koje je razvidno kako djelatnici tuženika imaju organizaciju rada koja je uključivala i druge oblike rada (prekovremeni rad, rad noću, subotom, nedjeljom, blagdanom, i sl.) i to po nejednakoj dinamici tijekom mjeseci, a koji sati rada imaju se uzeti kod obračuna dodatka na plaću za posebne uvjete rada.

17. Iz evidencije radnog vremena tužiteljice koja prileži spisu je utvrđen opseg radnog angažmana tužiteljice u utuženom razdoblju. Iz evidencije proizlazi da je tužiteljica bila radno angažirana i prekovremeno, noću, subotama, nedjeljama, blagdanom u smjenama i u turnusima, slijedom čega ostvaruje dodatke na plaću.

18. Među strankama nije sporno, a ujedno proizlazi iz isplatnih lista da je tužiteljica ostvarivala pravo na dodatak na plaću za posebne uvjete u visini od 35%.

19. Prema dokumentaciji priloženoj u spisu u spornom razdoblju tužen ik nije plaćao tužiteljici dodatak za posebne uvjete rada na sve sate rada koje je tužiteljica odradila, jer navedeni dodatak tužiteljici nije obračunat i plaćen prilikom ostvarivanja prekovremenih sati rada već samo za sate redovnog rada.

20. Na okolnost visine tužbenog zahtjeva sud je izveo dokaz financijskim vještačenjem po vještaku Ručević vještačenja d.o.o. iz čijeg nalaza i mišljenja proizlazi da visina neobračunate bruto plaće tužiteljice za razdoblje od 1. siječnja 2017. pa do 11. veljače 2022. s osnova dodatka za posebne uvjete rada na prekovremene sate rada iznosi ukupno 503,78 eura.

21. Tužiteljica nije imala primjedbe na sačinjeni nalaz i mišljenje vještaka te je u skladu s istim specificirala tužbeni zahtjev podneskom od 26. siječnja 2026., dok je tuženik iznio primjedbe koje se odnose na pravna pitanja, ne osporivši matematičku ispravnost izračuna sudskog vještaka.

.

22. Sud je u ocijenio vještačenje stručnim i objektivnim, budući da je vještačenje obrazloženo i sačinjeno u skladu s pravilima struke te na temelju priležeće radno pravne dokumentacije. Na temelju izračuna sudskog vještaka sud je utvrdio visinu potraživanja tužiteljice.

23. S obzirom da je utvrđeno kako tužiteljici nije plaćen dodatak za posebne uvjete rada na sve sate rada, odnosno na sate rada koji su ostvareni u prekovremenom radu, a tužiteljica čitavo vrijeme ima istu odgovornost i radi iste poslove, tužiteljici pripada pravo na sva uvećanja plaće koja se obračunavaju za redovan rad i za sate prekovremenog rada. Navedeno proizlazi iz odredbe čl. 38 KU, koji propis se primjenjuje na plaću tužiteljice prema odredbi čl. 12 Zakona o sigurnosnoj službi. Tužiteljica ima pravo na isplatu jednake plaće za jednak rad, a prekovremeni rad ne predstavlja ništa drugo nego rad tužiteljice koji je istovjetan onom kojeg tužiteljica izvršava u redovnom radu.

24. Sijedom navedenog, valjalo je prihvatiti tužbeni zahtjev tužiteljice kojim potražuje isplatu razlike plaće u iznosu od 503,78 eura, sve kako je navedeno pod toč. I. izrijeke.

25 Odluka o kamati donesena je sukladno odredbi čl. 29. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, dalje: ZOO), koja propisuje da dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate. Stopa zatezne kamate određena je čl. 29. st. 2. ZOO-a koja je propisana za ostale odnose.

26. Zatezne kamate se ne dosuđuju na cjelokupni iznos razlike bruto plaće iz razloga što se temeljem čl. 45. st. 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/11, 144/12, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14, 143/14 i 136/15) predujam poreza na dohodak obračunava, obustavlja prema propisima koji važe na dan isplate prilikom svake isplate. Člankom 45. st. 4. i 5. Zakona o porezu na dohodak i člankom 61. st. 1. i 9. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07, 16/08, 2/09,146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14) propisano je da se predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava tijekom istog mjeseca svakog poreznog razdoblja isplaćenog primitka od nesamostalnog rada iz čl. 14. toga zakona i čl. 11., 12. i 15. toga Pravilnika umanjenog za plaćanje i obračunate doprinose za obvezana osiguranja iz primitka po posebnim propisima i umanjenog za iznos uplaćenih premija osiguranja iz čl.12. st. 9. i čl. 16. st. 2. toga Zakona te umanjenog za osobni odbitak iz čl. 36. st. 1. i 2. istog zakona. Obračunati predujam poreza isplatitelj obustavlja i uplaćuje istodobno s isplatom primitka od ne samostalnog rada kao porez po odbitku. Porez na dohodak i prirez porezu na dohodak koji čine uz neto plaću i doprinose sastavne dijelove bruto plaće, dospijevaju tek s isplatom, što znači da do trenutka isplate nisu dospjeli na naplatu iznosi porezi na dohodak i prirezu poreza na dohodak, pa se na te iznose zatezne kamate ne obračunavaju. U tom di jelu tužbeni zahtjev tužiteljice za isplatu zateznih kamata na dosuđeni bruto iznos je neosnovan.

27. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 5. ZPP -a u svezi s čl. 155. st. 1. ZPP-a, budući tužiteljica nije uspjela u postupku samo u razmjerno neznatnom dijelu svoga zahtjeva, a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi. Visina troška tužiteljice određena je sukladno odredbama važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23, 107/25, dalje u tekstu: Tarifa), budući da je tužiteljica zastupana po odvjetniku, a prema vrijednosti predmeta spora konačno postavljenog tužbenog zahtjeva.

28. Trošak tužiteljice odnosi se na trošak za sastav zahtjeva za mirno rješenje spora u iznosu od 100,00 eura (Tbr. 32) za sastav tužbe iznos od 100,00 eura (Tbr. 7.1), za sastav četiri obrazložena podneska od 30. siječnja 2023., 30. srpnja 2024., 4. lipnja 2025. i 26. siječnja 2026. iznos od 100,00 eura za svaki podnesak (Tbr. 8.1), za zastupanje na dva ročišta iznos od 100,00 eura za svako ročište (Tbr. 9.1.), te za pristup ročištu za objavu presude iznos od 50,00 eura (Tbr. 9.3), što ukupno iznosi 950,00 eura, kojem iznosu valja pridodati iznos od 237,50 eura na ime 25% PDV-a (Tbr. 46), te iznos od 400,00 eura za financijsko vještačenje, što sveukupno iznosi 1.587,50 eura, koji trošak je tuženik dužan naknaditi tužiteljici.

29. Nije osnovan trošak tužiteljice koji se odnosi na trošak sastava podnesaka od 23. lipnja 2023., 3. travnja 2026. i 20. svibnja 2026., jer navedenim podnescima tužiteljica ponavlja već iznesenu argumentaciju, odnosno dostavlja sudsku praksu, što je mogla učiniti nekim ranijim ili kasnijim podneskom za koji je tužiteljici priznato pravo na nagradu, odnosno na ročištu. Isto tako nije osnovan zahtjev koji se odnosi na podnesak od 3. srpnja 2025. budući da istim podneskom tužiteljica izvještava sud o uplati predujma, koju činjenicu sud provjerava uvidom u eSpis aplikaciju, te stoga trošak tog podneska nije bio potreban za vođenje ove parnice. Također, tužiteljici je za sve radnje priznata nagrada prema visini konačno postavljenog tužbenog zahtjeva, budući je u odnosu na njega uspjela u sporu u najvećem dijelu, a tužba je podnesena sukladno odredbi čl. 186 b ZPP-a. Naime, i omjer uspjeha tužiteljice, odnosno primjena odredbe čl. 154. st. 5 ZPP-a temelji se na uspjehu tužiteljice u odnosu na konačno postavljeni tužbeni zahtjev.

30. Odluka o kamati na parnični trošak donesena je sukladno odredbi čl. 151. st. 3 Zakona o parničnom postupku koja propisuje da parnični troškovi obuhvaćaju i zatezne kamate od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova postupka.

U Zagrebu, 23. srpnja 2026.

Sutkinja:

Ida Vrančić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana računajući od dana objave ove presude. Žalba se podnosi putem ovog suda u četiri primjerka, a o žalbi odlučuje županijski sud.

Presuda u sporovima male vrijednosti se može pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354 st. 2 t. 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9., 10. i 11. ZPP -a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 467 ZPP-a).

DNA:

1. pun. tužitelja

2. tuženik po OGDO