Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda: Mladena Genca kao predsjednika vijeća, te Sanje Gospočić i Tomislava Tomašića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice – specijalistice Sanje Radeljak, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenice CP, zbog prekršaja iz članka 192. stavka 1. točke 1. i stavka 2. Općeg poreznog zakona („Narodne novine“, broj: 115/16., 106/18., 121/19., 32/20. i 42/20.), rješavajući o žalbi okrivljenika CP, koju brani odvjetnik Nikola Žganec iz Čakovca, podnesenoj protiv rješenja o prekršaju Ministarstva financija Republike Hrvatske, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Zagreb, Vijeća za prekršaje, Klasa: 413-01/23-26/816, Ur.broj: 513-02-3002/10-23-10 od 07. srpnja 2023.g., na sjednici vijeća održanoj 22. srpnja 2026.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba okrivljenice CP, te se ukida pobijano rješenje o prekršaju i predmet vraća prvostupanjskom tijelu državne uprave koje vodi prekršajni postupak na ponovni postupak i odlučivanje.
Obrazloženje
1.Prvostupanjskim rješenjem o prekršaju okrivljenica CP proglašena je krivom i kažnjena novčanom kaznom u iznosu od 3.900,00 eura (tritisućedevetsto eura), zbog prekršaja iz članka 192. stavka 1. točke 1. i stavka 2. Općeg poreznog zakona, činjenično opisanog u izreci rješenja o prekršaju.
2. Istim rješenjem okrivljenica je obvezana platiti troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 eura (trideset eura).
3. Protiv prvostupanjskog rješenja o prekršaju okrivljenica CP je pravodobno, putem branitelja, podnijela žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede materijalnog prava, odluke o prekršajnoj sankciji i odluke o troškovima prekršajnog postupka, navodeći u bitnome da tijelo koje je provodilo prekršajni postupak nije provelo sve predložene dokaze jer je u svojoj pisanoj obrani izričito zahtijevala da se neposredno saslušaju svjedoci na kojima se temeljio prekršajni nalog, kao i da su svjedoci ČP, IP i UP saslušani od strane tijela koje je provodilo nadzor (Carine), ali predmetnom saslušavanju nije bila prisutna, niti njezin branitelj, pa nije mogla postavljati pitanja svjedocima, niti stavljati primjedbe na njihov iskaz.
4. Žaliteljica predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.
5. Žalba je osnovana.
6. Razmatrajući predmet i ispitujući prvostupanjsko rješenje o prekršaju u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.), uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio da je činjenično stanje u postupku koji je prethodio donošenju pobijane odluke nije pravilno i u potpunosti utvrđeno, na što osnovano ukazuje žaliteljica.
7. Naime, žaliteljica u žalbi navodi da je tijekom prvostupanjskog postupka predložila neposredno saslušanje svjedoka na kojima se temeljio prekršajni nalog, odnosno svjedoka ČP, IP i UP. Ističe da su navedeni svjedoci ispitani od strane tijela koje je provodilo nadzor (Carine), bez njezine nazočnosti, kao i njezinog branitelja, pri čemu im nije bila omogućena aktivna obrana u smislu postavljanja pitanja i iznošenja primjedbi na iskaze svjedoka, te njihova suočavanja, konfrontacije, čime je, prema njezinim navodima, počinjena bitna povreda prekršajnog postupka i nije u potpunosti utvrđeno činjenično stanje.
8. Iz obrazloženja pobijane odluke proizlazi da je prvostupanjsko tijelo koje vodi prekršajni postupak izvršilo uvid i čitalo sve materijalne dokaze na glavnoj raspravi održanoj 13. lipnja 2023.g., pa tako između ostalih i pisane obrane okrivljenice, kao i Zapisnike o ispitivanju svjedoka, te da se pobijana oduka temelji na dokazima provedenim na glavnoj raspravi, ne obrazlažući pri tome zbog čega okrivljenica i njezin branitelj nisu bili prisutni prilikom ispitivanja svjedoka, s obzirom na traženje okrivljenice da joj se omogući konfrontacija sa svjedocima, tim više što iz iskaza tih svjedoka ne proizlazi decidirano da isti nisu dobili račune za sve pružene im usluge od strane okrivljenice, već su takvu izjavu u predmetnim zapisnicima o ispitivanju svjedoka dali tek nakon što su im se predočili ispisi računa iz Porezne uprave.
9. Takvo postupanje prvostupanjskog tijela državne uprave koje vodi prekršajni postupak nije u skladu s odredbom članka 88. stavka 1. Prekršajnog zakona, prema kojoj je sud dužan potpuno i točno utvrditi sve činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke, vodeći jednaku pažnju i o činjenicama koje terete okrivljenika i o onima koje mu idu u korist. Stoga, onemogućavanjem njihove neposredne konfrontacije s obranom, osobito u situaciji kada okrivljenica poriče počinjenje prekršaja i osporava odlučne činjenice, prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak je povrijedilo načelo kontradiktornosti postupka, te neposrednosti izvođenja dokaza. U konkretnom slučaju, prihvaćanjem zapisnika sastavljenih od strane službenih osoba, bez provođenja neposrednog dokaznog postupka na raspravi, prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak je preuranjeno zaključilo o odgovornosti okrivljenice za predmetni prekršaj, čime je dovedena u pitanje zakonitost i pravilnost pobijane odluke.
10. Iz sadržaja spisa i obrazloženja pobijanog rješenja o prekršaju proizlazi da se prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak ograničilo na razmatranje pisane obrane okrivljenice i uvid u dokumentaciju koja prileži spisu, te je postupak okončalo nakon jedne glavne rasprave održane dana 13. lipnja 2023.g. Takvim postupanjem činjenično stanje nije u potpunosti i pravilno utvrđeno, zbog čega u obrazloženju pobijanog rješenja nisu navedeni jasni, potpuni i dostatni razlozi o odlučnim činjenicama u pogledu krivnje okrivljenice. Ovaj sud smatra da je neprovođenjem potpunog dokaznog postupka radi razjašnjenja svih odlučnih okolnosti na koje je okrivljenica ukazivala u svojoj obrani, ostalo nerazjašnjeno jesu li u konkretnom slučaju ostvarena sva bitna obilježja inkriminiranog prekršaja.
11.Slijedom svega naprijed navedenog, na temelju članka 206. stavka 1. Prekršajnog zakona, trebalo je prihvatiti osnovanom žalbu okrivljenice i ukinuti rješenje o prekršaju, te predmet vratiti prvostupanjskom tijelu državne uprave koje vodi prekršajni postupak na ponovni postupak, koje će u ponovljenom postupku provesti potrebne i dostupne dokaze radi pravilnog i potpunog činjeničnog utvrđenja, vodeći pritom računa i o žalbenim razlozima, nakon čega će donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.
12. Zbog izloženih razloga trebalo je odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu, 22. srpnja 2026.
Zapisničarka:
Predsjednik vijeća:
Sanja Radeljak, v.r.
Mladen Genc, v.r.
Rješenje se dostavlja Ministarstvu financija Republike Hrvatske, Carinska uprava, Područni carinski ured Zagreb, Vijeće za prekršaje, u 5 otpravaka: za spis, okrivljenicu, branitelja i tužitelja.
